Professional Documents
Culture Documents
Boris Kuli i
sc
TEHNICKA MEHANIKA
Nauka o cvrstoi
c
i dinamika
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
ud benik za 2. razred
z
strojarskih tehnikih skola
c
K
RA
JE
RIM
IP
DN
LE
OG
ISBN 978-953-197-341-0
RA
Boris Kuli i
sc
JE
TEHNICKA
MEHANIKA
RIM
1. izdanje
OG
LE
DN
IP
Zagreb, 2013.
Urednica
Sandra Graan, dipl. ing.
c
JE
Recenzenti
Zdravko Bla evi, prof.
z c
Irena Topi, prof.
c
RA
RIM
Lektorica
Dunja Apostolovski, prof.
Slog i prijelom
Nata a Joci, dipl. ing.
s
c
Crte i
z
ELEMENT d.o.o.
DN
IP
Dizajn
Edo Kadi
c
OG
LE
Nakladnik
ELEMENT d.o.o., Zagreb, Menetieva 2
c c
tel. 01/ 6008-700, 01/ 6008-701
faks 01/ 6008-799
www.element.hr
element@element.hr
Tisak
ELEMENT d.o.o., Zagreb
PREDGOVOR
RA
JE
c
z
z
bama koji su do sada kori teni u ovom zanimanju s neznatnim izmjenama u smislu
s
skra ivanja i prilagodavanja gradiva smanjenoj satnici.
c
OG
IP
LE
DN
RIM
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
SADRZAJ
. . . . .
NAUKA CVRSTOCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1. Osnove cvrstoe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
1.1. Pojam i vrste optereenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
1.2. Pojam i vrste naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.3. Pojam cvrstoe i deformacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
1.4. Dijagram: naprezanje relativno produljenje . . . . . . . . . . .
1.5. Dopu teno naprezanje i koeficijent sigurnosti . . . . . . . . . . . .
s
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasti nosti . . . . . . .
c
1.7. Naprezanje na vlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.8. Naprezanje na tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.9. Povr inski tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
s
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature . . . . . . . . . . . . . . .
1.11. Naprezanje na odrez ili smik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.12. Dimenzioniranje elemenata izlo enih naprezanju na odrez ili smik
z
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
RIM
JE
RA
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
LE
DN
IP
OG
DINAMIKA CESTICE . . . . . . . . .
4. Temeljni pojmovi i zakon dinamike
4.1. Newtonovi zakoni . . . . . . . .
4.2. Zadatci dinamike . . . . . . . . .
4.3. Inercijalne sile . . . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1
3
3
6
9
12
14
19
22
25
28
30
33
37
41
45
45
49
51
54
58
64
69
79
88
93
96
99
99
99
102
105
109
111
113
114
117
117
120
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Mehanika energija . . . . . . . . . . . . .
c
7.1. Potencijalna energija ili energija polo aja
z
7.2. Kinetika energija ili energija gibanja . .
c
7.3. Snaga i koeficijent korisnog djelovanja .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
JE
. . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
IP
RIM
141
141
142
144
149
151
153
155
157
158
160
162
165
169
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
196
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RJESENJA ZADATAKA . . . . . . . . . . . . . . . .
1. Osnove cvrstoe . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . .
3. Slo ena naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . .
z
4. Temeljni pojmovi i zakon dinamike . . . . . . .
5. DAlambertovo naelo . . . . . . . . . . . . . .
c
6. Impuls sile i veli ina gibanja . . . . . . . . . .
c
7. Mehanika energija . . . . . . . . . . . . . . . .
c
8. Moment tromosti ili dinamiki moment inercije
c
9. Trenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
197
198
198
199
199
200
200
200
200
201
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
202
OG
Literatura
131
133
139
171
171
172
176
180
183
187
189
194
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DN
LE
121
121
124
129
5. DAlambertovo naelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
5.1. DAlambertovo naelo za pravocrtno gibanje . . . . . . . . . . . .
c
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja jednad ba gibanja s trenjem
z
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kazalo pojmova
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
203
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
NAUKA O
CVRSTOCI
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
RA
Osnove cvrsto e
JE
1.
Nauka o cvrsto i prouava utjecaj vanjskih sila i momenata na pona anje cvrstih
c
c
s
(realnih) tijela.
RIM
Proizvoljno optere enje tijela mo e zahtijevati slo enu analizu naprezanja i dec
z
z
formacija, stoga se optere enja svode na
c
osnovna optere enja,
c
IP
a tijelo koje se promatra je stap sa svojom uzdu nom osi koja je ujedno i njegova
z
te i na os.
zs
DN
Ovisno o tome kako optere enje djeluje u odnosu na os stapa postoje ove
c
OG
LE
Sl. 1.1.
Sl. 1.2.
1. Osnove cvrsto e
RA
Sl. 1.4.
RIM
Sl. 1.3.
JE
Sl. 1.5.
IP
pri sabijanju dugakih stapova male povr ine presjeka u odnosu na njegovu du inu
c
s
z
nastaje izvijanje.
Navedene vrste optere enja mogu se pojaviti u trima oblicima:
c
DN
LE
Statiko ili mirno optere enje nastaje kada sile ili momenti tijekom vremena
c
c
zadr avaju svoju veliinu pa je:
z
c
F = konst.
M = konst.
OG
RA
Primjer statikog optere enja su razliiti prednaponi: kao optere enje postolja
c
c
c
c
stroja uslijed vlastite te ine, optere enje osovine prikolice zbog vlastite te ine
z
c
z
prikolice, sabijena opruga amortizera itd.
F = konst.
M = konst.
smjer + ili = konst.
JE
DN
IP
RIM
Iz dijagrama: optere enje vrijeme vidi se da optere enje koleba izmedu minic
c
malne i maksimalne vrijednosti, a smjer je ostao pozitivan (sl. 1.7).
Sl. 1.7. Prikazano je dinami ki jednosmjerno optere enje: a) neprekidno, b) periodi no.
c
c
c
LE
Pulsiranje materijali te e podnose, pa ono iznosi 2/3 statikog optere enja. Primz
c
c
jer neprekidnog pulsiranja je optere enje vratila stepenastog mjenjaa koje rotira
c
c
uvijek u jednom smjeru. Primjer periodinog pulsiranja je u e ili lanac pri dizanju
c
z
tereta u radnim ciklusima.
OG
Dinamiko dvosmjerno optere enje ili osciliranje tijekom vremena mijenja vec
c
liinu i smjer:
c
F = konst.
M = konst.
smjer + ili = konst.
RA
1. Osnove cvrsto e
RIM
JE
OG
LE
DN
IP
Sl. 1.9. stap optere en aksijalnim vla nim optere enjem normalno naprezanje
c
c
c
unutarnja sila Fn
kao reakcija na vanjsko optere enje. Unutarnja sila Fn dr i u statikom smislu
c
z
c
ravnote u s vanjskom silom F (sl. 1.9b)) pa je:
z
F = Fn .
RA
c
unutarnje (koheziju), tj. kada je veliina
c
F > Fn ,
do i ce do deformacije ili loma stapa na najslabijem mjestu poprenog presjeka
c
c
A.
JE
c
z
dode do trajne deformacije (loma).
Vanjske sile optere uju stap, a unutarnje vr e naprezanje u materijalu stapa.
c
IP
RIM
c
c
z
Fn
,
A
dobije se naprezanje stapa (sl. 1.9b)). Kod aksijalnog optere enja naprezanje
c
je okomito (normalno) na povr inu presjeka A (sl. 1.9c)) i oznaava se grkim
s
c
c
slovom (sigma).
Kako je veliina sila
c
Fn = F,
DN
1N
= 1 MPa (megapaskal)
1 mm2
LE
=
N
.
m2
Ukoliko vanjske sile djeluju okomito na os stapa i zele ga prerezati (sl. 1.10a))
c
unutarnje sile s povr inom poprenog presjeka dobije se
s
c
tangencijalno naprezanje
1 Pa = 1
OG
c
c
Fn
F
=
/MPa/.
A
A
z
c
Tangencijalno naprezanje le i u ravnini poprenog presjeka (sl. 1.10c)):
RIM
JE
RA
1. Osnove cvrsto e
Sa etak
z
IP
Sl. 1.10. stap optere en smi nim optere enjem tangencijalno naprezanje
c
c
c
DN
LE
OG
RA
JE
RIM
DN
IP
se u nekom vremenu t za vrijednost sile Ft produljiti za odredenu veliinu l , koja se takoder mjeri
c
pa se tono zna njezina veliina za vrijednost sile
c
c
(sl. 1.11b)).
c
silom F u tijeku vremena t
OG
LE
apsolutno produljenje.
Optere enje stapa i u skladu s njim produljec
1. Osnove cvrsto e
RA
RIM
cvrsto a materijala =
JE
c
indeksom m (Rm 1 ) :
N
Fmax
Rm =
.
A0
mm2
c
c
gdje je:
FT
A0
N
,
mm2
FT
A0
N
cvrsto a na granici teenja 2 ;
c
c
mm2
/ N/ optere enje na granici teenja;
c
c
/ mm2 / poetna povr ina poprenog presjeka.
c
s
c
DN
RT
IP
RT =
LE
OG
/mm/.
U cvrsto i se uzdu na deformacija cesto izra ava kao kvocijent apsolutnog pro
c
z
z
duljenja i poetne duljine, te naziva
c
relativno produljenje:
1
2
10
ranija oznaka M
ranija oznaka R
l
.
l0
l
100 % .
l0
RA
c
s
jeka A :
A = A0 A /mm2 /.
RIM
JE
c
deformacija mo e se izraziti kao relativna deformacija (relativno su enje ili
z
z
kontrakcija):
A
A =
,
A0
ili u postotku:
A =
A
100 % .
A0
IP
DN
OG
LE
11
1. Osnove cvrsto e
Kod elastine deformacije stap nakon rastere enja poprima svoj prvobitan
c
c
oblik i veliinu.
c
RA
Kod plastine deformacije stap nakon rastere enja trajno mijenja oblik i vec
c
liinu.
c
JE
- c
Elastini materijali ce u dijagramu F l imati velik razmak izmedu toaka OT
c
RIM
IP
DN
c
iz dijagrama: naprezanje relativno produljenje ( ) (sl. 1.14).
OG
LE
12
c
c
T donja granica te enja;
c
M maksimalno naprezanje ili
cvrsto a materijala;
c
L lom epruvete ( tapa).
s
c
c
P = granica
proporcionalnosti
Do te toke naprezanje je
c
proporcionalno deformaciji. Za
koliku se vrijednost pove a sila
c
u proporcionalnom odnosu,
pove at ce se i produljenje.
c
Do te toke vrijedi Hookeov 4
c
zakon proporcionalnosti.
P =
E = granica
elastinosti
c
c
duljinu l0 i oblik.
5
E = 0,01 =
T = gornja
granica teenja
c
c
deformacija rasti i kada
naprezanje pada. Nakon
rastere enja materijal vi e
c
s
ne e imati poetnu duljinu l0 ,
c
c
ve ce biti trajno produljen
c
(deformiran).
IP
DN
OG
LE
M = cvrsto a
c
materijala
RA
sila na granici P
poetna povr ina presjeka
c
s
sila na granici E
poetna povr ina presjeka
c
s
JE
RIM
Toka
c
6
T = 0,2 =
sila na granici T
poetna povr ina presjeka
c
s
ranija oznaka R
Rm =
maksimalna sila
poetna povr ina presjeka
c
s
ranija oznaka m
izg. Hukov
Granice elastinosti je te ko odrediti pa se uzima tehnika granica elastinosti. Ona nastaje pri
c
s
c
c
optereenju u kojem nastaju trajne deformacije u vrijednosti 0,01 do 0, 05 % u odnosu na prvobitnu
c
c
c
duljinu epruvete l0 , pa je naprezanje na granici elastinosti oznaeno s 0,01 .
6 Donja granica teenja je odredena naprezanjem pri kojemu nastaje trajno produljenje od 0, 2 %
c
prvobitne du ine stapa pa je oznaka naprezanja na granici teenja 0,2 .
z
c
13
1. Osnove cvrsto e
c
c
npr. valjanjem, jer je granica teenja T vrlo visoko, a podruje plastinih deforc
c
c
macija kratko. No, zato on ima vrlo veliko podruje elastinih deformacija, pa je
c
c
pogodan za primjenu u konstrukcijama.
RA
Meki bakar ima granicu teenja T vrlo nisko i veliko podruje plastinih deformac
c
c
cija pa je pogodan za plastinu obradu, ali se ne smije primijeniti za konstrukcije,
c
jer mu je cvrsto a mala.
JE
Svaki dio strojarske konstrukcije zadr ava svoju funkciju ako je optere en do
z
c
granice elastinosti.
c
RIM
c
c
LE
DN
IP
c
doputeno naprezanje,
s
ili to je ono naprezanje koje ce u konstrukciji uzrokovati samo elastine defor
c
macije, a nosi oznaku za naprezanje:
na vlak: vdop
pri savijanju: sdop
na tlak: tdop
pri uvijanju: udop
na smik: odop
pri izvijanju: idop .
Dopu teno naprezanje za
s
RT
elastine materijale s
c
dop =
;
= 1, 2 i 2,1
dop =
Rm
;
= 2, 0 i 5,0
OG
c
koeficijenta sigurnosti (mi).
Ve i koeficijent sigurnosti treba odabrati kada su elementi visoko optere eni i pric
c
jeti opasnost od loma te kada optere enja ne mogu do kraja biti jasno definirana.
c
Vrijednosti dopu tenih naprezanja za neke materijale navedena su u tablici na
s
sljede oj stranici. U tablici su rimskim brojevima oznaena optere enja:
c
c
c
I. statiko
c
II. dinamiko jednosmjerno
c
III. dinamiko dvosmjerno.
c
14
Cvrstoa materijala
c
Rm / N/ mm2 /
celi ni
c
lijevano
lijevana strojarska
lijev
celik
zeljezo
bronca
135175
bronca
mjed
valjana
celik
Materijal
90150
120180
60120
3035
vd /MPa/
60100
80120
4080
2023
III.
3050
4060
2040
1012
Tlak
I.
90150
120180
90150
90100
td /MPa/
II.
60100
80120
60100
6066
2733
2027
2740
Specifian
c
I.
80100
100150
80100
7080
3040
2535
3045
pritisak
II.
5367
70100
5367
4753
2027
1723
2730
p /MPa/
III.
2733
3550
2733
2327
1013
812
1315
I.
90150
120180
75120
3040
4050
6090
4060
II.
60100
80120
5080
2733
4060
2740
III.
3050
4060
2540
ovisi o obliku
presjeka
1317
2030
1320
I.
72120
96144
4896
3035
45-70
3248
II.
4880
6496
3264
2023
3047
2132
III.
2440
3248
1632
1012
1523
1116
I.
60120
90144
4896
2035
3040
4570
3248
II.
4080
6096
3264
2027
3047
2132
III.
2040
3048
1632
ovisi o obliku
presjeka
1013
1523
1116
vd /MPa/
Uvijanje
ud /MPa/
3040
4060
2733
2027
2740
1317
1013
1320
4050
3040
4060
JE
RIM
Smik
IP
sd /MPa/
DN
Savijanje
4050
RA
I.
II.
Vlak
LE
OG
Iz tablice je vidljivo da lijevano zeljezo (sivi lijev) nema visoku cvrsto u na vlak,
c
ali zato ima veliku tlanu cvrsto u. Zbog toga su dopu tena tlana naprezanja
c
c
s
c
tri puta ve a od vlanih. Razlog tome je veliki sadr aj ugljika izluen u obliku
c
c
z
c
grafitnih listi a ili zrnaca (sl. 1.16).
c
15
1. Osnove cvrsto e
vrijedi:
vdop = tdop ,
c
N
mm2
JE
RA
za SL: m = 1, 1Rm .
OG
LE
DN
IP
RIM
s
c
na slici 1.17a).
16
Ako je stap izveden s utorom kao na slici 1.17b), tada raspored naprezanja na
mjestu presjeka gdje je izveden utor ne e biti ni pribli no jednolik, bez obzira na
c
z
kojoj se udaljenosti od djelovanja koncentrirane sile utor nalazi. Iz dijagrama na
slici 1.17b) se vidi da ce se na dnu utora naprezanje vi estruko pove ati, a idu i
s
c
c
prema sredi njoj osi presjeka ono ce se parabolino smanjivati.
s
RA
JE
Ispitivanja su pokazala da se koncentracija naprezanja na dnu utora smanjuje ako utor nema otre bridove.
s
RIM
Utor na slici 1.17c) je izveden s nekim radijusom r . Za isto optere enje stapa
c
koncentracija naprezanja max ovdje ce se smanjiti. Isti efekt posti e se pri pos
z
tupnom prijelazu s manjeg na ve i promjer kod osovina, vratila i ostalih strojnih
c
dijelova i ku i ta.
cs
Iz slika 1.17a) i b) vidi se da se naprezanje na dnu utora pove alo i ono iznosi
c
max = k n
gdje je:
dop ,
Zamor materijala
DN
IP
LE
cvrsto e Rm .
OG
17
1. Osnove cvrsto e
RA
JE
DN
IP
RIM
OG
LE
18
c
0,01 naprezanje na granici elastinosti
c
a amplitudno naprezanje
sr srednje naprezanje
Krivulja abc je gornja granica dinamikog
c
naprezanja, a donji dio krivulje c, d, e, f daje donju granicu dinamikog naprezanja.
c
Podruje unutar krivulja abc i cdef predc
stavlja podruje izbora optere enja, koje kod
c
c
materijala izlo enog oscilatornom optere ez
c
nju ne e dovesti do loma.
c
RA
IP
RIM
= E ,
gdje je faktor proporcionalnosti.
JE
Tu pojavu je ispitivao Hooke 7 (izg. Huk), koji je uspostavio temelj teorije elasticnosti. Po njegovom zakonu deformacije koje nastaju u nekom elastinom tijelu
c
su
linearno proporcionalne
s naprezanjem koje ih je izazvalo (sl. 1.21), sto se mo e izraziti jednad bom:
z
z
DN
OG
LE
7
8
1
c
u jednad bu Hookeova zakona = E konano slijedi:
z
E
1
= = E /MPa/.
E
19
1. Osnove cvrsto e
RA
Alisti
c
Allegirani
RIM
bakar
N
mm2
64 000 70 000
E -modul u
JE
Materijal
66 000 83 000
celik za opruge
celik konstrukcijski
IP
bronca
78 000 98 000
nikal
novo srebro
DN
mjed
14 000 17 000
sivi lijev
LE
olovo
OG
= E
F
Fl
l
=
E l =
A
l
AE
/mm/
c
du inom stapa, a obrnuto proporcionalno s povr inom poprenog presjeka i
z
s
c
modulom elastinosti.
c
20
Primjer 1.
RA
JE
E =?
/MPa/ :
F
3 104
naprezanje na vlak: = =
= 600 MPa ;
A
50
l
0, 2
relativno produljenje: =
=
= 0, 004 ;
l0
50
600
modul elastinosti: E =
c
= 150 000 MPa = 150 GPa .
0, 004
Iz izraza = E E =
RIM
A = 50 mm2
l0 = 50 mm
F = 3 104 N
l = 0, 2 mm
Primjer 2.
a) Iz Hookeova zakona l =
F l0
slijedi:
AE
F l0
/MPa/ ;
A l
povr ina presjeka epruvete:
s
DN
d0 = 12 mm
l0 = 120 mm
F = 100 kN = 105 N
l = 120, 54 mm
F1 = 60 kN = 6 104 N
IP
2
d0
122
=
= 113, 04 mm2 ;
4
4
apsolutno produljenje:
l = l l1 = 120, 54 120 = 0, 54 mm ;
modul elastinosti:
c
105 120
.
E=
= 196 592 MPa = 196, 6 GPa .
113, 04 0, 54
OG
LE
a) E = ?
b) 1 = ?, l1 = ?, 1 = ?
E=
A=
b) Naprezanje za F1 = 6 104 N :
apsolutno produljenje l1 :
relativno produljenje 1 :
F1
6 104
=
= 530, 78 MPa;
A
113, 04
F1 l0
6 104 120
=
= 0, 32 mm;
AE
113, 04 196 592
l1
0, 32
1 =
=
= 0, 00266.
l0
120
l1 =
21
1. Osnove cvrsto e
RIM
JE
RA
Slika 1.22 prikazuje dva vlano optere ena stapa koji imaju razliitu povr inu prec
c
c
s
sjeka A1 i A2 . Na oba stapa djeluje ista sila F ciji je pravac djelovanja okomit
IP
Sl. 1.22. vla no naprezanje stapa razli ite povr ine presjeka
c
c
s
DN
naprezanje na vlak v =
optere enje F
c
.
povr ina poprenog presjeka A
s
c
LE
Stvarno naprezanje mora biti manje ili jednako dopu tenom naprezanju, jer bi u
s
protivnom stvarno naprezanje moglo prije i granicu teenja i nastupila bi trajna
c
c
deformacija. Stoga je:
F
v =
vdop .
A
OG
c
s
Rezultat pokazuje da je naprezanje v2 stapa ve e povr ine presjeka A2 mnogo
manje od naprezanja prvog stapa kojem je povr ina poprenog presjeka manja,
s
c
pa slijedi zakljuak:
c
22
RIM
JE
RA
IP
U jednad bi naprezanja
z
F
vdop
A
povr ina presjeka A sadr i tra enu dimenziju.
s
z
z
Iz jednad be (1.1) slijedi:
z
(1.1)
DN
v =
F
/mm2 /.
vdop
LE
A=
Za poznatu povr inu presjeka lako se izraunaju dimenzije kao sto slijedi.
s
c
d2
4
OG
A=
d=
4A
/mm/
A = (D2 d2 )
4
kru ni presjek
z
D =
4A
(1 2 )
d = D
23
1. Osnove cvrsto e
A = a2
a=
/mm/
RA
A
b
A
b=
h
h=
poznato b
A= bh
poznato h
/mm/
Primjer 1.
RIM
JE
Sve izraunane dimenzije treba svesti na standardne vrijednosti i nakon toga proc
vjeriti cvrsto u.
Primjer 2.
IP
F
F
80 000
=
=
= 160
A
ab
10 50
N
mm2
LE
v =?
v =
DN
F = 80 kN = 80 000 N
a = 10 mm
b = 50 mm
OG
Kolikom naprezanju je izlo ena celina u ad dizala ako se uslijed optere enja produ e za 0,012 %?
z
c
z
c
z
N
.
Broj u adi je 6, a modul elastinosti E = 210 000
z
c
mm2
= 0, 012 % = 0, 00012
n=6
N
E = 210 000
mm2
v =?
24
N
mm2
Primjer 3.
c
N
?
(sl. 1.27). Kolika treba biti sirina a sipke ako je dopu teno naprezanje vdop = 60
s
mm2
JE
RA
F = 20 kN = 20 000 N
N
vdop = 60
mm2
d = 8 mm
b = 6 mm
a =?
Iz bokocrta
standardizirano 9 : a = 65 mm .
RIM
F
20 000
F
=
A=
= 333, 33 mm2
A
vdop
60
A= abbd
a b = A + b d/ : b
333, 33 + 6 8
A+bd
=
= 63, 55 mm
a=
b
6
IP
Iz vdop =
F
F
=
,
A
b(a d)
20 000
N
20 000
N
v =
< vdop = 60
,
=
= 58, 47
6(65 8)
342
mm2
mm2
pa cvrsto a zadovoljava.
DN
Provjera naprezanja: v =
LE
OG
Proraun tlanog naprezanja (sl. 1.28) i dopu teno naprezanje po smislu je isc
c
s
tovjetno naprezanju na vlak. Ipak, razlika je u tome sto ce stap smanjiti svoju
du inu l za vrijednost skra enja l , a popreni presjek ce se pove ati za +A .
z
c
c
c
Proraun naprezanja stapa na tlak t i dopu tenog naprezanja tdop je isto kao i
c
s
pri naprezanju na vlak:
naprezanje =
9
optere enje
c
povr ina poprenog presjeka
s
c
t =
F
A
N
mm2
vidi: Bojan Kraut, Strojarski priru nik Plosnati celik vrue valjan
c
25
1. Osnove cvrsto e
za krte materijale:
tlana cvrsto a
c
c
koeficijent sigurnosti
N
mm2
Rtm
RA
za zilave materijale:
c
c
koeficijent sigurnosti
tdop =
RT
N
mm2
IP
RIM
JE
tdop =
DN
OG
LE
Stupac iz sivog lijeva (sl. 1.29) poprenog presjeka A = 142 mm2 optere en je tlanom silom
c
c
c
F = 4, 15 kN . Koliko iznosi naprezanje stupa?
Sl. 1.29.
26
A = 142 mm2
F = 4, 15 kN = 4 150 N
t =?
F
4 150
N
t = =
= 29, 22
A
142
mm2
Primjer 2.
RA
N
mm2
JE
tdop = 12
Fdop =?
D2
202 3, 14
dD=
6 20
4
4
= 314 120 = 194 mm2
Fdop
A
IP
Iz tdop =
RIM
A=
Primjer 3.
F = 87 kN
OG
Amin =?
N
mm2
LE
tdop = 65
DN
Spremnik s teku inom oslanja se na elastinu podlogu (sl. 1.31) koja mo e podnijeti tlano nac
c
z
c
N
prezanje tdop = 65
. Kolika mora biti povr ina elastine podloge ako je pritisnuta silom
s
c
mm2
F = 87 kN ?
Iz tdop =
Amin =
F
Amin
Amin =
F
tdop
87 000
= 1 338, 46 mm2
65
Sl. 1.31.
27
1. Osnove cvrsto e
1.9. Povr
sinski tlak
RA
c
zakrivljenu plohu posteljice. Posljedica toga je pojava povr inskog tlaka na dodirnoj povr ini.
s
s
Dakle,
RIM
JE
IP
Povr inski tlak je izra en kvocijentom djeluju e sile F / N/ na vanjsku povr inu
s
z
c
s
A /m2 / , tj.:
F
p=
pd /Pa/ ili /MPa/.
A
Primjer 1.
DN
OG
LE
c
c
priti ce silom F = 180 kN , a izraden je od celis
s
s
30 MPa .
F = 180 kN
Sl 20
p =?
28
F
p= 2 =
A
Sl. 1.33.
F
2b r
h
2
N
180 000
= 25
2 40(120 30)
mm2
Primjer 2.
RA
Stapajica motora SUI 10 prema slici 1.34 prenosi silu F = 20 kN koja se razla e na komponentu u
z
ojnici Fs i komponentu Fn okomitu na papuu kri ne glave. Treba odrediti njenu dimenziju ako
c
z
je poznato:
omjer sirine i du ine h : b = 5 : 3 ;
z
dopu teni tlak izmedu papue i klizaa pd = 0, 4 MPa ;
s
c
c
kut koji zauzima ojnica u odnosu na put kri ne glave = 20 .
z
JE
F = 20 kN = 20 000 N
h:b=5:3
pd = 0, 4 MPa
= 20
RIM
h =?
b =?
Sl. 1.34.
normalna sila:
Fn
Fn = F tg = 2 104 tg 20 = 2 104 0, 3639 = 7 278 N ;
F
Fn
7 278
Fn
povr ina papu e: iz pd =
s
c
=
A=
= 18 195 mm2 ;
A
pd
0, 4
dimenzije povr ine papu e:
s
c
b h = 18 195
(1.2)
DN
IP
iz osjenanog trokuta tg =
c
h:b=5:3
(1.3)
OG
LE
5
Iz (1.3) 3h = 5b h = b, supstitucijom u (1.2) je:
3
5
b b = 18 195 3 : 5
3
18 195 3
= 104, 48 mm,
5
b=
usvojeno:
b = 105 mm,
kontrola: p =
10
Fn
A
pd ,
5
5
h = b = 105 = 175 mm;
3
3
p=
Fn
7 278
=
= 0, 39 MPa < pd = 0, 4 MPa , zadovoljava.
bh
105 175
29
1. Osnove cvrsto e
RA
c
c
temperaturu T2 . Poetna duljina l ce se produljiti za
c
Sl. 1.35.
Pove anje du ine ili produljenje stapa uslijed njegova zagrijavanja iznosi:
c
z
/mm/,
JE
l = t (T2 T1 ) l
(1.4)
RIM
Sl. 1.36.
IP
/mm/.
(1.5)
DN
/1 / K/ 106
OG
LE
uglji ni celik
c
12,5
legirani celik
10 13
sivi lijev
10,4
bakar
16
bronca
17,5
mjed
18
aluminij i legure
24
magnezij i legure
26
olovo
29
staklo
beton
0,11
30
Ako se stapu omogu i slobodno istezanje odnosno skra ivanje, u njemu ne e nas
c
c
c
tati nikakva dodatna naprezanja. Naprezanje u stapu ce se dogoditi tek ako nije
RA
Na slici 1.37 je postavljen izmedu dva nedeformabilna zida, pa mu je dovodenjem topline onemogu eno istezanje. Stoga ce se na
c
Sl. 1.37.
JE
(1.6)
ls =
RIM
(1.7)
IP
Fl
= lt .
AE
DN
Fl
= t (T2 T1 ) l : l E
AE
F
= t E(T2 T1 ) l : l E
A
LE
= t E(T2 T1 )
/MPa/
ili za T = T2 T1 je:
= t ET
/MPa/.
(1.8)
OG
c
denju topline na vlak.
31
1. Osnove cvrsto e
Primjer 1.
RA
t =?
l =?
v =?
l =?
RIM
a)
b)
c)
d)
JE
l = 4m
t1 = 20 C
t2 = 60 C
t2 = 12 C
T = T1 T2 = 293 261 = 32 K ,
IP
c) v = t E T /MPa/
T1 = 293 C , T2 = 12 + 273 = 261 K ,
v = 12, 5 106 210 103 32 = 84 MPa ;
Primjer 2.
DN
OG
LE
c
Celini stap 22-profila, du ine l = 3 m uklije ten je izmedu dva nepomina i nedeformabilna
z
s
c
zida. Izraunajte:
c
a) naprezanje za pove anje temperature T = 50 C ako je poznato E = 210 GPa i =
c
12, 5 106 1/ K ;
b) aksijalnu silu.
l = 3 m = 3 000 mm
E = 210 GPa
= 12, 5 106 1/ K
a) =?
b) F =?
32
F
F = A = 3 730 131, 25 = 490 875 N .
A
RIM
JE
RA
IP
OG
LE
DN
zakovice. Tome se opiru sile unutar struka zakovice Ft , koje ce na svakoj jedinici
0 =
F
A
N
.
mm2
Naprezanje na odrez je kvocijent sile odreza i povr ine presjeka koji se opire
s
odrezu.
-
Za zilave materijale kao npr., celik, vrijedi sljede i odnos izmedu cvrsto a na
c
c
odrez i vlane cvrsto e:
c
c
.
m0 = 0, 8Rm .
33
1. Osnove cvrsto e
RIM
JE
RA
c
c
dopu teno naprezanje na odrez =
s
.
koeficijent sigurnosti
T
0dop = v .
c
presjeka, nego na nekom kraku l0 (sl. 1.39).
IP
DN
LE
Pomak l naziva se
apsolutni pomak.
OG
34
l
l0
/rad/.
RA
Ako se usporedi dobivena jednad ba kuta smika s jednad bom relativnog proz
z
duljenja
l
=
l0
vidi se da je on ekvivalentan relativnom produljenju. Prema reenom kut je
c
relativno smicanje
te slu i kao mjera deformacije pri naprezanju na odrez.
z
= G
/MPa/,
JE
Mjerenjem je utvrdeno da tangencijalno naprezanje ovisi o produktu deformacije (kuta smika ) i modula smika (klizanja) G , tj.:
RIM
ugljini celik
c
8081
legirani celik
bakar
bronca
mjed
8081
45
4049
DN
lijevano zeljezo
IP
Materijal
4042
3537
2627
magnezij i legure
17
olovo
staklo
22
OG
LE
aluminij i legure
35
RA
1. Osnove cvrsto e
JE
RIM
F = m As
m =
F
Asmax
Asmax =
F
m
/ mm2 /.
IP
DN
smax =
Asmax
d
/ mm/,
LE
iz Asmax = 4a s
smax =
Asmax
4a
/ mm/.
OG
A
tdop
d
4
Za probijanje kvadratne plohe najve a stranica kvadrata amax je:
c
iz tdop =
iz tdop =
36
F
F
= 2
A
a
amax =
F
tdop
/ mm/.
RA
RIM
JE
IP
OG
LE
DN
Broj rezova k je odreden brojem povr ina struka zakovice koje su izlo ene naps
z
rezanju na odrez. Prema slici 1.41a) spoj je jednorezan k = 1 , slici b) dvorezan
itd.
F
F
=
A
d1 s
pd
/MPa/,
37
1. Osnove cvrsto e
1,4 1,7
2,6
3,5
RA
Sitne zakovice
Normalne zakovice
10
Promjer provrta
d1 / mm/
13
16
19
11
31
34
37
JE
1,1 1,5 1,8 2,2 2,8 3,2 3,7 4,3 5,3 6,4 7,4 8,4 9,5
d1 / mm/
14
17
20
22
35
38
23
25
26
28
29
32
RIM
s
pd = (1, 7 do 2, 2)vd .
IP
DN
OG
LE
38
A = lk a /mm2 /,
(1.9)
JE
RA
povr ine zavara opiru odrezu. Stvarno naprezanje ne smije prekoraiti dopu teno,
s
c
s
stoga je:
F
0d =
.
(1.11)
2A
F
2aod
/mm/.
IP
lk =
RIM
/mm/.
DN
l = lk + 2a
LE
/mm/,
OG
A = l a /mm2 /,
a naprezanje:
0 =
F
F
=
A
la
0d .
(1.12)
/N/.
39
1. Osnove cvrsto e
RA
F
F
4 20 000
4F
= 2 = 2 = 2
A
d
18 3, 14
d
4
80 000
N
=
= 78, 63
1 017, 36
mm2
Primjer 1.
Sl. 1.44.
RIM
JE
0 =
Primjer 2.
OG
LE
DN
IP
Dvije celine plosnate trake debljine s = 8 mm treba spojiti dvjema zakovicama tako da mogu
c
izdr ati optere enje F = 26 kN (sl. 1.45). Izraunajte:
z
c
c
a) promjer struka zakovice ako je vlana cvrsto a njihovog materijala Rm = 340 N/mm2 , a koefic
c
cijent sigurnosti treba biti = 1, 5 .
b) sirinu celine trake ako je dopu teno vlano naprezanje vdop = 90 N/mm2 .
c
s
c
F
A
A=
Iz A = b s b =
40
Iz 0dop =
F
26 000
F
=
A=
2A
2 0dop
2 181
2
= 71, 82 mm .
4A
4 71, 82
d2
=
d=
4
3, 14
= 9, 56 mm ,
standardizirano: d = 10 mm .
Iz A =
Sl. 1.45.
b) Iz vdop =
N
a) mv = 0, 8Rm = 0, 8340 = 272
,
mm2
m
272
N
0dop = v =
.
= 181
1, 5
mm2
vdop
26 000
= 288, 88 mm2 .
90
A
288, 88
=
= 36, 11 mm , standardizirano: b = 40 mm .
s
8
Zadatci
Hookeov zakon proporcionalnosti
i modul elasticnosti
RA
vdop = 68 N/mm2 ?
JE
a) naprezanje u stapu ,
c) relativno produljenje .
RIM
IP
DN
Naprezanje na vlak
LE
OG
Sl. 1.46.
Sl. 1.47.
c
teenja RT = 235 N/mm2 i potreban koefic
cijent sigurnosti = 2, 4 ?
Uputa za rje avanje. Iz tablice 9 za celis
c
ne -profile, vrue valjane, i za 14-profile
c
treba oitati pripadajuu povr inu poprenog
c
c
s
c
presjeka A.
Naprezanje na tlak
8. U jednoj dijagonali re etkastog nosaa iz ces
c
41
1. Osnove cvrsto e
RA
Sl. 1.48.
Sl. 1.51.
c
13. Celina greda
Sl. 1.49.
Povr
sinski tlak
d = 360 mm
DN
D = 400 mm,
IP
RIM
JE
OG
LE
N
povr inu (sl. 1.50), ako je poznato = 78, 5 3 ,
s
m
d = 1, 2 m , l = 1, 8 m . Provjerite mo e li
z
se za taj povr inski tlak odabrati drvena pods
loga.
Sl. 1.50.
42
Sl. 1.52.
c
Koliki mora biti promjer zatika?
RA
Sl. 1.55.
RIM
d = 40 mm .
JE
IP
DN
Sl. 1.53.
N
N
i Rm = 560
, i debljine
410
2
mm
mm2
s = 4 mm treba isijecati ploice promjera
c
d = 26 mm (sl. 1.56). Kolika je sila isijecanja?
LE
OG
Sl. 1.56.
20. Odredite potrebnu duljinu l zavara prema slici 1.57, ako je debljina zavara a = 4 mm ,
dopu teno vlano naprezanje lima vd =
s
c
160 MPa , a sila u limu F = 200 kN .
Sl. 1.54.
Sl. 1.57.
43
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
RA
2.
Momenti inercije
i otpora ploha
JE
RIM
z
c
du ostalog naprezanje i krutost ovise o veliini povrine poprenog presjeka
c
s
c
A. Medutim, naprezanje kod savijanja i uvijanja stapova, veliina i raspored nap
c
rezanja te krutost stapova ne ovise samo o veliini povrine poprenog presjeka
c
s
c
A, ve i o njegovom obliku.
c
LE
DN
IP
Ovisnost naprezanja i krutosti o obliku povr ine poprenog presjeka pri opteres
c
cenju na savijanje vidi se ako nosa pravokutnog presjeka b h savijamo oko
c
manje stranice b , a potom istim optere enjem F oko ve e stranice h , slike 2.1a)
c
c
i b).
OG
c
c
c
c
c
nego u sluaju b).
c
Stoga je potrebno poznavati momente inercije razliitih oblika poprenog presc
c
jeka da se mogu odrediti odgovaraju i momenti otpora koje ta povr ina pru a
c
s
z
odredenom naprezanju i cini tijelo vi e ili manje krutim.
s
U zavisnosti od polo aja osi oko koje ce se vr iti deformacija povr ine poprenog
z
s
s
c
presjeka, postoje ovi momenti inercija:
45
RA
RIM
JE
DN
IP
Ako os u odnosu na koju odredujemo moment inercije plohe prolazi kroz njeno
te i te, kao na slici 2.2a), tada se aksijalni moment inercije naziva
zs
centralni i vlastiti moment inercije.
U strojarskoj praksi naje ce se koriste aksijalni i polarni momenti inercije.
c s
LE
OG
Povr ina A poprenog presjeka nekog tijela prema slici 2.3 razdijeljena je na male
s
c
elementarne povr ine A1 , A2 , A3 ,. . . , Ai s te i tima T1 , T2 , T3 ,. . . , Ti .
s
zs
Koordinate tih te i ta s obzirom na koordinatni sustav s ishodi tem O postavljezs
s
nim u te i te T presjeka A su: x1 , y1 ; x2 , y2 ; x3 , y3 ;. . . ; xi , yi .
zs
A1 y2
1
+ A2
y2
2
Ai y2 , (2.1)
i
+ A3 (y3 ) + . . . + Ai (yi) =
i=1
46
za os y :
n
A1 x2
1
+ A2 (x2 ) + A3 (x3 ) + . . . + Ai
x2
i
Ai x2 . (2.2)
i
RIM
JE
RA
i=1
Iy =
i=1
n
i=1
Ai y2
i
Ai x2
i
(2.3)
IP
DN
Ix =
(2.4)
LE
tj.:
OG
47
JE
RA
Sl. 2.4. pol u ishodi tu koordinatnog sustava s osi okomitom na ravninu presjeka
s
RIM
Polarni moment inercije s obzirom na odabrani pol je suma umno aka elemenz
tarnih povr ina s kvadratom udaljenosti njihovih te i ta do odabranog pola, tj.:
s
zs
Ip =
i=1
Ai ri2
/mm2 /.
(2.5)
IP
Iz
ri2 = x2 + y2 ,
i
i
Ai (x2 + y2 ) =
i
i
DN
Ip =
i=1
Ai x2 +
i
i=1
Ai y2 = Iy + Ix .
i
i=1
Odnosno, konano:
c
Ip = Ix + Iy .
(2.6)
LE
OG
Momenti otpora
48
Ix
ymax
Iy
xmax
RA
Wy =
JE
Ip
ymax
/mm3 /.
IP
Wp =
RIM
DN
Dosad je moment inercije ravne plohe odredivan s obzirom na osi koje prolaze
kroz njezino te i te. To su
zs
centralni ili vlastiti momenti inercije.
OG
LE
Cesto puta je potrebno odrediti moment inercije za osi koje ne prolaze kroz te i te
zs
kao sto je to sluaj na slici 2.6.
49
te i te plohe A .
zs
RA
Ai (yi + a)2 .
Ix =
i=1
n
JE
(2.7)
Ai (y2 + 2yi a + a2 ),
i
Ix =
i=1
n
RIM
Ai y2
i
Ix =
Ai yi + a
+ 2a
i=1
i=1
Ai .
(2.8)
i=1
i=1
n
i=1
n
Ai yi
Ai = A
DN
i=1
Ai y2 = Ix
i
IP
LE
Ai yi = 0,
Ix =
i=1
OG
/mm4 /.
(2.9)
Iy = Iy + Ab2
/mm4 /.
(2.10)
Analogijom je:
50
RA
Moment inercije ravne plohe s obzirom na os koja ne prolazi kroz njeno tezi te, a paralelna je s osi koja prolazi kroz te i te, jednak je zbroju vlastitog
s
zs
momenta inercije i produkta povr ine plohe s kvadratom udaljenosti izmes
du osi koja prolazi kroz te i te i osi u odnosu na koju odredujemo moment
zs
inercije.
Steinerov pouak vrijedi i za polarni moment inercije.
c
JE
RIM
PLOHA
Iy =
hb3
12
Ix =
bh3
3
Iy =
hb3
3
Ix = Iy =
Ip = Ix + Iy
a4
12
OG
a4
Ix = Iy =
6
MOMENT
OTPORA
Ip =
Wx =
bh2
6
Wy =
hb2
6
Wx =
bh2
3
Wy =
Ip = Ix + Iy
DN
LE
PRAVOKUTNIK
bh3
12
IP
Ix =
POLARNI
MOMENT INERCIJE
hb2
3
Wx = Wy =
a4
3
Wx = Wy =
a3
6
a3
3
KVADRAT
bh3
36
Ix =
TROKUT
Ix =
bh3
24
Wx =
bh2
24
Wx =
bh2
24
51
d
64
Ip =
MOMENT
OTPORA
Wx = Wy =
d
32
Wp =
KRUG
KRUZNI VIJENAC
BH 3
64
HB3
Iy =
64
D4
(1 4 )
Ip =
32
IP
Ix =
JE
4
(D d4 )
64
4
(D d4 )
Ip =
32
RIM
Ix = Iy =
d3
32
d3
16
RA
Ix = Iy =
POLARNI
MOMENT INERCIJE
AKSIJALNI
MOMENT INERCIJE
PLOHA
3
D (1 4 )
32
d
D
Wp =
3
D (1 4 )
16
BH 2
32
HB2
Wy =
32
Wx =
DN
Wx = Wy =
ELIPSOID
LE
Primjer 1.
OG
b = 60 mm
h = 100 mm
Ix = ?, Wx = ?
Ix = ?, Wx = ?
Ix = Ix + A a2 =
60 1003
bh3
=
= 5 106 mm4 ,
12
12
bh2
60 1002
Wx =
=
= 100 000 mm3 ,
6
6
Ix =
Sl. 2.7.
bh
h
+ bh
12
2
52
bh3
3
60
1003
3
= 20 106 mm4 ,
bh3
h2
bh3 bh3
bh3 + 3bh3
4bh3
+ bh
=
+
=
=
12
4
12
4
12
12
Wx =
Ix
Ix
20 106
=
=
= 200 000 mm3 .
ymax
h
100
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
DINAMIKA
CESTICE
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
RA
4.
Temeljni pojmovi
i zakon dinamike
Dinamika
RIM
JE
Gibanje klipa u cilindru motornog mehanizma nije jednoliko (sl. 4.1), jer se njegova brzina kre e od 0 u gornjoj mrtvoj toki do neke maksimalne vrijednosti na
c
c
pribli no pola puta svog hoda, pa se opet smanjuje do nulte vrijednosti u donjoj
z
mrtvoj toki. Kao posljedica se javlja ubrzanje +a i usporenje a . Posljedic
ca ubrzanja su opet inercijalne sile Fi u motornom mehanizmu koje ga dodatno
optere uju.
c
IP
Dinamika uzima sve to u obzir pa se dobije realna slika optere enja koje je va no
c
z
za dimenzioniranje strojnog dijela.
LE
DN
OG
Sl. 4.1.
113
JE
RA
Da se pokrene bilo koje tijelo koje miruje, treba upotrijebiti silu. Silu takoder
treba upotrijebiti ako se zeli zaustaviti tijelo koje se giba. Dakle, u oba sluaja
c
tijelo nastoji zadr ati stanje u kojem se nalazi (mirovanje ili gibanje). Svojstvo
z
tijela da nastoji zadr ati stanje u kojem se nalazi zove se
z
tromost, ustrajnost ili inercija.
Prema reenom prvi Newtonov zakon glasi:
c
RIM
Svako tijelo ili cestica mase ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja
IP
z
ukazuje i na osnovno svojstvo materije, a to je da nastoji zadr ati stanje u kome
z
se nalazi.
Prema ovom zakonu za cesticu koja miruje ili na koje djeluje sustav sila u ravno
te i vrijedi:
z
DN
a=0
v = konst. ili za mirovanje v = 0.
LE
OG
Prema prvom Newtonovu zakonu cestica se odupire svakoj promjeni stanja miro
vanja ili gibanja. Da se savlada otpor cestice pri promjeni stanja, potrebno je na
nju djelovati silom ili neuravnote enim sustavom sila ( FR = 0 ). Drugi Newtonov
z
zakon upravo definira odnos veliine (modula) sile i promjene stanja cestice.
c
Npr. ako na istu cesticu djeluje dva puta ve a sila, ona ce imati dva puta ve e
c
ubrzanje. Tri puta ve a sila dat ce toj cestici tri puta ve e ubrzanje itd. Budu i
c
c
c
da je svaka cestica predstavljena svojom masom, iz reenog proizlazi:
c
sila je upravo razmjerna s masom m 24 i ubrzanjem a
pa je njena veliina
c
F =ma .
24
114
JE
RA
RIM
zakonu, zadr ati svoje stanje sve dok na nju ne djeluje neka sila. Ako na tu cesticu
z
djeluje neka stalna sila ( F = konst.) u smjeru gibanja, ona ce se gibati jednoliko
c
c
ubrzanje cestice mase m je proporcionalno sili
za m = konst.
DN
F1
a1
=
.
F2
a2
IP
pa je
LE
Te ina je sila kojom cestica tlai na svoju podlogu, a javlja se kao posljedica
z
c
sile te e kojom Zemlja privlai svaku cesticu. Zbog toga svaka cestica ima svoju
z
c
c
z
te ina razmjerna s masom.
z
odavde:
OG
Znamo da sila te a daje svakoj masi pri slobodnom padu ubrzanje g = 9, 81 ms2 .
z
Budu i da je te ina G sila, i za nju vrijedi drugi Newtonov zakon mehanike pa
c
z
je njena veliina:
c
G = m g /N/,
m=
G
g
kg ms2
N
=
= |1 kg|.
ms2
ms2
c
c
115
RA
Ipak moramo re i da postoji sluaj kada se masa cestice mijenja. Prema Einsc
c
teinovoj (izg. Ajn tajn) teoriji relativnosti, masa se mijenja promjenom brzine
s
gibanja po izrazu:
m0
m=
,
v2
1 2
c
JE
gdje je:
m0 masa cestice u stanju mirovanja,
RIM
z
promjenu mase ona bila beskonano velika, tj.:
c
m0
= .
m=
0
U tehnikoj praksi gdje su veliine brzina ograniene, promjena mase je zanemac
c
c
riva.
IP
DN
OG
LE
To je navedeno kao jedno od naela statike. No, zakon akcije i reakcije ima op e
c
c
znaenje i ne vrijedi samo u sluaju statike ravnote e aktivnih sila u vezama,
c
c
c
z
ve i u sluajevima kada se brzina tijela pod djelovanjem vanjskih sila mijenja.
c
c
Npr. ako masa A djeluje na masu B, slika 4.2, silom F1 , onda istovremeno masa
B djeluje na masu A silom F2 , pa je:
F1 = F2 .
Sl. 4.2.
116
Ove dvije sile nisu u statikoj ravnote i, jer mase na koje sile djeluju, mijenjaju
c
z
stanja svoga gibanja. Kako je:
a1
m2
=
.
a2
m1
RA
Za F1 = F2 m1 a1 = m2 a2 , slijedi:
F 1 = m1 a 1 ,
F 2 = m2 a 2 .
JE
masama tih cestica. Iz toga proizlazi da je masa cestica uzrok otporu cestice
prema promjeni gibanja, odnosno masa je uzrok tromosti ili ustrajnosti tijela.
IP
RIM
Cestica ima to ve u masu sto se vi e opire promjeni stanja tijela (mirovanja ili
c
DN
LE
gibanja.
OG
z
nestat ce cim se cestica uravnote i.
117
/ N/ ,
gdje je:
masa cestice
ubrzanje cestice.
m / kg/
a / m/ s 2 /
RA
JE
RIM
Promotrimo gibanje klipa motornog mehanizma, slika 4.3. Preko stapajice prenosi se sila F . Gibanju
stapa suprotstavlja se sila trenja Ft . Rezultanta tih
dviju sila
FR = F Ft
Sl. 4.3.
DN
IP
ili jednolikog gibanja po pravcu ostaje u tome stanju ako na njega ne djeluje
sila. Budu i da se klip giba s ubrzanjem a kao posljedica djelovanja sile FR , on
c
se nalazi u pravocrtnom
akceleriranom sustavu.
LE
OG
u kojem na cesticu djeluju prividne sile (prividne u smislu definicije), koje nisu
posljedica djelovanja nekog drugog tijela, nego njegove tromosti. Te prividne sile
nazivamo
inercijalnim silama.
Po zakonu akcije i reakcije inercijalna sila klipa Fin jednaka je rezultanti FR , tj.
sili koja izaziva ubrzanje a , pa je:
Fin = FR = m a.
Smjer inercijske sile je uvijek suprotan od smjera u kojem se akcelerira neinercijski sustav, odnosno uvijek je suprotan od ubrzanja a .
118
Ako je djelovanje rezultante FR suprotno od gibanja, tada tijelo usporava svoje gibanje, pa inercijalna sila djeluje u
smjeru gibanja, odnosno suprotno od
ubrzanja (sl. 4.4).
RA
Sl. 4.4.
Iz reenog proizlazi da su
c
JE
akcelerirani sustavi oni u kojima se tijela gibaju ubrzano ili usporeno u odnosu na inercijski sustav. Inercijski sustav je sustav u kojemu vrijedi zakon
inercije ili tromosti (prvi Newtonov zakon).
RIM
Primjer 1.
Slobodna cestica mase 600 g giba se pravocrtno ubrzanjem 50 cm/s2 Odredite veliinu i smjer
c
inercijalne sile (sl. 4.5).
m = 600 g = 0, 6 kg
a = 50 cm s2 = 0, 5 ms2
Fin = ?
IP
Sl. 4.5.
DN
Primjer 2.
Fin = m a =
OG
G = 2 500 N
a = 0, 2 ms2
LE
Vagoni te ine 2 500 N , giba se pravocrtno s ubrzanjem 0, 2 ms2 (sl. 4.6). Odredite veliinu i
cc z
c
smjer vektora sile inercije.
Fin = ?
Fin =
G
a
g
2 500
0, 2
9, 81
Fin = 50, 96 N
Sl. 4.6.
119
Zadatci
DN
IP
4. Ucrtajte vektor inercijalne sile za gibanje tijela prema slikama 4.7 i 4.8.
LE
Sl. 4.7.
Sl. 4.8.
OG
120
RA
JE
RIM
DAlambertovo nacelo
RA
5.
JE
Prema ovom naelu sustav sila koji djeluje na materijalnu toku, dodavanjem
c
c
inercijalne sile, svodi se na sustav sila u ravnote i. To je
z
dinamiki ravnote ni sustav sila.
c
z
RIM
c
z
c
c
z
Pritom treba imati na umu da materijalna toka pod navedenim sustavom sila nije
c
u ravnote i, jer inercijalna sila nije vanjska sila koja djeluje na toku, ve prividna
z
c
c
sila otpora materije promjeni stanja gibanja. Kada bi materijalna toka ili tijelo
c
bilo u ravnote i, tada se inercijalna sila ne bi ni pojavljivala.
z
IP
DN
LE
OG
Na cesticu mase m prema slici 5.1, djeluje sila F koja uzrokuje njeno pravocrtno
gibanje s ubrzanjem a .
Sl. 5.1.
Sl. 5.2.
121
5. DAlambertovo na elo
c
F Fin = 0,
ili
RA
F + (m a) = 0 .
Ako na materijalnu toku mase m djeluje sustav sila kao na slici 5.2, opet je
c
veliina sila inercije u ravnote i s veliinom rezultante aktivnih sila, tj.:
c
z
c
FR + Fi = 0 .
JE
Djeluju li na materijalnu toku osim aktivnih sila i otpori, npr. trenje, tada je:
c
FR + Fi + Ft = 0 .
RIM
LE
DN
IP
Na u etu visi teret te ine G = 20 kN (sl. 5.3, 5.4 i 5.5). Kolikom je silom optere eno u e:
z
z
c
z
a) u stanju mirovanja,
b) pri jednolikom ubrzanom dizanju s ubrzanjem 4 ms2 ,
c) pri jednolikom ubrzanom spu tanju s ubrzanjem od 4 ms2 ?
s
Sl. 5.3.
Sl. 5.4.
Sl. 5.5.
OG
20 000
4 = 20 000 + 8 154, 9 = 28 155 N.
9, 81
Prema rezultatu, kod ubrzanog dizanja tereta sila u u etu ve a je za 8 155 N u odnosu na stanje
z
c
mirovanja.
F = G + m a = 20 000 +
122
c) Pri ubrzanom spu tanju tereta treba dodati silu inercije suprotno od gibanja (sl. 5.5), pa je iz
s
uvjeta dinamike ravnote e:
c
z
Fy = 0 F + ma G = 0
F = G m a = 20 000 8 155 = 11 845 N.
RA
Kada se teret sup ta ubrzano, u e je optere eno manjom silom nego u stanju mirovanja.
s
z
c
Primjer 2.
Reakcije:
masa tereta: m =
RIM
JE
G
1 100
=
= 112 kg
g
9, 81
IP
Sl. 5.6.
(5.1)
MA = 0 G 4 Fin 4 GR 0, 5 + GD 1 FB 2 + Gu 3 = 0.
(5.2)
DN
Fy = 0 Fin G GR Gu GD + FA + FB = 0
G 4 Fin 4 GR 0, 5 + GD 1 + Gu 3
2
1 100 4 56 4 500 0, 5 + 4 000 + 1 500 3
= 1 813 N
FB =
2
Iz (5.1) FA = FB + Fin + G + GR + Gu + GB = 1 813 + 56 + 1 100 + 500 + 1 500 + 4 000
FA = 5 343 N.
OG
Stabilnost:
LE
Iz (5.2) FB =
b) moment prevrtanja:
Mp =G 4 + Fin 4 + GR 0, 5 = 1 100 4 + 56 4 + 500 0, 5 = 4 400 + 224 + 250 = 4 874 Nm.
Kako je Ms > Mp , dizalica se ne e prevrnuti di u i teret G ubrzavanjem 0, 5 ms2 .
c
z c
123
5. DAlambertovo na elo
c
RA
RIM
JE
Sila trenja uvijek je suprotstavljena smjeru gibanja sto se vidi iz primjera na sli
kama 5.7 i 5.8, pa je primjenom DAlambertovog naela za ubrzano i usporeno
c
gibanje mase m dinamika ravnote a:
c
z
Sl. 5.7.
IP
Fx = 0 F FT m a = 0
Sl. 5.8.
Fx = 0 FT + m a Fk = 0
F sila ubrzanja
Fk sila koenja
c
DN
OG
LE
F m a G FT = 0.
124
Primjer 1.
10 kN
1 cm
RIM
JE
MF =
RA
Za dizalo na slici 5.10 nacrtajte poligon sila u usvojenom mjerilu i napi ite jednad bu za silu dizas
z
nja za sljede a gibanja dizala ako je ukupna te ina dizala s teretom G = 16 kN , trenje FT = 4 kN ,
c
z
m
masa m = 1630, 988 kg i ubrzanje a = 4, 29 2
s
a) jednoliko prema gore;
b) jednoliko usporeno prema gore;
c) jednoliko ubrzano prema dolje;
d) jednoliko usporeno prema dolje.
Sl. 5.10.
Primjer 2.
DN
IP
Sl. 5.11.
LE
v
30, 55
m
a) v = 110 km/h : 3, 6 = 30, 55 m/ s ; a = =
= 1, 697 2
t
18
s
F = m a = 2 000 1, 697 = 3 394 N
OG
b) F = m a + FT ; FT = FN = FG = m g = 2000 9, 81 0, 2 = 3 924 N ;
F = 2000 1, 697 + 3924 = 7 318 N .
Primjer 3.
125
5. DAlambertovo na elo
c
FH = G sin
FN = G cos
RA
Sl. 5.12.
JE
gibanje stoji sila FH koja djeluje niz kosinu. Nju treba uzimati u obzir pri promatranju gibanja. Prema tome:
RIM
h
l
nagib kosine.
DN
IP
N = tg =
OG
Primjer 4.
LE
h
6
=
= 0, 05 100 = 5 % ;
l
120
b) tg = 0, 05 = 2, 862 = 2 51 44 .
126
RA
Sl. 5.13.
F FH m g FT = 0,
a odavde:
(5.3)
JE
F = FH + FT + m g
RIM
F = G sin + FG cos + m a
IP
Sl. 5.14.
DN
a odavde:
F = FT FH + m a
ili konano:
c
Primjer 5.
LE
F = FG cos G sin + m a
OG
Tijelo klizi niz kosinu koja je prema horizontali nagnuta za = 45 . Nakon sto je tijelo pre lo put
s
od s = 3, 6 m , dobilo je brzinu v = 2 m/ s. Koliki je keoficijent trenja izmedu tijela i kosine?
v2
22
4
m
=
=
= 0, 55 2 . Ako tijelo samo od sebe klizi niz kosinu, tada
2s
2 3, 6
7, 2
s
je prema DAlambertovu naelu: FT FH + ma = 0 ma = FH FT = G sin G cos =
c
m g sin m g cos : m
g sin a
9, 81 sin 45 0, 55
=
= 0, 92 .
a = g sin g cos , a odavde: =
g cos
9, 81 cos 45
Iz v2 = 2as a =
127
5. DAlambertovo na elo
c
Primjer 6.
RA
Vuna sila lokomotive je F = 170 kN . Trenje vlaka iznosi FT = 40 N po 10 kN. Te ina vlaka je
c
z
G = 6 MN . Koliko je ubrzanje a vlaka:
a) na horizontalnoj pruzi;
b) na pruzi uspona sin = 1 : 70 ?
6 000 kN
146 000 m
= 24 000 N . m a = F FT = 170 24 = 146 kN a =
.
10 kN
m
s2
G
6 000 103
146 000
m
m= =
= 611 620, 795 kg = 611 621 kg ; a =
= 0, 238 2 .
g
9, 81
611 621
s
JE
a) FT = 40 N
RIM
1
b) F = FH +FT +ma . F = Gsin + Gcos +ma . Gsin = 6 000
= 85, 714 kN . Za
70
male kutove cos = 1 , pa je FG cos = G = 24 kN . 170 = 85, 714 + 24 + 611, 621 a
m
170 000 109 714
= 0, 098 2 .
a=
611 621
s
Primjer 7.
IP
LE
DN
FH = m a + FT
FH FT
G sin G cos
a=
=
m
m
m g(sin cos )
=
= g(sin cos ),
m
10
N = 10 % =
= 0, 1 tg = 0, 1 = 5, 72 ,
100
sin = 0, 0997,
cos = 0, 995,
m
a = 9, 81(0, 0997 0, 03 0, 995) = 0, 685 2 .
s
OG
Sl. 5.15.
128
Zadatci
DAlambertovo nacelo za pravocrtno gibanje
masa vitla je mV = 300 kg . Odredite reakcije oslonaca re etkastog nosaa ako teret
s
c
di emo ubrzanjem a = 1, 8 ms2 .
z
RA
RIM
JE
z
s
IP
Sl. 5.16.
OG
LE
DN
Sl. 5.17.
Sl. 5.18.
m
kolosijeku s ubrzanjem od a = 0, 02 2 , a
s
trenje iznosi 2800 N po 1 MN njegove te iz
ne. Kolika mora biti snaga lokomotive nakon
20 s ako je poetna brzina vlaka 10 m/ s?
c
129
RIM
Sl. 5.19.
IP
DN
LE
OG
130
RA
JE
m
brzinu v = 90
.
min
a) Ucrtajte na sliku vektore brzina, ubrzanja i sila koje djeluju na kabinu i izraunajc
te optereenje u eta uzimajui u obzir trenje
c
z
c
FT = 186 N .
b) Izraunajte silu u u etu kada kabina uspoc
z
m
rava s a = 2 2 .
s
5. DAlambertovo na elo
c
RA
6.
RIM
mv = mv0 + ma t.
JE
Ako na cesticu koja se giba jednoliko nekom brzinom v0 djeluje neka sila F u
IP
F t = m(v v0 ) .
DN
F t = m v .
impuls sile I = F t ,
a desne
LE
veliinu gibanja
c
B= mv
.
B = m(v v0 )
OG
131
tijelo male mase, a velike brzine mo e imati iste uinke kao i tijelo velike mase,
z
c
a male brzine. Dakle, masa i brzina su dva va na obilje ja gibanja tijela, jer o
z
z
njima ovisi djelovanje tijela pri sudaru s drugim tijelom.
Impuls sile i veliina gibanja su vektorske veliine. Impuls ima smjer sile, a
c
c
veliina gibanja smjer brzine. Jedinica za impuls je:
c
a za veliinu gibanja:
c
B
RA
JE
Impuls sile i veliina gibanja imaju istu dimenziju. Iz jednad be impulsa i veliine
c
z
c
gibanja mo e se izraziti sila:
z
m (v v0 )
.
t
RIM
F=
Primjer 2.
DN
I =?
v =?
I = F t = 20 0, 03 = 0, 6 kgms1
F t
I
0, 6
Iz F t = m v v =
= =
m
m
0, 2
v = 3 ms1 .
LE
m = 200 g = 0, 2 kg
F = 20 N
t = 0, 03 s
IP
brzina cestice poslije prestanka djelovanja sile ako je cestica prethodno mirovala?
OG
Odredite silu koja djeluje na cesticu mase 200 g te ce joj nakon 10 sekundi djelovanja dati brzinu
od 6 ms1 .
m = 200 g = 0, 2 kg
t = 10 s
v = 6 ms1
F =?
132
Iz F t = m v
mv
0, 2 6
F=
=
= 0, 12 N .
t
10
Primjer 3.
F=
JE
F =?
m(v0 v)
2(11 5)
=
= 6 N.
t
2
RA
t = 2 s
m = 2 kg
v0 = 11 ms1
v = 5 ms1
Primjer 4.
RIM
Vlak se giba pravocrtno brzinom od 72 kmh1 . Zatim koi silom od 0, 1 te ine vlaka. Koliko je
c
z
vrijeme koenja i prijeden put za vrijeme koenja?
c
c
v0 = 72 kmh1 = 20 ms1
F = 0, 1G = 0, 1mg
t = ?
s =?
:m
IP
v0 = 0, 1g t
v0
20
t =
=
= 20, 38 s .
0, 1g
0, 1 9, 81
0, 1gt2
0, 1 9, 81 20, 382
= 20 20, 38
= 407, 6 203, 7 = 203, 9 m
2
2
LE
s = v0 t
DN
OG
Covjek na slici 6.1 gura ormar nekom silom. Ne e ga pomaknuti zbog prepreke
c
koja se na la na putu poku aja premje tas
s
s
nja. No, ipak ce se on nakon nekog vre
mena umoriti. Pitamo se je li covjek iz
vr io rad. U svakodnevnom zivotu to bi
s
Sl. 6.1.
Sl. 6.2.
133
Tek kada se ukloni prepreka kao na slici 6.2, ormar ce se mo i premjestiti. Pre
c
mje tanju se suprotstavlja sila trenja FT koju treba svladati na putu s . Time je
s
djelovanje sile F postalo mjerljivo.
RA
U fizikalnom smislu rad se obavlja kada sila djeluje uzdu prevaljenog puta.
z
Primjenjuju i reenu definiciju, mehaniki rad se opisuje jednad bom:
c c
c
z
JE
RIM
IP
DN
LE
Sl. 6.3.
OG
134
RA
Dakle:
RIM
JE
U F , s dijagramu osjenana povr ina plohe ispod linije sile predstavlja mec
s
haniki rad.
c
Sl. 6.5.
Sl. 6.6.
IP
Kada sila na svojem putu nije konstantna veliina, tada je linija sile razlomljena
c
kao sto pokazuje F , s dijagram na slici 6.6. U tom sluaju ukupni rad se mo e
c
z
izraunati zbrajanjem povr ina pojedinih ploha, pa je:
c
s
/J/ ukupan rad.
DN
Wuk = W1 + W2 + W3 + . . .
OG
LE
Sl. 6.7.
Na kosoj plohi (sl. 6.7) vitlom se podize teret mase m . Pritom treba savladati
rad:
(6.1)
W = FH s = G sin s.
Nakon prijedenog puta s , savladana je
visinska razlika h . Odnos izmedu puta s i visine h dobije se iz pravokutnog
trokuta na slici 6.7, pa je:
h
h
. (6.2)
s=
sin =
s
sin
(6.3)
135
RA
Pri dizanju rad ne ovisi o obliku prevaljenog puta nego samo o visinskoj
razlici koju masa prelazi.
FH
h
=
G
s
Sl. 6.8.
JE
RIM
potrebna je du a kosina.
z
IP
Ova zakonitost ne vrijedi samo za kosinu nego i za sve radne strojeve. Najjednostavniji stroj je poluga koja se u raznim oblicima javlja kod slo enijih strojeva
z
kao dizalice, vitla, koloture itd. gdje je mogu e velike terete dizati malom silom.
c
Koliko puta je manja sila, toliko puta je ve i put dizanja.
c
LE
DN
OG
Sl. 6.9.
Za pomak sanduka za neki put s izvr en je rad trenja klizanja koji iznosi:
s
WT = FN 0 s
WT = FN s
Kada bi sanduk bio postavljen na valjke i tako premje tan za neki put s , javilo
s
bi se trenje valjanja i trenje vo nje, pa je rad trenja:
z
WT = FN R s
136
WT = FN V s
Rad sile trenja pri pokretanju tijela bit ce ve i od rada trenja gibanja jer je
c
0 > . Isto tako, rad trenja valjanja bit ce manji od rada trenja klizanja jer
je R < 0 < .
RA
Primjer 1.
JE
Sl. 6.10.
RIM
a) M = F r = 200 0, 6 = 120 Nm .
b) W = F s = F d i = 200 1, 2 3, 14 90 = 67 824 J
Sl. 6.11.
DN
Primjer 2.
IP
Radnik vue sanduk mase 50 kg po hrapavoj povr ini gdje koeficijent trenja izmedu sanduka i
c
s
podloge iznosi = 0, 4 . Koliki je rad obavio radnik ako je premje tao sanduk 20 metara?
s
LE
OG
Covjek tjelesne mase m = 80 kg ide s 2. na 4. kat zgrade i sa sobom nosi teret od G = 200 N .
Visina jednog kata je h = 3, 2 m . Koliki je rad izvr io covjek?
s
Ovdje je rije o radu dizanja gdje je mjerilo puta visinska razlika, pa je: W = Gh = (G1 +G2 )h =
c
(m g + G2 ) h = (80 9, 81 + 200) 2 3, 2 = 6 302, 72 J .
137
Primjer 4.
Na slici 6.13 prikazana je dvokraka neuravnote ena poluga kojom treba podi i teret G = 80 kN .
z
c
c
Silom F treba podi i teret G . Koliko treba biti dugaak krak poluge l1 ako teret zelimo podi i
c
c
silom F = 300 N . Krak l2 = 0, 3 m .
RA
(6.4)
Sl. 6.13.
RIM
JE
IP
DN
Primjer 5.
LE
Sl. 6.14.
OG
138
Zadatci
Impuls sile i velicina gibanja
Sl. 6.16.
RIM
RA
JE
Mehanicki rad
IP
Sl. 6.17.
LE
DN
se m = 300 kg .
a) Koliki je mehaniki rad potreban da bi se
c
teret podigao na visinu h = 2 m ?
b) Kolika je potencijalna energija tereta na
visini h = 1, 8 m ?
OG
Sl. 6.15.
c
5. Celina bava mase m=12 kg ispunjena je s
c
Sl. 6.18.
kg
.
200 l ulja specifine mase = 0, 92
c
dm3
Treba je utovariti na transporter s pomou
c
kosine na visinu h = 1, 6 m .
a) Koliko duga treba biti kosina ako dva
radnika guraju bavu ukupnom silom F =
c
950 N ?
b) Oni takoder trebaju utovariti aparat za zavarivanje te ine G = 700 N . Kojom silom
z
139
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
DINAMIKA
KRUTOG TIJELA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
RA
8.
Ova pojava se iskori tava npr. kod zama njaka (sl. 8.1) gdje je
s
s
zama na masa vijenca pove ana, jer se nalazi na ve oj udaljes
c
c
nosti r od osi rotacije pa ce imati ve i dinamiki
c
c
moment.
IP
Sl. 8.1.
RIM
JE
c
tiraju em sustavu obilje avati
c
z
moment tromosti mase ili dinamiki moment inercije.
c
Dovedeni mehaniki rad rotiraju oj masi ce razmjerno povec
c
c
c
udaljenost r mase od osi rotacije.
DN
z
se odrediti promatranjem gibanja cestice mase m na slici 8.2. Ona
Sl. 8.2.
OG
LE
z
za kinetiku energiju mase pri translaciji:
c
v2
Ek = m
kinetika energija mase pri translacijskom gibanju,
c
2
zamjenom linearne brzine v obodnom . Kako je: v = r v2 = r2 2 ,
dobije se:
2
Ek = m r 2
energija rotiraju e mase.
c
(8.1)
2
U jednad bi (8.1) produkt mase m i kvadrata udaljenosti r2 njezina te i ta od
z
zs
osi rotacije naziva se moment tromosti ili dinamiki moment inercije. Dakle:
c
Produkt mase s kvadratom udaljenosti njezina te i ta od osi rotacije naziva
zs
se moment tromosti ili dinamiki moment inercije.
c
153
Id = m r2
RA
JE
Ek =
Id
2
2
RIM
IP
DN
Primjer 1.
2
n
Id
m r1
2 =
2
2
30
OG
a) Ek1 =
LE
b) Ek2 =
10 22
2
3, 14 60
30
10 12
2
3, 14 60
30
= 197 kgm2
2
Kako je 788, 768 : 197 = 4 i r2 = 22 = 4 , znai:
c
energija rotiraju e mase proporcionalna je s kvadratom udaljenosti te ita mase od osi rotac
zs
cije.
154
RA
Masa realnih tijela sastoji se od vrlo mnogo cestica masa s razliitim razmacima
c
od osi rotacije. Zbroj svih cestica mase cini realno tijelo, stoga:
RIM
Id =
JE
r od osi rotacije.
IP
biti pokazan izvod s pomo u jedne metode koja daje dovoljno toan rezultat na
c
c
primjeru sipkastog tijela ( tap ili paok remenice, zama njaka, zupanika i sl.)
s
s
c
DN
LE
m
slici. Svaki dio ima masu
. Udaljenosti te i ta T1 , T2 , T3
zs
3
od toke rotacije M iznose:
c
OG
l
3
5
r1 = r, r2 = r, r3 = r.
6
6
6
Prema definiciji dinamikog momenta inercije je:
c
Id =
2
2
2
(m r2 ) = m1 r1 + m2 r2 + m3 r3
m r 2 m
+
3 6
3
2
mr 1
Id =
+
3
36
Id =
3 2 m 5 2
r +
r
6
3 6
9
25
35 m r2
+
=
.
36 36
36
3
Sl. 8.3.
155
m r2
Da je stap razdijeljen na beskonano mnogo dijelova, tada bi koeficijent uz
c
3
bio jednak jedinici, pa je konaan izraz dinamikog momenta inercije za toku M :
c
c
c
c
/ kgm2 / moment tromosti rotiraju eg stapa.
m r2
3
RA
Id =
Moment tromosti ili dinamicki moment inercije ostalih va nijih geometrijskih tijela
RIM
JE
z
ce cih tijela koja se pojavljuju u tehnikoj praksi.
s
c
Opis tijela
Izgled
Moment tromosti
kgm2
Id =
m 2
l
3
Id =
m 2
l
12
Puni valjak
Id =
DN
IP
Kugla
2
Id = m R2
5
OG
Primjer 1.
LE
m 2
r
2
m
Id = (R2 + r2 )
2 2
Id = m rm
Sl. 8.4.
156
2
2
; Id = Idv + 4Idp . Vijenac: Idv = m rm za valjak tankih stijenki, rm =
Ek = Id
2
D+d
1, 8 + 1, 6
=
= 0, 85 m . mv = Av 2 rm = 1, 4 2 8, 5 3, 14 7, 4 = 553 kg .
4
4
2 = 399, 54 kgm2 .
Idv = 553 0, 85
RA
m 2
D
1, 8
r , r = =
= 0, 9 m .
3
2
2
30, 636
mp = Ap r = 0, 46 9 7, 4 = 30, 636 kg . Idp =
0, 92 = 8, 272 kgm2
3
Palci: Idp =
Kutna brzina: =
n
3, 14 480
1
=
= 50, 24 .
30
30
s
JE
RIM
2
50, 242
Kineti ka energija: Ek = Id
c
= 432, 63
= 545 991, 52 J . Ova energija odgovara
2
2
545 991, 52
545 991, 52 Ws =
= 0, 15166 kWh .
3, 6 106
IP
Primjer 2.
DN
Elektromotor rotira s n = 700 min1 . Na ploici elektromotora oznaen je moment tromosti koji
c
c
iznosi Id = 17, 5 kgm2 . Koliko elektrine energije u kWh mora biti dovedeno, ako se zanemari
c
trenje, da bi motor postigao taj broj okretaja?
LE
2
n
73, 252
3, 14 700
1
Ek = Id
; =
=
= 73, 27 ; Ek = 17, 5
= 46 970 J : 3 600 000 =
2
30
30
s
2
0, 013 kWh .
OG
157
RA
zs
c
koncentrinom smjetaju.
c
s
Na slici 8.5b) vidi se da je te i te valjka 2 izvan osi rotacizs
je, pa je rije o
c
ekscentrinom smjetaju.
c
s
Nezavisno od tih razlika, primjenom pravila je:
Id =
JE
Sl. 8.5.
RIM
IP
DN
OG
LE
zs
toki T. Treba prona i dinamiki moment inercije
c
c
c
za os koja prolazi kroz toku O i na udaljenosti a
c
od te i ta T. Osi polo ene kroz O i T medusobno
zs
z
su paralelne i okomite na ravninu slike.
Dinamiki moment inercije s obzirom na os kroz
c
toku O pronademo po definiciji:
c
Id0 =
i2 = (a + xi )2 + y2
i
i = a2 + 2axi + x2 + y2 .
i
i
x2
i
y2
i
ri2 ,
(8.3)
i = a2 + 2a xi + ri2 .
158
(8.2)
Sl. 8.6.
mi i2 .
(8.4)
8.3. Steinerov pou ak za odredivanje momenta tromosti ili dinamickog momenta inercije
c
mi a2 +
mi + 2a
mi 2a xi +
mi ri2
mi ri2 .
(8.5)
mi xi +
RA
Ido =
JE
i=1
n
moment tromosti za
(8.6)
ekscentrian smje taj masa.
c
s
RIM
Id0 = a2 m + Id Id0 = Id + m a2
Jednad ba (8.6) je Steinerov teorem pomaka ili, kra e, Steinerov pouak izraz
c
c
zen u matematikom obliku. Izra en rijeima, on glasi:
c
z
c
Primjer 1.
DN
IP
LE
Odredite kinetiku energiju valjka na slici 8.7 koji rotira oko osi z1 s n = 250 min1 . Valjak ima
c
dimenzije prema slici i specifinu masu = 7 500 kg/m3 .
c
2
/J/ kinetika energija rotiraju ih tijela,
c
c
2
2 moment inercije za os z , a = R
Idz1 = Idz + m a
1
1
Idz = m R2 vlastiti moment inercije,
2
m = V = R2 h = 7 500 0, 12 3, 14 0, 3 = 70, 65 kg
1
Idz = 70, 65 0, 12 = 0, 353 kg m2
2
Idz1 = 0, 353 + 70, 65 0, 12 = 1, 059 kg m2
n
3, 14 250
1
=
=
= 26, 16
30
30
s
26, 162
Ek = 1, 059
= 362, 36 J .
2
OG
Ek = Idz1
Sl. 8.7.
159
Primjer 2.
S obzirom na os y , koliki je moment inercije tijela koje je sastavljeno od stapa duljine 900 mm
z
te ine G1 = 40 N i kugle promjera 500 mm, te ine G2 = 120 N (sl. 8.8)?
z
RA
Idykugle = Id + m2 a2
JE
2
= m2 R2 + m2 (R + l)2
5
F G2
120
m2 =
=
= 12, 23 kg
g
9, 81
2
Idykugle = 12, 23 0, 252 + 12, 23(0, 25 + 0, 9)2 = 16, 479 kg m2
5
l2
FG1 l2
40 0, 92
32, 4
Idystapa = m1 =
=
=
= 1, 1 kg m2
3
g
3
9, 81
3
29, 43
Idy = 16, 479 + 1, 1 = 17, 579 kg m2 .
RIM
Sl. 8.8.
DN
IP
OG
LE
Radijus inercije
Sl. 8.9.
160
Reducirana masa
Rotira li prsten na slici 8.9 oko osi O odredenom kutnom brzinom , tada je
kinetika energija prstena:
c
2
/J/ .
2
Ako se masa prstena m koncentrirana u toki A zamijeni nekom masom mx na
c
nekoj udaljenosti rx od osi rotacije O tako da kinetika energija Ek ostane ista,
c
tada reducirana masa mx ima svoju kutnu brzinu x i svoju kinetiku energiju
c
Ekx . Budu i da su kinetike energije ostale iste, mo e se pisati:
c
c
z
RIM
2
2
2
= Id
. 2
2
2
2
mx rx = Id , a odavde:
2
mx r x
Id
2
rx
rx = ix =
reducirana masa;
Id
mx
radijus inercije.
IP
mx =
JE
2
x
2
= Id
.
2
2
Kako je u praktinim zadatcima ve inom x = , slijedi:
c
c
2
mx r x
RA
Ek = Id
Primjer 1.
DN
OG
LE
161
Primjer 2.
RA
Sl. 8.11.
JE
Motor od 11 kW cini n = 1 450 min1 i ima zamahni moment 25 GD2 = 6 Nm2 (sl. 8.11).
i
Motorom se tjera bubanj promjera D = 400 mm i cini n1 = 40 min1 . Kolika je reducirana masa
na obodu bubnja?
DN
IP
RIM
0, 4
D
=
= 0, 2 m .
Budu i da masu treba reducirati na obod bubnja promjera D , slijedi: Rx =
c
2
2
n1
3, 14 40
1
Kutna brzina reducirane mase x je i kutna brzina bubnja: x =
=
= 4, 2 .
30
30
s
G
Di 2
Dinamiki moment inercije pogonskog motora izrauna se iz izraza: Id = m i2 =
c
c
=
g
2
G D2
6
6
i
=
=
= 0, 152 kg m2 , gdje je Di promjer inercije. Kutna brzina motora:
4g
4 9, 81
39, 24
n
3, 14 1 450
1
=
=
= 151, 7 = 152 . Uvr tavanjem dobivenih vrijednosti u izraz (8.7)
s
30
30
s
4, 22
1522
= 0, 152
LE
z
c
OG
T
T
T
tangencijalne komponente sile inercije Fin1 , Fin3 ,. . . , Fini . U smjeru radijusa
r1 , r2 , r3 ,. . . , ri rotacije cestica masa djeluju normalne komponente sile inerci
N
N
N
je Fin1 , Fin3 ,. . . , Fini . Normalne komponente sile inercije su centrifugalne sile
N
(Fini = Fc1 ) koje u odnosu na os rotacije z ne cine momente jer njihovi pravci
prolaze kroz os z .
25
162
Zamahni moment rotirajue mase je produkt te ine s kvadratom promjera inercije (Di = 2ri ) .
c
z
Mz =
Fi r i ,
RA
Mi =
T
Fini ri .
(8.9)
RIM
JE
2
2
2
Mz = m1 r1 + m2 r2 + m3 r3 + . . . + mi ri2 ,
Mz =
mi ri2 Mz =
IP
odnosno:
mi ri2 .
Sl. 8.12.
(8.11)
DN
LE
c
U izrazima (8.11) i (8.12)
mi ri2 predstavlja dinamiki moment inercije Id ,
s obzirom na os rotacije z , pa je Mz = Mi = Id , odnosno zakretni moment
vanjskih sila je:
Mz = Id
(8.13)
OG
163
Mz
Id
1
s2
kutno ubrzanje.
(8.14)
RA
Izraz (8.14) predstavlja fizikalni smisao momenta inercije mase tijela i karakterizira inertnost tijela pri rotaciji. Odnosno, to znai:
c
JE
Prema tome, moment inercije mase tijela mo e se shvatiti kao mjera inertnosz
ti krutog tijela pri rotacijskom gibanju oko nepomine osi, jednako kao sto
c
nam masa tijela slu i za mjeru inertnosti cestice pri translacijskom gibanju.
z
RIM
c
c
IP
DN
Rotira li tijelo samo zbog inercije i pritom djeluje moment sile trenja Mt koji je
suprotnog smjera od smjera rotacije, onda pri jednolikoj rotaciji zakretni moment
mora biti jednak momentu sile trenja, tj.:
Mz = Mt .
Rotira li tijelo jednoliko ubrzano ( = konst.) i pritom mora savladati moment
sile trenja, tada je zakretni moment:
LE
Mz = Id + Mt
Ako tijelo rotira jednoliko usporeno, tj. s kutnim usporenjem , onda je:
Mz = Id Mt
OG
Veliina translacije F = m a
c
Jedinica
Veliina rotacije M = Id
c
Jedinica
Sila F
Okretni moment M
Nm
Masa m
kg
kgm2
Ubrzanje a
164
m
s2
Kutno ubrzanje
1
s2
Primjer 1.
Zama njak, prema slici 8.4, treba za t = 10 s pove ati broj okretaja s n0 = 80 min1 na
s
c
nt = 180 min1 . Pritom se javlja moment trenja koji iznosi Mt = 68 Nm . Koliki je za to
potreban zakretni moment bez trenja i s trenjem?
nt n0
3, 14
1
. =
=
(180 80) = 10, 466 .
t
30
30
30
s
10, 466
= 557, 36 Nm .
10
JE
RA
Mz = Id = Id
IP
RIM
DN
(8.15)
LE
Sl. 8.13.
s = R .
(8.16)
OG
Wrot = F R .
(8.17)
(8.18)
Rad rotacijskog gibanja izra ava se kao produkt zakretnog momenta i zakz
retnog kuta.
165
RA
Sl. 8.14.
Primjer 1.
RIM
JE
Sl. 8.15.
IP
M1 + M2
30 + 90
b) Wrot = Msr ; Msr =
=
= 60 Nm ;
2
2
= 280
= 2, 442 rad ; Wrot = 602, 442 = 146, 52 Nm .
360
DN
LE
OG
Kako je
P=
M
.
t
(8.19)
(8.20)
(8.21)
Dakle:
166
n
.
30
(8.22)
P=M
Iz izraza (8.22) zakretni je moment:
P
30 P
M = 9, 55
n
n
moment u ovisnosti
/Nm/ zakretnibroja okretaja
snage i
(8.23)
RA
M=
gdje je:
broj okretaja n u
1
min
JE
snaga P u /W/
.
RIM
IP
Primjer 2.
LE
DN
Zato je pri kretanju vozila i pri savladavanju uspona mjenja u ni em stupnju pric
z
jenosa. Tada se uz istu snagu koju razvija motor dobiva ve i zakretni moment koji
c
mo e svladati otpore. Ta spoznaja koristi se i pri drugim tehnikim rje enjima,
z
c
s
npr. dizanju velikih tereta i slino.
c
OG
n
30P
30 42 000
M=
=
= 143, 31 Nm .
30
n
3, 14 2800
n
3, 14 2800
t =
3 60 = 52 752 rad. Podijeli se s 2 , tada je
b) = t =
30
30
razmjeran s 8 400 okretaja.
167
Primjer 3.
RA
Na zama njak djeluje par sila ciji je zakretni moment Mz = 0, 5 kNm . Ravnina djelovanja para
s
RIM
JE
n
=
= g
=
= 0, 04905 2 . Iz = t t =
=
=
Id
m i2
FG i2
100 000 12
s
30
3, 14 120
2
FG 2 100 000 2
kg
= 256 s ; W = Ek = Id
; Id = m i2 =
i =
1 = 10 193, 68 2 ;
30 0, 04905
2
g
9, 81
m
n
3, 14 120
1
12, 562
=
=
= 12, 56 . W = 10 193, 68
= 804 044, 85 J .
30
30
s
2
Primjer 4.
IP
c
a) snagu za pogon te ploe ako ona mora posti i normalni broj okretaja za 15 sekundi;
c
c
b) za koje ce vrijeme ploa stati ako je prepu tena samoj sebi, promjer osovine d = 80 mm , a
c
s
= 0, 09 ?
OG
LE
DN
n
3, 14 840
1
Zakretni moment: Mz = Id ; =
= 30 =
=
= 5, 86 2 ;
t
t
30 t
30 15
s
n
=
Mz = 27 5, 86 = 158, 22 Nm . Snaga za pokretanje brusne ploe P = Mz ; =
c
30
3, 14 840
1
= 87, 92 ; P = 158, 22 87, 92 = 13 910, 7 W = 13, 9 kW .
30
s
Id
. Moment trenja MT = FT r =
MT t =
t
Mz + MT
FG r = m g r = 0, 09 267 9, 81 0, 04 = 9, 43 Nm . Vrijeme zaustavljanja brusne ploe
c
27 87, 92
t=
= 14, 16 s .
158, 22 + 9, 43
b) Iz Mz = Id MT = Id
168
Zadatci
40 o/min , = 7, 85 kg/m3 .
c
na masa iznosi = 7, 85 kg/dm3 . Ostale
mjere prema slici. Izraunajte:
c
a) moment inercije Idx za osi rotacije x x ;
b) reduciranu masu na promjer ploe mredd ;
c
c) radijus inercije i .
IP
RIM
Izraunajte:
c
a) masu brusa;
b) njegovu te inu;
z
c) dinamiki moment inercije s obzirom na
c
os rotacije.
RA
b) njihovu te inu;
z
c) momente inercije navedenih dijelova s obzirom na os rotacije;
d) radijus inercije zama njaka;
s
e) reduciranu masu s obzirom na obod zama njaka;
s
f ) kinetiki moment ako zama njak rotira s
c
s
n = 120 min1 ;
g) zamahni moment.
JE
OG
LE
DN
Sl. 8.17.
Sl. 8.16.
Izraunajte:
c
a) masu vijenca, ploe, glavine i ukupnu mac
su zama njaka;
s
Sl. 8.18.
169
RIM
d) linearno ubrzanje;
e) obodnu silu F0 ;
f ) kinetiku energiju valjka pri 40 min1 ;
c
g) snagu koju trebamo upotrijebiti da bismo
ga zaustavili.
RA
JE
4 m , unutarnji d2 = 3 m , debljinu b =
300 mm i specifinu masu = 7500 kg/m3 .
c
Izraunajte:
c
a) moment inercije prstena;
b) za koje se vrijeme dobije prsten 180 min1
zbog zakretnog momenta od 120 Nm.
OG
LE
DN
IP
ima promjer d = 80 mm , a = 0, 07 ?
Sl. 8.19.
170
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RJESENJA
ZADATAKA
RJESENJA ZADATAKA
l = 19, 1 mm .
= 257, 53 MPa ; l = 0, 22 mm ;
= 0, 0012 .
3. = 1 457, 87 MPa .
N
.
4. v = 24, 769 = 24, 8
.
mm2
1.
2.
15.
JE
N
mm2
N
za kvadratni presjek:
v = 66, 67
mm2
N
za sesterokutni presjek: v = 76, 98
;
mm2
uputa za izraunavanje povr ine:
c
s
opseg sesterokuta: O = 6 a , gdje je a
v = 84, 92
za kru ni presjek:
z
16.
17.
18.
19.
20.
RIM
5.
14.
.
FA = F1 = 5 kN ; a1 = 44, 44 mm =
.
45 mm ; FB = F2 = 10 kN ; a2 = 88, 88 =
90 mm .
a) l = 0, 36 mm ; b) = 126 MPa ;
c) F = 174 477 N .
a) l = 4, 6 mm ;
b) l = 5, 2 mm , lmax = 9, 8 mm .
l = 0, 165 mm ; F = 197 820 N .
d = 33 mm ; h = 10, 3 mm .
d = 5, 2 mm .
.
F = 146 298, 88 N = 146, 5 kN.
.
l = 204 mm .
13.
RA
1. Osnove cvrsto e
1.
2.
3.
Or
s
, gdje je r =
2
2
za kvadratnu cijev:
7.
8.
9.
10.
11.
12.
198
d = 11, 45 standardizirano d = 13 mm
(Strojarski priru nik celini lanci).
c
c
.
F = 179 175, 3 N = 179 kN.
N
t = 35, 71
.
mm2
N
a) t = 72, 79
, b) = 3, 8 .
mm2
.
Fmax = 27 kN.
p = 0, 00014 MPa , moi ce se rabiti drvena
c
podloga jer je p = 0, 00014
pd = 25
c-drvo.
OG
6.
N
mm2
N
v = 132, 69
mm2
5.
6.
v = 104, 16
LE
za okruglu cijev:
DN
povr ina: A =
s
IP
4.
7.
8.
RJESENJA ZADATAKA
13.
14.
RA
d=
32Mu
=
Gd
4.
5.
6.
DN
IP
15.
JE
12.
17.
RIM
9.
10.
11.
2
mm
mm2
cvrstoa nosaa 10profila zadovoljava.
c
c
dB = 13, 861 mm , standardizirano dB =
14 mm ; dA = 9, 481 mm , standardizirano
dA = 10 mm .
D = 233, 7 mm , standardizirano D = 240 mm ,
d = 230, 4 mm .
a) promjer vratila d :
Mu
Mu
=
Iz d =
GIp
G d4
32
32 150
,
80 109 3, 14 0, 003
OG
LE
80 103 0, 1 554
4
G
d
32
0, 000002 rad/ mm = 0, 002 rad/ m < =
0, 03 rad/ m zadovoljava.
Iz = = l = 0, 000002 800 =
l
180
= 0, 09 .
0, 0016 rad
b).
a).
. . . suprotan . . . ubrzanja.
a)
Sl. 4.1.
199
RJESENJA ZADATAKA
b)
5. DAlambertovo nacelo
RIM
1. F = 34 400 N .
2. FA = 135 917 N , FB = 27 183 N .
3. FA = 24 928 N , FB = 13 007 N .
4. a) F = 981 N ; b) F = 2 981 N .
5. P = 100 645, 68 W .
6. a) Fu = 32 991 N ; b) Fu = 23 616 N .
7. v = 16, 21 m/ s , t = 6, 16 s .
8. = 0, 083 .
9. = 0, 506 .
10. t = 2, 48 s , v = 8, 08 m/ s .
JE
5. b).
6. Fu = 1, 185 kN.
RA
Sl. 4.2.
3. a) h = 1, 679 m ;
b) Ep = 738, 76 Nm ;
c) Ek = 738, 76 Nm ;
d) v = 5, 74 m/ s .
4. Ep = Ek = 282 528 000 000 Nm ili
J = 78 480 kWh .
5. Ukupan stupanj iskoristivosti: uk = p
2
L = 0, 73 0, 982 = 0, 7 ; snaga na izlaznom
Piz
Piz = uk Pul =
vratilu: iz uk =
Pul
0, 7 4 500 = 3 150 W .
6. Piz = 11 256 975 W .
7. Pul = 172, 594 W .
8. PB = 7, 2 kW , PEM = 8, 323 kW .
9. Fot = 19 615 N .
10. PRS = Piz = 2, 5296 kW .
IP
DN
OG
LE
1. v1 = 10 ms1 .
2. s = 50 m .
3. Fk = 1 600 N .
4. a) W = 58 860 Nm ;
b) Ep = W = 52 974 Nm .
5. a) s = 3, 238 m ;
b) F = 345, 892 N , W = 1 120 Nm ili J.
6. F = 320 N , W = 2 400 Nm ili J.
7. a) FG = 2 600 N ; b) W = 3 120 Nm .
7. Mehanicka energija
200
moment inercije
1. Ek = 489 Nm ili J.
2. Ek = 0, 0918 Nm ili J.
3. a) m = 35, 2 kg ;
b) FG = 345 N ;
kg m
c) Id = 0, 704 2 .
s
4. a) mv = 230, 4 kg , mp = 79, 2 kg ,
mg = 10, 8 kg , m = 320, 4 kg ;
b) FGv = 2 260 N , FGp = 777 N ,
FGg = 106 N , FG = 3 143 N ;
c) Idv = 33, 69 kgm2 , Idp = 3, 73 kgm2 ,
Idg = 0, 0276 kgm2 , Id = 37, 44 kgm2 ;
d) i = 0, 341 m ;
e) mx = 184, 88 kg ;
kgm2
f ) Mk = 470, 24
;
s
2
g) FG Di = 1469, 14 Nm2 .
5. a) Idx = 0, 0016103 kgm2 ;
b) mredd = 0, 64412 kg ;
c) i = 35, 1 mm .
6. nx = 118, 75 min1 .
7. a) Id = 38 636, 72 kgm2 ;
b) t = 6 077, 41 s = 101, 29 min .
RJESENJA ZADATAKA
JE
RA
8. a) FG = 171, 380 N ;
b) Id = 1, 7688 kgm2 ;
1
c) = 20, 93 2 ;
s
m
d) at = 9, 4 2 ;
s
e) F0 = 82, 26 N ;
f ) Ek = 15, 51 Nm ;
g) P = 1 549 W .
9. a) Mz = 340, 7 Nm ;
b) Mz = 313 Nm .
OG
LE
DN
IP
1. P = 593, 46 W .
2. = 0, 16
3. a) F0 = 15 007 N ;
b) FN = 100 046, 67 N ;
c) Fv = 16 674, 5 N .
4. FT = 981 N .
5. = 0, 452 .
6. a) F = 13, 371 kN ;
b) F = 14, 54 kN .
7. F = 25 322 N , F = 19 333 N .
8. FG = 278 N .
9. < 17, 06 = 17 3 36 .
10. F = 140 562, 5 N .
11. F = 343, 7 N .
12. F = 343, 7 N .
13. Fd = 1 278 N , Fs = 281, 69 N .
14. Fs1 = 115 N .
15. F = 10, 95 kN , FT = 3, 987 kN .
16. a) F0II. = 1003 N ;
b) F0I. = 2 417 N .
17. F = 960 N .
RIM
9. Trenje
201
LITERATURA
RA
LITERATURA
c
c
JE
[3] VELIMIR KRUZ , Tehni ka mehanika, VII. ispravljeno izdanje, Skolska knjiga,
c
Zagreb, 1975.
[4] ZELJKO JAKOPOVIC, VJERA LOPAC , Fizika 1, Skolska knjiga, Zagreb, 1996.
OG
LE
DN
IP
RIM
c s
[4] ZORISLAV SAPUNAR , MIRKO KRPAN , Dinamika, Sveuili te u Zagrebu, Rijeka,
1973.
202
KAZALO POJMOVA
KAZALO POJMOVA
JE
c
cvrsto a na granici teenja, 10
c
c
RIM
IP
dijagram naprezanja, 12
dijagram optereenja, 9
c
dinami ka ravnote a, 121
c
z
dinamike jednad be ravnote e, 122
c
z
z
dinami ki moment
c
inercije, 153, 155, 156, 157
dinamiko dvosmjerno optereenje, 5
c
c
dinami ko jednosmjerno optereenje, 5
c
c
dinamika, 113
DN
d ul, 134
z
RA
LE
OG
laka vratila, 82
maksimalno naprezanje, 12
maksimalno optereenje, 9
c
minimalni moment inercije, 90
modul elasti nosti, 19, 20
c
modul klizanja, 80
moment inercije, 45, 46, 49, 50
moment otpora, 45, 48, 51
moment sile trenja, 183
moment trenja u eta, 188
z
moment tromosti, 153, 155, 156, 157
moment uvijanja ili torzije, 79
naprezanje na granici elasti nosti, 12, 18
c
naprezanje na odrez, 33
naprezanje na tlak, 25
naprezanje na vlak, 22
naprezanje pri izvijanju, 88
neutralna os ili vlakno, 65, 69, 80
Newtonovi zakoni, 114, 116
normalno naprezanje, 7, 9
obuhvatni kut, 187
obino savijanje, 66
c
optereenje, 3
c
optereenje na izvijanje, 4
c
optereenje na odrez, 3
c
203
KAZALO POJMOVA
optereenje na savijanje, 4
c
optereenje na uvijanje ili torziju, 4
c
osno optereenje, 3
c
osnovna optereenja, 3
c
osnovne vrste optereenja, 3
c
plasti na deformacija, 11, 12
c
plasti no podruje, 11
c
c
pojasna ko nica, 189, 190
c
polarni moment inercije, 46, 47
polarni moment otpora, 46, 47, 80
poprena deformacija, 10
c
potencijalna energija, 141, 142
povr inski tlak, 28
s
progib, 65, 67
pukotina zamora, 17
RA
JE
OG
LE
DN
IP
unutarnja sila, 6
uzdu na deformacija, 10
z
RIM
tangencijalno naprezanje, 7, 9, 33
te ka vratila, 105
s
Tetmayerove jednad be, 89
z
te ina, 115
z
trenje klizanja, 176, 177, 180, 181
trenje kotrljanja ili valjanja, 183
trenje u eta, 187
z
trenje vo nje, 185
z
204