Diplomatski odnosi

- Pojam diplomatskog prava

Diplomatskim pravom nazivamo skup svih odredaba meunarodnog prava koje se odnose na
prava i dunosti drava u svezi s diplomatskim odnosima, funkcijama i privilegijama i
imunitetima displomatskih predstavnitava i diplomatskog osoblja, kao i drugih lanova
diplomatskog predstavnitva.
- Beka konvencija o diplomatskim odnosima -ukladno odluci !p"e skuptine
#jedinjenih naorda od $. decembra %&'&. godine odrana je u (eu od ). marta do %*. aprila
%&+%. godine konferencija #jedinjenih naroda o diplomatskim odnosima i imunitetima, kojoj
su bili nazoni predstavnici ,% drave i predstavnici pojedinih meunarodnih organizacija.
-onvencija je sklopljena %,. aprila%&+%. godine, a stupila na snagu )*. aprila %&+*. godine,
nakon to su skupljena )) instrumenta o ratifikaciji i pristupanju. .ripremne radove za ovu
kodifikaciju obavila je -omisija za meunarodno pravo. -onvenciji su dodana dva
fakultativna protokola i etiri rezolucije. .rvi protokol ureuje podnoenje sporova o
tumaenju ili primjeni -onvencije pred /eunarodnim sudom, a drugi 0o stjecanju
dravljanstva1 odreuje da lanovi diplomatskog predstavnitva i lanovi njihovih obitelji,
koji nisu dravljani drave primateljice, ne stjeu dravljanstvo te drave samim djelovanjem
njezinog zakonodavstva. (eka konvencija o diplomatskim odnosima je postoje"e
meunarodno op"e obiajno pravo pretoila u ugovorni pisani oblik, te tako skupa s (ekom
konvencijom o konzularnim odnosima od %&+2. godine, smanjila mogu"nost kontradiktornih
tumaenja grae odnosno unijela vie sigurnosti u meudravne diplomatske odnose. 3ko
neko pitanje nije ureeno posebnim ugovorom ili (ekom konvencijom o diplomatskim
odnosima, tada "e se ono rjeavati prema pravilima meunarodnog op"eg obiajnog prava.
- bilateralni sporazumi 0ponajprije se radi o bilateralnim sporazumima u kojima su ova
pitanja glavni predmet, ali ova pitanja mogu biti i djelomino ureivana u sklopu drugih
dvostranih ugovora14
- multilateralni sporazumi 0ponajprije su to (eka konvencija o diplomatskim odnosima od
%&+%. godine, (eka konvencija o konzularnim odnosima od %&+2. godine, -onvencija o
specijalnim misijama od %&+&. godine i drugi14
- partikularno obiajno meunarodno pravo 0vrijedi izmeu drava odreenog podruja
koje ga prakticiraju, primjerice izmeu drava 5atinske 3merike14
- op"e obiajno meunarodno pravo 0i dalje vrijedi glede pitanja koja nisu ureena
meunarodnim ugovornim, pisanim pravom odnosno vrijedi za meunarodnopravne subjekte
koji takvim ugovorima nisu pristupili14
Diplomatski odnosi
.od diplomatskim odnosima podrazumijevaju se slubeni odnosi izmeu drava, poglavito
odnosi koji ukljuuju meusobno uspostavljanje diplomatskih predstavnitava odnosno
meusobno akreditiranje efova diplomatskih predstavnitava Diplomatski odnosni mogu
postojati iako izmeu odnosnih drava nisu uspostavljena stalna diplomatska predstavnitva.
/eutim, tek nakon uspostavljanja meusobnih stalnih diplomatskih predstavnitava moe se
govoriti o redovitim 0stalnim1 diplomatskim odnosima izmeu dvije drave.
#spostava diplomatskih odnosa - Da bi dolo do uspostave diplomatskih odnosa izmeu
odnosnih drava, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. .riznanje je politiki in s
pravnim posljedicama. 6o priznanje ostaje i u sluaju prekida diplomatskih odnosa.
#spostavljanje diplomatskih odnosa izmeu drava, kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih
predstavnitava, obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava, to utvruje i
lanak ). (eke konvencije o diplomatskim odnosima. Drave su slobodne same odluivati o
uspostavi i odravanju, a takoer i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa.
7rste odnosa izmeu drava - savezniki odnosi, dobrosusjedski odnosi, srdani odnosi,
prijateljski odnosi, dobri odnosi, korektni 0normalni1 odnosi, indiferentni odnosi, hladni
odnosi, zategnuti odnosi, odnosi de facto, obustavljeni odnosi, prekinuti odnosi.
.rekid diplomatksih odnosa - .rekid diplomatskhi odnosa nastaje voljom jedne ili i
jedne i druge odnosne drave. 6o je jednostrani meunarodnopravni in, koji ovisi o
diskrecionoj volji drave u pitanju. Do prekida diplomatskih odnosa dolazi uslijed ozbiljne
poreme"enosti njihovih meusobnih odnosa, a naje"e zbog izbijanja oruanog sukoba
izmeu tih drava. .rekid diplomatskih odnosa dovodi i do meusobnog zatvaranja
diplomatskih predstavnitava odnosnih drava.
Tijela meunarodnih odnosa
.od tijelima meunarodnih odnosa podrazumijevaju meunarodno relevantni imbenici 8
fizike ili pravne osobe, kojima je povjerena odreena funkcija u odnosu prema drugim
0stranim1 subjektima meunarodnog prava 0drugim dravama, meunarodnim
organizacijama1. -ao uobiajena tijela, ovlatena za predstavljanje i zastupanje drava u
meunarodnim odnosima, smatraju se dravni poglavar 0ef drave1, vlada, te ministar i
ministarstvo vanjskih poslova, ukljuuju"i i diplomatske i konzularne predstavnike odnosno
diplomatska i konzularna predstavnitva. Dravni parlament 0skuptina1 takoer moe biti
jedno od tijela vanjskog predstavanja i zastupanja drave, te danas u ve"ini parlamenata
postoje odbori i komisije za vanjsku politiku, kao i za odreene posebne poslove iz
meunarodnih odnosa.
7lada - .od vladom se podrazumijeva najvie dravno izvrno tijelo, koje djeluje za
dravu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena drava. 7lada je u pravilu skupno tijelo, a
njezin ef 0predsjednik vlade, premijer1 takoer svojim oitovanjima stvara za dravu
meunarodno pravne posljedice, prava i obveze.
/inistarstvo vanjskih poslova - /inistarstvo vanjskih poslova, na elu s ministrom
vanjskih poslova, je dio vlade koji se bavi pitanjima i zadacima iz podruja vanjskih poslova i
nastupa kao redoviti posrednik izmeu svoje vlade i drugih subjekata meunarodnog prava.
/eutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajednike su sljede"e funkcije i
poslovi odnosno osnovno unutarnje ustrojstvo9 - politiki poslovi, - poslovi vezani za
meunarodne organizacije, - poslovi iz podruja meunarodnih gospodarskih odnosa,
bilateralnih ili multilateralnih, - poslovi iz podruja meunarodnih kulturnih i znanstvenih
odnosa, - meunarodnoparvni poslovi. #obiajeno je da ministar vanjskih poslova ima
zamjenika ili dravne tajnike, te glavnog direktora ili glavnog tajnika kao sljede"e najvie
rangirane dunosnike.
2
Diplomatski predstavnici - .od diplomatskim predstavnicima 0diplomatskim
zastupnicima1 podrazumijevaju se osobe koje na temelju izdane punomo"i predstavljaju
0zastupaju1 svoju dravu prema drugim subjektima meunarodnog prava. .onajprije su to
efovi diplomatskih predstavnitava, te lanovi tih predstavnitava koji su na to uredno
ovlateni. Diplomatski predstavnici uobiajeno se dijele na redovne i izvanredne, ovisno radi
li se o efovima i lanovima stalnih diplomatskih predstavnitava ili je rije o osobama koje u
pojedinim prigodama zastupaju svoju dravu u svezi s odreenim poslovima i dogaajima
0specijalne misije1.
Diplomatske funkcije (funkcije diplomatskog predstavnitva)
:unkcije diplomastkog predstavnitva - su raznolike, a sukladno lanku 2. (eke
konvencije o diplomatskim odnosima one se, izmeu ostalog, naroito sastoje9 - u
predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici, - u zatiti interesa drave iljateljice i
njezinih dravljana u dravi primateljici, u granicama odreenim meunarodnim pravom, - u
pregovaranju s vladom drave primateljice, - u sakupljanju obavjetenja svim doputenim
sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i izvjetavanju o tome vlade
drave iljateljice, te 8 u unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju gospodarskih,
kultrunih i znanstvenih odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice.
;atita interesa drave i njezinih dravljana - ;atita interesa svoje drave i njezinih
dravljanja u dravi primateljici takoer je jedna od osnovnih dunosti diplomatskog
predstavnitva drave iljateljice. !vdje treba ukljuiti i pravne osobe, dakle ustanove,
poduze"a i organizacije koje po unutarnjem pravnom poretku imaju pravnu osobnost, a
pripadaju dravi iljateljici. .ripadnost pravne osobe odreuje se sukladno injenici prema
ijem je dravnom zakonodavstu ta pravna osoba nastala. Dakle, tite se interesi i dobra
drave iljateljice u dravi primateljici, kao i dobra, integritet i interesi njezinih graana i
pravnih osoba koji se nalaze u dravi primateljici, te u takve svrhe diplomatsko i konzularno
predstavnitvo djeluje i posreduje kod nadlenih tijela drave primateljice
.regovaranje i obavjetavanje - .regovaranje s vladom odnosno tijelima drave
primateljice je stalni nain djelovanja diplomatskog predstavnitva. !no se jo u vrijeme tzv.
klasine diplomacije smatralo kao najvanija diplomatska djelatnost. Diplomatski predstavnik
je i u suvremenoj diplomaciji vrlo esto u ulozi pregovaraa. 6i pregovori mogu biti
neformalni, kada se takore"i dnevno raspravlja o modalitetima meusobne suradnje i
rjeavanju pojedinih pitanja, ili formalni, to je znatno rjee, kada diplomatski predstavnik na
temelju ovlasti dobivenih od svoje vlade, pregovara i sklapa odreene meunarodne
sporazume. !bavjetavanje je takoer stalni nain djelovanja diplomatskog predstavnitva i
diplomatskog predstavnika i predstavlja jednu od njegovih najvanijih funkcija.
Diplomatska predstavnitva i diplomatski predstavnici
Diplomatska predstavnitva - .od diplomatskim predstavnitvom 0diplomatskom
misijom1 podrazumijeva se stalno zastupstvo jednog meunarodnog subjekta 0drave
iljateljice1 koje kod drugog meunarodnog subjekta 0drave primateljice ili meunarodne
organizacije1 obavlja diplomatske poslove, bez obzira na njegov i ran efa tog predstavnitva.
#spostava diplomatskih predstavnitava - #spostavljanje stalnih diplomatskih
predstavnitava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava, to utvruje i
lanak ). (eke konvencije o diplomatskim odnosima. Drava iljateljica moe otvoriti urede,
3
kao sastavne dijelove svog diplomatskog predstavnitva, i u drugim mjestima izvan mjesta u
kojima je diplomatsko predstavnitvo uspostavljeno, ali samo ako je za to prethodno dobila
pristanak drave primateljice
#strojstvo diplomatskog predstavnitva - #nutarnje ustrojstvo i funkcioniranje
diplomatskog ili konzularnog predstavnitva ovisi o dravi iljateljici. .ri tome ona treba
voditi rauna o dogovoru s dravom primateljicom odnosno o uzajamnosti ili o drugim
vanim imbenicima. 7elika diplomatska predstavnitva uglavnom imaju i precizniju podjelu
poslova, pa i posebne podjele 0politiki, konzularni, gospodarski, za odnose s medijima, za
poslove iz podruja kulture, poslovi vojnog izaslanika i slino1.
Diplomatski privilegiji i imuniteti
.od diplomatskim privilegijama i imunitetima podrazumijevaju se povlastice i izuze"a koje
pozitivno meunarodno pravo priznaje i zajamuje diplomatskom predstavnitvu drave
iljateljice odnosno lanovima osoblja njezinog diplomatskog predstavnitva i lanovima
njihovih obitelji, radi osiguranja djelotvnornog obavljanja funkcija diplomatskog
predstavitva. Diplomatski imuniteti sastoje se u izuze"ima koja su neophodni preduvjet
uspjenog obavljanja dunosti diplomatskog predstavnika i diplomatskog predstavnitva, dok
se diplomatski priveligije sastoje u povlasticama koje nisu takve naravi da bi njihovo
nepostojanje ili nepotovanje u svakom sluaju nuno onemogu"avalo obavljanje funkcija
diplomatskog predstavnitva, ali pridonose djelotvornom obavljanju tih funkcija.
.od prostorijama diplomatskog predstavnitva podrazumijevaju se zgrade ili dijelovi zgrada i
okolni prostor 0vrt, dvorite i slino1, kao i odvojeni dijelovi 0npr. konzularni odjel1, koji se,
bez obzira ije su vlasnitvo, upotrebljavaju za potrebe tog predstavnitva, ukljuuju"i i
rezidenciju efa diplomatskog predstavnitva. Dakle, nepovredivost prostorija, ukljuuju"i i
izdvojenih dijelova diplomatskog predstavnitva, znai da drava primateljica ne moe u
njima obavljati bilo kakav akt vlasti, osim ako za to nije dao pristanak ef diplomatskog
predstavnitva.
loboda komuniciranja - toga (eka konvencija o diplomatskim odnosima utvruje da
drava primateljica doputa i titi slobodno op"enje diplomatskog predstavnitva za sve
slubene svrhe. lubeno dopisivanje, pod kojim se podrazumijeva svako dopisivanje koje se
odnosi na diplomatsko predstavnitvo i njegove funkcije, je nepovredivo.
a1 Diplomatska pota - -urirska pota i diplomatska valiza, tj. pota, poiljke i
kurirska prtljaga diplomatskog predstavnitva, izuzeta je od svakog otvaranja,
pregleda i zadravanja. 7re"e koje ine diplomatsku valizu moraju nositi vidljive
vanjske znakove koji oznaavaju da se radi o diplomatskoj valizi. <jihov sadraj
mogu biti samo diplomatske isprave ili predmeti namijenjeni slubenoj upotrebi. #
novije vrijeme pojedine drave sve vie zahtijevaju da se diplomatska valiza drave
iljateljice podvrgne tzv. sigurnosnoj 0rendgenskoj1 provjeri. Diplomatski kurir, ija je
dunost da diplomatsku potu prenese na odredite 0diplomatskom predstavnitvu
odnosno ministarstvu vanjskih poslova1, a kojeg u obavljanju njegovih dunosti titi
drava primateljica, mora posjedovati slubenu ispravu 0tzv. kurirsko pismo1 kojim se
potvruje njegovo svojstvo i oznaava broj vre"a 0paketa1 koji ine diplomatsku potu.
Diplomatsko dopisivanje
Dopisivanje - pod diplomatskim dopisivanjem podrazumijeva se svako dopisivanje koje
u svom slubenom statusu izmeu sebe izmjenjuju osobe ili tijela nadlena za predstavljanje i
4
zastupnaje meunarodnopravnih subjekata u njihovim meusobnim odnosima odnosno za
obavljanje poslova iz podruja meunarodnih odnosa bitnih za drave i meunarodne
organizacije. Diplomatsko dopisivanje moe se razvrstati u nekoliko grupa9 slubeno
dopisivanje podrazumijeva pisma koja izmeu sebe izmjenjuju tijela u sklopu svojih
ovlatenja, osobno dopisivanje koje meusobno izmjenjuju relevantne osobe o mjerodavnim
pitanjima i privatno dopisivanje koje mjerodavne osobe izmjenjuju o neslubenim pitanjima.
.onajprije su u upotrebi tzv. uredska pisma, koja imaju sveani karakter i strogo utvreni
oblik, a koriste se u slubenim sveanim prigodama odnosno u dopisivanju od op"e dravne
vanosti. adre dravni grb ili grb dravnog poglavara. -abinetska pisma su vrsta pisama u
diplomatskom dopisivanju, preteito izmeu dravnih poglavara, koja imaju manje svean i
manje formalan oblik u odnosu prema uredskim pismima, kako po izgledu, tako i glede teksta.
!sobna 0privatna1 pisma i osobne poruke, koje meusobno razmjenjuju dravni poglavari,
imaju vie osobni ton i stil. !sobnim pismima naje"e se izraaju estitke i zahvale, iskazi
su"uti i slino. Diplomatsko dopisivanje naje"e se koristi u dopisivanju izmeu
diplomatskih predstavnitava i ministarstva vanjskih poslova, te njihovih efova i drugih
diplomatskih predstavnika.
lubeno pismo 0osobna nota1 - lubeno pismo esto se jo naziva i osobnom notom
ili notom u prvom licu, odnosno diplomatskom notom, potpisanom notom. 6o je vrsta
diplomatskog pisma kojim se njegov potpisnik, naje"e ministar ili drugi visoki dunosnik
ministarstva vanjskih poslova odnosno ef diplomatskog predstavnitva ili drugi visoko
rangirani diplomatski predstavnik, izravno obra"a osobi na koju je naslovljeno, tj. naje"e
ministru ili drugom visokom dunosniku ministarstva vanjskih poslova odnosno efu ili
drugom visoko rangiranom diplomatskom predstavniku odreenog diplomatskog
predstavnitva. !vo pismo pie se na papiru obinog formata sa zaglavljem, te s navoenjem
naslova i datuma na vrhu. !slovljavanje je formalizirano, a kao i oblik pisma, ovisi o praksi
drave.
<ota 0u tre"em licu1 - nota 0lat. nota 8 znak, pisani znak, pismo, list, biljeka.1, odnosno
razmjena nota, je op"enito prihva"eni i naje"i nain diplomatskog dopisivanja, naroito u
europskoj kontinentalnoj praksi, a takoer postaje sve dominantniji i u anglo 8 saksonskoj
praksi. 6o je slubeno priop"enje izmeu ministarstva vanjskih poslova i diplomatskog
predstavnitva strane drave, kao i izmeu samih diplomatskih predstavnitava u dravi
primateljici. <ota ima slubenu i pravno obavezuju"u vrijednost, a njezin sadraj bitan je za
diplomatske odnose tih drava. !va nota pie se u tre"em licu jednine, na papiru s tiskanim
zaglavljem ili utisnutim grbom, te uz naznaku broja u gornjem lijevom kutu. (roj olakava
pozivanje na notu koju smo primili, bez navoenja sadraja. .ored broja mogu se staviti i
druge oznake.
cirkularna nota - alje se ve"em broju primatelja. !bino ministarstvo vanjskih poslova
drave primateljice tako izvje"uje strana diplomatska predstavnitva o odreenom pitanju
op"eg znaenja, za koje je potrebno da sva strana diplomatska predstavnitva u dravi
primateljici budu izvjetena 0npr. o pojedinim privilegijama i imunitetima. skupna nota -
skupna 0zajednika1 nota moe biti slubeno pismo 0osobna nota1, to je e"i sluaj ili nota u
tre"em licu 0verbalna nota1, kojom diplomatski predstavnici vie drava skupa izlau dravi
primateljici jedinstveni stav o nekom pitanju. identina nota - identina nota, takoer,
moe biti slubeno pismo 0osobna nota1, takoer, moe biti slubeno pismo 0osobna nota1 ili
5
nota u tre"em licu 0verbalna nota1, s tim da se ovdje radi o samostalnim notama istog ili
slinog sadraja, upu"enim u priblino isto vrijeme dravi primateljici od diplomtskih
predstavnika vie stranih drava.
/anifest - manifestom se naziva nota ija je svrha da, osim dostavljanja primatelju, bude i
javno objavljena. adri naelne stavove, koji se ele priop"iti ne samo primateljima
0dravama1 kojih se to neposredno tie ve" i drugim primateljima i javnom mnijenju. <ije
rijedak sluaj da se u ovakvoj noti prijeti i oruanim sukobom ukoliko primatelj ne ispuni
traene uvjete, razmjerna nota - predstavlja u meunarodnim odnosima pojednostavljeni
nain zakljuenja odreenih meunarodnih ugovora.
!sobno pismo - !sobnno pismo 0personal letter1 ili privatno pismo slino je slubenom
pismu, ali uz manje formalnosti i slubenog stila. .ie se u prvom licu i u prisnijem tonu koji
odgovara uspostavljenom stupnju osobnih odnosa izmeu poiljatelja i primatelja, ali i
sukladno stanju odnosa izmeu njihovih drava. !sobnim pismom obino se obra"aju ef
diplomatskog predstavnitva i drugi diplomatski predstavnici izravno osoboma odgovaraju"eg
ranga u ministarstvu vanjskih poslova drave primateljice, a koji takoer tako mogu
odgovarati. =esto se koristi kao dodatni oblik slubenog dopisivanja notama odnosno
odranih pregovora, te iako ostavlja neslubeni dojam radi se, ako se pismo odnosi na
slubeno pitanje, o vrsti slubenog diplomatskog dopisivanja.
3ide 8 memoire 0pro 8 memoria1 - 0pro 8 memoria ili .our memoire1 je pismeni akt
0podsjetnik0 u kojem se saeto predstavlja ve" prethodno uinjeno usmeno priop"enje
odnosno obavljen razgovor. <jegova svrha je pismeno precizirati sadraj ve" uinjenog
usmenog priop"enja odnosno sadraj obavljenog razgovora 0usmeno izloenih stanovita1,
kako se isti ne bi krivo ili neprecizno tumaio iil zaboravio. Diplomatski predstavnik predaje
ga na kraju razgovora 0izlaganja ili razmjene miljenja1 kojeg je vodio s dunosnikom
ministarstva vanjskih poslova druge drave ili sa efom ili drugim lanom diplomatskog
osoblja stranog diplomatskog predstavnitva. 3ide 8 memoire je vrlo neformalan, nema
zaglavlja, oslovljavanja i adrese, niti uobiajenog uvoda ili potpisa, parafa i peata, a niti
drugih formalnih dijelova, ima samo datum koji se stavlja ispod teksta, te naslov >>aide 8
memoire>>. <aje"e se upotrebljava kada se drugoj strani eli podnijeti neki prijedlog,
stanovite, zahtjev ili prosvjed, ali se to ne eli uiniti notom kao slubenijom formom koja na
odreeni nain obvezuje drugu stranu na odgovor.
/emorandum - je vrsta diplomatskog pisma koje sadri pregled izvjesnih injenica,
stavova ili zahtjeva, u kojem se saeto, ali potanko, razlae i dokazuje odreeno stanovite
koje je bitno, a esto i sporno, u meudravnim odnosima. vrha memoranduma je da uvjeri
stranu kojoj se dostavlja u ispravnost i opravdanost injenica, stavova ili zahtjeva koji se u
njemu iznose, a to zahtijeva da se meritum izloi to cjelovitije i argumentiranije. .ored strane
na koju se konkretno odnosi memorandum se moe slati i tre"im dravama. /oe se drugoj
strani dostaviti kao jedini dokument, ali i kao prilog noti, sa svrhom obrazloenja u noti
izloenog stava.
<on papar - tzv. non paper 0nepostoje"i papir, nepostoje"i dokument1 je neformalno pismo
u kojem su formulirani neki stavovi ili izloen neki problem. -oristi se kada se drugoj strani
eli izloiti svoje stanovite o nekom problemu ili pitanju, odnosno dati odreeni prijedlog, ali
se ne eli vidjeti odakle taj tekst potjee. toga se takvo izlaganje ne eli uiniti nekim od
ostalih naina diplomatskog dopisivanja. <aime, na ovakvo se pismeno ne moe pozivati, a
niti ga navoditi jer se u pravnom smislu smatra nepostoje"im dokumentom.
Diplomatski azil
6
Diplomatski je onaj azil koje drava daje bjeguncu u svojem diplomatskom predstavnitvu,
smjetenom na teritoriju druge drave 0drave primateljice1. 6o je pojam koji se uzima za
oznavanje utoita 0pribjeita1 u stranom veleposlanstvu ili poslanstvu u namjeri
izbjegavanja jurisdikcija postupaka mjesnih vlasti. Drava ima iskljuivo pravo davanja
teritorijalnog azila na osnovi naela teritorijalne suverenosti. Dakle, diplomatski azil se
temelji na konceptu eksteritorijalnosti i sadri ogranienje teritorijalne suverenosti. /eutim,
diplomatski azil nije istovjetan teritorijalnom, kod kojeg je izbjeglica izuzet od jurisdikcije
drave progona i kod kojeg ekstradicija 0izruenje1 predstavlja pravilan postupak za
podvrgavanje izbjeglice progonu. Diplomatski azil je suprotan osnovama teritorijalnog azila.
Diplomatski zor
?efovi diplomatskih predstavnitava, akreditirani u istom mjestu, sainjavaju diplomatski
zbor. # irem smislu diplomatski zbor obuhva"a i ostale strane diplomatske predstavnike na
slubi u diplomatskim predstavnitima u toj dravi i lanove njihovih obitelji. Diplomatski
zbor ponekad nastupa kao cjelina, uglavnom kod odreenih sveanosti i ceremonijala ili u
vezi s diplomatskim povlasticama i izuze"ima odnosno drugim pitanjima. Diplomatski zbor
predvodi doajen, tj. onaj ef diplomatskog predstavnitva u dotinoj dravi koji je najstarijii
po rangu, osim u dravama koje su uvele da to uvije bude papinski nuncij.
Doajen istupa pred dravmo primateljicom i ime diplomatskog zbora, ponajprije u prigodama
protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera, brani interese diplomatskog zbora kao
cjeline, te prima odreene obavijesti i zahtjeve od strane drave primateljice upu"ene
diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim lanicama. #obiajeno je da se novopristigli
efovi diplomatskih predstavnitava obra"aju doajenu radi upoznavanja s pitanjima
ceremonijala i obiajima drave primateljice.
Diplomacija
.ojam diplomacija ima vie znaenja9 %1 voenje dravnih poslova na podruju vanjske
politike preko slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnim organizacijama, )1 oblik
i sadraj odnosa izmeu drava to nastaju i odravaju se slubenim vezama i kojima se
nastoje uskladiti interesi odnosnih drava postizanjem pojedinih sporazuma i op"im
sporazumijevanjem, 21 sposobnost, znanje, umjetnost voenja pregovora s drugim dravama,
*1 vanjsko predstavljanje drave, '1 karijera, poziv predstavljanja i zastupanja drava u
odnosima s drugim dravama, pripadnost krugu osoba koje obavljaju taj poziv.
@ije diplomatija naje"e se upotrebljava za oznaavanje voenja dravnih poslova na
podruju vanjske politike putem slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnim
organizacijama Alavna zada"a diplomacije odnosno slube vanjskih poslova u cjelini je
predstavljanje svoje drave u inozemstvu, te promicanje njezinih interesa i ciljeva. Dakle,
diplomatsko djelovanje je dinamian proces irokog raspona aktivnosti, iji se prioriteti
mijenjaju sukladno promjeni unutarnjih i meunarodnih prilika u odnosu na odreenu dravu.
7