Prenosnici Snage

M.
Opali: Prijenosnici snage i gibanja 1

7. ZUPANIKI PLANETARNI PRIJENOSNICI
U posljednjim desetljeima razvoj i proizvodnja planetarnih izvedbi zupanikih
prijenosnika veoma su brzo napredovali. Podruje primjene postaje sve ire. Danas se
primjenjuju planetarni prijenosnici kod mobilnih postrojenja (automobili, brodovi, avioni), kod
stacionarnih postrojenja (turbinski prijenosnici, kompresori) te u opoj strojogradnji. Openito,
oni nalaze sve veu primjenu tamo gdje se trai prijenos to veih snaga i brzina uz to manji
volumen (i teinu) prijenosnika. To je kod planetarnih prijenosnika omogueno grananjem snage
na vie planetarnih zahvata zupanika. Osim manjeg volumena prijenosnika ovo moe imati za
posljedicu i manje brzine klizanja, manje dinamike sile i smanjenje buke.
Od mnogih i u razliite svrhe izvedenih planetarnih mehanizama obradit e se samo one
vrste koje obuhvaa opa definicija prijenosnika snage i gibanja dana u poglavlju 1.
Openito, u prednosti planetarnih prijenosnika moemo nabrojati:
od ukupne snage valjanjem se prenosi samo jedan dio (ostali dio spojniki) ime se mogu
postii vei stupnjevi iskoritenja;
kompaktna, okrugla (cilindrina) izvedba (konstrukcijski pogodno za spajanje na
elektromotor ili turbinu);
zbog koaksijalnosti mogue je lako izvesti nasadnu izvedbu ime nema posebnog
temeljenja;
veliki prijenosni omjer u jednom stupnju;
praktino neograniene mogunosti prijenosnih omjera kombinacijama raznih planetarnih
prijenosnika;
konstrukcijski pogodni za tzv. "baukasten" izvedbe;
mogunost izvedbe mjenjaa sa skokovitom promjenom prijenosnog odnosa (koenjem
nekog lana);
mogunost ubacivanja, u tok snage, neke druge vrste prijenosnika (na primjer hidrostatskog,
ime se omoguuje i kontinuirana promjena broja okretaja);
smanjenje vanjskih dinamikih sila ugradnjom elastinih elemenata na reakcijskom lanu;
mogunost diferencijalne izvedbe s vie stupnjeva slobode gibanja (masovna upotreba kod
automobilskih diferencijala);
mogue uleitenje centralnih zupanika u planetarnim zupanicima (lebdea izvedba), ime
otpada uobiajeno uleitenje;
svrsishodne kombinacije s drugim vrstama prijenosnika.
2 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
Mane planetarnih prijenosnika svode se na sljedee:
komplicirana konstrukcija;
velik broj dijelova (vea vjerojatnost oteenja);
relativno vea cijena kotanja, zavisno od odnosa cijene materijala i cijene izvedbe (kod
malih prijenosnika);
mali volumen ulja za podmazivanje umakanjem;
stroi zahtjevi na izradu, kontrolu, odravanje i remont;
pojava centrifugalnih sila koje posebno optereuju naroito leajeve planetarnih prijenosnika
(ogranienje broja okretaja);
veliki zahtjevi na kvalitetu izrade (tona raspodjela optereenja), to iziskuje esto posebne
konstrukcijske zahvate.
1.1 Graa i definicija planetarnih prijenosnika
Planetarnim nazivamo one prijenosnike kod kojih makar jedan glavni lan, osim gibanja
oko vlastite osi, obavlja i gibanje oko neke druge osi. Prijenosnike koji nemaju planetarnog
gibanja zovemo obini ili standardni, koji se, prema poznatim definicijama, mogu smatrati
zapravo specijalnim sluajevima planetarnih prijenosnika.
Planetarni se prijenosnik sastoji od najmanje tri lana, uz planetarni, od kojih jedan mora
biti reakcijski u sluaju prijenosnika snage. Planetarni lan, pritom, ne moe biti reakcijski.
Veina jednostavnih planetarnih prijenosnika snage graena je od dva centralna (sunana)
zupanika, jednog ili vie planetarnih zupanika s njihovim nosaem (ruicom) te kuita.
S obzirom na karakter gibanja, nazivi su simbolini. Na slici 7.1 prikazana je graa
najjednostavnijeg planetarnog prijenosnika snage s uobiajenim nazivima njegovih glavnih
elemenata.
P - planetarni zupanik
R - ruica (nosa planetarnog zupanika)
S - sunani zupanici (centralni zupanici, sateliti)
Slika 7.1. Graa jednostavnog, jednoravninskog planetarnog
prijenosnika snage.

M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 3
Znaajka svakog mehanizma, pa tako i svakog prijenosnika, jest stupanj slobode gibanja.
Stupanj slobode gibanja nekog prijenosnika predstavlja potreban broj poznatih, nezavisnih
parametara gibanja kojima je stanje gibanja cijelog prijenosnika jednoznano odreeno. Dok je
kod obinih (standardnih) prijenosnika taj stupanj Sg = 1, kod jednostavnih planetarnih
prijenosnika on iznosi i do 2, a kod sloenih on ide i vie od 2.
1.2 Podjela planetarnih prijenosnika
Prema Popingi [17] postoje dvije velike grupe planetarnih prijenosnika: prijenosnici s
otvorenim zupanikim lancem koji osim kuita imaju najmanje tri lana (P, R, S) i prije svega
su prijenosnici gibanja (u sluaju koenja ruice R postaju obini jednostupanjski ili
viestupanjski prijenosnici). esto se zovu nekoaksijalni (slika 7.2.a).
Prijenosnici sa zatvorenim zupanikim lancem dobiju se dodavanjem jo jednog
centralnog zupanika u otvoreni lanac koji je koaksijalan s postojeim centralnim zupanikom
(sunanim zupanikom) otvorenog lanca (koaksijalni planetarni prijenosnici, sl. 7.2.b).
Prema sloenosti dijelimo zupanike planetarne prijenosnike na jednostavne i sloene.
Jednostavni planetarni prijenosnici su prijenosnici s otvorenim i zatvorenim lancem
zupanika i samo jednom ruicom (R). Obino se izvode s planetarnim zupanicima s jednim
stupnjem i dva stupnja (jednostruki i dvostruki).
Sloeni planetarni prijenosnici imaju vie od jedne ruice (nosaa planetarnih zupanika)
ili su sloeni od vie jednostrukih planetarnih prijenosnika. Podrobniji nazivi u vezi s graom i
funkcijom planetarnih prijenosnika odnosno njegovih dijelova dani su u sljedeem prikazu.
Tablica 7.1. Nazivi (termini) kod planetarnih prijenosnika prema razliitim znaajkama, a prema VDI Richtlinie
2157
Znaajke Naziv i karakteristike
Konstruktivna
graa
JEDNOSTAVNI PLANETARNI PRIJENOSNIK
Posjeduje jedan nosa s jednim planetarnim kolom ili vie njih (zupanika
ili tarenica) i jedan ili dva sunana kola. Mogue izvedbe vidi na slici 7.2. i
7.3. Jednostavni planetarni prijenosnici s koaksijalnim prikljunim vratilima
zovu se jo i "zatvoreni planetarni prijenosnici" (planetarni prijenosnici sa
zatvorenim zupanikim lancem).
Planetarni prijenosnici sa samo jednim sunanim kolom i nekoaksijalno
rotirajuim prikljunim vratilom zovu se i "otvoreni planetarni prijenosnici"
(nekoaksijalni). Ne potpadaju pod definiciju danu u poglavlju 2.
SLOENI PLANETARNI PRIJENOSNIK
Sastoji se od dva jednostavna planetarna prijenosnika ili vie njih. Ako se
kod ovih prijenosnika izvedba pojednostavi putem spajanja draa, jednako
velikih sunanih i/ili jednako velikih planetarnih kola, onda govorimo o
"reduciranom planetarnom prijenosniku".
Gibanje nosaa STANDARDNI (STABILNI) PRIJENOSNIK
Prijenosnici sa iskljuivo u prostoru vrstim osima, ime se stupanj gibanja
svodi na vrijednost 1 =
G
S . Ovo se ostvaruje fiksiranjem ruice planetarnog
kola, ime se planetarni prijenosnik pretvara u obini prijenosnik (vrijedi i
za zatvoreni planetarni prijenosnik).
Nain koritenja PRIJENOSNIK PRIJENOSA (prijenosnik gibanja)
Jednostavni ili sloeni planetarni prijenosnik sa stupnjem slobode gibanja
S
G
= 1.
SUPERPONIRAJUI PRIJENOSNIK
Jednostavni ili sloeni planetarni prijenosnik sa stupnjem slobode gibanja
S
G
2 radi superponiranja brojeva okretaja odnosno snage. Uobiajeni su i
izrazi: diferencijalni-, sumarni-, izjednaavajui prijenosnik.
MJENJAKI PRIJENOSNIK (PLANETARNI MJENJAKI
PRIJENOSNIK)
Jednostavni ili sloeni planetarni prijenosnik kod kojeg se ukupni prijenosni
omjer moe mijenjati skokovito, koenjem i/ili spajanjem pojedinih
elemenata prijenosnika.
PREKRETNI PLANETARNI PRIJENOSNIK (PLANETARNI
PREKRETNI PRIJENOSNIK)
Mjenjaki prijenosnik ijim se mjenjakim djelovanjem mijenja samo smjer
vrtnje
U literaturi su poznati jo i ovi pojmovi:
Broj nosaa PRIJENOSNICI S VIE NOSAA PLANETARNIH KOLA
Predstavljaju sloene planetarne prijenosnike s jednim nosaem planetarnog
kola ili vie njih.
Broj prikljunih
vratila
PRIJENOSNICI S DVAMA VRATILIMA
Jednostavni planetarni prijenosnik s konstruktivno fiksiranim vratilom
jednog centralnog kola ime je stupanj slobode gibanja S
G
= 1.
PRIJENOSNICI S TRIMA VRATILIMA
Jednostavni ili sloeni planetarni prijenosnik s tri (rotirajua) prikljuna
vratila, ime je stupanj slobode S
G
= 2).
PRIJENOSNIK S VIE VRATILA
Sloeni planetarni prijenosnik s vie od dva prikljuna vratila (S
G
2).
Predznak prije-
nosnog omjera
standardnog
prijenosnika
PLUS PRIJENOSNIK
Jednostavni planetarni prijenosnik s pozitivnim prijenosnim omjerom
osnovnog prijenosnika ( pri mirujuem nosau planetarnih kola). Ako je
prijenosni omjer negativan, zovemo ga MINUS PRIJENOSNIK
Promjenljivost
prijenosnog
omjera
PLANETARNI VARIJATORI
Tarni planetarni prijenosnici s kontinuiranom promjenom standardnog
prijenosnog omjera.
Kombinacije PLANETARNO-PLANETARNI VEZANI PRIJENOSNICI
Sloeni planetarni prijenosnici s naglaskom vrste vezivanja pojedinih
parcijalnih prijenosnika.
KOMBINIRANI (SLOENI) PRIJENOSNICI
Sloeni prijenosnik s kontinuirano promjenljivim ukupnim prijenosnim omjerom sastoji se od
jednog planetarnog prijenosnika ili vie njih, od kojih su dva vratila spojena s nekim
prijenosnikom s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (varijatorom).
1.3 Nazivi dijelova jednostavnih planetarnih prijenosnika
Jednostavni planetarni prijenosnici pojavljuju se u vrlo razliitim izvedbama koje se
razlikuju po konstruktivnom obliku i razmjetaju njihovih kola (zupanika ili tarenica). Slika 7.2.
daje nazive za nosa i kola, koja su prikljuena prema van, dok slika 7.3 daje nazive razliitih
planetarnih kola po obliku grae i smjetaja.
Istodobno, navedeni primjeri predstavljaju najee upotrebljavanu konstruktivnu grau
jednostavnih planetarnih prijenosnika.
Planetarno
kolo
Ru ica
Sun ano
kolo
Unutranje
ozubljenje
Ru
ica
Sun ano
kolo
Ru ica
Manje
Vee
sun ano kolo
Ruica
Manje
Vee
centralno
kolo
Lijevo Desno
centralno kolo
Ruica
Vee Manje
centralno kolo
Ruica
a) b) c)
d)
e)
f)

Slika 7.2. Nazivi za prema van prikljuena kola i za drae b) do e) Obini/jednostavni povratni planetarni
prijenosnici a) i f) Obini/jednostavni otvoreni planetarni prijenosnici
1.4 Oznaavanje planetarnih prijenosnika
Oznaavanje jednostavnih planetarnih prijenosnika kao prijenosnikih sklopova obavlja se
uz pomo dva slova abecede i dvije brojke. Na prvom mjestu oznake stavlja se brojka 1 ili 2, to
oznaava da li je prijenosnik jednostruk ili dvostruk, to jest je li mu planetarno kolo jednostruko,
odnosno da li je samo jednostruko ili stupnjevano. Na drugom, odnosno na treem mjestu je
kombinacija slova U i V, koja simboliziraju jesu li centralni zupanici s unutranjim ili vanjskim
ozubljenjem. Tako e na primjer najjednostavniji prijenosnik snage imati oznaku 1UV (sl. 7.2.b)
jer je jednostruk (1), a centralni su zupanici s unutranjim (U) i vanjskim (V) ozubljenjem.
Planetarni prijenosnik na slici 7.2.c) imat e oznaku 2VV, dok e prijenosnik na clici 7.2.d) mati
oznaku 2UU. Prijenosnik sa slike 7.3.b) imat e oznaku 2UV.
Kada se radi o oznaavanju ulaznih, izlaznih odnosno reakcijskih lanova, koriste se
uobiajeni simboli (slika 7.4). Razlika je jedino u tome to je ovdje mogu stupanj slobode
gibanja vei od jedan, pa time i broj pojedinih lanova.
Planetarno
kolo
a)
b)
c)
d)
Vanjsko planetarno
kolo
Planetarni
par
Unutranje planetarno
kolo
Viestruko
kolo
sa manjim
kolom
sa veim kolom
iroko kolo
Planetarni par
meuplanetarno
kolo

Slika 7.3. Nazivi elemenata planetarnih prijenosnika po obliku i smjetaju
1.5 Simboliko prikazivanje
Polazei od pretpostavke da je obini prijenosnik samo specijalni sluaj planetarnog
prijenosnika, Wolf [26] je razvio sustav simbolikih prikaza prijenosnika, te mogunost prikaza
ovom simbolikom i sloenih planetarnih prijenosnika.
Upotrebom simbolikog opisivanja numeriki proraun za analizu i sintezu (pogotovu
sloenih) planetarnih prijenosnika postaje pregledniji i time jednostavniji i sigurniji. Ovakav opis
pokazuje koja su vratila pojedinih parcijalnih prijenosnika vrsto zajedno spojena ili fiksirana,
gdje lee vanjska prikljuna vratila te gdje su prikljuene spojke i konice.
Prema tom nainu svaki se planetarni prijenosnik oznaava jednom krunicom (vidi sl.
7.5.), svako centralno vratilo jednom ravnom crtom (pravcem), a sumarno vratilo s dvjema
linijama. U krunicu se uvodi i vratilo ruice, dok ostala vratila dolaze samo do krunice.
Najjednostavniji planetarni prijenosnik snage sastoji se, kao to je ve reeno, od dva
centralna zupanika te planetarnog zupanika i ruice, tako da posjeduje tri vratila (dva centralna
zupanika i jedne ruice). Bez obzira na vrstu planetarnog prijenosnika, vratilo ruice uvijek je
centralno. Svako od ova tri vratila (u najjednostavnijem sluaju) moe biti pogonsko (gonjeno)
ili reakcijsko (mirujue). Mogu se pojaviti dva sluaja pogona: jedno od spomenutih vratila stoji,
a preostala se okreu, ili se sva tri vratila okreu istodobno.
Kod planetarnog prijenosnika koji radi sa sva tri vratila razlikujemo prema toku snage
unutar prijenosnika dva sluaja: planetarni prijenosnik radi kao diferencijalni ili kao sumarni. U
sluaju diferencijalnog prijenosnika snaga se dovodi na jednom vratilu, a odvodi se na dva
vratila. U sluaju sumiranja snage dovodimo snagu prijenosniku s dva vratila, a odvodimo je s
jednim vratilom.
Kontinuirana promjena standardnog prijenosnog omjera, koja je mogua samo kod
varijatora, oznait e se sa strelicom (sl. 7.6.d). Uvjeti za prikljuenje vratila prema razliitim
funkcijama prikazani su na slikama 7.6.e) i f).
A
C
B
A B
C
1
2
3
R
A
C
1
C
2
R
2
B
R
1
1
2
3
4
5
6
7

Slika 7.4. Oznaavanje prikljuenih vratila, ruica (nosaa) i kola za jednostavne i sloene planetarne prijenosnike
planetarni slog
sumarno vratilo
diferencijalno vratilo
vratilo ruice je
sumarno vratilo
vratilo ruice je
diferencijalno vratilo

Slika 7.5. Simboliko prikazivanje jednostavnih planetarnih prijenosnika prema Wolfu [26]
SIMBOL
A
B
C
OBJANJENJE
Opi prikaz jednostavnog planetarnog prije-
nosnika s tri prikljuna vratila A, B, C. Pri
tome se slobodno bira vratilo nosaa satelita, ili se
ne zna poloaj.
a)
b)
A
B
C
c)
A
B
C
Opi prikaz jednostavnog planetarnog prije-
nosnika kod kojeg je prikljuno vratilo spo-
jeno s nosaem.
Dodatni simboliki prikaz sumarnog vratila
pomou dvije crte.
d)
e)
A
B
C
A
B
C
Planetarni prijenosnik s kontinuirano pro-
mjenljivim prijenosnim omjerom.
Planetarni prijenosnik s konstruktivno
fiksiranim prikljunim vratilom
f)
A
B
C
Razliiti uvjeti za prikljuenje:
Vratilo A se moe uvrstiti/fiksirati
Vratilo B se moe spojiti
Vratilo C se moe i fiksirati i spojiti.

Slika 7.6. Simboliko prikazivanje nekih rjeenja jednostavnih planetarnih prijenosnika, kao i uvjeti prikljuenja
vratila
SHEMA PRIJENOSNIKA
A
B
C
A
B
C
SIMBOL GRA\A PRIJENOSNIKA
PP - openito poloaj
vratila nosaa je ne-
poznat ili proizvoljan
PP s pozitivnim prije-
nosnim omjerom sta-
ndardnog prijenosnika
1
2
3
4
A
C
B
A B
C
1
2
3
4
R
A
1
B
R
C
4
PP s negativnim prije-
nosnim omjerom sta-
A B
C
1
2
3
A
1
2
3
4
R
C
B A
B
1
R
3
C
PP kao stoniki prije-
nosnik s pozitivnim pri-
jenosnim omjerom sta-
A
B
R
1
2
3
4
C
A
1
B
R
C
4
A
1
B
4
C
R
A
C
B
R
1 4
2
3
PP kao standardni
prijenosnik
f)
A
C
B
1
2
3
R
A
1
B
R
C
3
A
R
B
2
C
1
A
R
B
C
1
2
otvoreni PP prijenosnik
s negativnim prijeno-
snim omjerom standar-
dnog prijenosnika
b)
a)
c)
d)
e)
PP kao prijenosnik
prijenosa SSG=1
g)

Slika 7.7. Primjeri primjene simbola prema Wolfu na konstrukcijama jednostavnih planetarnih prijenosnika
1.6 Kinematika planetarnih prijenosnika
Razlikujemo vie naina rjeavanja kinematskih odnosa kod planetarnih prijenosnika, a
ovdje e biti predstavljene dvije najrairenije:
1. Grafika metoda (prema Kutzbachu)
2. Analitika metoda (Willisova metoda, Swampovo pravilo-metoda superpozicije gibanja)
1.6.1 O metodama
Kinematika analiza planetarnih prijenosnika grafikom metodom vrlo je pregledna.
Dobiva se jasna slika odnosa gibanja svih lanova, granine mogunosti prijenosnika te smjerovi
gibanja pojedinih lanova prijenosnika. Najea je u primjeni metoda Kutzbacha. Metoda se
sastoji u tome da se izabere odreeno mjerilo crtanja na osnovi ulazne brzine vrtnje prijenosnika,
a zajedniki pol brzina smjeta se na osi vrtnje centralnih zupanika. Kutna i tangencijalna
(obodna) brzina mijenjaju se prema dimenzijama pojedinih lanova prijenosnika po polnoj zraci
brzina, od pola do vrha vektora brzina na odgovarajuem radijusu.
Ovom se metodom ne dobivaju samo brzine okretanja prema mirujuem lanu, ve i
relativne brzine izmeu bilo kojih lanova prijenosnika, po veliini i smjeru.
Obrat Kutzbachova postupka omoguava sintezu planetarnog prijenosnika, tj. rjeenje
geometrije prijenosnika za zadani prijenosni omjer ili neki drugi uvjet.
Polazei od standardnog (stabilnog) prijenosnika, uz njegove zadane brojeve okretaja,
zakretne momente i gubitke zbog trenja, mogu se izraunati svi sljedei parametri i veliine
planetarnog prijenosnika: omjeri brzina vrtnje, relativne brzine vrtnje, prijenosni omjeri, omjeri
okretnih momenata, snage i iskoristivosti.
Ovdje izvedeni prorauni vrijede, neovisno o izvedbi i stanju gibanja, za svaki planetarni
prijenosnik i predstavljaju podlogu za analizu i sintezu. I grafike i analitike (raunske) metode
pokazane su na jednostavnim planetarnim prijenosnicima i mogu se lako prenijeti i na sloene
planetarne prijenosnike. Obje metode dopunjuju se s obzirom na zornost i egzaktne brojane
vrijednosti. Pri analizi vrijede iste konvencije o predznacima i oznakama kao u poglavlju 2.
Dakle, vrijede sljedee konvencije o brojevima okretaja i predznacima:
n
A
ili n
A0

apsolutna brzina vrtnje djela A prema mirujuoj okolini (indeks 0 smije se
izostaviti)
A
= 2n
A

ili

A0

= 2n
A0

apsolutna kutna brzina dijela A prema mirujuoj okolini
n
AB

= n
A
- n
B
relativna brzina vrtnje ili kutna brzina dijela A u odnosu
AB
=
A
-
B
na B (B je referentni dio)
Brzine vrtnje svih paralenih vratila s istim smjerom vrtnje imaju jednake predznake.
Pozitivni smjer vrtnje odreuje se po elji (npr. smjer vrtnje pogonskog vratila). Brzine vrtnje sa
suprotnim smjerom oznaujemo onda sa suprotnim predznakom.
Slijede grafike i analitike mogunosti prorauna brzina vrtnje.
1.6.2 Plan brojeva okretaja (brzina vrtnje) po Kutzbachu
Prijenosnik je zadan i prikazan u mjerilu. U tokama valjanja i okretanja pojedinih
dijelova/lanova planetarnog prijenosnika nanesu se odgovarajue obodne brzine (plan brzina).
Obodne brzine bit e proporcionalne brojevima okretaja ako ih nanesemo na istu
udaljenost od pola (veliina u mjerilu) i isti pol (plan brojeva okretaja), slika 7.8. Odabiremo
odreeno mjerilo za brzine vrtnje. Potom moemo na pravcu G-G (pravac za brzine vrtnje)
oitati sveukupne brzine vrtnje po veliini i smjeru. Brzine vrtnje bit e apsolutne prema
nepominom dijelu prijenosnika (apsolutne brzine vrtnje) i relativne prema proizvoljno
odabranim, ostalim dijelovima (relativne brzine vrtnje).
Kutzbachov plan daje dobar pregled nad svim brzinama vrtnje i njihovim meusobnim
odnosima. Preporuuje se i za komplicirane poretke kola i za sloene planetarne prijenosnike.
Jedino kod prijenosnika s nagnutim vratilima, prostorno pomaknutim meu kolima (parove
planetarnih kola/zupanika) i stonika treba biti oprezan zbog moguih greaka u mjerilu.
Na slici 7.8. prikazan je jednostavni planetarni prijenosnik oznake 2VU.Prema
kinematskim osobnostima osnovnog prijenosnika predstavlja takozvani minus prijenosnik jer mu
je standardni prijenosni odnos i
0
negativan (i
o
<0 ).Ostali su podaci:
n
A
= +100 1/sec
n
C
=0 (reakcijski lan)

Rjeenje je, temeljem Kutzbachovog plana:
n
B
=n
R
= +20 1/sec;
n
1R
= +80 1/sec;
n
2R
= -40 1/sec
n
4R
=-n
B
=-20 1/sec
i
o
=n
1R
/n
4R
=80/-20=-4
i=n
A
/n
B
=100/20=5
A
n
A
n
C
=0
4
3
R
2
1
n
B
B
P
o
(2/3)
2/3
A/1
B/R
n
B
n
A
0=C=4
- +
G
H
C
n
1R
n
2R
n
4R

Slika 7.8. Kutzbachov plan broja okretaja za jednostavni planetarni prijenosnik tipa 2VU
Na slici 7.9. prikazan je planetarni prijenosnik 2VV. Prijenosnik spada u grupu
jednostavnih dvoravninskih planetarnih prijenosnika, a s obzirom na to da mu je standardni
prijenosni omjer pozitivan, zovemo ga i planetarni plusprijenosnik. Ostali su numeriki podaci:
n
A
= + 100 1/sec
n
C
= +20 1/sec
n
B
=n
R
= -16 1/sec
n
1R
= +116 1/sec; n
4R
= +36 1/sec
n
14
= +80 1/sec; n
2R
=n
3R
= -44 1/sec
i
o
=n
1R
/n
4R
=116/36 = +3.22
A
n
A
1
2
3
4
R
B C
n n
C
n n
n
n
H
G
(2/3) B/R
C/4
2/3
P
o
A/1
n n
b c
2R 4R
n
14
1R
A
O
- +
G
B

Slika 7.9. Kutzbachov plan broja okretaja za jednostavne planetarne prijenosnike tipa 2VV.
G-G pravac broja okretaja
P
o
pol
H odstojanje od pola (proizvoljno)
n
AB
relativna brzina vrtnje dijela A prema dijelu B
0 "nulta" zraka (mirujua okolina)
1.6.3 Willisov postupak
Iz standardnog prijenosnog omjera i
0
( za n
R
=0 ) jednostavnog planetarnog prijenosnika
neposredno se dobiva osnovna jednadba za brzine vrtnje. Primjenom na prijenosnik sa slike 7.9.
uz izlazno vratilo B, koje je vratilo nosaa planetarnog zupanika R za nepoznati raspored kola,
daje za vanjska prikljuna vratila A, B i C:
i
n
n
n n
n n
AC
AB
CB
A B
C B
0
= =

(7.1)
Za poznati raspored kola unutar prijenosnika te za unutranja centralana vratila 1, 4 i R
vrijedit e:
i
n
n
n n
n n
R
R
R
R
014
1
4
1
4
= =

(7.2.)
Odavde se dobiju osnovne jednadbe gibanja elemenata analiziranog planetarnog
prijenosnika:
( ) n i n i n
A AC C AC B
=
0 0
1 0 odnosno
( ) n i n i n
R 1 014 4 014
1 0 = (7.3.)
Prijenosni su omjeri tada za oba sluaja, ako je reakcijski lan 4:
i
n
n
n
n
i
ul
iz
A
B
AC
= = = 1
0
; i
n
n
n
n
i
ul
iz
= = =
1
4
014
1 (7.4.)
Iste rezultati kod numerikog prorauna dobit e se uz recipronu poetnu postavku za i
0

(i
0CA
= ........)
Identine osnovne jednadbe za brzine vrtnje i prijenosne omjere dobivaju se iz trokuta
Kutzbachova plana (grafoanalitiki postupak) ili superpozicijom brzina vrtnje pojedinih lanova
prijenosnika (Swampovo pravilo). Kod planetarnih prijenosnika s tarenicama treba uzeti u obzir
proklizavanje.
1.6.4 Metoda superpozicije gibanja elemenata prijenosnika
Ova se metoda temelji na slaganju gibanja zupanika ili tarenica planetarnog prijenosnika.
Bit e objanjena na primjeru dvostrukog zupanikog planetarnog prijenosnika iji su svi
zupanici s vanjskim ozubljenjem (2VV).
I za ovu emo se analizu koristiti slikom 7.9. U prvom gibanju zamiljamo da smo cijeli
prijenosnik zajedno s vratilima i zupanicima zaokrenuli oko centralne osi za jedan okretaj u
smjeru gibanja kazaljke na satu, dakle za +1 okretaj.
U drugom gibanju, zadravajui ruicu planetarnog zupanika ( n
R
=0 ), vraamo zupanik
1 u njegov poetni poloaj, dakle okreemo ga za -1 okretaj. Pritom su zupanici ili tarenice 2, 3
i 4 prisiljeni izvesti gibanja prikazana u tablici 7.2 (redni broj gibanja 2).
Tablica 7.2. Kinematska analiza 2VV planetarnog prijenosnika
Redni br.
gibanja
lan 1 (z
1
) lan 2,3 (z
2,
z
3
) lan 4 (z
4
)
lan R
(ruica)
1 +1 +1 +1 +1
2
1

+
z
z
1
2

z z
z z
1 3
2 4

0
suma prva
dva gibanja
0
1
1
2
+
z
z
1
1 3
2 4
z z
z z
+1

3

+n
1

z
z
n
1
2
1

+
z z
z z
n
1 3
2 4
1

0

4

0
1
1
2
+
z
z
n
R

1
1 3
2 4
z z
z z
n
R

n
R

suma treeg
i etvrtog
gibanja

n
1

1
1
2
1
2
1
+

z
z
n
z
z
n
R

z z
z z
n
z z
z z
n
R
1 3
2 4
1
1 3
2 4
1

n
R

Ako rekapituliramo prva dva gibanja, vidjet emo koliko e se okrenuti kola 2, 3 i 4 ako je
lan 1 napravio ukupno 0 okretaja, a ruica odnosno nosa planetarnih zupanika jedan (+1)
okretaj.
U treem gibanju, koje se temelji na drugom gibanju, pri zaustavljenoj ruici dajemo lanu
1, +n
1
okretaja (u drugom gibanju to je bilo -1 okretaj), a ostali lanovi primorani su da se vrte
brzinama vrtnje, kao to je to prikazano u tablici.
Konano etvrto gibanje, koje se temelji na sumi prvih dvaju gibanja, govori: ako se ruica
ne okrene samo za (+1) okretaj pri n
1
=0, nego za neku openitu brzinu vrtnje n
R
, bit e prisiljeni
ostali lanovi okretati se brzinama prikazanim u tablici 7.1, etvrto gibanje.
Zbrajanjem treeg i etvrtog gibanja dobit e openite brzine vrtnje lanovi 1 i R, a time i
ope zakonitosti gibanja ostalih lanova. Dakle na osnovi analize dobijemo ope zakonitosti
gibanja lanova planetarnih prijenosnika kako slijedi:
n
1
=n
1
(7.5.)
n
2
= n
3
=

1
1
2
1
2
1
+

z
z
n
z
z
n
R
(7.6.)
n
4
=

z z
z z
n
z z
z z
n
R
1 3
2 4
1
1 3
2 4
1
(7.7.)
n
R
=n
R
(7.8.)
Jednadbe od (7.5.) do (7.8.) izvedene su za 2VV planetarni prijenosnik. Razlika za ostale
dvostruke jednostavne planetarne prijenosnike jest u predznaku koji se mijenja ako su u zahvatu
zupanici s unutranjim i vanjskim ozubljenjem (isti smjer vrtnje!). To e biti uzeto u obzir u
sljedeoj analizi gdje e se analizirati isti problem, ali preko gibanja prijenosnikih prikljunih
vratila.
Tablica 7.2.a Kinematska analiza jednostavnih planetarnih prijenosnika
Broj parcijalnog
gibanja
Vratilo 1 Vratilo 4 Vratilo R
1
+n
R
+n
R
+n
R

2
z z
z z
n
2 4
1 3

+n
0
suma parcijalnih
gibanja
n n
z z
z z
n
R 1
2 4
1 3
=

n n n
R 4
= +

n n
R R
=

Prikazana analiza u tablici 7.2.a vrijedi za sve jednostavne planetarne prijenosnike
(jednostruke i dvostruke). Vrlo je slina prethodno provedenoj. Najprije sva vratila , u
blokiranom stanju-dakle zapravo itav prijenosnik, zavrtimo sa +n
R
okretaja. Ako pri zadranoj
ruici R (n
R
= 0) vratilu 3 dodamo neki prirast brzine vrtnje +n, bit e vratilo 1 prisiljeno
okrenuti se za n
z z
z z

3 1
4 2
okretaja, ovisno o tome jesu li centralna kola s unutranjim ili vanjskim
dodirom s planetarnim kolima. Temeljem sumarnog gibanja vratila 3 ( n n n
R
+ =
4
) dobije se:
n n n
R
=
4

Uvrtavanjem ovog izraza u jednadbu gibanja vratila 1 dobije se:
) (
4
3 1
4 2
1 R R
n n
z z
z z
n n = (7.9.)
Transformacijom jednadbe (7.7) dobije se potpuno ista zakonitost gibanja elemenata
jednostavnih planetarnih prijenosnika opisanih jedndbom (7.9). Navedene metode superpozicije
gibanja vrlo su pouzdane i lako su primjenjive i na sloene planetarne prijenosnike. Ako se u te
jednadbe uvede izraz za standardni prijenosni omjer planetarnog prijenosnika sa stupnjevanim
planetarnim kolom (samo kola s vanjskim ozubljenjem!)
i i i
z z
z z
0 1 2
2 4
1 3
= =
moe se jednadba (7.9) pisati kao
n i n i n
R 1 0 4 0
1 = ( )
pa za sve jednostavne planetarne prijenosnike moemo napisati jednadbe gibanja:
n i n i n
R 1 0 4 0
1 = + ( ) (7.10.)
n
n i n
i
R
4
1 0
0
1
=
( )
(7.11.)
n
n i n
i
R
=

1 0 4
0
1
(7.12.)
U gornjim jednadbama prilikom uvrtavanja numerikih vrijednosti treba voditi rauna o
konvencijama o predznacima, kako za brojeve okretaja tako i za brojeve zuba.
Za najjednostavniji planetarni prijenosnik snage, 1UV prijenosnik, u tablici 7.3. izraunate
su na temelju navedenih postupaka vrijednosti prijenosnih omjera za razliite kombinacije
pogonske i gonjene strane.
Iznosi za maksimalne odnosno minimalne vrijednosti prijenosnog omjera dobiveni su
temeljem odreenih konstrukcijskih parametara koji e biti obraeni kasnije.
Tablica 7.3. Osnovni parametri najjednostavnijeg planetarnog prijenosnika snage

Broj
kombinacije

lan
prijenosnika

Funkcija lana

Teoretsko
podruje
prijenosa
i i
max min
/
Smjer okretanja
prikljunih
vratila

1
V
U
R
vrst
pogonski
gonjeni

1.6 / 1.1

isti

2
V
U
R
pogonski
vrst
gonjeni

12 / 3.4

isti

3
V
U
R
pogonski
gonjeni
vrst

3.4 / 1.6

suprotan

4
V
U
R
vrst
gonjeni
pogonski

0.91 / 0.62

isti

5
V
U
R
gonjeni
vrst
pogonski

0.3 / 0.09

isti

6
V
U
R
gonjeni
pogonski
vrst

0.62 / 0.3

suprotan
*V manji centralni zupanik, U vei centralni zupanik; R - ruica
1.6.4.1 Relativne brzine vrtnje
Vanost izraunavanja relativnih brzina vrtnje (brojeva okretaja) objanjena je ve u
poglavlju 3. Ovdje je njihova vanost naglaena jer mogu bitno utjecati na ukupnu iskoristivost
planetarnog prijenosnika. Openito se moe desiti, to zavisi od ustrojstva planetarnog
prijenosnika, da se unutar prijenosnika pojave puno vee ili puno manje brzine od uvedenih
odnosno odvedenih. U oba sluaja njihovo bi nepoznavanje dovelo do loe konstrukcije ili zbog
oteenja dijelova ili loe procjene gubitaka. Na slici 7.10. prikazan je shematski 2VU planetarni
prijenosnik s tehniki realnim brojem i smjetajem leajeva. Za leajeve L1, L2 i L3 nema
relativnih gibanja pa su brzine vrtnje kojima se oni vrte s obzirom na mirujuu okolinu:
L1: n n n
1 10 1
= =
L2: n n n
4 40 4
= =
L3: n n n
R R R
= =
0

L4: n n n n n
14 10 04 10 40
= + =
L5: n n n n n
R R R 1 10 0 10 0
= + =
L6: n n n n n
R R R 4 0 04 0 40
= + =

Openito e biti:
n n
ji ij
= odnosno n n n n n
ij ix xj ix jx
= + =
Posebno za leajeve planetarnih kola (L7) vrijedit e idui od centralnog zupanika s
vanjskim ozubljenjem:
n n n n
RP PR PR RP
= = ;
n n
z
z
n n
z
z
n n
z
z
PR R R R
= = + =
1
1
2
10 0
1
2
10 0
1
2
( ) ( ) (7.13.a)
Ako se krene s druge strane od centralnog zupanika z
4
(unutarnje ozubljenje!), dobije se:
n n
z
z
n n
z
z
n n
z
z
PR R R
= = + =
3
4
3
30 03
4
3
30 0
4
3
( ) ( ) (7.13.b)
R
n
PR
(P)
O
1
n
13
n
R0
0
P R
n
R3
n
1R
n
30
3
n
10
n
RP
G G

Slika 7.10.a) Odreivanje relativnih brzina vrtnje grafikom metodom

Slika 7.10. Uleitenje 2UV prijenosnika
Grafiki se vrlo jednostavno odreuju sve brzine, pa tako i relativne brzine vrtnje. Na
pravcu G-G (sl. 7.10a.) izravno se oitava brzina vrtnje za dva proizvoljna lana. Ako se pritom
eli izraunati i brzina izmeu planetarnog kola i nekog drugog lana prijenosnika, mora se
polna zraka (P) povui kroz ishodite paralelno polnoj zraci P. Detaljnije u poglavlju 3.
Primjer:
Za 1UV planetarni prijenosnik potrebno je proraunati brzine vrtnje leajeva planetarnog
zupanika, u sluaju da je reakcijski lan zupanik s unutranjim ozubljenjem, a da je pogonski
lan centralni zupanik s vanjskim ozubljenjem.
Proraun izvesti za dvije ekstremne veliine standardnog prijenosnog omjera i
o
= 50 i
i
o
= 2 ( i z z
0 3 1
= / ).
Openita zakonitost gibanja lanova ovih prijenosnika dana je jednadbom (7.10), dakle:
a) b) c)
1
2
3
n
PR
R
n
+
n
PR
+
P
z
n
PR
n
z
+
3
2
2R
2R
2
3
1
2
R
P
n
1R
+
n
PR
-
z
n
PR
n
1R 2
z
1
-

Slika 7.11. Prijenosnik iz primjera, a), te standardni prijenosni omjer za unutranji i vanjski dodir kola b) i c)
n i n i n
R 1 0 3 0
1 = + ( )
a za nepomini (reakcijski) lan 3 (vidi sl. 7.11.a) prelazi u
n n
i
i
n
R 1
0
0
1
1
=

; odnosno oznaavajui na koji se lan odnose

brzine
n n
i
i
n
R 10 0
0
0
10
1
=

S obzirom na to da mora biti z z z
1 2 3
2 + = , te
z
z
z
z
i
2
1
3
1
0
1
2
1
1
2
= =
+
( ) , dobije se da je
n
n
i
i i
i
i
PR
10
0
0 0
0
0
2
1
2
1
2
1
=

+
=
pa je n
i
i
n
PR
=
2
1
0
0
2
10
(7.14)
Ako je ulazna brzina, na primjer, 3000 1/min i standardni prijenosni omjer i
o
= 50, dobije
se uvrtenjem numerikih vrijednosti
n
PR
120 1/min
Za istu ulaznu brzinu, ali za mali standardni prijenosni omjer i
0
2 = dobije se puno vea
brzina vrtnje leajeva planetarnog zupanika
n
PR
= 4000 1/min
Na slici 7.10.a) prikazane su i sve ostale grafikom metodom odreivane relativne brzine
odnosno kako je na temelju Kutzbachova plana brzina mogue odrediti bilo koju brzinu izmeu
bilo kojih elemenata planetarnih prijenosnika.
1.7 Proraun okretnog momenta
A
C
T
A
T
C
1
T
1
2
x
x
3
R
B
T
B
x
T
4 4
F
4
F
R
T
4
T
R
T
1
F
1
Plan sila
Plan momenata
Minusprijenosnik
i < 0
o
T
R

Slika 7.12.Odreivanje okretnih momenata na jednostavnim planetarnim prijenosnicima - "minus prijenosnici"
(.obodna sila na vanjska prikljuna vratila, o obodna sila na unutranje elemente, x obodne sile na
sama planetarna kola)
Za analizu okretnih momenata bitne su konvencije o predznacima. Okretni moment T
oznaavat e se pozitivnim ako se smjer djelovanja s obzirom na promatrani dio poklapa s
pozitivno definiranim smjerom vrtnje istog dijela i obrnuto. To bi znailo da su "akcijski"
momenti pozitivni, a "reakcijski" negativni.
Kod jednostavnih planetarnih prijenosnika postoje tri mjesta gdje se prenosi obodna sila.
To su: dva mjesta zahvata centralnih kola i planetarnog kola, te izmeu nosaa planetarnog kola
(ruice R) i planetarnog kola. Na tim mjestima moemo obodne sile odnosno okretne momente
prikazati planom sila odnosno planom momenata (sl. 7.12. i 7.13. ). Openito ih moemo
prikazati i po veliini i po smjeru.
Iz statike ravnotee sila F i iz geometrijskih odnosa (odnosi brojeva zubi), uzimajui u
obzir i gubitke, proizlaze sljedei odnosi zakretnih momenata (prema sl. 7.12. i 7.13):
Suma vanjskih momenata = 0 daje T T T
A B C
+ + = 0 (7.15)
Suma unutranjih momenata=0 T T T
R 1 4
0 + + = (7.16)
na pojedinanom elementu:
T T
T T
T T
A
B R
C
+ =
+ =
+ =
1
4
0
0
0
(7.16)
Iz bilance snage (standardnog) prijenosnika prijenosnog omjera i
o
slijedi:
w
AR A CR C
n T n T
0
= i
A
w
C
T i T
0 0
= 7.17)
Dalje slijedi:
A
w
C A B
T i T T T ) 1 ( ) (
0 0
= + =
C w B
T
i
T )
1
1 (
0 0
= (7.18)
Stupanj pretvorbe okretnog momenta:
= = =
T
T
T
T
i
izlaz
ulaz
B
A
(7.19)
U gornjim jednadbama eksponent w moe poprimiti vrijednosti w = 1 ( detaljnije u
tokama 7.6 i 7.7 ).
Ako se zanemare gubici (prijenosnik bez gubitaka), treba staviti da je
0
= 1.
T
A
A
1
4
T
1
x
2
3
x
T
4
R
B
T
B
T
C
C
F
R
T
R
T
4 T
1
F
4
F
1
x
T
R
Plan sila
Plan momenata
Plusprijenosnik
i
o
> 0

Slika 7.13. Plan sila i okretnih momenata na 2VV prijenosniku
1.8 Proraun snaga
n
c
n
B
n
AR
n
A n
C
n
B
n
CR
n
A
n
AR
A
B=R
2
C
C
2
A
B=R
A
C
1
2
R
3
B
+n
c
-i
o

o
w
T
A
+n
A
+T
A
P
A
P
C
n
A
-i n
0 C
1-i
0
-(1-i
o

o
w
)T
A
P
B
3
1
3
1
zupana snaga
n
CR

Slika 7.14. Analiza snaga na jednostavnim planetarnim prijenosnicima
P
A
, P
1
Ukupna snaga na vratilu A, na kolu/zupaniku 1
P
WA
, P
W1
Zupana snaga (valjanja) na vratilu A; na kolu/zupaniku 1
P
KA
,P
K1
Spojnika snaga na vratilu A, na kolu/zupaniku 1
Kao i kod analize momenata, potrebno je voditi rauna o predznacima. Predznak snage
nuno proizlazi iz produkta predznaka kutne brzine (broja okretaja) i zakretnog momenta.
Pozitivan predznak snage znai:
Na promatranom mjestu snaga ulazi u dio, dovedena snaga, pogonska snaga.
Negativan predznak snage znai:
Na promatranom mjestu snaga izlazi iz djela, odvedena snaga, gonjena snaga.
Od prednosti je, prije samog prorauna, potrebno utvrditi sveukupne predznake, jer se tako
dobiva sigurna i brza informacija o odnosima unutar pogona planetarnih prijenosnika (smjer
vrtnje, smjer okretnog momenta, tok snage). Za odreivanje smjera toka zupane snage (s
obzirom na proraun iskoristivosti), kao i kod analize sloenih planetarnih prijenosnika (s
ravanjem snage ili prividne snage) utvrivanje predznaka osobito se preporuuje. Kako se
brojevi okretaja vratila sunanih (centralnih) kola sastoje od dva dijela, i to relativnog broja
okretaja prema drau i broja okretaja samog draa, tako e se i njihove ukupne snage (snage na
vratilu) dijeliti na dva dijela: na zupanu snagu i spojniku snagu.
Openito vrijedi: P nT T = = 2
Za vratilo A na slici 7.14. vrijedi: P n T
A A A
= 2
Zupana snaga je pritom: P T n T
WA AR A AR A
= = 2 (7.20)
a spojnika snaga je:
P T n T
KA R A R A
= =
0 0
2
(7.21)
Ukupna je snaga na vratilu A:
P P P T
T T n n T n T
A WA KA AR R A
A A A A AR R A A A
= + = + =
= = = + =
( )
( )

0
0 0
2 2
(7.22)
Isto vrijedi i za snage na ostalim vratilima, centralnih kola/zupanika i na drau. Brojeve
okretaja treba uvrstiti prema poglavljima 7.6 i 7.6.5, a okretne momente prema poglavlju 7.7.
1.9 Iskoristivost kod planetarnih prijenosnika
Pod pojmom iskoristivosti planetarnog prijenosnika podrazumijevamo koliko se od
uvedene snage u planetarni prijenosnik dobije na izlazu iz prijenosnika, odnosno koliki su
gubici snage pri prolasku kroz prijenosnik. Kao mjerilo iskoristivosti obino se upotrebljava
faktor iskoristivosti ili stupanj djelovanja , kojim onda mnoimo uvedenu snagu, a kao rezultat
dobijemo snagu na izlazu iz prijenosnika. Razlikujemo sljedee iskoristivosti kod planetarnih
prijenosnika:
12

pojedinina iskoristivost (stupanj djelovanja) dvaju zupanika odnosno
tarenica
L

pojedinana iskoristivost jednog odnosno svih leaja (Orijentacijske
vrijednosti, vidi kataloge i smjernice VDI 2201, takoer i za klizne leajeve)
0
,

014
iskoristivost standardnog prijenosnika, produkt pojedinanih iskoristivosti svih
parova kola standardnog prijenosnika koje se nalaze u toku snage izmeu
kola 1 i kola 4, ukljuujui i gubitke uslijed trenja meu zubima ili gubitke
prijenosa kod tarenica. Ovdje su sadrani gubici leaja centralnih i planetarnih
zupanika ili tarenica.
,
AB

ukupna iskoristivost jednostavnog ili sloenog planetarnog prijenosnika
uzimajui u obzir sve mogue gubitke od ulaza A do izlaza B.
1.9.1 Proraun iskoristivosti
Ukupna iskoristivost planetarnog prijenosnika ovisi o gubicima trenja meu zubima,
gubicima bukanja ulja, gubicima u leajevima, brtvama itd. Kao to je poznato, ukupna
prenesena snaga planetarnim prijenosnikom djelomino se prenosi kao valjna, a djelomino kao
spojnika. Pritom se spojniki dio snage prenosi bez gubitaka (P
k
), a valjni dio (P
w
) s gubicima.
Posebno vanu ulogu ovdje igraju gubici standardnog prijenosnika, tako da u zavisnosti od
konstrukcije (npr. plus ili minus prijenosnik) mogu ukupne iskoristivosti planetarnog
prijenosnika bit vee ili manje od iskoristivosti standardnog prijenosnika. Kada se govori o
stupnjevima djelovanja, najlake ih je odrediti za standardni prijenosnik. Ostale gubitke obino
paualno procjenjujemo. Kod pojedinanih stupnjeva djelovanja moemo raunati sa

12 21
0 99 . (takoer i za unutranji zahvat) po jednom paru zupanika,
12 21
0 90 . za
par tarenica,
L
= 0 99 0 995 . . za par kotrljajuih leaja, za klizne leaje prema smjernicama
VDI 2201. Stupanj djelovanja standardnog prijenosnika za plus i minus jednostavne planetarne
prijenosnike jest:

014 12 34 041
=
L

Ukupna je iskoristivost:

= =
+
+
P
P
P P
P P
izlaz
ulaz
K z W
K W
(7.23)
Na primjer za 2VU planetarni prijenosnik (slika 7.8) uz reakcijski lan 4:
=
+
+
=
+
+
=
+
+
=

P P
P P
Tn Tn
Tn Tn
n
n
n
n
i
i
R z
R z
R R
R R
R
R
R
R
1 0 1
1 1
1 0 0 1 1
1 0 1 1
0
1
0
1
0
0 0
0
1
1
1
1
(7.24)
Za isti prijenosnik ako je reakcijski lan 1 dobije se:

=
+
+
=
+
+
=
+
+
=

P P
P P
T n T n
T n T n
n
n
n
n
i
i
R z
R z
R R
R R
R
R
R
R
3 0 3
3 3
3 0 0 3 3
3 0 3 3
0
3
0
3
0
0
0
0
1
1
1
1
1
(7.25)
Drugi nain prorauna ide izravno preko momenata:

= = = =
P
P
T T
n n i
stupanj
stupanj
pretvorbe
pretvorbe
momenta
brzine
izlaz
ulaz
izlaz ulaz
ulaz izlaz
/
/
(7.26)
Prijenosni je omjer i kod zupanikih planetarnih prijenosnika geometrijska veliina koja
se moe izraziti i u funkciji standardnog prijenosnog omjera kao:
i f i = ( )
0
, a na primjer za prijenosnik sa slike 7.8 iznosi
i i = = = 1 1 4 5
0
( )
Suma vanjskih momenata jest
T T T
R 1 3
0 + + =
Uz pretpostavku da je prijenosnik bez gubitaka (eksponent 1)
T i T
3
1
0 1
1
= , a s gubicima je (bez eksponenta)
T i T T
z 3 0 1 3
1
= (7.27)
Takoer je
T i T T
R 1 0 0 1
0 + = to daje (7.28)
i
T
T
i
T
R
= = =
1
0 0
1 -stupanj pretvorbe momenta (7.29)
i i
n
n
n
n
k
ulaz
izlaz R
= = =
10
0
- kinematski prijenosni omjer (7.30)
Sada je stupanj iskoritenja:

= =

i
i
i
i
T
k
1
1
0 0
0
(7.31)
Za 2VU prijenosnik pri n
1
0 = vrijedi:
i
i
= 1
1
0
, a iz T T T
R 1 3
0 + + = slijedi
T
i
T
1
1
0
3
1
1
= i T
i
T
1
0
0 3
1
=
i
T
T i
T
R
= = =
3 0
0
1
1
(7.32)
Stupanj djelovanja dobijemo sada kao odnos izmeu stupnja pretvorbe momenta i stupnja
pretvorbe brzine vrtnje:

= =

i
i
i
i
T
k
1
1 1
0 0
0
/
/
(7.33)
Kod tarenica e u zavisnosti od proklizavanja odnosno preoptereenja, prijenosni omjer
varirati, pa dobiveni izrazi nisu primjenjivi bez daljnjeg i na tarenice.
U dobivenim jednadbama za nalaze se u brojniku ili nazivniku "
0
" i "i
0
" u dva odnosa
0
i
0
ili
0
/i
0
zavisno od tijeka snage (valjne, zupane), da li je tijek snage od z
1
prema z
3
ili
obratno.
Na temelju provedene analize moe se postaviti sljedee pravilo:
1. Za bilo koji planetarni prijenosnik izrauna se najprije kinematski ukupni prijenosni odnos
i
k
u zavisnosti od prijenosnog omjera standardnog (ekvivalentnog, obinog) prijenosnika
i
n
n
f i
k
izlaz
ulaz
= = ( )
0
(7.34)
na bilo koji uobiajeni nain (grafiki, analitiki, ...).
Standardni (ekvivalentni) prijenosni omjer dobije se u obliku
i
z z z z
z z z z
b d x z
a c w y
0
=
........
........
(7.35)
Pritom su z
a
i z
y
prvi i posljednji zupanik zatvorenog zupanikog lanca standardnog
prijenosnika, a ostali su meuzupanici.
2. Pomou predznaka ispitati tok (smjer) snage (kao u navedenim primjerima).
3. Odnos momenata (vanjskih) dan je preko
0 0
i T ili ( / ) i T
0 0
zavisno od toka snage.
Vrijedi da je odnos
0 0
i T kada valjna snaga od zupanika z
a
(u nazivniku od izraza za
"i
0
") tee prema zupaniku z
z
(u brojniku). U suprotnom sluaju izraz je ( / ) i T
0 0
.
4. Ukupni stupanj iskoristivosti zupanog lanca dobije se iz pojedinanih stupnjeva iskoritenja
pojedinih zupastih parova:

0
=
ab cd yz
.....
Uzevi strogo teoretski, ne bi vrijedio obrat, to jest
ab ba
. Meutim, te su razlike tako
male i u okviru eksperimentalne tonosti odreivanja koeficijenta trenja da se mogu zanemariti.
5. Ukupni stupanj iskoritenja zupanog planetarnog prijenosnika tada je
=
i
i
T
k

Prema Pickardu [38] dan je jedan dosta praktian put za provjeru ispravnosti postupka
odreivanja iskoristivosti, a zasnovan je na injenicama da u svakom sluaju moraju biti
ispunjeni uvjeti da je
1 i < <
k T
i i
U sutini to je neizravna, ali sigurna metoda. Bit e objanjena na primjeru
2UVprijenosnika.
Zadano je:
98 . 0 ; 4 3 1 1 ; 3
0 0 0
= = + = = = i i i
k

a) U sluaju i
0 0
:
i i i
T k
= = + = < = 1 1 3 098 394 4
0 0
. .
1 985 . 0
4
94 . 3
< = = =
k
T
i
i
Ispravno! (snaga tee od z
1
prema z
4
)
b) U sluaju da se uvrsti
0 0
/ i
i i
T
= 1
0 0
/ = 1 + 3/0,98 = 4,06 > i
k
= 4; Neispravno! - jer se dobije
= = = >
i
i
T
k
4 06
4
1015 1
.
.
1.9.2 Iskoristivost kod rada s tri vratila
U ovom sluaju iskoristivost ne zavisi samo od prijenosnog omjera i iskoristivosti
standardnog prijenosnika, nego i o momentalnom stanju gibanja, tako da moemo govoriti o jako
primjetnom variranju stupnja korisnog djelovanja promjenom ustrojstva gibanja prijenosnika.
Openito vrijedi:
=
suma
suma
svih
svih
izlaznih
ulaznih
snaga
snaga
(7.36)
Brzine vrtnje i okretne momente treba odrediti prema poglavljima 7.6. i 7.7. te na taj nain
definirati tri vanjske snage na vratilima P
A
, P
B
i P
C
s odgovarajuim predznacima, te ih uvrstiti u
osnovnu jednadbu za iskoristivost. Pozitivne odnosno ulazne snage staviti u nazivnik, a
negativne odnosno izlazne uvrstiti u brojnik.
1.9.3 Udio snage valjanja u ukupnoj snazi
U primjeru iz poglavlja 7.9.1. dobiven je ukupni stupanj iskoritenja (cijelog prijenosnika)
vei od stupnja iskoritenja standardnog prijenosnika odnosno:
0
0 98 = . , a = 0 985 .
Iz ove injenice moemo zakljuiti da se znaajan dio snage prenosio spojniki (sa = 1),
a dio zupaniki odnosno valjno (sa 1 ). Koliki je spojniki preneseni, a koliki zupaniki
preneseni dio snage, moemo proraunati upravo na temelju rezultata prorauna stupnja
djelovanja.
Ukupni je stupanj djelovanja:
= =
+
P
P
P
P P
izlaz
ulaz
izlaz
izlaz gub
(7.37)
a stupanj djelovanja standardnog prijenosnika
0
=
P P
P
z v
z
(7.38)
Za promatrani se prijenosnik sada moe postaviti jednakost:
P
P
z
izlaz
=

1 1
1
0
/
(7.39)
Ako se u gornju jednadbu uvrste numerike vrijednosti iz primjera prethodnog poglavlja,
dobije se da je P P
z izlaz
/ . = 0 76. To znai da se od ukupno prenesene snage zupaniki prenosi
76%, a ostatak (24%) spojniki.
1.9.4 Samokonost
S nekim (2VV, 2UU) jednostavnim planetarnim prijenosnicima mogu se postii vrlo veliki
prijenosni omjeri (teoretski i vei od 100 u redukciji ili multiplikaciji). Meutim s porastom
prijenosnog omjera prilino brzo im pada stupanj iskoritenja, tako da moe dosegnuti
vrijednosti kod kojih se pojavljuje samokonost (sva dovedena snaga troi se na gubitke). Ova e
pojava biti objanjena na jednom primjeru.
Neka je zadan 2VV planetarni prijenosnik sa sljedeim brojevima zubi:
z z z z
1 2 3 4
50 40 40 49 = = = = ;.. ;.. ;.. . Standardni prijenosni omjer bit e:
i
z z
z z
0
4 2
3 1
40 49
50 40
0 98 = =

= .
Iskoristivost standardnog prijenosnika uz pretpostavku da je parcijalna iskoristivost za
jedan par
12 34
0 985 = = . bit e
0
0 97 = . . Analizirajmo dvije varijante pogona:
1. Pogonski je lan 1 (A), gonjeni ruica R (B), a reakcijski 4 (C)
i i n n i
k A B
= = = = = / . . 1 1 0 98 0 02
0
(multiplikacija!)
i i
T
= = = = ( / ) ( . / . ) . 1 1 0 98 0 97 0 0103
0 0

= = = = i i i
T k
/ / . / . . 0 0103 0 02 0 515
2. Pogonski je lan ruica R, gonjeni je lan 1 (A) i reakcijski 4 (C)
i i n n i
k B A
= = = = = / / ( ) / . 1 1 1 0 02 50
0
(redukcija!)
i i
T
= = = = 1 1 1 1 0 98 0 97 20 2
0 0
/ ( ) / ( . . ) .
= = = = i i i
T k
/ / ( . ) / . 20 2 50 0 404
Kao to se iz ovog primjera vidi, ukupna iskoristivost (stupanj djelovanja) planetarnih
prijenosnika moe unato dobrim korisnostima standardnog prijenosnika drastino pasti, ili
postati nula (granica samokonosti; ulazna se snaga sva utroila na gubitke), ili primiti ak
negativne vrijednosti (samokonost; snaga na gubicima teoretski je vea od ulazne ili pogonske
snage). Samokoni mogu biti samo oni jednostavni planetarni prijenosnici iji je standardni
prijenosni omjer i
0
brojano vei od stupnja djelovanja standardnog prijenosnika
0
i manji od
1
0
/ ,npr. 0,98 < i
o
< 1,02. U ovim sluajevima samokonost e se pojaviti samo pri izlazu na
ruici odnosno nosau planetarnog zupanika (sl. 7.15. lijevo).
Analogno tome, planetarni vezani (sloeni) prijenosnici mogu biti samokoni kao i
jednostavni planetarni prijenosnici (sl. 7.15 desno). Nosakom vratilu u obinom prijenosniku
odgovara prikljuno-spojniko vratilo u sloenom prijenosniku, vratilima centralnih zupanika
odgovaraju pojedinana vratila sloenog prijenosnika, prijenosnom omjeru standardnog
prijenosnika i
0
odgovara omjer broja okretaja pojedinanih vratila pri nepokretnom
prikljuenom-spojnikom vratilu.
1
2
3
4
4
5
6
7
1
2
3
R
1
A
B
R
2
C B
R
A
d
centralnih kola
raa v
v
r
r
a
a
t
t
i
i
l
l
a
a

Slika 7.15. Samokonost obinih i sloenih pl. prijenosnika
Radi izbjegavanja samokonosti preporuuje se, a zbog rasipanja i nesigurnih vrijednosti
stvarnih gubitaka trenja zubi, prijenosnik dimenzionirati dovoljno daleko od granice
samokonosti.
No, u nekim je sluajevima poeljna samokonost. U jednom smjeru toka snage (ulaz na
nosau, u navedenom primjeru) zahtijeva se dobra ukupna iskoristivost; u suprotnom smjeru
treba biti iskoristivost negativna, znai samokonost, da ne bi na primjer teret na izlazu poeo
vrtjeti prijenosnik unatrag, u sluaju dizalinog prijenosnika.
1.10 Sinteza planetarnih prijenosnika
Sinteza planetarnih prijenosnika ima svrhu da za zadane podatke o ulazu (pogonu) nae
najpovoljniji raspored zupanika, omjere promjera i omjere brojeva zubi. S time se onda definira
shema zupanika ili kola u prijenosniku i prijenosni omjer i
o
standardnog prijenosnika. Utvruje
se koja e se od tri prikljuena vratila koristiti kao ulazna, izlazna, ili kao nepomii lan. U tu
svrhu provedena sistematizacija morat e pronai sva mogua rjeenja, od kojih e se, ovisno o
zadanim ulaznim parametrima, izabrati ono koje ima najviu tehniku (konstruktivnu) i
ekonomsku dobrotu.
Osnovna jednadba za brzinu vrtnje n i n i n
A AB B AB C
= ( ) 1 0 vrijedi za svaki jednostavni
planetarni prijenosnik bez proklizavanja i sa S
g
= 2 stupnja slobode gibanja, neovisno o nainu
kako je prikljuen i o nainu unutranje izvedbe (konstrukcije) prijenosnika. Slijedi da kod
jednostavnih i sloenih planetarnih prijenosnika prikljuna vratila A, B, C mogu biti proizvoljno
vezana s unutranjim, centralnim zupanicima 1, 2, 3 ili nosaem R (nosaima, ruicama).
Uvrstimo li po jedan lan, dobivaju se iz osnovne jednadbe za brzina vrtnje zajedno s
recipronim vrijednostima 3x2=6 prijenosnih omjera:
Tablica 7.4. Kombinacije prijenosnih omjera za sintezu jednostavnog planetarnog prijenosnika
Reakcioni lan Prijenosni omjer Reciprona vrijednost
A (n
A
= 0) i n n i
BC B C AB
= = / / 1 1 i i
CB AB
= 1 1 1 / ( / )
B ( ) n
B
= 0 i n n i
AC A C AB
= = / 1 i i
CA AB
= 1 1 / ( )
C ( ) n
C
= 0 i n n
AB A B
= / i i
BA AB
= 1/
Dobiveni prijenosni omjeri te mogunost zamjene indeksa daje mogunost proizvoljne
veze lanova A, B, C sa R te ine osnovu za sintezu prijenosnika. Iz toga slijedi da su kod
zadanog prijenosnog omjera standardnog prijenosnika ili cijelog prijenosnika poznati i svi drugi
prijenosni omjeri. Dva e planetarna prijenosnika biti kinematski ekvivalentni ako je proizvoljan
standardni prijenosni omjer jednog prijenosnika identian proizvoljnom standardnom
prijenosnom omjeru drugog prijenosnika.
Kao primjer bit e dana sinteza prijenosnika s prijenosnim omjerom i = - 40. Zbog
i i
AB
= = 40, odreena su, kao to je reeno, i ostala dva prijenosna omjera i njihove reciprone
vrijednosti:
Prijenosni omjer Reciprona vrijednost
i
AB
= 40, i
BA
= 1 40 /
i i
AC AB
= = + 1 41 i
CA
= +1 41 /
i i
BC AB
= = + 1 1 41 40 / /
i
CB
= +40 41 /
Sada valja odluiti koji od ovih prijenosnih omjera uzeti kao prijenosni omjer standardnog
prijenosnika i vidjeti koje e onda oblike poprimiti odgovrajui prijenosnici. Razmotrit e se
samo jednostavni planetarni prijenosnici.
a)
Zadatak
A Ulazni lan
B Izlazni lan
C vrsti lan
A
B
C
i =-40
AB
unut. graa
Stand. prijenosn. Jednostavni planetarni prijenosnici
A
1
2
3
4
6
5
i =-40
016
=0,97
AB
=0,97
BA
L/d*=21,2
3
4
2
1
B
C
A
Z
min
C
B
D
2
1
3
4
Z
min
S
1
2
4
3
B
Z
min
L
B
b) c) d)
e)
i =+41
014
=0,98
AB
=0,98
BA
D/d*=24
i =+40/41
014
=0,54
AB
=0,18
BA
D/d*=5,33
i =+41/40
014
=0,54
AB
=0,18
BA
D/d*=9,47
A
Z
min
D
D
A
C
R
C=R
R

Slika 7.16. Sinteza prijenosnika za i = -40.
1. Mogunost: Sa i
AB
= 40 kao prijenosnim omjerom standardnog prijenosnika i
o
(tj. R=C)
nee se dobiti jednostavni planetarni prijenosnik. Visoki prijenosni omjer zahtijevat e dvo-
ili trostupnjevani prijenosnik s vanjskim i/ili unutranjim ozubljenjem, primjer na slici 7.16.
b).
2. Mogunost: Sa 41 + =
AC
i kao prijenosnim omjerom standardnog prijenosnika i
0
(tj. dra
R=B) dobiva se jednostavni planetarni prijenosnik prema slici 7.16. c) s ulazom na vratilu A
= centralno kolo 1, izlazom na vratilu B = nosa planetarnog zupanika R i vrstim lanom
na vratilu C = centralno kolo 4.
3. Mogunost: Sa 40 / 41 =
BC
i kao prijenosnim omjerom standardnog prijenosnika
0
i nastaju
dva jednostavna planetarna prijenosnika prema slici 7.16. d) i e) , a s ulazom A = nosa R,
izlazom B = centralno kolo 1 odnosno 4 i vrstim lanom C = centralnim kolom 4 odnosno 1.
reciprone vrijednsti ne daju nove prijenosnike, nego predstavljaju samo zamjenu ulaza i
izlaza.
Slika 7.16. sadri za svako rjeenje konstruktoru zanimljive podatke za iskoristivost u oba
smjera toka snage, kao i relativne izmjere radi mogue procjene veliina prijenosnika (gruba
procjena!).
1.11 Posebnosti u osnivanju, konstrukciji i oblikovanju planetarnih
prijenosnika
Planetarni zupasti prijenosnici u najveem broju sluajeva tvore se od elnikih
zupanika, a u manjem broju i od stonikih zupanika (masovna primjena u industriji vozila -
diferencijali). Shodno tome, u osnivanju planetarnih prijenosnika i oblikovanju njegovih dijelova
vrijedit e sve to je navedeno za standardne zupanike prijenosnike.
To pretpostavlja u fazi osnivanja:
izbor vrste (tipa) planetarnog prijenosnika na temelju liste zahtjeva;
proraune parametara ozubljenja i izbor ozubljenja (moduli, standardi, kvalitet, kut
nagiba boka, pomaci profila, toplinske obrade, materijal, tehnolgija izrade);
projekt cijelog prijenosnika (orijentacijske geometrijske mjere, teina, veliina,
prikljuci itd.);
uz uvjet ispunjenja liste zahtjeva prelazi se na oblikovanje elemenata prijenosnika.
Lista zahtjeva identina je navedenoj u poglavlju 6 kod standardnih prijenosnika.
S obzirom na slinosti u postupku projektiranja i oblikovanja planetarnih zupastih
prijenosnika s istim postupcima kod obinih (standardnih) elnikih i stonikih izvedbi
prijenosnika, u ovom e poglavlju biti naznaene samo posebnosti (specifinosti) pri osnivanju-
projektiranju i oblikovanju planetarnih prijenosnika.
1.11.1 Opi zahtjevi na konstrukciju planetarnih prijenosnika
Poznate prednosti planetarnih prijenosnika s obzirom na obine prijenosnike mogue je
ostvariti samo uz adekvatno kvalitetno projektiranje i izradu elemenata prijenosnika. Planetarni
su prijenosnici osobito osjetljivi na izvedbena odstupanja mjera i poloaja koja se odnose na
odstupanje oblika zuba, greaka koraka te radijalnih i aksijalnih udara. Ovdje se mogu pribrojati
i greke pri izradi nosaa planetarnih zupanika.
a=360; b=110 a=125; b=55

Slika 7.17. Usporedba dimenzija standardnog i planetarnog prijenosnika graenih od istih osnovnih elemenata (a-
osni razmak, b- irina zupanika)
Poznato je kako se saeta i ekonomina konstrukcija planetarnog prijenosnika dobiva
zahvaljujui dijeljenju snage na vie zupanikih zahvata (kod obinih je samo jedan zahvat),
ime su moduli pa i dimennzije cijelog prijenosnika adekvatno manji. Za jednostavni planetarni
prijenosnik s planetarnim zupanikom u jednom stupnju i jednoj ravnini (1 VU) na slici 7.18.
dani su sluajevi manjeg i veeg broja planetarnih zupanika (N 3) te njihov utjecaj na
prijenosni omjer. Openito za "N" planetarnih zupanika spomenutog prijenosnika ima 2N
zahvata, a snaga tee preko "N" mjerodavnih zupanih zahvata. Maksimalni prijenosni omjer
ovakvih prijenosnika (za N > 2 planetarna zupanika) ogranien je minimalnim razmakom dvaju
susjednih planetarnih zupanika. Teoretski je maksimalni prijenosni omjer bez razmaka izmeu
planetarnih kola (sl. 7.18.a):
d
a2
d
a1
d
a3
/2
2a
a2
k
a ) b )

Slika 7.18. Konstruktivni odnosi najjednostavnijeg prijenosnika snage
i
z
z
max
sin( / )
= + =
3
1
1
2
1 2
(7.40)
Za N=3 planetarna zupanika dobije se teoretska vrijednost za i
max
= 14,93. S obzirom na
nunost minimalnog (sigurnosnog) razmaka k, prijenosni je omjer za ovakvu konstrukciju
planetarnih prijenosnika snage manji. Pritom je
k a d
a
= 2 2
2
sin( / ) (7.41)
Prema Pickardu [38] preporua se openito k m 1
Maksimalni broj planetarnih zupanika ogranien je veinom mogunostima leitenja
(dimenzije leaja) planetarnih zupanika. S poveanjem broja planetarnih zupanika dobivamo
manji prijenosni omjer, ali i manje snage po zupanom zahvatu, a time i manje module. Proraun
mogueg broja planetarnih kola prema ovom kriteriju dan je u poglavlju 7.11.6.
1.11.2 Problem jednolike raspodjele optereenja
Utjecaj greaka ozubljenja te greaka izrade ostalih dijelova prijenosnika poveava
mogunost nejednolike raspodjele optereenja, pa je potrebno provesti odreene konstruktivne
zahvate da bi se utjecaj greaka smanjio. Ove konstruktivne zahvate obavljamo radi pravilne
(jednolike) raspodjele optereenja po svim zahvatnim mjestima.
Nejednolikost raspodjele optereenja kod osnivanja se uzima proraunski u obzir, zavisno
od kvalitete izrade i brzine, faktorom K
(sl. 7.22). Uobiajena odstupanja pri izradi elemenata

planetarnih prijenosnika mogu dovesti do toga da kod prijenosnika s vie planetarnih zupanika
(rjeenja s jednim planetarnim zupanikom tehniki su neinteresantna, bar kod prijenosnika
snage) obodna sila nije jednoliko rasporeena po svim zupastim zahvatima izmeu planetarnih i
sunanih zupanika. Meutim, proraun se radi pod pretpostavkom jednolike raspodjele.
Za manje brzine moe se konstruktivno, relativno jednostavno, smanjiti utjecaj izvedbenih
greaka. To se postie tako da se jedan od lanova prijenosnika izvede slobodno namjestiv
(veinom u radijalnom smjeru).
Za vee brzine i optereenja (turboprijenosnici) dolaze u obzir elastini elementi za
izjednaenje optereenja, poveana tonost izrade te lebdei smjetaj manjeg sunanog
zupanika (s vanjskim ozubljenjem).
Openito, prema [38], razlikujemo dvije vrste sustava izjednaenja optereenja: statiki
odreene sustave i statiki neodreene sustave.
U izvedbama su najee, ipak, kombinacije ovih dvaju sustava:
a) Statiki odreeni sustavi. Ovi sustavi podrazumijevaju rjeenja s potpunim izjednaenjem
opteretivosti zahvata radijalnim pomicanjem bilo kojeg glavnog lana (s obzirom na
reakcijski). Pomini se lan postavlja pritom slobodno u poloaj koji odgovara jednakim
obodnim silama na svakom zahvatu. Takvo je rjeenje ogranieno na najvie tri planetarna
zupanika. Ovaj se sustav odnosi i na lebdei smjetaj sunanog zupanika s vanjskim
ozubljenjem, kao i na rjeenje sa do etiri planetarna zupanika povezana polunim sustavom
za izjednaenje optereenja, dok su ostali lanovi kruto uleiteni (slika 7.19.b). Na slici
7.19. dano je nekoliko primjera statiki odreenih sustava.
Prikazana rjeenja nisu generalno primjenjiva na svaki sluaj, pa konstruktor za konkretan
sluaj izabire odgovarajue rjeenje. Rjeenja sa statiki odreenim sustavima, zbog inercijskih
sila pominih lanova ograniena su ipak na manje brzine. Ovdje je razmatrana problematika
raspodjele optereenja samo u poprenoj ravnini planetarnog prijenosnika. U sluaju dvostrukog
planetarnog zupanika s kosim zubima ili primjene strelastog ozubljenja, mora se voditi rauna i
o jednolikoj raspodjeli optereenja u smjeru osi vrtnje, a ne samo u radijalnom smislu. U ovu
grupu spadaju i rjeenja sa elastinom konstrukcijom tijela planetarnog zupanika (slika 7.19.
c,d)
a)

b) c) d)
Slika 7.19. Statiki odreeni sustavi izjednaavanja optereenja na planetarnim zupanicima: a) rjeenje s
radijalno gibljivim elementima; b) primjena mehanizma za rastereenje; c) elastino vratilo; d)
elastini uloak planetarnog zupanika
b) Statiki neodreeni sustavi. Ovi sustavi mogu biti konstruktivno najjednostavniji. Svi
elementi prijenosnika su kruto uleiteni. Jednolika raspodjela snage po zahvatima mogua
je, kod normalnih izvedbi, samo uz iznimno veliku tonost izrade ili u pogledu elastinosti
(kompliciranije izvedbe). U prvom sluaju (bez posebno elastinih dijelova) ova su rjeenja
veinom za manje brzine. Leaji su obino valjni, a ozubljenje ravno ili koso.
Na slici 7.20.a prikazan je prijenosnik proizvodnje BHS za velike brzine vrtnje (turbinski
prijenosnik) i relativno visokog prijenosnog odnosa (i = 31,5). Manji sunani zupanik obostrano
je valjno uleiten. Vei sunani zupanici, s unutranjim ozubljenjem, oslanjaju se na reakcijski
lan preko elastinih oslonaca, ime se kompenziraju netonosti izrade.

a) b) c)

Slika 7.20. Statiki neodreeni sustavi izjednaenja optereenja kod planetarnih prijenosnika: a) elastini reaktivni
oslonci; b) opruni prsteni; c) isti neodreeni sluaj
Tvrtka RENK taj je problem rjeila (sl. 7.20.b) uz pomo elastinih oprunih uloaka
krunih oblika koji se smjetaju izmeu reakcijskog lana i sunanog zupanika s unutranjim
ozubljenjem.
Slika 7.20. c) prikazuje planetarni prijenosnik izvedbe DESCH, GN s mogunou raznih
kombinacija unutranjeg ustrojstva. Sunani je (manji) zupanik uleiten stoastim valjnim
leajima, a vei s unutranjim ozubljenjem dio je kuita. Ozubljenje je ravno ili koso. Sustav je
potpuno statiki neodreen i nema nikakvih elemenata za izjednaenje optereenja, koje se u
ovom sluaju moe postii samo vrlo tonom izradom svih elemenata planetarnih prijenosnika.
c) Kombinirani sluajevi. U sluaju veih brzina i/ili veih brojeva planetarnih zupanika (do
8) koristi se veinom rjeenje prema BHS - Stoeckiecht s lebdeim sunanim zupanicima (i
s vanjskim i s unutranjim ozubljenjima). Oba su zupanika i samopodesivi na naelu
zupaste spojke (s dvostrukim djelovanjem) smjetene na ulazu te izmeu sunanog
zupanika s unutranjim ozubljenjem i kuita. Te spojke doputaju i aksijalne
kompenzacije. Za vie od tri planetarna zupanika veinom se zupanik s unutranjim
ozubljenjem izvodi u obliku elastinog prstena. esto se i strelasto ozubljenje dijeli tako da
je svaka strelica slobodno pomina.

Slika 7.21. Kombinirani sluajevi rjeenja izjednaenja optereenja
S obzirom na to da se kod planetarnih prijenosnika esto upotrebljavaju zupanici s
unutranjim ozubljenjem, koji se ne proizvode s alatom u obliku zupaste letve, mogu se
oekivati tekoe zahvata kod ovih zupanika. S obzirom na sparivanje unutranjeg i vanjskog
ozubljenja, mogu se samo kod prijenosnika gibanja (mala razlika u broju zubi elnika s vanjskim
i unutranjim ozubljenjem, mali broj planeta) oekivati tekoe u zahvatu. Ovo pogotovu vrijedi
ako je konstruktivno predvien samo jedan planetarni zupanik. Openito vrijedi pravilo: ako je
broj zubi alata (pri izradi elnika s unutranjim ozubljenjem) vei od elnika koji e biti sparen,
ne oekuju se tekoe. U obrnutom sluaju treba obaviti odreene korekcije (najbolje grafikim
putem, vidi poglavlje 6).
U sluaju statiki odreenih rjeenja (sustava) s kruto neuleitenim (slobodnim) nosaem
(ruicom) i pri stanju mirovanja, nosa planeta zajedno s planetarnim zupanicima moe svojom
teinom izazvati zaglavljivanje u veem sunanom zupaniku. Posljedice toga jesu kao kod rada
(sparivanja) zupanih prijenosnika bez zranosti.
Proraunski faktor K
(DIN 3990), koji uzima u obzir nejednoliku raspodjelu obodne sile

po zahvatima centralnih i planetarnih zupanika, teko se moe promatrati izolirano od faktora
K
V
i K
H
. Eksperimentalna istraivanja nekih autora [38], [39] pokazala su da i faktori K
V
i
K
H
imaju potpuno drukije vrijednosti za planetarne zupanike nego za standardne zupanike
prijenosnike. Upotreba izoliranog faktora K
dolazi u obzir samo kod manjih obodnih brzina

(grubo, za brzine vrtnje ispod 3000 1/min). Za jednostavne i jednostruke planetarne prijenosnike
bez korekture linije boka moe se prema DIN 3990 za ravno i koso ozubljenje i n
R
= 0 izraunati
K
H
po sljedeoj jednadbi:
K p
c
E
b
d
c f
F b
H
Z
ma
m

= + + 1
4000
3
5 12
2
2
( ) .
/
(7.42)
Za odreivanje K
V
faktora za istu vrstu planetarnog prijenosnika postupak se posebno
provodi za zahvat z
1
-z
2
, a posebno za z
2
-z
3
.
U prvom je sluaju reducirana masa:

m m m m m
red
= +
1 2 2 1
/ ( ),
a u drugom:
m m m m
red
= + + 2 1 2 1
1 2 3
/ ( / / / )
Ostatak postupka identian je DIN 3990 i [15]. Pribline vrijednosti faktora K
u
zavisnosti od kvalitete ozubljenja i brzine dane su na slici 7.22.

Slika 7.22. Pribline vrijednosti faktora K
za jednostruke planetarne prijenosnike u zavisnosti od obodnih brzina i

kvalitete ozubljenja, a prema DIN 3990
1.11.3 Izbor materijala
to se tie vrsta materijala, nema veih posebnosti kod planetarnih prijenosnika s obzirom
na obine zupanike prijenosnike. To su uglavnom elini poboljani, kaljeni i nitrirani
zupaniki materijali. U konstrukcijama s unutranjim ozubljenjem sunanog veeg zupanika
treba voditi rauna da su kontaktni pritisci izmeu unutranjeg i vanjskog zupanika manji nego
kod sparivanja dvaju zupanika s vanjskim ozubljenjem. Moe se priblino postaviti odnos (za
jednostruke 1 VU prijenosnike):
H
H
z
z
1 2
2 3
3
1
,
,
(7.43)
Ovdje je:
H1 2 ,
kontaktni pritisak izmeu zupanika z
1
i z
2

H2 3 ,
kontaktni pritisak izmeu zupanika z
2
i z
3

z
1
broj zubi manjeg sunanog zupanika
z
3
broj zubi veeg sunanog zupanika (s unutranjim ozubljenjem)
v
t

K

Ujedno je i stupanj prekrivanja pri sparivanju vanjskog s unutranjim ozubljenjem bolji, a
unutranje ozubljenje ima i vei presjek zuba u podnoju. Zbog toga se za z
3
bira veinom samo
poboljani materijal. Ovakav je izbor izravan i problematikom bruenja unutranjeg ozubljenja.
Takoer treba imati na umu da su zubi planetarnog zupanika veinom u zahvatu s dva
centralna zupanika te da im je korijen naizmjenino savojno optereen. Ovo rezultira
smanjenjem dinamike izdrljivosti za oko 30% s obzirom na dinamiki istosmjernu izdrljivost
to jest:

F F lim lim
.
2 1
0 7 (7.44)
To vrijedi openito za meuzupanike
1.11.4 Podmazivanje planetarnih prijenosnika
Openito je poznata vanost podmazivanja za siguran rad zupanih prijenosnika. Za
razliku od obinih prijenosika, kod planetarnih prijenosnika to je jo izraenije. Nasuprot
obinim prijenosnicima, planetarni su vrlo osjetljivi na pad doputenog najmanjeg tlaka
podmazivanja, pri tlanom podmazivanju koje je kod njih gotovo redovito, jer je podmazivanje
uranjanjem nedostatno.

Slika 7.23. Podmazivanje planetarnih zupastih prijenosnika: l) uljna pumpa; p) skupljanje i povrat maziva
Na izvedbi sa slike 7.23. (BHS-Typ RP) tlai se ulje kroz sporije okreue vratilo ruice
radijalno na vratilo, tj. protiv centrifugalne sile koja ga nastoji izbaciti. Potreban pritisak ulja da
bi se svladala centrifugalna sila i osiguralo podmazivanje zavisi od broja okretaja i promjera
vratila kroz koje se dovodi:
p r v
t min
= =

2 2
2 2 2
(7.45)
Ovdje su: specifina masa ulja
v
t
obodna brzina vratila na promatranom mjestu
Zbog otpora strujanja te drugih gubitaka tlak ulja za podmazivanje mora biti vei od
izraunatog. Viskoznosti i vrste maziva odabiru se kao kod obinih (standardnih) prijenosnika, a
detaljnije objanjenje dano je u poglavlju 6.
Podmazivanje uranjanjem moe biti dosta problematino jer okrugli oblici, koji
karakteriziraju ovu vrstu prijenosnika, imaju relativno mali volumen za smjetaj maziva. Zato se
esto kuita ovih prijenosnika (kod manjih jedinica) izvode s rebrima radi poveanja povrine
za odvoenje topline (slino kao kod punih prijenosnika). U svakom sluaju treba provesti
toplinski proraun.
1.11.5 Pomaci profila
Kod jednostavnih planetarnih prijenosnika s jednostrukim planetarnim zupanikom, z
1
i z
3

su preko modula i prijenosnog odnosa vrsto vezani. Prijenosni omjer ne ovisi o z
2
. Broj zubi z
1

obino je vei od graninog (najee z
1
16). Kod planetarnog zupanika biramo tada broj zubi
manji za B/2 = 0,5; 1; 1,5 nego to bi odgovarao za nulto sparivanje:
z z z B
2 3 2
2 = ( ) / (7.46)
Za sparivanje zupanikog para z z
1 2
:
iz z
2
, z
1
i a
d
= m (z
2
+ z
1
)/2 izrauna se, uz pomo evolventnih funkcija suma pomaka profila
x x
1 2
+ , a podjela se obavlja na uobiajene naine, na primjer prema DIN 3990 (vidi sliku 6.
13). Podjela se obavlja po naelu to bolje nosivosti nosivosti para z
1
- z
2
.

Za zupaniki par z
2
- z
3

postupak je sljedei:
na osnovu z
2
, z
3
, a, te x
2
,
izrauna se x
3
. Zbog raspodjele nosivosti treba nastojati da bude
x x
2 3
0 +

Za jednostavne planetarne prijenosnike s dvostrukim planetarnim zupanicima ovaj se
postupak mora provesti za svaku zupaniku ravninu posebno (z z
1 2
, te z z
3 4
, )
1.11.6 Ugradbeni kriteriji kod planetarnih prijenosnika
Sva dosadanja razmatranja o prijenosnim omjerima i iskoristivosti planetranih
prijenosnika izvedena su bez uzimanja u obzir ogranienja u pogledu izbora broja zubi pojedinih
zupanika. Da bi ugradnja pojedinih lanova prijenosnika bila mogua i da bi se omoguilo
ispravno sprezanje pojedinih zupanika, moraju biti zadovoljena tri osnovna ugradbena kriterija:
a) kriterij koaksijalnosti,
b) kriterij susjednosti,
c) kriterij sprezanja.

a) Kriterij koaksijalnosti
Osni razmaci pojedinih zupanih parova prijenosnika moraju biti odabrani tako da se
ostvari koaksijalnost vratila centralnih zupanika (vratila A i B).
Za prijenosnike s jednim redom planetarnih kola prema slici 7.24, mora biti:
a
12
= a
23
(7.47)
gdje je:
a
12
osni razmak zupanog para z
1
, z
2

a
23
osni razmak zupanog para z
2
, z
3
,

Slika 7.24. Uvjet koaksijalnosti za jednostruki planetarni prijenosnik
Izrazimo li osne razmake preko kinematskih promjera zupanika, dobivamo:
d d d d
w w w w 1 2 3 2
2 2
+
=

(7.48)
Jednadba (7.48) predstavlja uvjet koaksijalnosti za prijenosnik 1VU (slika 7.24). U
sluaju tarnih planetarnih prijenosnika to su kinematski promjeri tarenica.
Uvjet koaksijalnosti moemo izraziti i preko diobenih promjera:
d d d
w w w
3 3
3
1 1
1
2 2
2
2 cos
cos
cos
cos
cos
cos
= + (7.49)
gdje su:
d d d
1 2 3
, ,
diobeni promjeri zupanika
z z z
1 2 3
, ,

1 2 3
, ,
kutevi osnovnog profila ozubnice

w w w 1 2 3
, ,
pogonski kutovi zahvatne linije.
Zbog dvostrukog sprezanja planetarnih zupanika mora biti za sva tri zupanika standardni
profil ozubnice isti, pa su zato i svi kutovi ozubnice i pogonski kutovi zahvatne crte jednaki.
Temeljem navedenog te jednadbe (7.49) slijedi uvjet koaksijalnosti izraen preko diobenih
promjera:
d d d
3 1 2
2 = + (7.50)
Diobene promjere moemo izraziti preko brojeva zubi, modula i kuta nagiba boka
zupanika pa jednadba (7.49), uzimajui u obzir i koso ozubljenje, prelazi u oblik:
z m z m z m
n n n 3 3
3
1 1
1
2 2
2
2
cos cos cos
= + (7.51)
Zbog dvostrukog sprezanja planetarnih zupanika moraju biti moduli i kutovi nagiba boka
sva tri zupanika jednaki, pa uvjet koaksijalnosti izraen preko broja zubi, ako nema pomaka
profila, zupanika glasi:
z z z
3 1 2
2 = + (7.52)
Na potpuno isti nain moemo izvesti uvjete koaksijalnosti za prijenosnike sa dva reda
satelita.
Za prijenosnik 2VV, prema slici 7.25, mora biti:
a a
12 34
= (7.53)
Uvjet koaksijalnosti, izraen preko kinematskih promjera, glasi:
d d d d
w w w w 1 2 3 4
+ = + (7.54)
a
a 1,2
z
1
z
3
z
2
z
4
3,4

Slika 7.25. Uvjeti koaksijalnosti kod planetarnih prijenosnika (2VV)
Izrazimo li kinematske promjere preko diobenih, te ponovimo proceduru slino kao kod
1VU prijenosnika, dobivamo uvjet koaksijalnosti izraen preko broja zubi :
( )
cos cos
( )
cos cos
z z m z z m
n
w
n
w
1 2 12
12 12
3 4 34
34 34
+
=
+

(7.55)
Ako su zupanici bez pomaka profila (nulti zupanici), jednadba (7.55) prelazi u oblik:
( )
cos
( )
cos
z z m z z m
n n 1 2 12
12
3 4 34
34
+
=
+

(7.56)
Za zupanike elnike s ravnim zubima, bez pomaka profila, i ako su moduli oba zupana
para isti, uvjet koaksijalnosti moe se izraziti u vrlo jednostavnom obliku, samo preko brojeva
zubi:
z z z z
1 2 3 4
+ = + (7.57)

Slika 7.26. Uvjeti koaksijalnosti za 2VU prijenosnik
Za prijenosnik s jednim vanjskim i jednim unutranjim sprezanjem, prema slici 7.26, uvjet
koaksijalnosti glasi:
a a
12 34
= (7.58)
Uvjet koaksijalnosti, izraen preko kinematskih promjera, glasi:
d d d d
w w w w 1 2 4 3
+ = (7.59)
Izrazimo li kinematske promjere preko diobenih, a njih izrazimo pomou broja zubi i
modula, dobivamo (ukljuujui i koso ozubljenje):
( )
cos cos
( )
cos cos
z z m z z m
n
w
n
w
1 2 12
12 12
4 3 34
34 34
+
=

(7.60)
Za elnike s ravnim zubima, bez pomaka profila, i uz iste module oba zupana para, uvjet
koaksijalnosti moe se izraziti samo preko brojeva zubi:
z z z z
1 2 4 3
+ = (7.61)
Na isti je nain izveden uvjet koaksijalnosti za prijenosnik sa dva unutranja sprezanja,
prema slici 7.27.

Slika 7.27.Uvjeti koaksijalnosti za 2UU planetarni prijenosnik
a a
12 34
= (7.62)
d d d d
w w w w 1 2 4 3
=
Ako postupimo kao u prethodnom primjeru, dobit emo na preostala dva naina izraene
uvjete:
34 34
34 3 4
12 12
12 2 1
cos cos
) (
cos cos
) (

w
n
w
n
m z z m z z
=
(7.63)

Za elnike s ravnim zubima, bez pomaka profila, i uz iste module oba zupana para, uvjet
koaksijalnosti glasi:
3 4 2 1
z z z z = (7.64)
b) Kriterij susjednosti
Kriterij susjednosti odnosi se na broj planetarnih zupanika koji se mogu ugraditi u
prijenosnik. Izmeu dva susjedna planetarna zupanika mora postojati odreeni minimalni zazor
k kako ne bi doli u dodir tjemeni dijelovi zuba dvaju susjednih zupanika. Minimalni
doputeni zazor k ovisi o tonosti izrade prijenosnika i ne bi smio biti manji od 1 m, gdje je m
modul ozubljenja.

Slika 7.28. Geometrijske veliine za kriterij susjednosti
Iz trokuta 0
1
0
2
A na slici 7.28. dobivamo odnos izmeu osnih razmaka a
22
i a
12
:
a
a N
22
12
2
= sin

(7.65)
gdje je N broj planetarnih zupanika.
Odavde slijedi:
a a N
22 12
2 = sin /
Osni razmak a
22
moemo izraziti i preko tjemenog promjera satelita d
a2
i zazora k
izmeu dvaju susjednih satelita:
a d k
a 22 2
= +
Uvjet susjednosti tada glasi:
2
12 2
a N d k
a
sin / ( ) +
i
( ) sin / ( ) d d N d m
w w a 1 2 2
+ +
Iz uvjeta susjednosti slijedi maksimalni broj planetarnih zupanika N:
N d m d d
a w w
+ + / arcsin ( ) / ( )
2 1 2
(7.66)
Za elnike s kosim zubima bez pomaka profila jednadba (7.66 ) dobiva oblik:
N z z z + + / arcsin ( cos ) / ( )
2 1 2
3 (7.67)
Za elnike s ravnim zubima bez pomaka profila broj planetarnih zupanika jest:
N z z z + + / arcsin ( ) / ( )
2 1 2
3 (7.68)
Za prijenosnike sa dva reda planetarnih zupanika moraju biti ispunjena dva uvjeta
susjednosti, pa ovi uvjeti za sve jednostavne planetarne zupanike prijenosnike glase:
N d m d d
a w w
+ / arcsin ( ) / ( )
2 1 2
(7.69)
N d m d d
a w w
+ / arcsin ( ) / ( )
2 3 4
(7.70)
U jednadbama (7.69) i (7.70) predznak + odnosi se na zupani par s vanjskim
ozubljenjem, dok se predznak - odnosi na par s unutranjim ozubljenjem.
c) Kriterij sprezanja (uvjeti za ugradnju)
Da bi se pri montai planetarnih prijenosnika mogli zaista i ugraditi svi zupanici, moraju
se pri odreivanju brojeva zubi ispuniti odreeni uvjeti (kriteriji montae ili postavljanja). Za
tarne planetarne prijenosnike neispunjenje ovog uvjeta moe imati za posljedicu samo loe
dinamike znaajke prijenosnika.
S montaom prvog zupanika fiksira se meusobno poloaj zubi i uzubina centralnih
zupanika. Drugi zupanik dade se montirati samo onda kada njegovi zubi stoje nasuprot
uzubinama centralnog zupanika. Openito je to mogue samo uz odravanje odreenih kutnih
uvjeta (
min
i njegovi viekratnici) koji prelaze u uvjete brojeva zubi, pri ravnomjernoj
preraspodjeli zupanika na 360
o
. Na slici 7.30. prikazani su kutni uvjeti i uvjeti brojeva zubi za
10 jednostavnih planetarnih prijenosnika.
AC
B 1
2
3
R
o
R
2
R
1

Slika 7.29. Kriterij sprezanja kod 1VU prijenosnika
U sutini, kriterij sprezanja odnosi se na broj planetarnih zupanika koji se mogu ugraditi u
prijenosnik s gledita ispravnog sprezanja planetarnih i centralnih zupanika. Razmotrit emo
prvo ugradnju planetarnih zupanika kod prijenosnika 1VU prema slici 7.30. Sa R
o
oznaen je
poloaj u kojem je montiran prvi zupanik. Zaokrenemo li vratilo A s centralnim zupanikom z
1
,
uz zakoen centralni zupanik z
3
, za neki kut
1
koji je viekratnik kuta podjele
1
(kut podjele
zupanika z
1
) u smjeru kazaljke na satu, doi e vratilo C u neki novi poloaj oznaen sa R
1
.
Zaokrenemo li sada vratilo B zajedno sa zupanikom z
3
, uz zakoen zupanik z
1
, za neki kut
2

koji je viekratnik kuta podjele
3
(kut podjele zupanika z
3
), u smjeru suprotnom od smjera
kazaljke na satu, doi e vratilo C u neki novi poloaj oznaen sa R
2
. U tom poloaju mogua je
ugradnja sljedeeg zupanika, jer smo zupanike z
1
i z
3
zaokrenuli za neki cijeli broj koraka pa
je meusobni poloaj zubi i u zubima zupanika z
1
i z
3
isti kao i u poetnom poloaju R
o
u
kojem je montiran prvi zupanik.

Slika 7.30. Ugradbeni kriteriji za 10 jednostavnih planetarnih prijenosnika prema VDI 2157
min
- najmanji
mogui podioni kut izmeu dva planetarna zupanika pri k=1, - mogui ugradbeni kut pri k > 1, k -
cijeli broj, N- broj planetarnih zupanika jednoliko rasporeenih po obodu, T- najvei zajedniki
nazivnik broja zubi planetarnih zupanika.
Kut (kut zakreta vratila C), kod kojeg je mogua ugradnja sljedeeg planetarnog
zupanika, tada je:
= =
+
+

+
1 2
1
1
3 1 3
2
3 1
3 1
360 1
1
360
1
o o
z
c
z z z
c
z z
z z /
/
/
(7.71)
c
1
i c
2
su cijeli pozitivni brojevi pa izraz u zagradi moe poprimiti vrijednosti 0, 1, 2, 3, ... pa je:
=

+
k
z z
360
1 3
(7.72)
Minimalni ugradbeni meukut dobivamo za k = 1.
min
=
+
360
1 3
o
z z
(7.73)
elimo li ravnomjerno ugraditi N planetarnih zupanika , tada je ugradbeni meukut:
= =
360
o
N
k
min
(7.74)
k
N
z z
N
= =
+ 360
1 3
o
min

S obzirom na to da k mora biti cijeli broj, da bismo mogli u prijenosnik ugraditi N
planetarnih zupanika, suma brojeva zubi (z
1
+ z
3
) mora biti djeljiva s brojem planetarnih
zupanika N.
Ponekad planetarni zupanici ne moraju biti jednoliko rasporeeni. U tom sluaju
koristimo jednadbu 7.72. s tim to vrijednost k izraunavamo po jednadbi 7.74. i
zaokruujemo je na cijeli broj.
Na isti nain dobivamo izraze za ugradbeni meukut i broj planetarnih zupanika
prijenosnika sa dva reda planetarnih zupanika.
Na primjer, za prijenosnik 2VV, prema slici 7.30.d), standardni prijenosni omjer jest:
i
z z
z z
0
2 4
1 3
=
Izrazi li se jednadba za meukut slino jednadbi (7.71), dobije se:
=
360 1
1
360
1
1
1
2 4 1 3 3
2
2 4 1 3
2 4 1 3
o o
z
c
z z z z z
c
z z z z
z z z z ( ) / ( )
( ) / ( )
( ) / ( )
(7.75)
Nakon sreivanja dobivamo:
=
+
360
1 3 2 4
1 3 2 2
o
z z z z
c z c z ( ) (7.76)
Naemo li najveu zajedniku mjeru T, brojeva zubi planetarnih zupanika z
2
i z
3
,
moemo pisati:
=

+ =

T
z z z z
c z
T
c z
T
k T
z z z z
360 1 1 360
1 3 2 4
1 3 2 2
1 2 2 4

( ) (7.77)

Minimalni ugradbeni meukut jest:
min
=

T
z z z z
360
1 3 2 4
(7.78)
elimo li ugraditi N satelita, tada je ugradbeni meukut:
= =
360
o
N
k
min
(7.79)
k
N
z z z z
NT
= =
+ 360
1 3 2 4
o
min
(7.80)
Da bismo mogli ugraditi N satelita, k mora biti cijeli broj.
Jednadbe (7.79) i (7.80) vrijede i za prijenosnik 2UU, jer je izraz za standardni prijenosni
omjer tog prijenosnika isti kao i kod prijenosnika 2VV.
Za prijenosnik 2VU takoer vrijedi da je standardni prijenosni omjer:
i
z z
z z
0
2 4
1 3
= (7.81)
Uvrtenjem (7.81) u jednadbu (7.75) i sreivanjem dobivamo:
=

+
=

+
T
z z z z
c z
T
c z
T
k T
z z z z
360 1 1 360
1 3 2 4
1 3 2 2
1 2 2 4

( )
Za ugradnju N planetarnih zupanika ugradbeni meukut jest:
= =
360
o
N
k
min

k
N
z z z z
NT
= =
+ 360
1 3 2 4
o
min

Da bismo mogli ugraditi N satelita, k mora biti cijeli broj.
Vano je napomenuti da kod prijenosnika sa dva reda planetarnih zupanika mora biti
meusobni poloaj ozubljenja zupanika z
2
i z
3
isti za sve parove zupanika koji se ugrauju u
jedan prijenosnik.
Primjer:
Shema prijenosnika 2VU je prema slici 7.26, a sa N=3 planetarna zupanika u svakoj ravnini
ugraenih s meusobnim kutom 120
o
,

2x(3x120
o
): z
1
= 32, z
2
= 24, z
3
= 36, z
4
= 96
Najvei je zajedniki nazivnik broja zubi planetarnog sloga (24,36) T=12.
Najmanji je ugradbeni kut
min
=
12 360
32 36 24 96
125
+
= .

Daljnji ugradbeni kutovi jesu = 2,50
o
- 3,75
o
- 5,00
o
...
Uvjet broja zubi je za 3x120
o
:
k = (32x36 + 24x96)/3x12 = 96 = je cijeli broj, to znai da je ugradnja 3x120
o
mogua, odnosno
= = = k
min
, 96 1 25 120

Prenosnici Snage

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prenosnici Snage

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

M.

Opali: Prijenosnici snage i gibanja 1

; odnosno oznaavajui na koji se lan odnose

(sl. 7.22). Uobiajena odstupanja pri izradi elemenata

(DIN 3990), koji uzima u obzir nejednoliku raspodjelu obodne sile

dolazi u obzir samo kod manjih obodnih brzina

za jednostruke planetarne prijenosnike u zavisnosti od obodnih brzina i

M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 55

You might also like