NICHOLAS CARR

PLITKO
TO INTERNET INI NAEM MOZGU s engleskoga preveo Ognjen Strpi

Naklada Jesenski i Turk Zagreb, studeni 2011.

urednik biblioteke: Ognjen Strpi uredni a i!danja: "rena #ili$i i!dava$: Naklada Jesenski i Turk !a i!dava$a: #i%o Neja%&i gra'i$ki urednik: (oris )uk tisak: *eb2+rint, Zagreb ,,,.jesenski-turk..r

/op0rig.t 1 2010 b0 Ni .olas /arr /op0rig.t !a .rvatsko i!danje 1 2011 Naklada Jesenski i Turk

Majci i u spomen na oca

Sadr2aj
+rolog........................................................................................................3 +as $uvar i kradljiva ............................................................................3 456 i ja..............................................................................................11 7ivotni putovi.....................................................................................23 8igresija o to&e o $e&u &o!ak &isli kad &isli o sebi......................90 #entalni instru&enti...........................................................................9: ;dubljena strani a..............................................................................<3 8igresija o 6eeju de =orestu i njegovo& veli$anstveno& 5udionu.100 #edij najopenitije prirode...............................................................10: Slika i prilika knjige..........................................................................123 7onglerov &o!ak..............................................................................1>3 8igresija o elasti$nosti testova inteligen ije.....................................1?2 /rkva @oogle....................................................................................1?? +retra2ivanje i pa&enje...................................................................22> 8igresija o pisanju ove knjige..........................................................2>A Stvar kao ja.......................................................................................292 Bpilog....................................................................................................2<A 6judski ele&enti...............................................................................2<A 6iteratura...........................................................................................2?1 Za.vale..............................................................................................2?9

" posred ove %iroke &irnoe ru2i$asto sveti%te u obu 'ini& tkanje& radi%noga &o!ga... (prev. "rena #ili$iC Jo.n )eats, Oda +si.i

Prolog

Pas uvar i kradljivac @odine 1A3>. (eatlesi su krenuli u inva!iju na a&eri$ke radio-valove a #ars.all # 6u.an je objavio knjigu Razumijevanje medija !rodu"eci #ovje$a% kojo& se preobra!io i! anoni&nog pro'esora u pop-!vije!du. +roro$ka, gnosti$ka i puna !avr!la&a, knjiga je bila savr%en proi!vod %e!deseti. godina, tog danas dalekog desetljea 6S8-a i 'otogra'ija #jese a, putovanja na unutra i na van. Razumijevanje medija bilo je u osnovi proro$anstvo, a prori alo je raspad linearnog u&a. # 6u.an je ustvrdio da Delektroni$ki &edijiD dvadesetog stoljea - tele'on, radio, 'il&ovi, televi!ija - dokidaju tiraniju teksta nad &isli&a i osjeaji&a. Na%e je i!olirano, 'rag&entirano ja - stoljei&a !arobljeno osa&ljeni& $itanje& tiskani. strani a - ponovno postalo ijelo, spajajui se s globalni& ekvivalento& ple&enskog naselja. +ribli2avali s&o se Dte.nolo%koj si&ula iji svijesti, u kojoj e se kreativni pro es sa!navanja kolektivno i ujedinjeno pro%iriti na ljudsko dru%tvo u jeliniD.1 " na vr.un u popularnosti Razumijevanje medija je bila knjiga o kojoj se vi%e pri$alo nego %to bi je se $italo. 8anas je postala kulturna relikvija, pospre&ljena u kolegije &edijski.
#ars.all # 6u.an, Unders&andin' Media T(e E)&ensions o* Man% kriti$ko i!danje prir. *. Terren e @ordon E/orte #adera, /5: @ingko +ress, 200:C, str. 9F usp. Razumijevanje medija. Mediji $ao #ovje$ovi produ"eci EZagreb: @olden &arketing-Te.ni$ka knjiga, 200?C.
1

istra2ivanja na 'akulteti&a. Osi& %to je bio %ou&en i !nanstvenik, # 6u.an je i &ajstorski baratao re$eni a&a a jedna od nji., istrgnuta i! konteksta knjige, 2ivi i danas u vidu poslovi e D#edij je porukaD. Ono %to !aboravlja&o kad ponavlja&o taj !agonetni a'ori!a& jest da # 6u.an nije tek radosno pri!navao trans'or&ativnu &o novi. te.nologija ko&unika ije. On je i upo!oravao na prijetnju koja dola!i s isto& to& &oi - te na opasnost koja se krije u nepri&jeivanju te prijetnje. DBlektri$na te.nologija na& je prodrla kro! !idineD, pi%e on, Da &i glu.i, slijepi, nije&i i oba&rli $eka&o na njen susret s @utenbergovo& te.nologijo&, na kojoj se Ei po kojojC oblikovao a&eri$ki na$in 2ivota.D2 # 6u.an je s.vatio da svaki put kad se pojavi neki novi &edij, ljudi spontano bivaju u.vaeni u in'or&a ije - Dsadr2ajD - %to ga taj &edij nosi. Stalo i& je do vijesti u novina&a, gla!be na radiju, e&isije na televi!iji, rije$i %to i. i!govara osoba na drugo& kraju tele'onske linije. Te.nologija &edija, &a kako to bilo $udnovato, i%$e!ava pred oni& %to nji&e te$e - $injeni a&a, !abavo&, pouko&, ra!govoro&. )ad otpo$ne ra!govor Ea uvijek ga netko !apo$neC o to&e jesu li u$in i nekog &edija dobri ili lo%i, ra!govara se o sadr2aju. Bntu!ijasti ga .vale, skepti i kude. Ble&enti !aklju$ivanja su &anje-vi%e isti !a svaki in'or&a ijski &edij, sve ta&o do vre&ena knjiga koje su i!a%le i! @utenbergova tiskarskog stroja, ako ne i dalje. Bntu!ijasti s ra!logo& .vale buji u novog sadr2aja %to ga oslobaGa te.nologija, i s&atraju to Dde&okrati!a ijo&D kulture. Skepti i, i opet s ra!logo&, osuGuju nei!bru%enost sadr2aja, s&atrajui to D!aglupljivanje&D kulture. Ono %to je !a jednu stranu rajsko obilje, !a drugu stranu je nepregledna pusto%. "nternet je posljednji &edij koji je potaknuo tu debatu. Sukob entu!ijasta i skeptika koji se odvija u posljednji.
2

"bid., str. :0.

dvadesetak godina na strani a&a knjiga, u novinski& $lan i&a i be!brojni& napisi&a na blogovi&a te audio i video !apisi&a, svaki& je dano& sve i!ra!itije polari!iran: dok jedni us.ieno do$ekuju novo !latno doba pristupa i sudjelovanja, drugi pre!iru novo &ra$no doba &ediokritetstva i nar i!&a. Hasprava jest bila !ani&ljiva - sadr2aj i jest va2an - ali budui da se te&eljila na ideologiji i osobno& ukusu, !avr%ila je u slijepoj uli i. @ledi%ta su postala ekstre&na a napadi osobni. D6uditID vi$e entu!ijast. D=ilisteja ID u!vraa skeptik. D)asandraID D+oll0annaID " entu!ijastu i skeptiku, &eGuti&, pro&i$e ono %to je # 6u.an ve !nao: da na dugi rok sa& &edij, vi%e nego sadr2aj &edijaC utje$e na na%e ra!&i%ljanje i djelovanje. )ao pro!or u svijet i u nas sa&e, popularni &edij oblikuje ono %to vidi&o i kako to vidi&o - a na kon u, ako se nji&e slu2i&o &nogo i dugo, on nas sa&e &ijenja, i kao pojedin e i kao dru%tvo. D;$in i te.nologije ne dogaGaju se na ra!ini &i%ljenja, ili poj&ovnoj ra!iniD, pisao je # 6u.an. Oni &ijenjaju Dobras e per ep ije, ustrajno i be! otporaD. : )ao %ou&en, on pretjeruje, ali poanta stoji. Svoju $aroliju, ili !lo, &ediji odraGuju na ra!ini 2iv$anog sustava. (avei se isklju$ivo sadr2aje& &edija ostaje&o slijepi !a te dublje u$inke. +rogra& je suvi%e dobar Eili lo%C da bis&o pri&ijetili %to na& se dogaGa u glavi. Na kraju se po$inje&o praviti da sa&a te.nologija i nije va2na. (itno je Dkako je koristi&oD, govori&o sa&i sebi. "&plika ija, utje%na u svojoj ba.atosti, jest da jo% uvijek i&a&o kontrolu nad sobo& i svijeto& oko sebe. Te.nologija je sa&o alat, be2ivotan dok ga ne u!&e&o u ruke, i opet be2ivotan nakon upotrebe. # 6u.an itira jednu objavu 8avida Sarno''a, &edijskog &ogula i pionira radija u korpora iji H/5, te televi!i:

"bid., str. :1.

je u korpora iji N(/. ; svo& govoru na sveu$ili%tu Notre 8a&e 1A99. godine, Sarno'' odba uje kritike &asovni. &edija, na koji&a je sagradio svoje arstvo i stekao bogatstvo. Odgovornost !a bilo kakve lo%e posljedi e on preba uje s te.nologije na gledatelje i slu%atelje: D" suvi%e s&o skloni proglasiti te.ni$ke instru&ente krivi&a !a gre%ke oni. koji nji&a barataju. +roi!vodi &oderne !nanosti sa&i po sebi nisu ni dobri ni !liF nji.ova vrijednost proi!la!i i! na$ina na koji se nji&a slu2i&o.D # 6u.an se 2estoko oko&io na tu i!javu, a !a Sarno''a je rekao da i!nosi Daktualni glas &jese$arenjaD.> Svaki nas novi &edij &ijenja, i to je # 6u.an ra!u&io. D)onven ionalna reak ija na sve &edije, da se ra$una to kako se oni koriste, blesavo je gledi%te idiota !a te.nologijuD, pisao je. Sadr2aj &edija je sa&o Dso$an ko&ad &esa %to ga provalnik nosi da bi !avarao psa $uvara na%eg u&a.D9 Jak ni # 6u.an, &eGuti&, nije predvidio koliku e na& go!bu "nternet pod&etnuti: ni2e se jelo !a jelo&, jedno slasnije od drugog, gotovo da i ne stigne&o preda.nuti i!&eGu dva !alogaja. )ako su se u&re2ena ra$unala s&anjila na veli$inu i+.onea i (la k(err0ja, terevenka se nastavlja i u pokretu, gdje god i kad god treba - u do&u, uredu, auto&obilu, u$ioni i, torbi i ili d2epu. Jak i ljudi koji se pre&a sve vee& utje aju "nterneta odnose s opre!o&, rijetko dopu%taju da i& !abrinutost o&ete u2itak u te.nologiji. =il&ski kriti$ar 8avid T.o&son jedno& je pri&ijetio da Dkritike ponekad i!blijede kad se suo$e s neu&itno%u &edijaD.3 @ovorio je o kine&atogra'u i o to&e kako on proji ira svoju osjeajnost ne sa&o na platno nego i na nas, poslu%no u2ivljene gledatelje. Njegov ko&entar sa&o dobiva
"bid., str. 2:. 9 "bid., str. :1. 8avid T.o&son, +ave ,ou -een. A !ersona/ In&roduc&ion &o 0%111 *i/ms ENe, Kork: )nop', 200?C, str. 1>A.
3 >

na te2ini kad se pri&ijeni na "nternet. Zaslon ko&pjutera svoji& nagrada&a i konven ija&a ga!i na%e su&nje poput buldo2era. On je u tolikoj &jeri na% sluga da bi bilo gotovo neuljudno pri&ijetiti da na& i gospodari.

1. HAL i ja

D8ave, prestani. 4oe% li prestatiL +restani, 8ave. +restani.D Tako superko&pjuter 456 apelira na ne!a&jenjivog astronauta 8avida (o,&ana u slavnoj i neobi$no prikladnoj s eni s kraja 'il&a 2001: Odiseja u svemiru Stanle0a )ubri ka. (o,&an, nakon %to ga je pokvareni stroj u&alo poslao u s&rt u sve&iru, .ladno i sabrano iskop$ava &e&orijske sklopove u&jetnog &o!ga. D8ave, gubi& ra!u&D, ojaGeno i!govara 456. DOsjea& to. Osjea& to.D " ja to osjea&. Me nekoliko godina obu!i&a &e nelagodan osjeaj da &i netko ili ne%to pr$ka po &o!gu, prekraja 2iv$ano sklopovlje i reprogra&ira pa&enje. Nije da ba% gubi& ra!u& koliko &i je po!nato - ali u& &i se &ijenja. Mi%e ne ra!&i%lja& kao prije. Najjasnije to osjea& dok $ita&. Nekad &i je bilo lako uroniti u knjigu ili dug $lanak. ;& bi &i pratio nit pripovijedanja ili &anevre !aklju$ivanja, i proveo bi. sate i sate provla$ei se kro! duge strani e teksta. To se danas dogaGa veo&a rijetko. Sad &i kon entra ija po$ne vrludati nakon dvije-tri strani e. +ostaje& ne&iran, gubi& nit, tra2i& %to bi. drugo &ogao raditi. Jini &i se kao da stalno &ora& vraati odbjegli &o!ak natrag k tekstu. 8ubinsko $itanje nekad &i je bilo sasvi& prirodno, a sad &i je bilo kakvo $itanje postalo napor. #isli& da !na& o $e&u je rije$. Me vi%e od deset godina provodi& &nogo vre&ena na "nternetu, pretra2uje&,

pregledava& i ponekad doprinosi& veliki& ba!a&a podataka "nterneta. )ao pis u, *eb je !a &ene bogo&dan. "stra2iva$ki posao !a koji je nekad trebalo provesti vi%e dana u knji2ni i &eGu poli a&a $itaoni a periodike, sada se obavi u par &inuta. Nekoliko upita @oogleu, nekoliko br!i. klikova na linkove i i&a& ilustrativan pri&jer ili so$an itat koji sa& tra2io. Ne !na& ni otkud bi. po$eo !brajati sate i sate, a i litre goriva koje &i je "nternet u%tedio. Meinu bankarskog posla obavi& na "nternetu, kao i velik dio kupovine. Za ko&pjutero& plaa& ra$une, ugovara& sastanke, u!i&a& re!erva ije !a avionske letove i .otelske sobe, obnavlja& vo!a$ku do!volu, %alje& po!ivni e i $estitke. " kad ne radi&, najvjerojatnije biste &e !atekli kako lovi& i sakuplja& sitni e s *eba - $ita& i pi%e& pis&a, pregledava& naslove novina i napisa na blogovi&a, prati& statuse na =a ebooku, gleda& video-&aterijale, skida& &u!iku, ili sa&o lagano leti& s linka na link. "nternet je postao &oj univer!alni &edij, nosila veine in'or&a ija koje &i protje$u o$i&a i u%i&a. Trenuta$an pristup tako nevjerojatno bogato& i lako pretra2ivo& spre&i%tu podataka gole&a je prednost o kojoj se na%iroko raspravljalo i koja se s pravo& ponosno isti$e. D@oogle jeD, ka2e spisatelji a 4eat.er +ringle, DneviGeno dobar suradnik $ovje$anstva, koji prikuplja i sa2i&a in'or&a ije i ideje koje su neko bile toliko rasute po svijetu da gotovo nitko od nji. nije &ogao i&ati koristi.D 1 )ako pri&jeuje /live T.o&pson u &aga!inu *ired: DSavr%eno pa&enje sili ijske &e&orije od i!ni&ne je koristi &i%ljenju.D2 Te su prednosti realne. 5li, i&aju i svoju ijenu. )ako sugerira # 6u.an, &ediji nisu sa&o in'or&a ijski kanali.
4eat.er +ringle, D"s @oogle #aking 5r .eologists S&arterLD blog 2e3ond -&one 4 2one% 5r .eologi al "nstitute o' 5&eri a, 2<. velja$e 200A: arc(aeo/o'3. or'56/o'5. p7889. 2 /live T.o&pson, DKour Outboard (rain )no,s 5llD, :ired% listopad 200<.
1

Oni nas opskrbljuju &aterijalo& !a ra!&i%ljanje, ali i oblikuju pro es &i%ljenja. 5 "nternet &eni, $ini se, nagri!a sposobnost kon entra ije i konte&pla ije. (io ja ukop$an ili ne, &oj u& sada o$ekuje da e in'or&a ije pri&ati onako kako i. oda%ilje "nternet: u neprekinutoj struji &ali. $esti a. Neko sa& bio ronila u &oru rije$i. Sada je!di& po povr%ini poput oni. tipova na skija&a !a vodu. #o2da sa& ja i!ni&an slu$aj, &o2da sa& i!van prosjeka. 5li ne&a& doja& da je tako. )ad spo&ene& svoje nevolje prijatelji&a, &nogi ka2u da su sli$ne povrede nanesene i nji&a. Nto se vi%e slu2e *ebo&, te2e i& se boriti da !adr2e kon entra iju na dulji tekst. Neki se brinu da e postati kroni$no povr%ni u ra!&i%ljanju i !nanju. Nekoli ina blogera koje prati& takoGer spo&inje taj 'eno&en. S ott )arp, koji je svojedobno pisao !a jedan $asopis a sada pi%e blog o &ediji&a na "nternetu, pri!naje da je potpuno prestao $itati knjige. D8iplo&irao sa& knji2evnost, i knjige sa& naprosto gutaoD, pi%e on. DNto se dogodiloLD +oku%ava ra!brati odgovor: DNto ako sa& po$eo toliko $itati na *ebu ne toliko !bog toga %to se pro&ijenio na$in na koji $ita&, tj. jednostavno ide& !a oni& %to je pogodnije, nego !bog toga %to se pro&ijenio na$in na koji H5Z#"N6J5#LD: " (ru e =ried&an, koji pi%e blog o upotrebi ko&pjutera u &edi ini, opisuje kako je "nternet i!&ijenio njegove &entalne navike. D@otovo sa& u potpunosti i!gubio sposobnost da pro$ita& i apsorbira& ikakav dulji tekst, bio otisnut ili na *ebuD, ka2e on. > =ried&an je patolog i dugogodi%nji pro'esor na #edi insko& 'akultetu Sveu$ili%ta
S ott )arp, DT.e Bvolution 'ro& 6inear T.oug.t to Net,orked T.oug.tD, blog !u6/is(in' 9.1% A. velja$e 200?: pu6/is/in'9.com5911;51951<5&(e=evo/u&ion=*rom=/inear= &(ou'(&=&o=ne&>or$ed=&(ou'(&5. > (ru e =ried&an, D4o, @oogle "s /.anging Our "n'or&ation-Seeking (e.aviorD, blog ?a6 -o*& Ne>s% 3. velja$e 200S: /a6so*&ne>s.&3pepad.com5/a6@so*&@ne>sA911;5195(o>= 'oo'/e=is=c.(&m/.
:

#i .igan, a u tele'onsko& ra!govoru s&o proko&entirali tu njegovu i!javu. =ried&an ka2e da &u je ra!&i%ljanje popri&ilo oblik svojevrsnog sta ata %to odra2ava na$in na koji na .itro prela!i pogledo& po kratki& odlo& i&a teksta i! &nogi. i!vora s "nterneta. DMi%e ne &ogu $itati Hat i &irD, pri!naje. D"!gubio sa& tu sposobnost. Jak i tekst s bloga dulji od tri ili $etiri odlo&ka bude &i prevelik da ga apsorbira&. Naj$e%e ga sa&o pregleda&.D +.ilip 8avis, doktorand na Sveu$ili%tu /ornell koji se bavi ko&unika ijo& i pi%e !a blog ;dru2enja !a !nanstveno nakladni%tvo ESo iet0 'or S .olarl0 +ublis.ingC, prisjea se devedeseti. godina kad je poka!ivao jednoj prijatelji i kako da se slu2i progra&o& !a pristup *ebu. )a2e da je gledao Du nevjeri iD, $ak da ga je DiritiraloD kad bi 2ena !astala da pro$ita %to pi%e na ,eb-strani a&a koji&a su prola!ili. DTo je ,eb-strani a, ne &ora% sve $itati, sa&o klikni na pod rtane rije$i, one su .ipertekstID, korio ju je. Sada, pi%e 8avis, D#nogo $ita& - to jest, trebao bi. puno $itati - ali ni%ta ne pro$ita&. #alo pregledava&, &alo se kree& gore-dolje po ,eb-strani i. Za duge, ra!raGene argu&ente pune 'inesa danas i&a& &alo strpljenja, iako sa& sklon optu2ivati druge da povr%no pi%u i povr%no se odnose pre&a svijetu.9 )arp, =ried&an i 8avis, sve su to %kolovani ljudi koji itekako u2ivaju u pisanju, a ipak prili$no &irno pri.vaaju opadanje svoji. $itala$ki. sposobnosti i &oi kon entra ije. Sve u sve&u, ka2u oni, dobre strane kori%tenja "nterneta - br! pristup veliki& koli$ina&a in'or&a ija, i!vanredni alati !a pretra2ivanje i 'iltriranje podataka, lakoa objavljivanja vlastitog &i%ljenja i raspravljanja s &alo& ali !ainteresirano& publiko& - nad&a%uju gubitak sposobnosti
+.ilip 8avis, D"s @oogle #aking ;s StupidL NopeID blog T(e -c(o/nr/3 Bi&c(en% 13. lipnja 200?: sc(o/ar/3$i/c(en.sspne&.or'5911;51C50C5is='oo'$=ma$in'=uss&upid=nope5.
9

da &irno sjede i listaju knjigu ili $asopis. =ried&an &i je u &ailu poru$io da Dnikad nije bio kreativnijiD nego %to se odnedavna osjea, %to pripisuje Dsvo& blogu i &ogunosti da pregleda Ona toneO in'or&a ija na *ebuD. )arp je do%ao do !aklju$ka da je $itanje &nogi. kratki., &eGusobno linkani. odlo&aka djelotvorniji na$in da si pro%iri &isaone .ori!onte nego %to bi to bilo $itanje Dknjiga od 290 strani aD, iako ka2e da Djo% nis&o ni prepo!nali superiornost tog postupka &re2nog &i%ljenja jer ga usporeGuje&o s postupko& starog linearnog &i%ljenja.D3 8avis pak ra!&i%lja ovako: D"nternet &e &o2da u$inio &anje strpljivi& $itatelje&, ali &isli& da &e je u$inio pa&etniji& na &noge druge na$ine. Mea pove!anost s tekstovi&a, arte'akti&a i ljudi&a !na$i vi%e vanjski. utje aja na &i%ljenje i pisanje.D< Sva troji a !naju da su 2rtvovali ne%to va2no, ali ne bi .tjeli vratiti ka!aljke tako da sve bude kao prije. Neki&a se i sa&a !a&isao $itanja knjige danas ve $ini po&alo staro&odno&, &o2da $ak priglupo& - bilo bi to kao da si sa&i pri%iva&o dug&ad na ko%ulji ili tran$ira&o &eso. DJa ne $ita& knjigeD, ka2e Joe OOS.ea, biv%i predstavnik studenata na 8r2avno& sveu$ili%tu =lorida i dobitnik stipendije H.odes 200?. godine. DOde& na @oogle i u &alo vre&ena apsorbira& relevantne in'or&a ije.D OOS.ea, student 'ilo!o'ije, ne vidi ra!loga da se $ovjek probija kro! $itava poglavlja teksta kad u sa&o &inutu ili dvije &o2e&o prebrati najva2nije odlo&ke po&ou @oogleovog pretra2iva$a knjiga. DSati&a uporno $itati knjigu od kori a do kori a ne&a s&islaD, ka2e on. DTo jednostavno ne predstavlja opti&alno kori%tenje vre&ena, jer sve te in'or&a ije br2e dobiva& preko *eba.D Ji& steknete
S ott )arp, D/onne ting t.e 8ots oi t.e *eb HevolutionD, blog !u6/is(in' 9.1% 1<. lipnja 200?: pu6/is(in'9.com/911;51C50D5connec&in'=&(e=do&s=o*=&(e=>e6revo&u&ion5. < 8avis, D"s @oogle #aking ;s StupidL NopeID
3

potrebne Dlova$ke vje%tineD, tvrdi on, knjige postaju suvi%ne.? Jini se da je OOS.ea vi%e pravilo nego i!ni&ka. Tvrtka !a istra2ivanje i savjetovanje n@enera 200?. je godine objavila studiju u$inaka "nterneta na &lade. "ntervjuirali su neki. 3000 $lanova Dgenera ije NetD - klina a koji su odrasli koristei *eb. D;ranjanje u digitalnoD, pi%e voditelj istra2ivanja, Di&a u$inka $ak i na na$in na koji apsorbiraju in'or&a ije. Oni nee uvijek i%$itati strani u knjige slijeva nadesno i od vr.a do dna. Naj$e%e $itaju na preskok, tra2ei in'or&a ije koje se odnose na ono %to i. !ani&a.D A ; svo& govoru na nedavno& okupljanju studenata, pro'esori a na sveu$ili%tu ;/65 )at.erine 4avles je pri!nala: DMi%e nisa& u stanju navesti svoje studente da $itaju ijele knjige.D10 4a0les predaje engleski je!ikF 2ena govori o studenti&a knji2evnosti. 6judi se slu2e "nterneto& na svakojake na$ine. Neki e s veliki& 2aro&, $ak ko&pul!ivno, usvojiti svaku najnoviju te.nologiju. Oni su se registrirali kao korisni i desetak i vi%e aplika ija na "nternetu, i neprestano i& naviru gole&e koli$ine svje2i. in'or&a ija s ra!ni. strana. "&aju blogove, upisuju tagove, s &obilnog tele'ona S#S-o& %alju statusne poruke na T,itter. 8rugi&a nije ni&alo va2no biti u toku ali svejedno veinu vre&ena provode na "nternetu !a stolni& ili prijenosni& ko&pjutero& ili pak &obilni& tele'ono&. "nternet je postao bitno& sastavni o& nji.ova posla, %kolovanja ili dru%tvenog 2ivota, a $esto i svega toga. Trei se pak spajaju sa&o par puta dnevno - da provjere
8on Taps ott, D4o, 8igital Te .no"og0 4as /.anged t.e (rainD, 2usiness= :ee$ On/ine% 10. studenog 200?: 6usincss>ec$.com5&ec(no/o'35con&en&5nov911;5 &c911;00D@18EF0D.(&m. A 8on Taps ott, D4o, to Tea . and #anage O@eneration Net,OD 2usiness:ee$ On/ine% :0. studenog, 200?: 6usiness>ee$.com5&ec(no/o'35con&en&5nov911;5&c= 911;0081@D08FC8.(&m. 10 /itirano u Nao&i S. (aron, A/>a3s On ?an'ua'e in an On/ine and Mo6i/e :or/d EOP'ord: OP'ord ;niversitv +ress, 200?C, str. 20>.
?

e-&ail, pro$itaju kakav novinski $lanak, istra2e ne%to %to i. !ani&a, ili obave kupovinu. 5 tu su, naravno, i &nogi koji se uope ne slu2e "nterneto&, bilo !ato %to si to ne &ogu priu%titi bilo !ato %to ne 2ele. Jasno je, &eGuti&, da je !a dru%tvo u jelini "nternet, u sa&o dvadesetak godina otkad je progra&er Ti& (erners-6ee napisao so'tver !a *orld *ide *eb, postao pri&arni& ko&unika ijski& i in'or&a ijski& &edije&. Haspon &ogunosti njegove upotrebe gole& je preko svake usporedbe, $ak i pre&a standardi&a &asovni. &edija dvadesetog stoljea. 8oseg njegova utje aja jednako je %irok. (ilo svojevoljno bilo i! nu2nosti, pri.vatili s&o spe i'i$no internetovski, ra'alni na$in sabiranja i %irenja in'or&a ija. Jini se da s&o, ba% kao %to je # 6u.an bio predvidio, stigli do va2ne prekretni e u intelektualnoj i kulturnoj povijesti, i da s&o u%li u prijela!no ra!doblje i!&eGu dva na$ina &i%ljenja. ; !a&jenu !a bogatstva "nterneta - a sa&o bi luda okrenula glavu od skrivenog blaga - li%ili s&o se onoga %to )arp !ove Dstari postupak linearnog &i%ljenjaD. #iran, usredoto$en, neo&eten, linearni u& ustupa &jesto novoj vrsti u&a koji 2eli i treba srkati i i!ba ivati in'or&a ije u kratki&, isprekidani&, $esto i prepleteni& naleti&a - %to br2e, to bolje. Jo.n (atelle, svojedobno urednik jednog $asopisa i pro'esor novinarstva koji danas vodi tvrtku !a rekla&iranje na "nternetu, ovako opisuje intelektualni us.it koji do2ivljava dok pe a po ,ebstrani a&a: D)ad i!vodi& 6rico/a'e u realno& vre&enu i to potraje sati&a, Dosjea&D kako &i &o!ak postaje lak, i Dosjea& seD kao da postaje& pa&etniji.D11 Meina nas je do2ivjela ne%to sli$no. Ti su osjeaji opojni - u toj &jeri da na& &ogu odvratiti pa2nju od dublji. kognitivni. u$inaka "nterneta.
Jo.n (attelle, D@oogle: #aking Ni k /arr Stupid, (ut "tOs #ade T.is @u0 S&arterD, Go(n 2a&&e//eHs -earc(6/o'% 10. lipnja 200?: 6a&&e//amedia.com5arc(i= ves511EE<E.p(p.
11

; protekli. pet stoljea, otkad je s @utenbergovo& pre%o& $itanje knjiga postalo openarodni& pot.vato&, linearni, knji2evni u& bio je u sredi%tu u&jetnosti, !nanosti i dru%tva. +odatan i suptilan, bio je to &a%tovit u& renesanse, ra ionalni u& prosvjetiteljstva, inventivni u& industrijske revolu ije, pa $ak i subver!ivni u& &oderni!&a. Taj i takav u& uskoro bi &ogao otii u ropotarni u povijesti. )o&pjuter 456 A000 roGen je, ili kako bi 456 skro&no rekao, Dpu%ten je u radD 12. sije$nja 1AA2. godine u &itskoj tvorni i ko&pjutera u ;rbani u "llinoisu. Ja sa& roGen gotovo to$no trideset i tri godine prije, u sije$nju 1A9A. u jedno& drugo& gradu srednjeg !apada S58-a, u /in innatiju u Save!noj dr2avi O.io. #oj 2ivot, kao %to vrijedi i !a veinu ljudi roGeni. u vrije&e 6a63 6ooma ili pripadnika genera ije Q, odvijao se poput dra&e u dva $ina. Otvaranje se dogaGalo u 5nalognoj &ladosti da bis&o nakon br!e ali te&eljite pro&jene s enogra'ije u%li u 8igitalnu odraslost. )ad se prisjeti& slika i! &ladosti, one &i i!gledaju istodobno i utje%no i tuGe, kao !a&r!nuti kadrovi i! kakva 60n .ova 'il&a !a %iru publiku. Tu je kabasti s&ekasti tele'on pri$vr%en !a ku.injski !id, naravno be! tipki, ali !ato s dugi& visei& kabelo&. Tata vrti prekida$e na televi!oru i u!alud se poku%ava rije%iti snijega na sli i koji &u kvari prijenos utak&i e. Na %ljun$ano& puteljku pred ula!o& u kuu le2e presavijene novine, vla2ne od jutarnje rose. ; dnevnoj sobi i&a&o .i-'i liniju, a tu je i nekoliko 6+-plo$a u pro!irni& ko%ulji a&a !a !a%titu od pra%ine Ealbu&i (eatlesa pripadaju &o& starije& bratuC, rasuti. po tepi.u pred linijo&. Na donje& katu, u &e&ljivoj podru&skoj prostoriji, stoje knjige na poli a&a - puno, puno knjiga svaka s .rpto& ra!li$ite boje na koje& pi%u naslov i i&e autora.

1A<<. godine, iste one kad su se pojavili Ra&ovi zvijezda i kad je osnovana korpora ija 5pple, oti%ao sa& u Ne, 4a&ps.ire, na koled2 8art&out.. )ad sa& se prijavljivao nisa& o to&e ni%ta !nao, ali 8art&out. je ve odavna bio vodei koled2 !a ra$unarstvo, i i&ao je va2nu ulogu u to&e da se strojevi !a obradu podataka u$ine dostupni&a studenti&a i nji.ovi& pro'esori&a. +redsjednik koled2a, Jo.n )e&en0, bio je ugledan !nanstvenik in'or&ati$ar koji je 1A<2. napisao utje ajnu knjigu ovje$ i $ompju&er. 8esetak godina prije bio je jedan od i!u&itelja (5S"/-a, prvog progra&skog je!ika koji je koristio rije$i i sintaksu obi$nog je!ika. (li!u sredi%ta ka&pusa, tik do neo-d2ord2ijanske knji2ni e (aker s visoki& !voniko&, skutrila se pri!e&ni a ra$unalnog entra )ie,it, neugledna, ne%to kao 'uturisti$ka betonska !grada u kojoj su bila s&je%tena dva entralna %kolska ko&pjutera @eneral Ble tri @B-3:9. Nji.ov operativni sustav bio je revolu ionarni 8art&out. Ti&e- S.aring S0ste&, koji je u povoji&a ve 'unk ionirao kao &re2a na kojoj istodobno &o2e raditi desetak ljudi. (ila je to prva &ani'esta ija ne$ega %to e&o danas !vati osobna in'or&atika. Taj je operativni sustav, kako pi%e )e&en0 u svojoj knji!i, o&oguio Distinski si&biotski odnos $ovjeka i ko&pjuteraD.12 Ja sa& studirao engleski i svojski sa& se trudio i!bjei kolegije i! &ate&atike i prirodni. !nanosti, ali )ie,it je bio strate%ki s&je%ten to$no na pola puta i!&eGu dru%tveni. prostorija %kole i studentskog do&a, pa sa& vikendo& nave$er !nao provesti sat-dva !a javni& ter&inalo& $ekajui da se !a.uktaju pivske !abave. Obi$no sa& sa&o ubijao vrije&e igrajui jednu od oni. pri&itivni. igara !a vi%e igra$a koje su studenti progra&iranja - sa&i su sebe !vali DsisprogoviD - !ajedni$ki i!raGivali. 5li ipak sa& uspio
Jo.n @. )e&en0, Man and &(e Iompu&er ENe, Kork: /.arles S ribnerOs Sons, 1A<2C, str. 21.
12

sa&ostalno nau$iti koristiti nespretan progra& !a obradu teksta, $ak sa& svladao i par ko&andi (5S"/-a. (io je to tek ovla%ni dodir digitalnog. Na svaki sat na )ie,itu proveo bi. valjda dvadeset sati u knji2ni i (aker. ; velikoj $itaoni i, kao u kakvoj gole&oj %pilji, gu2vali s&o se rje%avajui ispitne !adatkeF stalno s&o se slu2ili brojni& rje$ni i&a i en iklopedija&aF .onorarno s&o radili kao knji2ni$ari na !adu2enji&a i ra!du2enji&a. #eGuti&, najvei dio vre&ena provedenog u knji2ni i otpadao je na lutanje dugi&, uski& .odni i&a &eGu poli a&a. "ako sa& bio okru2en desetina&a tisua knjiga, ne sjea& se da sa& ikad osjetio tjeskobu, si&pto& Dpretrpanosti in'or&a ija&aD, kako to danas !ove&o. (ilo je ne%to u&irujue u %utljivosti svi. ti. knjiga, nji.ovoj spre&nosti da godina&a, $ak i desetljei&a, $ekaju da naiGe pravi $itatelj koji e i. i!vui s poli e. Sa&o polako, %aputale su &i knjige svoji& pra%njavi& glasovi&a. #i s&o tu. )o&pjuteri su !aista puno& snago& u%li u &oj 2ivot tek 1A?3, pet godina nakon 8art&out.a. Na u2as &oje supruge, potro%io sa& gotovo ijelu na%u u%teGevinu, neki. dvije tisue dolara, na jedan od prvi. 5ppleovi. #a intos.eva - bio je to #a +lus s jedni&&egabajto& H5#- a, dvadeset &egabajta diska i siu%ni& rnobijeli& ekrano&. Jo% se sjea& u!buGenja kad sa& i!vla$io taj &aleni be2 stroj i! kutije. +ostavio sa& ga na stol, priklju$io tipkovni u i &i%a, i pritisnuo glavni prekida$. Bkran se upalio, !a$ula se po!dravna &elodija, i ko&pjuter se s&ije%io dok je obavljao &isterio!ne poslove koji e ga uvesti u 2ivot. Ostao sa& be! rije$i od odu%evljenja. #a +lus je obavljao dvostruku !adau kunog i uredskog stroja. Svaki dan sa& ga vukao u ured kon!ultantske tvrtke u &enad2&entu, u kojoj sa& radio kao urednik. )oristio sa& #i roso'tov *ord, u koje& sa& redigirao prijedloge, i!vje%taje i pre!enta ije, a ponekad bi. pokrenuo

6otus 1-2-: u koje& sa& pregledavao kalkula ije kon!ultanata. Svake ve$eri spakirao bi. ga natrag kui, i tada sa& na nje&u vodio ra$une obiteljski. 'inan ija, pisao pis&a, igrao igre Ei dalje &alo s&ije%ne, ali vi%e ne tako rudi&entarneC i - %to &i je bila najdra2a !ani&a ija - slagao jednostavne ba!e podataka po&ou i!vanredno do&i%ljate aplika ije 40per/ard, koja je u ono vrije&e dola!ila u paketu s #a o&. 40per/ard - napisao ga je (ill 5tkinson, jedan od najinventivniji. 5ppleovi. progra&era - bio je u osnovi .ipertekstualni sustav koji je anti ipirao na$in 'unk ioniranja *orld *ide *eba. ; situa iji u kojoj biste na *ebu kliknuli na link, u 40per/ardu biste kliknuli na dug&e pojedine karti e - ideja je u su%tini ista, a ni njena !avodljivost nije bila ni%ta &anja. )o&pjuter je, po&alo sa& osjeao, bilo ne%to vi%e od pukog alata koji radi %to &u se ka2e. (io je to stroj koji suptilno ali neu&itno utje$e na osobu koja se na nje&u ogleda. Nto sa& ga vi%e koristio, vi%e se &ijenjao na$in rada na nje&u. ; po$etku &i je bilo u2asno te%ko ureGiva. bilo kakav tekst na ekranu. Svaki doku&ent bi. prvo otisnuo na papir, olovko& upisao sve %to treba, da bi. poto& opet unio ispravke u digitalni sustav. +onekad se taj iklus ponavljao desetak i vi%e puta na dan. 5li u jedno& trenutku - a to se dogodilo prili$no naglo - pro&ijenio sa& postupak ureGivanja teksta. Sada pak vi%e nisa& &ogao ni%ta napisati niti redigirati na papiru. Jinilo bi &i se da sa& !agubio tipku !a brisanje, traku !a &i anje po tekstu, 'unk ije i!ba ivanja i uba ivanja dijelova teksta, ko&andu !a vraanje na pret.odno stanje. Sav redaktorski posao &orao sa& obavlja. na ekranu. )oristei progra& !a obradu teksta, i sa& sa& na neki na$in postao progra& !a obradu teksta. Jo% vee pro&jene nastupile su kad sa& kupio &ode&, negdje oko 1AA0. godine. 8otad je &oj #a +lus bio sa&ostojei stroj, a 'unk ije su &u potpuno ovisile o to&e koji

bi. so'tver instalirao na njega. )ad sa& se preko &ode&a spojio na druge ko&pjutere, +lus je !adobio nov identitet i novu ulogu. Mi%e nije bio sa&o jako doraGen %vi arski perore!. (io je to ko&unika ijski &edij, ureGaj !a pronala2enje, organi!iranje i distribu iju in'or&a ija. "sprobao sa& sva tri na$ina u&re2avanja /o&puserve, +rodig0, $ak i 5ppleov kratkovje$ni e*orld - ali na kraju sa& ostao na 5&eri a Onlineu. +rvi ugovor s 5O6-o& davao &i je pet sati na &re2i tjedno, i s te%ko& &uko& sa& rasporeGivao to drago jeno vrije&e na ra!&jenu e-&ailova s grupi o& prijatelja koji su takoGer bili na 5O6-u, na $itanje diskusija na 'oru&i&a, i na $itanje $lanaka preneseni. i! novina i $asopisa. Na kon u sa& $ak !avolio !vuk &ode&a koji bi se $uo pri spajanju na 5O6 preko tele'onske linije. Slu%ati to skvi$anje i krkljanje bilo &i kao da oslu%kuje& prijateljsku $arku dva robota. Sredino& devedeseti. upao sa&, i ne ba% protiv volje, u !a&ku D iklusa nadogradnjiD. Ostarjeli #a +lus u&irovio sa& 1AA>. i !a&ijenio ga #a intos. +er'or&o& 990 s ekrano& u boji, /8HO#-o&, 900-&egabajtni& disko& i - $inilo se, $udesno br!i& pro esoro& na :: &ega.er a. Novi ko&pjuter !a.tijevao je nove ver!ije veine progra&a koje sa& koristio, i na nje&u sa& &ogao pokrenuti svakakve nove aplika ije s naj&oderniji& &ulti&edijalni& &ogunosti&a. )ad sa& napokon instalirao sav taj novi so'tver, disk je bio prepun. #orao sa& dokupiti jo% jedan, vanjski disk. Na sve to prikop$ao sa& jo% i Zip-disketni pogon, a poto& i /8-pr2ili u. Nakon dvije godine opet sa& kupio novi stolni ko&pjuter s &nogo vei& &onitoro& i puno br2i& pro esoro&, i jo% jedan prenosivi &odel koji sa& koristio na putu. #oj poslodava je u &eGuvre&enu protjerao #a intos. u korist +/-a s *indo,si&a pa sa& koristio dva ra!li$ita sustava, jedan na poslu a drugi kod kue.

Otprilike u to vrije&e na$uo sa& da se pri$a o nekakvo& "nternetu, &isterio!noj D&re2i svi. &re2aD, koji obeava - kako su &i rekli !nan i - da e Dpro&ijeniti sveD. Jlanak u :iredu 1AA>. ustvrdio je da je &oj voljeni 5O6 Dod danas !astarioD. Nov i!u&, Dgra'i$ki preglednikD, obeavao je puno u!budljiviji elektroni$ki do2ivljaj: DSlijedei linkove - jedan klik, i pojavljuje se pove!ani doku&ent kreete se &re2ni& svijeto& pre&a trenutno& nagnuu ili intui iji.D1: Ovo &e !ainteresiralo, i ubr!o sa& se upe ao. 1AA9. jo% nije bila okon$ala a ja sa& ve instalirao novi Nets ape koji& sa& istra2ivao nai!gled beskrajne strani e *orld *ide *eba. ;br!o sa& otvorio ve!u na "nternet i od kue - i kupio &nogo br2i &ode&. +ristup 5O6-u sa& otka!ao. Ostatak pri$e !nate jer se vjerojatno i sa&i sjeate kako ste prola!ili ne%to sli$no. Sve br2i pro esori. Sve br2e ve!e. 8M8-ovi i 8M8-sni&a$i. @igabajtni diskovi. Ka.ooI, 5&a!on i e(a0. #+:. Mideo na ,eb-strani a&a. +ristup "nternetu be! vre&enski. ograni$enja, s neograni$eno& koli$ino& preneseni. podataka. Napster i @oogle. i+od i (la k(err0. (e2i$ne &re2e. KouTube i *ikipedia. (logovi i &ikroblogovi. +a&etni tele'oni, ;S( &e&orije, &ala i je'tina prijenosna ra$unala. Tko bi sve&u to&e odolioL Ja svakako nisa&. )ad je oko 2009. *eb u%ao u ver!iju 2.0, i ja sa& u%ao u ver!iju 2.0. +ostao sa& radniko& dru%tveni. &re2a, i kao $itatelj i kao pisa . Hegistrirao sa& do&enu, roug.t0pe. o&, i otvorio blog. (ilo je i!vanredno, bare& prve dvije godine. (udui da jo% od po$etka desetljea radi& kao slobodni autor, pi%e& uglavno& o te.nologiji, !nao sa& da je objavljivanje knjige ili $lanka spor, !a&r%en i $esto 'rustrirajui posao. +rvo se na rukopisu naradi% kao &agara da bi ga poslao i!dava$u i, pod uvjeto& da ti ga nisu
1:

@ar0 *ol'e, DT.e ESe ond +.ase o' t.eC Hevolution 4as (egunD, :ired% listopad

1AA>.

vratili s odbijeni o&, upao u iklus ureGivanja, provjeravanja $injeni a i ispravljanja gre%aka. )ona$ni se proi!vod ne bi pojavio jo% tjedni&a ili &jese i&a. 5ko je u pitanju knjiga, lako se dogodi da proGe i godina dana. (loganje je tradi ionalni i!dava$ki aparat ba ilo u s&ee. Napi%e% ne%to, ukodira% par linkova, pritisne% dug&e DObjaviD i rad je trenuta$no objavljen ijelo& svijetu. Osi& toga, tu je i ne%to %to rijetko dobijete kod 'or&alnijeg na$ina pisanja: neposredne reak ije $itatelja u vidu ko&entara ili, ako $itatelj i&a vlastiti blog, linkova. Sve &e se to doj&ilo kao ne%to novo i oslobaGajue. "sto vrijedi i !a $itanje na "nternetu. 4iperlinkovi i pretra2iva$i otvorili su beskona$an protok rije$i, slika, !vukova i video&aterijala. 8ok su i!dava$i &a.o& ru%ili svoje pretplatni$ke !idove, buji a besplatnog sadr2aja narasla je u prav ati pli&ni val. 8vadeset i $etiri sata dnevno navirali su novi naslovi na naslovnoj Ka.ooovoj strani i i u &o& HSS-$ita$u. Jedan klik odveo bi &e do jo% deset ili stotinu novi.. Nove e-&ail poruke urile su svaki. &inutu-dvije. Otvorio sa& korisni$ke ra$une na #0Spa eu, =a ebooku, 8iggu i T,itteru. +restao sa& obnavljati pretplate na novine i $asopise. )o&e to vi%e trebaL 8ok bi stiglo tiskano i!danje, vla2no od rose ili ne, $inilo bi &i se da sa& sve to ve negdje pro$itao. +oto& &i se u taj in'or&a ijski raj, negdje 200<. godine, po&alo po$eo uvla$iti rv su&nje. +o$eo sa& pri&jeivati da &re2a utje$e na &ene i &oj Esa&ostalniC ko&pjuter vi%e nego ikad. Nije rije$ sa&o o to&e da su se &oje rutine i navike sve vi%e &ijenjale %to sa& vi%e - i !a sve va2nije na&jene - koristio usluge "nterneta. Jinilo se da se &ijenja i na$in na koji &i radi &o!ak. Tada &e po$ela !abrinjavati nesposobnost da !adr2i& pa2nju na jednu stvar dulje od nekoliko &inuta. +rvo sa& &islio da je taj proble& si&pto& opadanja &isaoni. sposobnosti do kojeg dola!i s ulasko&

u srednje godine. 5li s.vatio sa& da nije istina da &i &o!ak naprosto luta. (io je gladan. Za.tijevao je da ga se .rani onako kako to $ini "nternet - a %to je vi%e dobivao, bio je gladniji. " kad nisa& bio !a ko&pjutero&, osjeao sa& potrebu da provjeri& e-&ail, &alo klika& po linkovi&a, ili da ne%to i!gugla&. 4tio sa& pove!anost. (a% kao %to &e *ord pretvorio u progra& !a obradu teksta od krvi i &esa, "nternet &e je - kako sa& osjeao - pretvarao u ne%to nalik br!o& stroju !a obradu podataka, u ljudski 456. +o$eo &i je nedostati &oj stari &o!ak.

2. ivotni putovi

=riedri . Niet!s .e bio je o$ajan. Jo% je od djetinjstva bio bole2ljiv, i nikad se nije oporavio od o!ljeda koje je !adobio kad je kao dvadesetogodi%njak pao s konja dok je slu2io vojni rok u pruskoj vojs i. 1?<A. godine !dravstveni proble&i su &u se pogor%ali i &orao je dati otka! na radno& &jestu pro'esora 'ilologije na Sveu$ili%tu u (aselu. (ile su &u tek trideset i $etiri kad je po$eo tu&arati Buropo& tra2ei olak%anje !a &noge tegobe od koji. je patio. )ad bi ujesen postalo .ladno, po%ao bi na jug na obale Sredo!e&lja, a u proljee bi se vratio na sjever, u %vi arske 5lpe, ili u &aj$inu kuu pokraj 6eip!iga. +otkraj 1??1. i!naj&io je tavanski stan$i u talijansko& lu$ko& gradu @enovi. Mid &u je slabio i sve je te2e $itao, dapa$e gledati u tekst postalo &u je tako bolno da je $esto dobivao te%ke glavobolje s napadi&a povraanja. (io je prisiljen sve &anje pisati i pla%io se da e ubr!o &orati potpuno odustati od rada na tekstu. Me na sa&o& rubu, naru$uje pisai stroj - danski #alling4ansen - koji &u dostavljaju na kunu adresu u sije$nju 1??2. (ila je to pisaa kugla, koju je nekoliko godina prije i!u&io 4ans Has&us Jo.ann #alling-4ansen, pro$elnik )raljevskog instituta !a glu.onije&e u )open.agenu, sa&a po sebi neobi$no predivan instru&ent. +isaa kugla najvi%e nalikuje na !lato& opto$en jastu$i !a pribada$e. +edeset i dvije tipke, !a velika i &ala slova, kao i brojevi i interpunk ijski

!nakovi, i!bijali su i! vr.a kugle u kon entri$no& poretku koji je bio !nanstveno s&i%ljen tako da o&oguuje najdjelotvornije &ogue tipkanje. Od&a. ispod tipki bila je !aobljena plo$a na kojoj stoji list papira. +o&ou do&i%ljatog sustava prijenosa sile, plo$a se sa svaki& udar e& po&i ala !a jedno slovo, pre i!no poput satnog &e.ani!&a. ;! dovoljno vje2be, na stroju ste &ogli tipkati $ak ?00 !nakova u &inuti. (io je to najbr2i pisai stroj u povijesti.1 +isaa kugla je spasila Niet!s .ea, bare& na neko vrije&e. )ad je svladao tipkanje naslijepo &ogao je pisati !atvoreni. o$iju i rije$i su ponovo potekle i! glave na papir. (io je toliko odu%evljen #alling-4ansenovi& djelo& da je natipkao i o&anju odu nje&u u $ast: +isaa kugla je stvar kao ja: 2elje!na 5 ipak se lako iskrivi na putovanju. Obo&a na& treba strpljenja i takta, " deset &ali. prstiju. (erlinske novine u o2ujku i!vje%tavaju da se Niet!s .e Dosjea bolje no ikadD i da se !a.valjujui pisae& stroju Dvratio spisateljsko& raduD. 5li stroj je i&ao i suptilniji u$inak na njegov posao. Niet!s .eov prijatelj, pisa i ko&po!itor 4einri . )oselit!, uo$io da je da &u se &ijenja stil pisanja. Me ionako lakonsko i!ra2avanje postalo je jo% ko&paktnije, vi%e telegra'sko. ; nje&u je bilo i neke nove snage, kao da se D2elje!naD snaga stroja neki& tajnoviti& &eta'i!i$ki& &e.ani!&o& preto$ila u tipkane rije$i. D#o2da e% kro! taj novi stroj $ak pronai neki novi na$in i!ra2avanjaD, pi%e &u )oselit! u pis&u, dodajui da i sa& u vlastito& radu pri&jeuje da &u Dna O&i%ljenjeO u gla!bi i je!iku $esto utje$e kvaliteta pisaljke i papiraD.
-verre Avns$o'% J:(o :as Rasmus Ma//in'=+ansen.J (Os/o Rasmus Ma//in'=+ansen -ocie&v% 911CK ma//ii'(ansen.or'5*i/eadmin56io'rap(356io'rap(3.pd*.
0

D; pravu siD, odgovara Niet!s .e: DOno $i&e pi%e&o i&a udjela u to&e kako na& se oblikuju &isli.D2 8ok je Niet!s .e u$io tipkati na pisaoj kugli u @enovi, tisuu kilo&etara sjeveroisto$no &ladi se student &edi ine Sig&und =reud bavio istra2ivanje& neuroanato&ije u jedno& be$ko& laboratoriju. Spe ijalnost &u je bilo se iranje 2iv$anog sustava riba i rakova. Svoji& je pokusi&a do%ao do !aklju$ka da se &o!ak, kao i ostali tjelesni organi, sastoji od &no%tva !asebni. stani a. )asnije je pro%irio svoju teoriju i ustvrdio da pra!nine &edu stani a&a Dkontaktne barijereD, kako i. je na!vao - i&aju bitnu ulogu u upravljanju 'unk ija&a u&a i stvaranju &isli i sjeanja. ; to su vrije&e =reudovi !aklju$ i i!la!ili i! okvira ustaljenog !nanstvenog !nanja. Meina lije$nika i !nanstvenika vjerovala je da &o!ak nije stani$ne graGe nego da ga tvori jedinstveno, neprekinuto tkivo 2iv$ani. vlakana. Jak i &eGu oni&a, koji su dijelili =reudovo &i%ljenje da se &o!ak sastoji od stani a, bilo je &alo nji. koji bi obraali pa2nju na ono %to se eventualno dogaGa u prostori&a i!&eGu ti. stani a.: =reud se bio !aru$io i trebao je po$eti vi%e !araGivati pa je napustio karijeru !nanstvenika i pre%ao u privatnu praksu kao psi.oanaliti$ar. #eGuti&, kasnija istra2ivanja poduprla su njegova &ladena$ka nagaGanja. Opre&ljeni sve &oniji& &ikroskopi&a, !nanstveni i su potvrdili postojanje !asebni. 2iv$ani. stani a. Sa!nali su, nadalje, da
+ri$a o Niet!s .eu i njegovo& pisae& stroju oslanja se na =riedri . 5. )ittler, Gramop(one% Li/m% T3pe>ri&er EStan'ord: Stan'ord ;niversit0 +ress, 1AAAC, str. 200-0:F J. /. N0iri, DT.inking ,it. a *ord +ro essorD, u !(i/osop(i3 and &(e Io'ni&ive -ciences% ur. H. /asati EMienna: 4older-+i .ler-Te&pskv, 1AA>C, str. 3:-<>F /.ristian J. B&den, Nie&zsc(e on ?an'ua'e% Ionsciousness% and &(e 2od3 E/.a&paignF ;niversit0 o' "llinois +ress, 2009C, 2<-2AF i /urtis /ate, *riedric( Nie&zsc(e E*oodsto k, NK: Overlook, 2009C, str. :19-1?. : Josep. 6e8ouP, -3nap&ic -e/* +o> Our 2rains 2ecome :(o :e Are ENe, Kork: +enguin, 2002C, str. :?-:A.
2

su te stani e - neuroni - i sli$ne i nesli$ne drugi& stani a&a na%ega tijela. Neuron i&a sredi%nji dio, so&u, koji obavlja 'unk ije !ajedni$ke svi& stani a&a, ali osi& toga i&a i dvije vrste i!danaka sli$ni. pip i&a: aksone i dendrite, koji prenose i pri&aju i!boje elektri$ne struje. )ad je neuron aktivan, struja i!bija i! so&e pre&a vr%ku aksona, i ta&o pokree ispu%tanje naro$ite ke&ijske tvari, neurotrans&itera. Neurotrans&iteri teku du2 =reudove kontaktne barijere - danas je na!iva&o sinapso& - i priljubljuju se u! dendrit susjednog neurona, $i&e pak pokreu Eili !austavljajuC elektri$ni i!boj u toj drugoj stani i. Tok neurotrans&itera du2 sinapsi je sredstvo koji& neuroni &eGusobno ko&uni iraju i koji& upravljaju prijenoso& elektri$ni. signala !a&r%eni& stani$ni& putovi&a. #isli, sjeanja i osjeaji nastaju i! elektroke&ijski. interak ija neurona, posredovani. sinapsa&a. ; dvadeseto& su stoljeu neuro!nanstveni i i psi.ijatri &alopo&alo doku$ili da je ljudski &o!ak !aprepa%ujue slo2en. ;nutar na%e lubanje nala!i se, kako su otkrili, neki. sto &ilijardi neurona ra!li$iti. oblika i veli$ina, od par desetinki &ili&etra do nekoliko &etara.> Jedan neuron obi$no i&a vi%e dendrita Eali sa&o jedan aksonC, a dendriti i aksoni &ogu i&ati &no%tvo ogranaka i sinapti$ki. !avr%etaka. +rosje$an neuron i&a oko tisuu sinapti$ki. ve!a, ali &o2e i. biti i sto puta vi%e. (ilijuni sinapsa u na%oj glavi pove!uju na& neurone u gusti splet sklopova i! koji. - jo%
Osi& sto &ilijardi neurona, u na%e& je &o!gu jo% oko bilijun glija-stani a. Neko se pretpostavljalo da glija nije djelatna tvar i da !apravo slu2i sa&o kao o&ota$ !a neurone. E@lija na gr$ko& !na$i DljepiloD.C ; posljednji. dvadeset godina neuro!nanstveni i su, &eGuti&, otkrili indika ije da glija i&a itekako va2nu ulogu u radu &o!ga. Jini se da jedna osobito &nogobrojna vrsta glija-stani a, tako!vani astro iti, otpu%taju ato&e ugljika i proi!vode neurotrans&itere, %tovi%e da to $ine potaknuti signali&a i! drugi. stani a. 8aljnja e otkria o gliji &o2da produbiti na%e ra!u&ijevanje rada &o!ga. 8obar pregled stanja !nanosti po to& pitanju daje /arl Zi&&er, DT.e 8ark #atter o' t.e 4u&an (rainD, Miscover% rujan 200A.
>

ne !na&o sasvi& pre i!no na koji na$in - nastaju na%e &isli, osjeaji i ono %to jes&o. ; pro%lo& je stoljeu do%lo do velikog napretka u po!navanju 'i!i$kog 'unk ioniranja &o!ga, ali jedna stara pretpostavka ostala je potpuno nedirnuta. Meina biologa i neurologa stotinu je godina vjerovala da se osnovna struktura odraslog &o!ga vi%e ne &ijenja. Na%i se neuroni u djetinjstvu, dok na& je &o!ak jo% podatan !a pro&jene, pove!u u sklopove koji se ustale kad odraste&o. #o!ak je, pre&a tada%nje& &i%ljenju veine, nalik na betonsku strukturu. Nakon %to se oblikuje i i!lije u &ladosti, br!o se skrutnjava u kona$no& obliku. )ad doGe&o u dvadesete, vi%e ne stvara&o nove neurone niti 'or&ira&o nove sklopove. Naravno, ijelog e&o 2ivota stvarati nova sjeanja Ea neka e&o i gubitiC, ali jedina strukturna pro&jena koju e u odrasloj dobi pro2ivjeti na% &o!ak bit e spor pro es opadanja u koje& na& tijelo stari a 2iv$ane stani e u&iru. "ako je vjerovanje u nepro&jenjivost &o!ga odrasle osobe bilo duboko ukorijenjeno u gotovo $itavoj !nanstvenoj !ajedni i, bilo je i nekoliko .eretika. Na$i a biologa i psi.ologa u sve vee& je opusu istra2ivanja &o!ga vidjela indika ije da je i odrasli &o!ak podatan !a pro&jene, da je Dplasti$anD. Oni su pak s&atrali da se novi 2iv$ani sklopovi 'or&iraju ijeli 2ivot, a da oni stari &ogu oja$ati, oslabjeti ili potpuno nestati. (ritanski biolog J. Z. Koung u ni!u predavanja e&itirani. na ((/-u pedeseti. godina tvrdio je da je &ogue da je struktura &o!ga u stalnoj &ijeni, i da se &o2e prilagoditi svako& !adatku koji treba obaviti. D"&a doka!a !a to da se stani e na%ega &o!ga ra!vijaju i rastu s upotrebo&, a da atro'iraju i propadaju s neuporrebo&D, rekao je tada. D#ogue je, dakle, da svaka djelatnost ostavlja svojevrstan trajni otisak na 2iv$ano& tkivu.DO
J. Z. Koung, Mou6& and Ier&ain&3 in -cience A 2io/o'is&Hs Re*/ec&ions on &(e 2rain E6ondon: OP'ord ;niversit0 +ress, 1A91C, str. :3.
9

Koung nije bio prva osoba koja je i!a%la s to& idejo&. Seda&deset godina prije, a&eri$ki psi.olog *illia& Ja&es i!nio je sli$nu slutnju o adaptabilnosti &o!ga. DJini se da je 2iv$ano tkivoD, pi%e on u klasi$no& tekstu Na#e/a psi(o/o'ije% Dobdareno i!vanredno veliki& stupnje& plasti$nostiD. )ao %to to biva sa svako& 'i!i$ko& sastavino&, Dbilo vanjske sile bilo unutarnje ten!ije u sat vre&ena &ogu pretvoriti tu strukturu u ne%to druga$ije on onoga prijeD. Ja&es s odobravanje& itira 'ran uskog !nanstvenika 6eona 8u&onta i! jednog njegovog spisa o biolo%ki& posljedi a&a navike, koji pronala!i analogiju i!&eGu djelovanja vode na kopno i u$inaka do2ivljaja na &o!ak: DTekua voda si i!dubljuje kanale koji postaju sve %iri i dubljiF a kad kasnije opet pote$e, tok joj slijedi put koji si je pret.odno utrla. ;pravo tako i utis i vanjski. pred&eta 'or&iraju sebi sve prikladnije putove u 2iv$ano& sustavu, i ti se 2ivotni putovi ponavljaju pri sli$ni& vanjski& podra2aji&a, $ak i onda kad i. neko vrije&e nije bilo.D3 " =reud se na kon u na%ao na stajali%tu protivnika prevladavajueg stava. ; rukopisu naslovljeno& DNa rt jedne !nanstvene psi.ologijeD, napisano& 1?A9. ali !a 2ivota neobjavljeno&, !agovarao je te!u da se &o!ak, a osobito kontaktne barijere &eGu neuroni&a, &ogu i!&ijeniti reagirajui na osobne do2ivljaje.< Meina anato&a i istra2iva$a &o!ga odba ivala je takva nagaGanja, $esto i s prije!iro&. Ostali su uvjereni da plasti$nost &o!ga !avr%ava u djetinjstvu i da se D2ivotni putoviD, jedno& kad se utru, vi%e ne &ogu pro%irivati ni
*illia& Ja&es, T(e !rincip/es o* !s3c(o/o'3% sv. 1 ENe, Kork: 4enr0 4olt, 1?A0C, str. 10>-03. +rijevod 8u&ontovog $lanka preu!et je i! Ja&es B. (la k i *illia& T. @reenoug., D"ndu tion o' +attern in Neuronal Stru ture b0 BPperien e: "&pli ations 'or /ognitive 8evelop&entD, u Advances in Meve/opmen&a/ !s3c(o/o'3% sv. >, ur. #i .ael B. 6a&b, 5nn 6. (ro,n i (arbara Hogo'' E4illside, NJ: Brlbau&, 1A?3C, str. 1. < M. Nor&an 8oidge, T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/* -&ories o* !ersona/ Triump( *rom &(e Lron&iers o* 2rain -cience ENe, Kork: +enguin, 200<C, str. 22:.
3

su2avati, a ka&oli pre&je%tati. Mladajue &i%ljenje i!nio je 1A1:. Santiago Ha&on 0 /ajal, e&inentni %panjolski lije$nik, neuroanato& i nobelova , tono& koji ne ostavlja ni&alo prostora !a raspravu: D; entri&a odraslog &o!ga, 2iv$ani putovi su ne%to nepro&jenjivo, dovr%eno, !a rtano. Sve &o2e u&rijeti, ali ni%ta se ne &o2e regenerirati.D? ; &ladi& je dani&a i sa& /ajal i&ao svojevrsni. su&nji u to pravovjerje - 1?A>. je napisao da je Dorgan &i%ljenja, unutar odreGeni. grani a, podatan !a pro&jene i usavr%avanje dobro voGeno& u&no& vje2bo&DA - ali na kraju je pri.vatio uvrije2eno &i%ljenje i postao jedni& od njegovi. najrje$itiji. i najautoritativniji. !agovornika. +oi&anje odraslog &o!ga kao nepro&jenjivog 'i!i$kog ustroja oslanja se na &eta'oru, tipi$nu !a industrijsko doba, koja &o!ak predo$ava kao &e.ani$ku napravu. +oput parnog stroja ili elektri$nog dina&a, 2iv$ani sustav se sastoji od &nogi. dijelova, od koji. svaki i&a !asebnu i !adanu svr.u, i svaki bitno doprinosi uspje%no& 'unk ioniranju jeline. 8ijelovi se ne &ogu &ijenjati, obliko& ni 'unk ijo&, jer bi to trenuta$no i nei!bje2no dovelo do prestanka rada sustava. Ha!li$ite regije &o!ga, pa $ak i individualni sklopovi, i&aju pre i!no de'inirane uloge: obradu signala prispjeli. i! osjetila, upravljanje kretnja&a &i%ia ili oblikovanju sjeanja i &isli, a te se uloge uspostavljaju u djetinjstvu i nisu podlo2ne pro&jena&a. )ad je rije$ o &o!gu, dijete je uistinu, kao %to bi rekao *ords,ort., ota $ovjeka. #e.ani$ko poi&anje &o!ga istodobno se ogleda i biva opovrgnuto u slavnoj teoriji duali!&a koju je Hene 8es artes i!nio 13>1. u svoji& Medi&acijama. 8es artes je tvrdio da
/itirano u Je''re0 #. S .,art! i S.aron (egle0, T(e Mind and &(e 2rain Neurop/as&ici&3 and &(e !o>er o* Men&a/ Lorce ENe, Kork: 4arper +erennial, 200:C, str. 1:0. A /itirano u 8oidge, T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/*% str. 201.
?

&o!ak i u& eg!istiraju u ra!li$iti& s'era&a, jedan u &aterijalnoj a drugi u eteri$noj. =i!i$ki &o!ak je, poput ostatka tijela, puki &e.ani$ki instru&ent koji, nalik na sat ili pu&pu, djeluje sukladno kretnja&a svoji. sastavni. dijelova. Had &o!ga, &eGuti& - tvrdi 8es artes - ne obja%njava rad svjesnog u&a. )ao bit na%ega ja, u& opstoji i!van prostora, s onu stranu !akona tvari. ;& i &o!ak utje$u jedno na drugo Eposredstvo&, s&atrao je 8es artes, nekog tajnovitog djelovanja 2lije!de epi'i!eC, ali prito& ostaju odjeliti. ; doba br!og napretka !nanosti i dru%tveni. prevrata, 8es artesov duali!a& je bio utje%an. Zbilja i&a svoju &aterijalnu stranu, koja pripada djelokrugu !nanosti, ali i du.ovnu, koja spada u teologiju - i te dvije strane nikada nee biti skupa. )ako je ra!u& postao novo& religijo& prosvjetiteljstva, ideja da ne&aterijalni u& le2i i!van do.vata opa2anja i eksperi&entiranja $inila se sve &anje odr2ivo&. Znanstveni i su otpisali dio karte!ijanskog duali!&a koji se odnosi na u&, ali su pri.vatili 8es artesovu ideju &o!ga kao stroja. #isao, sjeanje i osjeaj tako vi%e nisu e&ana ije du.ovnoga svijeta nego se &ogu s&atrati logi$ni& i unaprijed deter&inirani& re!ultati&a 'i!i$kog rada &o!ga. Svijest je, dakle, jednostavno nusproi!vod ti. opera ija. DHije$ u& je nepotrebnaD, kona$no je i!javio jedan ugledni neuro'i!iolog.10 #eta'oru stroja je pro%irio i produbio dola!ak digitalnog ra$unala - Dstroja koji &isliD - sredino& dvadesetog stoljea. Tada su !nanstveni i i 'ilo!o'i po$eli govoriti o &o2dani& sklopovi&a, pa $ak i o na%e& pona%anju, kao ne$e&u %to je D.ardverski !adanoD, poput &ikroskopski. sklopova jetkani. u sili ijski supstrat elektronskog $ipa. )ad je ideja o nepro&jenjivosti odraslog &o!ga prerasla u dog&u, pretvorila se u neku vrstu Dneurolo%kog ni.ili!&aD,
10 Nobelova 8avid 4ubel tu je pri&jedbu priopio neurokirurgu Josep.u (odenu, kako i!vje%tavaju S .,art! i (egle0, T(e Mind and &(e 2rain% str. 29.

kako ka2e psi.ijatar-!nanstvenik Nor&an 8oidge. (udui da je stvorila Ddoja& da je tret&an !a &noge &o2dane proble&e nedjelotvoran ili neopravdanD, obja%njava 8oidge, osoba&a s &entalni& bolesti&a ili o!ljeda&a &o!ga ostavila je &alo nade u tret&an, a ka&oli i!lje$enje. 5 kako se ideja Dpro%irila u kulturiD, do%lo je do toga da je Dna prevaru !au!ela na% ukupni pogled na ljudsku prirodu. (udui da se ljudski &o!ak ne &o2e &ijenjati, i sa&a se ljudska priroda, koja i! njega proistje$e, po$ela $initi nu2no nepro&jenjivo&.DD Ne&a regenera ijeF sa&o opadanja. " &i s&o betonirani u skrueno stanje na%i. &o2dani. stani a - ili bare& u kruti beton takvog stava. @odina je 1A3?. Ja sa& devetogodi%nji dje$ak i! predgraGa koji se igra u %u&arku pokraj na%e obiteljske kue. #ars.all # 6u.an i Nor&an #ailer nastupaju u ve$ernje& televi!ijsko& ter&inu i raspravljaju o intelektualni& i &oralni& i&plika ija&a onoga %to #ailer opisuje kao Dak elera iju $ovjeka u super-te.ni$ki svijetD. 12 =il& 9110. upravo se po$inje prika!ivati u kini&a i ostavlja gledatelje opijeni&a od odu%evljenja, o$arani&a !abavo& ili i. naprosto iritira. 5 u ti.o& laboratoriju na Sveu$ili%tu *is onsin u #adisonu, #i .ael #er!eni . bu%i rupu u lubanji &aj&una. Tek dvadeset%estogodi%njak, #er!eni . je ve doktorirao anato&iju na Sveu$ili%tu Jo.ns 4opkins, gdje &u je &entor bio Mernon #ount astle, neuro!nanstvenik-pionir. ; *is onsin je do%ao na postdoktorski studij istra2ivati &o2dane karte tijela. Me godina&a se !nalo da je svaki dio povr%ine ljudskog tijela predstavljen odgovarajui& podru$je& u &o2danoj kori, naborano& vanjsko& dijelu
8oidge T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/*% str. Pviii. Sni&ka televi!ijskog su$eljavanja #ailera i # 6u.ana &o2e se pogledati na @oogle Mideu: video.'oo'/e.com5videop/a35.docid7FED1EE8;<;;1001890<.
12 11

&o!ga. )ad sti&ulira&o pojedine 2iv$ane stani e ko2e - ako i., pri&jeri e, dodiruje&o ili bo ka&o - one %alju elektri$ni i&puls kralje2ni o& do to$no odreGenog skupa neurona u &o2danoj kori, koji prevodi dodir ili bo kanje u svjesni osjeaj. Trideseti. godina dvadesetog stoljea kanadski je neurokirurg *ilder +en'ield po&ou elektri$ni. sondi do%ao do prvi. karti osjeta u ljudsko& &o!gu. No, +en'ieldove su sonde bile grub instru&ent i njegove su karte, iako u svoje doba revolu ionarne, bile nepre i!ne. #er!eni . se poslu2io novo& vrsto& sonde, &ikroelektroda&a tanki& poput dla$i a, i 2elio je is rtati !natno detaljnije karte koje e, kako se nadao, dovesti do novi. spo!naja o strukturi ljudskog &o!ga. )ad je odstranio ko&adi lubanje &aj&una i ogolio &ali dio &o!ga, utaknuo je &ikroelektrodu u podru$je &o2dane kore koja registrira osjete i! jedne ruke &aj&una. Zati& je tapkao po toj ru i na ra!ni& &jesti&a, sve dok neuron pokraj vr%ka elektrode nije ispalio signal. Za nekoliko dana, nakon %to je na tisue puta sustavno ispre&je%tao elektrode, dobio je D&ikrokartuD koja do sitni. detalja na ra!ini pojedini. 2iv$ani. stani a - poka!uje kako &aj&unov &o!ak obraGuje osjete i! ruke. Taj &ukotrpan posao tada &etodi$no i!vodi na jo% pet &aj&una. #er!eni . !ati& prela!i na drugu 'a!u eksperi&enta. Skalpelo& !are!uje osjetni 2iva na ruka&a 2ivotinja. 7eli sa!nati kako &o!ak reagira u slu$aju o%teenja i, nakon toga, o!dravljenja 2iv$anog sustava. Ono %to e otkriti ostavlja ga potpuno !ate$eni&. 7iv i na ruka&a &aj&una ne !arastaju pravilno nego rastu nasu& e, %to je i o$ekivao, i &o!ak se !bunjuje - %to je takoGer o$ekivao. )ada, pri&jeri e, #er!eni . dodiruje donji pregib &aj&unovog prsta, &o!ak govori 2ivotinji da osjet dola!i i! jagodi e. Signali su ispre&ije%ani a &o2dana karta pokvarena. #eGuti&, kad je isti test #er!eni . proveo nekoliko &jese i

poslije, otkriva da se &entalna !brka ra%$istila. #o!ak se, s.vaa #er!eni ., reorgani!irao. 7iv$ani putovi 2ivotinje prepleli su se u novu kartu koja odgovara novo& rasporedu 2iva a u ruka&a. "sprva ne &o2e vjerovati %to vidi. )ao i svaki drugi neuro!nanstvenik, %kolovan je sa stavo& da je struktura odraslog &o!ga nepro&jenjiva. 5li u laboratoriju je na %est &aj&una svoji& o$i&a vidio kako se &o!ak br!o i podrobno restrukturira na stani$noj ra!ini. DHestrukturiranje je bilo !apanjujue, to sa& !nao, ali nisa& ga &ogao objasnitiD, kako se #er!eni . kasnije prisjea. D)ad danas ra!&i%lja& o to&e, jasno &i je da sa& svjedo$io neuroplasti$nosti. 5li tada jednostavno nisa& !nao o $e&u je rije$, nisa& s.vaao %to vidi&. 5 osi& toga, nitko &edu ugledni& neuro!nanstveni i&a ne bi povjerovao da se neuroplasti$nost &o2e javiti na toj ra!ini.D1: #er!eni . poto& objavljuje re!ultate svoji. pokusa u !nanstveno& $asopisu.1> Nitko se previ%e ne oba!ire na njegov $lanak. 5li on !na da je na tragu ne$e& veliko& i u sljedea tri desetljea provodi jo% &noga ispitivanja na jo% &nogo &aj&una, i sve upuuje na to da je neuroplasti$nost veo&a ra%irena pojava u &o!gu odrasli. pri&ata. ; $lanku i! 1A?:. koji doku&entira jedan takav pokus, #er!eni . &rtav-.ladan i!javljuje: DOvi su re!ultati potpuno u suprotnosti sa stavo& pre&a koje& se osjetni sustavi sastoje od ni!a gotovi. otjelovljeni. strojeva.D19 8ugo !ane&arivani, #er!eni .ovi detaljni i pedantni re!ultati kona$no se po$inju pri&jeivati u neurolo%koj !ajedni i. Na kon u e pokrenuti gole&o preispitivanje dotad uvrije2eni.
S .,art! i (egle0, T(e Mind and &(e 2rain% str. 1<9. H. 6. +aul, 4. @ood&an, i #. #er!eni ., D5lterations in #e .anore eptor "nput to (rod&annOs 5reas 1 and : o' t.e +ost entral 4and 5rea ot #a a a #ulatta 5'ter Nerve Se tion and HegenerationD, 2rain Researc(% :A, br. 1 Etravanj 1A<2C: 1-1A. 19 /itirano u S .,art! i (egle0, T(e Mind and &(e 2rain% str. 1<<.
1> 1:

teorija o na$inu 'unk ioniranja &o!ga. "stra2iva$i ula!e u trag ijelo& ni!u prija%nji. pokusa, sve do doba *illia&a Ja&esa i Sig&unda =reuda, u koji&a se !apa2aju pri&jeri neuroplasti$nosti. Stara istra2ivanja i!vla$e se na svjetlo dana i po$inje i. se o!biljno s.vaati. S napretko& u !nanosti &o!ga, doka!i !a plasti$nost postaju sve $vr%i. Slu2ei se novo& opre&o& !a sni&anje &o!ga, &ikroelektroda&a i drugi& sonda&a, neuro!nanstveni i su i!veli daljnje pokuse, ne sa&o na laboratorijski& 2ivotinja&a nego i na ljudi&a. Svi oni potvrGuju #er!eni .ovo otkrie. Oni, &eGuti&, otkrivaju jo% ne%to: &o!ak nije plasti$an sa&o u dijelu &o2dane kore !adu2eno& !a osjete. +lasti$an je posvuda. +rakti$ki svi na%i 2iv$ani sklopovi - bili oni uklju$eni u osjeaje, vid, slu., pokret, &i%ljenje, u$enje, per ep iju ili sjeanje - podlo2ni su pro&jena&a. Stara &udrost o nepro&jenjivosti odraslog &o!ga sada je sasvi& odba$ena. Odrasli &o!ak, kako se poka!alo, ne sa&o da je plasti$anF rije$i&a Ja&esa Oldsa, pro'esora neuro!nanosti na "nstitutu )rasno, !a napredna istra2ivanja na Sveu$ili%tu @eorge #ason, on je Di!ra!ito plasti$anD.13 "li, kako ka2e sa& #er!eni .: Dposvuda i duboko plasti$anD.1< Stupanj plasti$nosti opada kako stari&o - &o!ak si doista po&alo utire putove - ali nikad ne nestaje. Na%i neuroni sve vrije&e raskidaju stare ve!e i stvaraju nove, i uvijek se stvaraju nove 2iv$ane stani e. D#o!akD, ka2e Olds, Di&a sposobnost da se reprogra&ira u .odu, da i!&ijeni na$in na koji 'unk ionira.D Jo% ne !na&o sasvi& podrobno kako se to &o!ak reprogra&ira, ali ve je jasno da, kako je natuknuo =reud, tajna
Ja&es Olds, intervju s autoro&, 1. velja$e 200?. @ra.a& 6a,ton, D"s "t *ort. @oing to t.e #ind @0&LD Ne> -cien&is&% 12. sije$nja 200?.
1< 13

le2i uglavno& u gustoj ke&ijskoj ju.i na%i. sinapsi. Nto se dogaGa u &ikroskopski& prostori&a i!&eGu na%i. neurona uistinu je i!ni&no ko&pli irano ali jednostavni& rije$i&a, na djelu su ra!li$ite ke&ijske reak ije koje na%e do2ivljaje registriraju i bilje2e u 2iv$ani& putovi&a. Svaki put kad i!vr%ava&o neku na&jeru ili do2ivi&o neki osjeaj, bilo 'i!i$ki bilo &entalno, aktivira se odreGeni skup neurona u na%e& &o!gu. 5ko se nala!e na &alo& prostoru, ti se neuroni okupljaju ra!&jenjujui sinapti$ke neurotrans&itere kakav je, pri&jeri e, a&inokiselina gluta&at.1? Svaki put kad se isti do2ivljaj ponovi, sinapti$ke ve!e &eGu neuroni&a postaju ja$e i brojnije, bilo uslijed biolo%ki. pro&jena Eotpu%tanje& vee kon entra ije neurorrans&iteraC bilo uslijed anato&ski. pro&jena Epri&jeri e, stvaranje& novi. neurona ili rasto& novi. sinapri$ki. ter&inala na postojei& aksoni&a ili dendriti&aC. Sinapti$ke ve!e s iskustvo& &ogu i slabiti, i opet uslijed 'i!iolo%ki. i anato&ski. i!&jena. Sve %to nau$i&o dok 2ivi&o ugraGuje se u pro&jenjive stani$ne ve!e u na%oj glavi. 6an i pove!ani. neurona $ine istinske D2ivotne putoveD na%eg u&a. (it dina&ike neuroplasti$nosti !nanstveni i danas su&iraju re$eni o& po!nato& kao 4ebbovo pravilo: DStani e koje skupa okidaju obi$no i jesu skupa.D Jednu od najjednostavniji., a ipak najdoj&ljiviji. de&onstra ija pro&jena sinapri$ki. ve!a, daje na& ni! pokusa koje je biolog Bri )andel proveo po$etko& 1A<0-i. na 5pl0siji, jednoj vrsti velikog &orskog pu2a. E#orska stvorenja su osobito pogodna !a neurolo%ka testiranja jer
Had sinapsi neobi$no je !a&r%en, i na njega djeluje %iroka paleta ke&ikalija, &edu koji&a su neurotrans&iteri poput gluta&ata Ekoji poti$e prijenos elektri$ni. signala &edu neuroni&aC ili @5(5-e Ekoja !austavlja prijenos signalaC, te ra!li$iti &odulatori kao %to su serotonin, dopa&in, testosteron i estrogen, koji utje$u na djelotvornost trans&itera. ; rijetki& slu$ajevi&a &e&brane vi%e neurona se spoje, %to o&oguuje prola! elektri$ni. signala be! posredovanja sinapsi. M. 6e8ouP, -3nap&ic -e/*% osobito str. >A-3>.
1?

naj$e%e i&aju jednostavan 2iv$ani sustav i velike 2iv$ane stani e.C Za ta je istra2ivanja )andel dobio Nobelovu nagradu, a otkrio je sljedee: ako pu2u dotaknete %krge, &a kako nje2no, one e se trenuta$no i re'leksno uvui. 5li ako i. opetovano dodirujete, i prito& 2ivotinji ne nanosite bol ili %tetu, instinkt !a uvla$enje& e po&alo slabiti. +ro&atrajui 2iv$ani sustav pu2a, )andel je otkrio da Dusporedo s to& nau$eno& pro&jeno& pona%anja stoji progresivno slabljenje sinapti$ki. ve!aD i!&eGu osjetni. neurona koji DosjeajuD dodir, i &otori$ki. neurona koji nala2u %krga&a da se uvuku. +u2 e se priviknuti na dodirivanje i nau$iti da ga &o2e !ane&ariti. ; uobi$ajeno& stanju, oko devedeset posto osjetni. neurona u %krga&a pove!ano je s &otori$ki& neuroni&a. Me nakon $etrdeset dodira, sa&o deset posto osjetni. neurona !adr2ava ve!u s &otori$ki& stani a&a. To je istra2ivanje Ddra&ati$no poka!aloD, kako pi%e )andel, da Dsinapse br!o &ijenjaju i !adr2avaju pro&ijenjenu snagu nakon ve relativno kratkog ra!doblja u$enjaD.1A +lasti$nost na%i. sinapsi dovodi u sklad dvije 'ilo!o'ije u&a koje su stoljei&a bile u sukobu: e&piri!a& i ra ionali!a&. +re&a gledi%tu e&pirista, kao %to je bio Jo.n 6o ke, u& s koji& se raGa&o je pra!na plo$a, &a6u/a rasa. Sve %to sa!naje&o, do!naje&o i! iskustva, i! onoga %to nau$i&o 2ivei. Obi$niji& rije$i&a, &i s&o proi!vod odgoja, ne prirode. +re&a gledi%tu ra ionalista, kao %to je bio "&&anuel )ant, raGa&o se s ugraGeni& D&entalni& predlo% i&aD koji odreGuju kako e&o per ipirati i ra!u&jeti svijet. Sva se na%a iskustva 'iltriraju kro! te uroGene predlo%ke. +revladava priroda.
Bri H. )andel, In -earc( o* Memor3 T(e Emer'ence o* a Ne> -cience o* Mind ENe, Kork: *. *. Norton, 2003C, str. 1A?-20<. M. takoGer (ru e B. *ePler, 2rain and Iu/&ure Neuro6io/o'3% Ideo/o'3% and -ocia/ I(an'e E/a&bridge, #5: #"T +ress, 2003C, str. 2<-2A.
1A

)ako su poka!ali pokusi s 5pl0sijo&, i!vje%tava )andel, Doba gledi%ta i&aju svoje upori%te - dapa$e, nadopunjuju seD. Na%i geni Ddaju spe i'ika ijuD &nogi& Dve!a&a &eGu neuroni&a - oni odreGuju koji e, i kada, neuroni tvoriti sinapti$ke ve!e s koji& drugi& neuroni&aD. Te genski predodreGene ve!e $ine )antove uroGene predlo%ke. 5li na%e iskustvo regulira ja$inu, ili Ddugoro$nu djelotvornostD ve!a, te o&oguuju - kako je tvrdio 6o ke preoblikovanja u&a tijeko& 2ivota i Di!ra2avanje novi. obra!a a pona%anjaD.20 Suprotstavljene 'ilo!o'ije e&pirista i ra ionalista !ajedni$ki su teren prona%le u sinapsi. Josep. 6e8ouP, neuro!nanstvenik sa Sveu$ili%ta Ne, Kork, u svojoj knji!i -inap&i#$o ja obja%njava kako priroda i odgoj Dustvari govore isti& je!iko&. Svoje bi.evioralne u$inke i jedno i drugo posti2u oblikovanje& sinapti$ke organi!a ije &o!ga.D21 +ogrije%ili s&o &islei da je &o!ak stroj. "ako pojedine regije jesu u ve!i s pojedini& &entalni& 'unk ija&a, ti dijelovi nisu nepro&jenjive strukture i ne&aju kruto !adane uloge. =leksibilni su. #ijenjaju se s iskustvo&, okolnosti&a i potreba&a. 8o najeksten!ivniji. i naj!ani&ljiviji. pro&jena dola!i, &eGu ostali&, kod o%teenja 2iv$anog sustava. +okusi, pri&jeri e, poka!uju da ako osoba oslijepi, dio &o!ga koji je dotad bio posveen obradi vi!ualni. podra2aja - vidni dio &o2dane kore - nee naprosto obustaviti daljnji rad. ;br!o e ga osvojiti sklopovi !adu2eni !a obradu !vuka. 5 ako ta osoba nau$i (railleovu abe edu, vidni dio &o2dane kore e se prekvali'i irati !a obradu in'or&a ija koje pristi2u i! osjetila dodira.22 D)ao da neuroni O2eleO pri&ati podra2ajeD, obja%njava Nan 0 )an,is.er s "nstituta !a istra2ivanje &o!ga #"T # @ove&: Dako i&
)andel, In -earc( o* Memor3% str. 202-0:. 6e8ouP, -3nap&ic -e/*% str. :. 22 ;potrebu vidnog dijela &o2dane kore pri $itanju (railleova pis&a doku&entira pokus koji je proveo 5lvaro +as al-6eone 1AA:. godine. M. 8oidge, T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/*% str. 200.
21 20

podra2aji prestanu pristi!ati, po$et e reagirati na prve najsli$nije dotada%nji&aD.2: Za.valjujui trenuta$noj adaptabilnosti neurona, osjeti slu.a i dodira i!o%trit e se kako bi se ubla2ili u$in i gubitka vida. Sli$ne se pro&jene !bivaju u &o!gu ljudi koji oglu%e: drugi osjeti i& se poja$aju kako bi ko&pen!irali gubitak slu.a. +oveat e se, pri&jeri e, podru$je &o!ga koje obraduje peri'erni vid, a oni e &oi vidjeti ono %to bi do ju$er $uli. Testiranja na ljudi&a koji su i!gubili ruku ili nogu u nesrea&a takoGer poka!uju kako se &o!ak &o2e obu.vatno reorgani!irati. Neurone u &o!gu unesreenog, koji su neko registrirali osjete i! i!gubljenog uda, ubr!o e nado&jestiti sklopovi koji registriraju osjete i! drugi. podru$ja tijela. +rou$avajui tinejd2era koji je i!gubio lijevu ruku u sudaru auto&obila, neurolog Mila0anur Ha&a .andran Evoditelj /entra !a &o!ak i kogni iju na )ali'ornijsko& sveu$ili%tu u San 8ieguC otkrio je da, ako bi se &ladiu !atvorile o$i i prito& dodirivali ra!ni dijelovi li a, pa ijent vjerovao da &u dodiruju i!gubljenu ruku. ; jedno& je trenutku Ha&a .andran dotaknuo dje$aka ispod nosa i upitao ga: D@dje osjea% ovoLD #o&ak je odgovorio: DNa &alo& prstu lijeve ruke. Nkaklja &e.D )arta tijela u &ladievu &o!gu upravo je prola!ila kro! reorgani!a iju, u kojoj se neuroni prekvali'i iraju !a nove na&jene. 2> Na osnovi spo!naja ste$eni. i! takvi. pokusa, danas se vjeruje da su osjeti u D'anto&sko& uduD kakve i&aju a&putir i uglavno& posljedi a neuroplasti$ni. pro&jena u &o!gu. )ako sve vi%e sa!naje&o o adaptabilnosti &o!ga, ra!vijaju se nove terapije !a stanja koja su se donedavno s&atrala
# @ove& "nstitute 'or (rain Hesear ., D*.at 8rives (rain /.anges in #a ular 8egenerationLD i!vje%taj !a &edije, >. travnja 200A. 2> Sandra (lakesle0, D#issing 6i&bs, Still 5tingle, 5re /lues to /.anges in t.e (rainD, Ne> ,or$ Times% 10. studenog 1AA2.
2:

nei!lje$ivi&a.29 ; svojoj knji!i Moza$ $oji mijenja sam se6e i! 200<. godine, 8oidge pripovijeda o &u%kar u i&ena #i .ael (ernstein koji je pre2ivio te2ak &o2dani udar kad su &u bile pedeset i $etiri, pri $e&u &u je o%teeno jedno podru$je desne &o2dane polutke koje regulira pokrete lijeve strane tijela. Tradi ionalni& progra&o& 'i!ikalne terapije djelo&i$no su &u se oporavile &otori$ke vje%tine ali lijeva ruka &u je i dalje bila neupotrebljiva, a u .odu se &orao po&agati %tapo&. 8onedavno bi pri$a tu i stala. 5li (ernstein se prijavio !a progra& eksperi&entalne terapije koji je na Sveu$ili%tu 5laba&a provodio pionir istra2ivanja neuroplasti$nosti Bd,ard Taub. Jak osa& sati dnevno i %est dana tjedno, (ernstein je lijevo& ruko& uporno obavljao rutinske poslove. Jednog dana bi prao pro!ore. 8rugi dan bi pratio slova prsto& dok $ita. Sve je to ponavljao kako bi ponukao svoje neurone i sinapse da stvore nove sklopove koji e preu!eti 'unk ije koje je neko obavljalo o%teeno podru$je &o!ga. Me !a nekoliko tjedana povratio je gotovo ijelu prija%nju ra!inu pokretljivosti ruke i noge, %to &u je o&oguilo da se vrati uobi$ajeno& na$inu 2ivota i da odba i %tap. #nogi Taubovi pa ijenti oporavili su se na sli$an na$in. Melik dio rani. doka!a neuroplasti$nosti dola!i i! prou$avanja reak ija &o!ga na o!ljede, bilo da je rije$ o !are!ivanju 2iva a na ruka&a #er!eni .ovi. &aj&una ili gubitku vida, slu.a ili udova kod ljudi. To je navelo neke !nanstvenike da se !apitaju prestaje li podatnost odraslog &o!ga s ekstre&ni& situa ija&a. #o2da je plasti$nost, teoreti!irali su, u osnovi &e.ani!a& lije$enja koji pokreu o!ljede &o!ga ili osjetni. organa. 8aljnji eksperi&enti su poka!ali da nije
#eGu eksperi&entalni& terapija&a 5l!.ei&erove bolesti koje danas njavi%e obeavaju, trenutno se s veliki& uspje.o& kod &i%eva koriste lijekovi koji poti$u plasti$ne sinapti$ke pro&jene koji pobolj%avaju stvaranje sjeanja. M. Ji-Song @uan et al., D485/2 Negativel0 Hegulates #e&or0 =or&ation and S0napti +lasti it0D, Na&ure% >9A E<. svibnja 200AC: 99-90.
29

tako. Niroko rasprostranjena, trajna plasti$nost doku&entirana je u !dravo& 2iv$ano& sustavu koji 'unk ionira nor&alno, pa su !nanstveni i !aklju$ili da je na% &o!ak uvijek u stanju &ijene i da se prilagodava $ak i &ali& pro&jena&a okolnosti i pona%anja. DNau$ili s&o da je neuroplasti$nost ne sa&o &ogua nego i da je stalno na djeluD, pi%e #ark 4allett, predstojnik Ogranka !a &edi insku neurologiju pri Na ionalno& !dravstveno& institutu S58-a. DNa taj se na$in prilagodava&o pro&jenjivi& okolnosti&a, tako u$i&o nove $injeni e i stje$e&o nove vje%tine.D23 D+lasti$nost jeD, ka2e 5lvaro +as ual-6eone, vr.unski !nanstveni neurolog na .arvardsko& #edi insko& 'akultetu, Dnor&alno i trajno stanje 2iv$anog sustava u ijelo& 2ivotno& vijekuD. Na% se &o!ak neprestano &ijenja ovisno o na%i& do2ivljaji&a i na%e& pona%anju, a 2iv$ani se sklopovi doraGuju sa Dsvaki& podra2aje&, &otori$ki& $ino&, aso ija ijo&, signalo& nagrade, ak ijski& plano&, snivanje& i buGenje&D. Neuroplasti$nost je, tvrdi +as ual-6eone, jedan od najva2niji. proi!voda evolu ijeF to je !na$ajka koja se ra!vila Dtako da o&oguuje 2iv$ano& sustavu da nadvlada ograni$enja svog geno&a i tako se prilagodi pritis i&a okoline, 'i!iolo%ki& pro&jena&a i do2ivljaji&a.D2< @enijalnost konstruk ije na%eg &o!ga nije u to&e %to je u njega ugraGeno puno nego &alo. +rirodna selek ija, pi%e 'ilo!o' 8avid (uller u knji!i Adap&in' Minds% njegovoj kriti i evolu ijske psi.ologije, Dnije stvorila &o!ak koji bi se sastojao od brojni. unaprijed i!raGeni. prilagodbiD nego &o!ak koji je u stanju Dprilagoditi se !a.tjevi&a okolnosti tijeko& ijelog 2ivota, katkad ve i u roku od nekoliko dana, tvorei spe ijali!irane strukture koje se bave ti&
#ark 4allett, DNeuroplasti it0 and He.abilitationD, Gourna/ o* Re(a6i/i&a&ion Researc( and Meve/opmen&% >2, br. > Esrpanj-kolovo! 2009C: Pvii-PPii. 2< 5lvaro +as ual-6eone et al., DT.e +lasti 4u&an (rain /ortePD, Annua/ Revie> o* Neuroscience% 2? E2009C: :<<->01.
23

!a.tjevi&aD.2? Bvolu ija na& je dala &o!ak koji doslovno &ijenja &i%ljenje. 8anas !na&o da na& geni nee do kraja odrediti kako &isli&o, opa2a&o i djeluje&o. "sto vrijedi i !a iskustva i! djetinjstva. To se &ijenja sa 2ivoto& - i, kako je predosjetio Niet!s .e, s instru&enti&a koji&a se slu2i&o. @odina&a prije nego e otvoriti svoju kliniku !a re.abilita iju u 5laba&i, Bd,ard Taub je proveo slavni eksperi&ent na jednoj skupini violinista de%njaka. +o&ou stroja koji provjerava aktivnost 2iva a, &jerio je podru$ja nji.ova osjetnog dijela &o2dane kore koji obraduje signale i! lijeve ruke Enjo&e se slu2e kad prsti&a priti%u 2i e na vratu violineC. "sta podru$ja &o2dane kore &jerio je kod skupine volontera, takoGer de%njaka, koji nikad nisu svirali nijedan instru&ent. +oka!alo se da su odgovarajua &o2dana podru$ja u violinista !na$ajno vea nego u nesvira$a. Zati& je &jerio veli$inu podru$ja &o2dane kore koja obraGuju osjete i! desne ruke ispitanika. Tu, &eGuti&, nije bilo ra!like i!&eGu gla!benika i negla!benika. Sviranje violine, &u!i$kog instru&enta, dovelo je do &jerljivi. 'i!i$ki. pro&jena u &o!gu. To vrijedi $ak i !a gla!benike koji su po$eli svirati tek u odrasloj dobi. )ad su !nanstveni i trenirali pri&ate i druge 2ivotinje da se nau$e slu2iti jednostavni& instru&enti&a, otkrili su kako te.nologija dubinski utje$e na &o!ak. #aj&une su, pri&jeri e, nau$ili slu2iti se grablja&a i klije%ti&a ne bi li do.vatili .ranu koja bi i& ina$e bila i!van do.vata. )ad su istra2iva$i pro&atrali aktivnost 2iva a tijeko& treninga, uo$ili su !na$ajan rast vidnog i &otori$kog podru$ja, koja su uklju$ena u kori%tenje ruku koje barataju alato&. +oto& su, &eGuti&, otkrili ne%to jo% neobi$nije: grablje i klije%ta su se 2ivotinja&a ugradila u &o2dane karte ruku. "nstru&enti
8avid J. (u4er, Adap&in' Minds Evo/u&ionar3 !s3c(o/o'3 and &(e !crsis&en& Nues& *or +uman Na&ure E/a&bridge. #5: #"T +ress, 2009C, str. 1:3->2.
2?

su, bare& %to se ti$e &o!ga 2ivotinja, postali dijelo& nji.ovi. tijela. )ako i!vje%tavaju !nanstveni i koji su proveli pokuse s grablja&a, &o!govi &aj&una po$eli su se pona%ati Dkao da grablje odsad slu2e kao novi prstiD.2A +onavljane 'i!i$ke radnje na& preureGuju &o!ak, i nisu jedine u to&e. Me i $isto &entalne aktivnosti &ogu na& i!&ijeniti &entalne sklopove, ponekad i s dalekose2ni& posljedi a&a. +otkraj 1AA0-i. skupina je britanski. !nanstvenika sni&ala &o!ak %esnaestoro londonski. taksista, koji su !a volano& proveli i!&eGu dvije i $etrdeset dvije godine. )ad su usporeGivali nji.ove nala!e sa sni&ka&a kontrolne skupine, poka!alo se da je stra2nji .ipoka&pus, dio &o!ga koji i&a ulogu u po.rani i baratanju prostorni& predod2ba&a na%e okoline, bio &nogo vei od nor&alnog. Nadalje, stra2nji .ipoka&pus naj$e%e je bivao to vei %to bi taksist dulje radio taj posao. Osi& toga, otkriveno je da je dio prednjeg .ipoka&pusa bio &anji nego %to je uobi$ajeno, $ini se uslijed potrebe da se napravi &jesta !a poveanje stra2njeg dijela. "stra2iva$i su !aklju$ili da je opetovano prostorno &i%ljenje, nu2no !a snala2enje po !a&r%eno& londonsko& pro&etno& sustavu, Dpove!ano s relativno& redistribu ijo& sive tvari u .ipoka&pusuD.:0 Jo% jedan pokus, proveo ga je +as ual-6eone kad je radio na Na ionalno& !dravstveno& institutu, nudi jo% 'rapantniji uvid u to kako obras i &i%ljenja utje$u na anato&iju &o!ga. +as ual-6eone je okupio ljude koji nikad nisu svirali
#. 5. ;&ilta et al., D*.en +liers (e o&e =ingers in t.e #onke0 #otor S0ste&D, !roceedin's o* &(e Na&iona/ Academ3 o* -ciences% 109, br. 3 E12. velja$e 200?C: 220A-1:. M. takoGer 5ngelo #aravita i 5tsus.i "riki, DTools 'or t.e (od0 ES .e&aCD, Trends in Io'ni&ive -cience% ?, br. 2 Evelja$a 200>C: <A-?3. :0 Bleanor 5. #aguire et al., DNavigation-Helated Stru tural /.ange in t.e 4ippo a&pi o' TaPi 8riversD, !roceedin's o* &(e Na&iona/ Academ3 o* -ciences% A<, br. S E11. travnja 2000C: >:A?->0:. M. takoGer Bleanor 5. #aguire et al., DNavigation BPpertise and t.e 4u&an 4ippo a&pus: 5 Stru tural (rain "&aging 5nal0sisD, +ippocampus% 1:, br. 2 E200:C: 290-9AF i 5leP 4ut .inson, D@lobal "&positioning S0ste&sD, :a/rus% studeni 200A.
2A

glasovir i onda i. je nau$io svirati jednu jednostavnu &elodiju koja se sastoji od kratkog ni!a nota. Zati& je podijelio sudionike na dvije grupe. Jlanovi jedne grupe dobili su !adatak vje2bati tu &elodiju !a klaviro& dva sata dnevno u sljedei. pet dana. Jlanovi druge grupe trebali su pak jednako dugo sjediti !a klaviro&, ali sa&o !a&i%ljati da sviraju istu pjes&i u - prito& ni ne dotaknuv%i klavijaturu. +o&ou tako!vane transkranijalne &agnetske sti&ula ije ili T#S-a, +as ual-6eone je i!radio kartu &o2dane aktivnosti svi. sudionika eksperi&enta prije, !a vrije&e, i nakon testa. +oka!alo se da ljudi koji su sa&o !a&i%ljali da sviraju i&aju iste pro&jene u &o!gu kao i ljudi koji su stvarno i udarali po tipka&a. :1 #o!ak i& se pro&ijenio na na$in koji odgovara djelatnosti koja se odvijala isklju$ivo u &a%ti - dakle, u skladu s nji.ovi& &isli&a. 8es artes je &o2da pogrije%io po pitanju duali!&a, ali i!gleda da je s pravo& vjerovao da na%e &isli &ogu 'i!i$ki utje ati na &o!ak, ili bare& u!rokovati 'i!i$ke reak ije u nje&u. Neurolo%ki gledano, &i postaje&o ono %to &isli&o. ; $lanku napisano& !a $asopis Ne> ,or$ Revie> o* 2oo$s #i .ael @reenberg je 200?. prona%ao poe!iju u neuroplasti$nosti. +ri&ijetio je da na% neurolo%ki sustav, Dsa svoji& grana&a, trans&iteri&a i nevjerojatno lijepo i!vedeni& prijela!i&a preko &eGuprostora, i&a stanovitu kvalitetu i&provi!a ije koja kao da odra2ava nepredvidljivost sa&og &i%ljenjaD. To je De'e&erno &jesto u stalnoj &ijeni, koja ide ruku pod ruku s &ijena&a na%i. do2ivljajaD.:2 #nogo je ra!loga
5. +as ual-6eone et al., D#odulation o' #us le Hesponses Bvoked b0 Trans ranial #agneti Sti&ulation 8uring t.e 5 Ruisition o' Ne, =ine #otor SkillsD, Gourna/ o* Neurop(3sio/o'3. <>, br. : E1AA9C: 10:<S>9. M. takoGer 8oidge, T.e (rain T.at /.anges "tsel', str. 200-202 :2 #i .ael @reenberg, DJust He&e&ber T.isD, Ne> ,or$ Revie> o* 2oo$s% >. prosin a 200?.
:1

da bude&o sretni %to se na% &entalni .ardver &o2e tako energi$no &ijenjati s iskustvo&, i da $ak i stari &o!ak &o2e nau$iti nove trikove. Ta $injeni a otvorila je &ogunost !a nove na$ine lije$enja, ali je i ponudila nadu oni&a koji su pretrpjeli o!ljede ili bolesti &o!ga. Svi&a na&a ona pru2a &entalnu 'leksibilnost i intelektualnu sabranost koja na& o&oguuje da se prilagodi&o novi& situa ija&a, nau$i&o ne%to novo, i openito pro%iri&o svoje .ori!onte. 5li nisu sve vijesti dobre. "ako neuroplasti$nost nudi i!la! i! genetskog deter&ini!&a i u njoj &o2e&o nai &jesta !a slobodno &i%ljenje i slobodnu volju, na%e& pona%anju ona ipak na&ee svoju vrstu deter&ini!&a. )ako se pojedini sklopovi u na%e& &o!gu u$vr%uju ponavljanje& 'i!i$ki. i u&ni. aktivnosti, te se aktivnosti pretvaraju u navike. +aradoks neuroplasti$nosti, kako pri&jeuje 8oidge, sastoji se u to&e %to - neovisno o svoj 'leksibilnosti u&a %to na& je pru2a - &o2e dovesti do toga da se naGe&o u %krip u Dkrutog pona%anjaD.:: Sinapse koje pove!uju na%e neurone svoji& nas &e.ani!&o& ke&ijskog navoGenja e'ektivno progra&iraju da 2eli&o nastaviti ja$ati ve 'or&irane sklopove. Onog trenutka kad s&o u na%e& &o!gu stvorili nove sklopove, pi%e 8oidge, D2udi&o !a ti&e da i. ponovno aktivira&oD.:> Tako &o!ak 'ino ba2dari svoj ustroj. Hutinske aktivnosti se i!vode sve br2e i djelotvornije, dok se neupotrebljavani sklopovi polako uklanjaju. 8rugi& rije$i&a, plasti$no ne !na$i elasti$no. Na%e &entalne petlje nee se vratiti u prija%nje stanje kao da su od gu&eF kad se stanje pro&ijeni, ono ostaje. 5 nitko nije rekao da novo stanje &ora biti po2eljno. 6o%e navike &ogu se usaditi u na%e neurone jednako kao i dobre. +as ual- 6eone pri&jeuje da Dplasti$ne pro&jene nee nu2no biti takve da u dano& slu$aju predstavljaju bi.evioralnu
88 :>

8oidge, T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/*% str. :1<. "bid., str. 10?.

prednostD. +lasti$nost &o2e biti D&e.ani!a& ra!voja i u$enjaD, ali i Du!rok patologijeD.:9 Stoga ne i!nenaGuje %to se neuroplasti$nost pove!uje s &entalni& tegoba&a u rasponu od depresije, preko opsesivnoko&pul!ivnog pore&eaja do %u&a u u%i&a. Nto se pogoGene osobe vi%e kon entriraju na svoje si&pto&e, to e se oni dublje ure!ati u 2iv$ane sklopove. ; najgori& slu$ajevi&a, u& doslov e sa& sebe trenira da bude bolestan. #nogi se vidovi ovisnosti pogor%avaju !bog plasti$nosti putova u &o!gu. Me i &ale do!e droga i lijekova koji stvaraju ovisnost &ogu drasti$no i!&ijeniti tok neurotrans&itera u sinapsa&a, %to dovodi do dugotrajni. pro&jena u &o2dani& sklopovi&a i nji.ovoj 'unk iji. Jini se da u neki& slu$ajevi&a nago&ilavanje odreGeni. vrsta neurotrans&itera, pri&jeri e dopa&ina, srodnika adrenalina koji stvara u2itak, $ak pokree &e.ani!a& uklju$ivanja i isklju$ivanja pojedini. gena, $i&e se stvara jo% vea potreba !a lijekovi&a i droga&a. 7ivotni putovi postaju putovi s&rti. +oten ijal !a ne2eljene neuroplasti$ne prilagodbe postoji i u svakodnevno&, nor&alno& 'unk ioniraju na%eg u&a. +okusi poka!uju da, kao %to s 'i!i$ko& i &entalno& vje2bo& &o!ak &o2e stvoriti nove ili ja$e sklopove, isti ti sklopovi s prestanko& vje2be &ogu i oslabiti ili nestati. D5ko prestane&o koristiti svoje u&ne vje%tineD, pi%e 8oidge, Dnee&o i. naprosto !aboraviti: nji.ov prostor na &o2danoj karti ustupit e &jesto vje%tina&a koje !aista i koristi&o.D:3 Je''re0 S .,art!, pro'esor psi.ijatrije na #edi insko& 'akultetu ;/65, na!iva taj pro es Dopstanko&
+as ual-6eone et al., DT.e +lasti 4u&an (rain /orteP.D M. takoGer S.aron (egle0 Train ,our Mind% I(an'e ,our 2rain +o> a Ne> -cience Revea/s Our E)&raordinar3 !o&en&ia/ &o Trans*orm Ourse/ves ENe, Kork: (allantine, 200<C, str. 2>>. :3 8oidge, T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/*% str. 9A.
:9

naj!aposleniji.D.:< #entalne vje%tine koji 2rtvuje&o &ogu biti jednako vrijedne, $ak i vrednije, od oni. koje stje$e&o. )ad je rije$ o kvaliteti na%eg &i%ljenja, na%i su neuroni i sinapse posve ravnodu%ni. #ogunost intelektualnog opadanja in.erentna je podatnosti na%ega &o!ga. To ne !na$i da ne &o2e&o, s brigo& i trudo&, jo% jedno& preus&jeriti svoje 2iv$ane signale i ponovno stei i!gubljene vje%tine. Hije$ je, &eGuti&, o to&e da su 2ivotni putovi u na%e& &o!gu postali, kako bi rekao &onsieur 8u&ont, putovi naj&anjeg otpora. To su putovi koji&a e se veina nas kretati veinu vre&ena, a %to se dalje nji&a uputi&o, to e biti te2e vratiti se.
8D

S .,art! i (egle0, Mind and &(e 2rain% str. 201.

Digresija o tome o emu mozak misli kad misli o sebi =unk ija &o!ga, vjerovao je 5ristotel, $uvanje je tijela od pregrijavanja. #o2dana tvar Dsastoji se od !e&lje i vodeD, ka2e njegov spis O dije/ovima "ivo&inja% i ona Dobu!dava toplinu i spre$ava klju$anje sr aD. )rv se uspinje i! DvatrenogD podru$ja u prsi&a sve dok ne stigne do glave, u kojoj e &o!ak o.laditi krv Dna pravu &jeruD. Tako o.laGena krv poto& te$e ostatko& tijela. +ostupak je, ra!&i%lja 5ristotel, sli$an Dono& koji dovodi do pljuskova. )ad se, nai&e, vodena para uspinje sa !e&lje i utje aje& topline u!nosi u vi%e predjele, ona se, $i& dosegne .ladan !rak koji stoji i!nad !e&lje, !bog .laGenja nanovo !gu%njava u vodu i pada na !e&lju kao ki%a.D Ha!log !bog kojeg $ovjek i&a Dnajvei &o!ak u odnosu na veli$inu tijelaD le2i u to&e %to su Du $ovjeka podru$ja sr a i plua toplija i bogatija krvlju nego u ostali. 2ivotinjaD. 5ristotelu se $inilo o$igledni& da &o!ak ne bi &ogao biti Dorgan utilaD, kako su &islili 4ipokrat i drugi, jer Dkad ga se dotakne, ne osjea se ni%taD. Svojo& neosjetljivo%u Don podsjeaD, kako pi%e 5ristotel, Dna krv 2ivotinja ili nji.ove i!lu$evineD.:? 8anas se lako pods&je.ivati 5ristotelovoj pogre% i. 5li nije te%ko s.vatiti kako se veliki 'ilo!o' na%ao tako daleko od istine. #o!ak, $vrsto s&je%ten u ko%tanu duplju lubanje, ne odaje osjetilne !nakove svoje prisutnosti. Osjea&o kako na& ku a sr e, kako na& se plua %ire i kako na& 2eluda klokoe, ali &o!ak, nepokretan i li%en 2iv$ani. !avr%etaka, ne pri&jeuje&o. "!vor svijesti le2i i!van do.vata svijesti. 6ije$ni i i 'ilo!o'i, od klasi$ni. vre&ena do doba prosvjetiteljstva, &orali su i!voditi !aklju$ke o &o!gu na osnovi prou$avanja i se iranja odsje$aka sive tvari koje su pronala!ili u lubanja&a pre&inuli. ljudi i drugi. &rtvi.
/itati i! 5ristotela navedeni su pre&a englesko& prijevodu *illia&a Oglea, T(e !ar&s o* Anima/s.
:?

2ivotinja. Ono %to su u nji&a vidjeli obi$no je odra2avalo nji.ove druge pretpostavke o ljudskoj prirodi ili jo% openitije, o prirodi sve&ira. Oni su, kako opisuje Hobert #artensen u knji!i !ovijes& moz'a% s&je%tali vidljivu strukturu &o!ga u svoje o&iljene &eta'i!i$ke &eta'ore, a 'i!i$ke dijelove toga organa !a&i%ljali su Du skladu s vlastiti& predod2ba&a o sli$nosti ne$e& %to po!najuD.:A @otovo dvije tisue godina nakon 5ristotela, 8es artes je skovao jo% jednu vodenu &eta'oru kojo& je obja%njavao 'unk iju &o!ga. Za njega je &o!ak bio sastavni dio ko&pli iranog .idrauli$kog DstrojaD $iji ga je rad podsjeao na D'ontane kraljevski. vrtovaD. Sr e tako pu&pa krv u &o!ak, a krv se u .ipo'i!i djelovanje& tlaka i topline trans'or&ira u D2ivotinjske du.oveD koji poto& putuju 2iv$ani& D ijevi&aD. DNupljine i naboriD &o!ga slu2e kao DventiliD koji&a se regulira optok 2ivotinjski. du.ova ijeli& tijelo&.>0 8es artesovo obja%njenje uloge &o!ga savr%eno se uklapa u njegovu &e.anisti$ku ko!&ologiju u kojoj, kako pi%e #artensen, Dsva tijela 'unk ioniraju dina&i$ki u skladu sa svoji& opti$ki& i geo&etrijski& svojstvi&aD unutar !atvoreni. sustava.>1 Suvre&eni su &ikroskopi, sni&a$i &o!ga i sen!ori i!ba ili i! opti aja !loupotrebu veinu stari. &a%toviti. predod2bi o radu &o!ga. 5li neobi$na odijeljenost &o!ga - kao da je to dio nas koji je i i!van nas - i dalje suptilno utje$e na na%a !apa2anja. "&a&o osjeaj da &o!ak opstoji u stanju bajne odvojenosti, da na njegovu bitnu prirodu ne utje$u kojekakve &ijene svakodnevnog 2ivota. "ako !na&o da &o!ak i!vanredno osjetljivo registrira do2ivljaje, pravi&o se da on sa& le2i i!van nji.ova utje aja. 7eli&o
Hobert 6. #artensen, T(e 2rain Ta$es -(ape An Ear/3 +is&or3 ENe, Kork: OP'ord ;niversit0 +ress, 200>C, str. 90. >0 Hene 8es artes, T(e :or/d and O&(er :ri&in's% ur. Step.en @aukroger E/a&bridge: /a&bridge ;niversit0 +ress, 1AA?C, str. 103->0. >1 #artensen, T(e 2rain Ta$es -(ape% str. 33.
:A

vjerovati da utis i, koje na% &o!ak bilje2i kao osjeaje a po.ranjuje kao sjeanja, ne ostavljaju 'i!i$ke otiske na njegovu vlastitu strukturu. Jini na& se da bis&o u suprotno& nekako doveli u pitanje svoj integritet. ; svako& slu$aju, tako sa& se osjeao ja kad sa& se po$eo brinuti da &i se s kori%tenje& "nterneta &ijenja na$in na koji &oj &o!ak obraGuje in'or&a ije. "sprva sa& se opirao toj !a&isli. Jinilo &i se neo!biljni& s&atrati da bi to %to pr$ka& po ko&pjuteru, obi$no& alatu, &oglo i&alo dublje i trajnije posljedi e na ono %to &i se dogaGa u glavi. 5li, bio sa& u krivu. )ako su otkrili neuro!nanstveni i, &o!ak, i u& %to i! njega proi!la!i, vje$no je u i!radi. To vrijedi ne sa&o !a svakoga od nas kao osobu, nego i !a sve nas kao vrstu.

3. Mentalni instrumenti 8jevoj$i a u!i&a boji e i! kutije i $r$ka 2uti krug u kutu papira: to je sun e. ;!&e drugu boji u i rta lelujavu !elenu liniju preko ijele sredine strani e: ovo je .ori!ont. 6iniju .ori!onta presije a dvje&a s&eGi& linija&a koje se susreu na na!ubljeno& vr%ku: to je planina. )raj planine rta rni kvadrat obli. rubova i na nje&u jo% rveni trokut: ovo je njena kua. 8ijete odrasta i ide u %kolu: dok sjedi u ra!redu po sjeanju ri%e obrise svoje do&ovine, kako i!gleda na karti. ;grubo je dijeli na ni! oblika koji predstavljaju save!ne dr2ave. ; jednoj od nji. rta petokraku !vije!du kojo& o!na$ava svoj grad. 8jevoj$i a raste. Trenira pre2ivljavanje u prirodi i kupuje pre i!ne instru&ente koji&a &jeri grani e i oblike pojedini. par ela. Na osnovi ti. podataka rta vjernu kartu !e&lji%ta, i daje je drugi&a na kori%tenje. Na%e se intelektualno sa!rijevanje kao pojedina a &o2e pratiti po to&e kako i!raGuje&o rte2e, ili karte, svog okoli%a. +o$inje&o pri&itivni&, doslovni& prika!ivanje& obilje2ja !e&lje koja nas okru2uje i napreduje&o pre&a sve pre i!niji&, ali i apstraktniji& prika!i&a geogra'skog i topogra'skog prostora. 8rugi& rije$i&a, na po$etku rta&o ono %to vidi&o a na kraju ono %to !na&o. Min ent Mirga, stru$njak !a kartogra'iju koji suraGuje s )ongresno& knji2ni o&, pri&ijetio je da 'a!e ra!voja na%e kartogra'ske vje%tine teku gotovo sasvi& usporedno s opi& 'a!a&a

kognitivnog ra!voja dje e, kako i. je opisao %vi arski psi.olog Jean +iaget. Od dje$je, potpuno osjetilne per ep ije svijeta napreduje&o pre&a &ladena$koj, apstraktnijoj i objektivnijoj anali!i iskustva. D+er ep ija i sposobnost prika!ivanjaD, pi%e Mirga opisujui napredak vje%tine rtanja karata u dje e, Disprva se ne podudarajuF prika!uju se sa&o najjednostavniji topogra'ski odnosi be! ikakve brige !a perspektivu i !a udaljenosti. Nakon toga ra!vija&o intelektualni Oreali!a&OF u toj 'a!i stavlja&o na papir sve %to !na&o, u! sve vi%e propor ionalni. odnosa. )ona$no dola!i vi!ualni Oreali!a&O, a da bis&o ga postigli ve e na& trebati i !nanstveni prora$uni.D1 +rolasko& kro! taj pro es intelektualnog sa!rijevanja odigrava se i ijela povijest kartogra'ije. +rve karte u povijesti $ovje$anstva, povu$ene %tapo& po tlu ili uklesane u ka&en drugi& ka&eno&, bile su rudi&entarne poput dje$ji.. /rte2i poto& postaju realisti$niji i pojavljuju se obrisi stvarni. prostorni. odnosa, pri $e&u taj prostor se2e &nogo dalje od onoga %to se &o2e opa!iti o$i&a. Heali!a& s vre&eno& postaje !nanstven i po pre i!nosti i po apstraktnosti. )artogra'i se po$inju slu2iti so'isti irani& instru&enti&aF s&jerove odreGuju ko&paso& a kutove teodolito&, i pri&jenjuju &ate&ati$ke 'or&ule i prin ipe. )ona$no e, jo% jedni& intelektualni& iskorako&, karte postati ne sa&o na$in i!ni&no detaljnog predstavljanja gole&i. podru$ja !e&lje i neba, nego i na$in predo$avanja ideja - ratni. planova, anali!a %irenja epide&ija, progno!a rasta popula ije. D"ntelektualni pro es koji& s&o od prika!ivanja iskustva u prostoru stigli do apstrak ije sa&og prostora predstavlja revolu iju u na$inu &i%ljenjaD, pi%e Mirga.2
Min ent Mirga T 6ibrar0 o' /ongress, Iar&o'rap(ia Mappin' Iivi/iza&ions ENe, Kork: 6ittle, (ro,n, 200<C, str. 9. 2 "bid.
1

+ovijesni napredak kartogra'ije nije puki odra! ra!voja ljudskog u&a. Ha!voj kartogra'ije poti ao je i us&jeravao isti taj intelektualni ra!voj koji je doku&entirao. )arta je &edij koji po.ranjuje i prenosi in'or&a ije, ali ona i utjelovljuje jedan sasvi& odreGen na$in viGenja i &i%ljenja. )ako je kartogra'ija napredovala, s njeni& %irenje& %irio se i osobit kartogra'ski na$in per ipiranja i ra!u&ijevanja svijeta. Nto su se ljudi $e%e i inten!ivnije slu2ili karta&a, nji.ovi su u&ovi u sve veoj &jeri ra!u&ijevali stvarnost rje$niko& kartogra'ije. ;tje aj karti nije prestajao na nji.ovoj prakti$noj pri&jeni pri o&eGivanju !e&lji%ta i u rtavanju putova. D;potreba redu iranog, surogatnog prostora na&jesto realnogD, obja%njava povjesni$ar kartogra'ije 5rt.ur Hobinson, Dsa&a je po sebi i&presivno djelo.D 5li jo% je i&presivnije kako je karta Dpro&i ala ra!voj apstraktnog &i%ljenjaD u $itavo& dru%tvu. DSpoj reduk ije stvarnosti i konstruk ije analo%kog prostora uistinu je veliko dostignue u apstraktno& &i%ljenjuD, pi%e Hobinson, Djer o&oguuje otkrivanje struktura koje bi na& ostale nepo!nate da nisu kartogra'irane.D: Te.nologija karte podarila je $ovjeku nov, obu.vatniji u&, u! koji je lak%e ra!u&jeti nevidljive sile koje utje$u na njegov okoli% i njegov opstanak. Ono %to je karta u$inila !a prostor - prevela je prirodni 'eno&en u u&jetnu i intelektualnu kon ep iju tog 'eno&ena - !a vrije&e je u$inio &e.ani$ki sat. Najvei& dijelo& svoje povijesti ljudi su do2ivljavali vrije&e kao kontinuiran, ikli$ki tok. 5ko se vrije&e uope D&jeriloD, &jerenje su obavljali instru&enti koji nagla%avaju taj prirodni pro es: sun$ani satovi oko koji. se kreu sjene, pje%$ani satovi kro! koje sipi pijesak, klepsidre kro! koje te$e voda. Nije bilo nikakve osobite potrebe da se vrije&e &jeri pre i!no, niti da se dan ra!bije na sitne dijelove. Meini je ljudi kretanje
5rt.ur 4. Hobinson, Ear/3 T(ema&ic Mappin' in &(e +is&on3 o* Iar&o'rap(3 E/.i ago: ;niversit0 o' /.i ago +ress, 1A?2C, str. 1.
:

sun a, &jese a i !vije!da predstavljalo dovoljno dobar sat. 7ivoto& su, kako pi%e 'ran uski &edijevalist Ja Rues 6e @o'', Ddo&inirali agrarni rit&ovi u koji&a 2urba ne postoji a pre i!nost je bespred&etnaD.> To se po$elo &ijenjati u drugoj polovi i srednjega vijeka. +re i!nije &jerenje vre&ena prvi su po$eli !a.tijevati kr%anski redovni i, $iji se 2ivot okree oko rigoro!nog rasporeda &olitvi. ; %esto& stoljeu sv. (enedikt nala2e svoji& sljedbeni i&a da seda& &olitveni. bogoslu2ja obavljaju u to$no odreGena doba dana. Nest stotina godina kasnije ister iti ponovno nagla%avaju to$nost i dijele dan na propisani slijed aktivnosti, a tko ga olako s.vati ili gubi vrije&e na bilo koji na$in, vrijeGa sa&oga (oga. +onukani potrebo& !a vre&ensko& pre i!nosti, redovni i i!ravno poti$u ra!voj te.nologije !a &jerenje vre&ena. ; sa&ostani&a su sastavljeni prvi &e.ani$ki satovi s ute!i&a i nji.ali&a, a rkvena !vona prva su obilje2avala sate po koji&a e ljudi po$eti par eli!irati svoj 2ivot. 7elja !a pre i!ni& &jerenje& vre&ena po$ela se %iriti i i!van sa&ostana. )raljevski i prin$evski dvorovi Burope bili su dupko& puni svakakvi. bogatstava i ijenili su najnovije i najdo&i%ljatije strojeveF sat i& je do%ao kao naru$en, te su po$eli ulagati u nji.ovo usavr%avanje i proi!vodnju. )ako su se selili sa sela u grad, ljudi su po$eli raditi na tr2ni a&a, u &linovi&a i tvorni a&a u&jesto na polji&a, i dani su i& se ROepkali na sve krae odsje$ke, najavljivane !vonjavo& rkveni. !vona. Hije$i&a 8avida 6andesa i! njegove povijesti &jerenja vre&ena, knjige Revo/ucija u vremenu DZvona su o!na$avala po$etak rada, pau!u !a ru$ak, kraj rada, !atvaranje gradski. vrata, otvaranje tr2ni e, !atvaranje tr2ni e, okupljanje, opasnost, !asjedanje skup%tine, istek vre&ena do!voljenog to$enja alko.ola, po$etak
> Ja Rues 6e @o'', Time% :or$% and Iu/&ure in &(e Midd/e A'es E/.i ago: ;niversir0 o' /.i ago +ress, 1A?0C, str. >>.

$i%enja uli a, poli ijski sat, i tako dalje i tako dalje, s neobi$ni& varija ija&a posebni. !nakova !vona u pojedini& gradovi&a.D9 +otreba !a stro2i& rasporedo& sati i vre&enski& usklaGivanje rada, prijevo!a, bogoslu2ja pa $ak i slobodnog vre&ena bila je pokreta$ ra!voja satne te.nologije. Mi%e nije bilo dovoljno da svaki grad ili 2upa slijede vlastiti sat. Sada je vrije&e trebalo biti isto svuda - ina$e e !aostati proi!vodnja i trgovina. Jedini e vre&ena standardi!irale su se - sekunde, &inute, sati - a satni &e.ani!&i su se sve pre i!nije ba2darili tako da &jere upravo te jedini e. ; $etrnaesto& stoljeu, &e.ani$ki sat nai e&o posvudaF bio je to univer!alni instru&ent !a koordina iju delikatnog ustroja novog urbanog dru%tva. @radovi su se &eGusobno nad&etali u to&e tko e postaviti naj'iniji sat u kulu gradske vijeni e, !vonik ili pala$u. DSvaka !ajedni a u BuropiD, pri&ijetila je povjesni$arka 60nn *.ite, Dkao da se bojala da e se utopiti ako se u njeno& sredi%tu ne budu okretali planeti u svoji& iklusi&a i epi ikli&a, i da u isto vrije&e trube anGeli, !ate2u se otpon i, a apostoli, kraljevi i proro i &ar%iraju i protu&ar%iraju sa svaki& od!vanjanje& novog sata.D3 Satovi su sve to$niji i sve ljep%i, ali ne sa&o to: postaju i sve &anji i je'tiniji. Napredak u &inijaturi!a iji doveo je do ra!voja pristupa$ni. ureGaja koji stanu u sobu obiteljske kue, ili i. $ak &o2e&o nositi sa sobo&. 5ko je %irenje javni. satova pro&ijenilo na$in rada, kupovine, igre i drugi. vidova pona%anja ljudi kao $lanova sve i!ra2enije reguliranog dru%tva, %irenje osobniji. naprava !a &jerenje vre&ena - !idni. satova, d2epni. satova i, &alo kasnije,
8avid S. 6andes, Revo/u&ion in Time I/oc$s and &(e Ma$in' o* &(e Modem :or/d E/a&bridge, #5: 4arvard ;niversit0 +ress, 2000C, str. <3. C 60nn *.ite &l., Medieva/ Tec(no/o'3 and -ocia/ I(an'e ENe, Kork: OP'ord ;niversit0 +ress, 1A3>C, str. 12>.
9

ru$ni. satova - i&alo je inti&nije posljedi e. Mlastiti sat postao je, kako pi%e 6andes, Duvijek vidljiv i $ujan pratila i pro&atra$D. Stalno podsjeajui vlasnika na Dutro%eno ili potro%eno, i!gubljeno i protraeno vrije&eD, sat je postao istodobno Di obilje2je i sredstvo posti!anja osobnog uspje.a i produktivnostiD. D+ersonali!a ijaD pre i!no &jerenog vre&ena Dbila je glavni poti aj individuali!&u, to& sve istaknutije& aspektu !apadne ivili!a ijeD.< #e.ani$ki sat i!&ijenio je na$in na koji vidi&o sa&i sebe. Osi& toga, ba% kao i karta, on &ijenja i na$in na koji &isli&o. Ji& s&o pro&ijenili de'ini iju vre&ena u ni! odsje$aka jednakog trajanja, na% je u& po$eo sustavno raditi na stvaranju, prepo!navanju i &jerenju ti. odsje$aka. ; sve&u oko sebe po$eli s&o vidjeti dijelove koji tvore pelinu, kao i &anje dijelove od koji. su ti dijelovi stvoreni. Na%e je &i%ljenje postalo aristotelovsko u to& s&islu %to se us&jerava na prepo!navanje apstraktni. obra!a a koji le2e ispod vidljivi. povr%ina &aterijalnog svijeta. Sat je odigrao klju$nu ulogu utoliko %to nas je i!ba io i! srednjeg vijeka i preba io prvo u renesansu a onda i u prosvjetiteljstvo. @odine 1A:>. u knji!i Te(ni$a i civi/izacija% &edita iji o djelovanju te.nologije na ljude, 6e,is #u&'ordO opisuje kako je sat Dpridonio stvaranju vjere u !aseban svijet &ate&ati$ki &jerljivi. sekven iD. D5pstraktni okvir ra!dijeljenog vre&enaD postao je Dre'erentno& to$ko& i !a &i%ljenje i !a djelovanjeD.? Neovisno o prakti$ni& potreba&a koje su nada.nule stvaranje stroja !a &jerenje vre&ena i !a koji&a
6andes, Revo/u&ion in Time% str. A2-A:. 6e,is #u&'ord, Tec(nics and Iivi/iza&ion ENe, Kork: 4ar ourt (ra e, 1A3:C, str. 19F usp. Te(ni$a i civi/izacija ENovi Sad: #editerran, 200AC. "staknuti !nanstvenik s podru$ja ra$unarstva 8ann0 4illis pri&jeuje da je Dko&pjuter, sa svoji& &e.anisti$ki& provoGenje& unaprijed !adani. pravila, i!ravni nasljednik sataD. *. 8aniel 4illis, DT.e /lo kD, u T(e Grea&es& Inven&ions o* &(e !as& 9111 ,ears% ur. Jo.n (ro k&an ENe, Kork: Si&on U S .uster, 2000C, str. 1>1.
? <

se vodila njegova svakodnevna upotreba, &etodi$no otku avanje sata pridonijelo je roGenju !nanstvenog u&a i !nanstvenog $ovjeka. Svaka te.nologija je i!ra! $ovjekove volje. ;potrebljavajui instru&ente &i te2i&o %irenju na%e &oi i ja$anju kontrole nad okolnosti&a u koji&a 2ivi&o - bilo da je rije$ o prirodi, vre&enu i udaljenosti&a, ili o drugi& ljudi&a. Na%e se te.nologije ugrubo &ogu podijeliti na $etiri kategorije pre&a kriteriju na$ina na koji pro%iruju ili oja$avaju na%e uroGene sposobnosti. ; jedno& skupu su plug, %ivaa igla i avion-lova : rije$ je o 'i!i$koj sna!i, spretnosti i otpornosti. ; drugo& skupu su &ikroskop, poja$alo i @eigerov broja$: nji&a pro%iruje&o raspon osjetljivosti na%i. $ula. Trea skupina obu.vaa te.nologije kao %to su re!ervoar, pilula !a spre$avanje !a$ea i geneti$ki &odi'i irani kukuru!: ona na& o&oguuju da preoblikuje&o prirodu kako bi bolje odgovarala na%i& 2elja&a i potreba&a. )arta i sat pripadaju $etvrtoj kategoriji, koju bi &o2da bilo najbolje na!vati - da posudi& ter&in koji u pone%to druk$ije& s&islu koriste so ijalni antropolog Ja k @ood0 i so iolog 8aniel (ell Dintelektualni& te.nologija&aD. #eGu nji. spadaju svi instru&enti koji&a pro%iruje&o i podupire&o svoje &entalne sposobnosti - !a pronala2enje i klasi'i iranje in'or&a ija, 'or&uliranje i artikuliranje ideja, !a preno%enje !nanja i vje%tina, !a &jerenje i i!ra$unavanje, !a pro%irivanje kapa iteta pa&enja. +isai stroj jedna je od intelektualni. te.nologija. "sto vrijedi i !a ra$unaljku i %iber, sekstant i globus, knjigu i novine, %kolu i knji2ni u, ko&pjuter i "nternet. "ako upotreba bilo kojeg instru&enta &o2e utje ati na na%e &isli i pogled na svijet - plug je de'initivno i!&ijenio sudbinu rataraF !nanstveni i&a je &ikroskop otvorio nove svjetove &entalnog istra2ivanja - na%e

su intelektualne te.nologije i&ale najveu i najtrajniju &o nad ti&e kako &isli&o. One su na%i najinti&niji instru&enti, nji&a se slu2i&o kako bis&o se i!ra!ili, u! nji.ovu po&o oblikuje&o svoj osobni i javni identitet, i njeguje&o odnose s drugi& ljudi&a. Ono %to je Niet!s .e osjeao dok je tipkao rije$i na papir uglavljen u njegovoj pisaoj kugli - da instru&enti koji&a pi%e&o, $ita&o i koji&a na drugi na$in &anipulira&o in'or&a ija&a, djeluju na u& kad nji&a u&o& barata&o - sr2 je $ovjekove intelektualne i kulturne povijesti. )ako vidi&o i! pri$e o karti i &e.ani$ko& satu, kad intelektualne te.nologije udu u opu upotrebu, one u opoj popula iji $esto pro&i$u nove na$ine &i%ljenja ili pro%iruju ustaljene, koji su se dotad odnosili tek na &alu, elitnu skupinu. 8rugi& rije$i&a, svaka intelektualna te.nologija utjelovljuje neku intelektualnu etiku, skup pretpostavki o to&e kako 'unk ionira ili kako bi trebao 'unk ionirati ljudski u&. )arti i satu !ajedni$ka je sli$na etika. " jedno i drugo daju nov naglasak na &jerenje i apstrak iju, na per ipiranje i de'iniranje 'or&i i pro esa koji se2u dalje od oni. dostupni. osjetili&a. "ntelektualnu etiku pojedine te.nologije njeni e i!u&itelji rijetko i prepo!nati kao te&u. Oni se naj$e%e toliko na&jere na rje%avanje konkretnog proble&a ili na raspletanje nekog !a&r%enog !nanstvenog ili in2enjerskog proble&a da i ne vide %ire posljedi e svoga rada. Ni korisni i te.nologije obi$no ne &are !a njenu eti$nost. Oni se takoGer bave prakti$no& koristi koju e i&ati njeno& upotrebo&. Na%i pre i nisu i!u&ili ni koristili karte da bi uveali svoju sposobnost poj&ovnog &i%ljenja, ni da bi na svjetlo dana i!nijeli skrivene strukture svijeta. Niti su proi!vodili &e.ani$ke satove da bi potaknuli usvajanje !nanstvenijeg pogleda na svijet. To su bili nusproi!vodi ti. te.nologija. 5li kakvi nusproi!vodiI )ad se sve !broji i odu!&e, upravo

je intelektualna etika ti. i!u&a najdublje djelovala na nas. "ntelektualna etika je poruka koju &edij ili kakav drugi instru&ent prenosi na u& i kulturu svoji. korisnika. +ovjesni$ari i 'ilo!o'i ve stoljei&a prate ulogu te.nologije u ra!voju ivili!a ija. Neki su !agovarali ono %to so iolog T.orstein Meblen !ove Dte.nolo%ki deter&ini!a&DF s&atrali su da je upravo te.nolo%ki progres, a na njega se gledalo kao na autono&nu silu i!van $ovjekove kontrole, i&ao presudan utje aj na tok ljudske povijesti. )arl #arP i!nosi taj stav kad pi%e: D5ko i&ate vjetrenja$u, dobili ste dru%tvo s 'eudalni& gospodaro&F ako je tu parni &lin, dru%tvo i&a kapitalista-industrijal a.DA Halp. *aldo B&erson jo% je so$nije ustvrdio: D; sedlu su stvari T " one ja%u $ovje$anstvo.D 10 ; najekstre&nije& i!ra!u deter&inisti$kog gledi%ta, ljudska bia postaju tek ne!natno vi%e nego Dspolni organi svijeta strojevaD, kako upe$atljivo pi%e #ars.all # 6u.an u poglavlju D6jubitelj te.nikeD knjige Razumijevanje medija.J Na%a uloga u biti se svodi na proi!voGenje sve so'isti iraniji. instru&enata - na Dopra%ivanjeD strojeva onako kako p$ele opra%uju bilje - dok te.nologija ne stekne sposobnost da se reprodu ira sa&a. ; to& trenutku &i postaje&o suvi%ni. Na suprotno& kraju spektra su instru&entalisti, ljudi poput 8avida Sarno''a koji pod jenjuju &o te.nologije s&atrajui da su instru&enti neutralni arte'akti koji su potpuno podlo2ni svjesni& 2elja&a svoji. korisnika. Na%i su instru&enti sredstva koji&a se slu2i&o da bis&o postigli
O. )arl #arP, 2eda *i/ozo*ije% prev. #o%a +ijade E(eograd: )ultura, 1A>3C. Halp. *aldo B&erson, DOde, "ns ribed to *. 4. /.ar&ingD, u /olle ted +oe&s and Translations ENe, Kork: 6ibrar0 o' 5&eri a, 1AA>C, str. 3:. 11 #ars.all # 6u.an, Unders&andin' Media T(e E)&ensions o* Man% kriti$ko i!danje prir. *. Terren e @ordon E/orte #adera, /5: @ingko, 200:C, str. 3?. Jedan nedavno i!nesen i!ra! tog stava &o2e se nai u )evin )ell0, D4u&ans 5re t.e SeP Organs o' Te .nolog0D, blog T(e Tec(nium% 13. velja$e 200<: $$. or'5&(e&ec(nium5arc(ives5911D5195(umans@are@&(e.p(p.
10 A

vlastite iljeveF oni svoji. iljeva ne&aju. "nstru&entali!a& je naj%ire pri.vaen stav pre&a te.nologije, i ne naj&anje !ato %to je bis&o voljeli da je to istina. "deja da nas na%i instru&enti na neki na$in kontroliraju !a veinu je ljudi babaroga. DTe.nologija je te.nologijaD, ob!nanio je &edijski kriti$ar Ja&es /are0F Dto je sredstvo !a ko&unika iju i transport u prostoru, i ni%ta vi%e.D12 Hasprava deter&inista i instru&entalista je pou$na. " jedna i druga strana barata jaki& argu&enti&a. 5ko pro&atrate jednu odreGenu te.nologiju u jedno& odreGeno& trenutku, svakako se $ini da su, kako tvrde instru&entalisti, na%i instru&enti $vrsto pod na%o& kontrolo&. Svakoga dana svatko od nas donosi svjesnu odluku o to&e koju e te.nologiju i kako koristiti. " dru%tva pro&i%ljeno odlu$uju o na$ini&a pri&jene ra!li$iti. te.nologija. Japan i, trudei se o$uvati tradi ionalnu kulturu sa&uraja, e'ektivno su !abranili upotrebu vatrenog oru2ja u svojoj !e&lji, i ta je !abrana trajala dva stoljea. Neke vjerske !ajedni e, kao %to su 5&i%i starog reda u Sjevernoj 5&eri i, odba uju &otorne auto&obile i druge &oderne te.nologije. Sve dr2ave i&aju pravna ili druga ograni$enja upotrebe pojedini. te.ni$ki. sredstava. 5li ako pro&atrate %ire, povijesno ili dru%tveno, uvjerljivost stje$u tvrdnje deter&inista. "ako se pojedin i ili pojedine !ajedni e odlu$uju na veo&a ra!li$ite instru&ente, to ne !na$i da s&o kao vrsta u osobito velikoj &jeri i&ali kontrolu nad s&jero& i rit&o& te.ni$kog napretka. (ilo bi veo&a nategnuto vjerovati da s&o se Dodlu$ivaliD na upotrebu karata i satova Ekao da s&o &ogli odlu$iti ne koristiti i.C. Jo% je te2e pri.vatiti da s&o DodabraliD tisue popratni. pojava ti. te.nologija, od koji. su &noge, kako s&o vidjeli, bile posve nepredvidljive u doba nji.ova nastanka. D5ko nas
Ja&es *. /are0, Iommunica&ion as Iu/&ure Essa3s on Media and -ocie&3 ENe, Kork: Houtledge, 200?C, str. 10<.
12

iskustvo &odernog dru%tva u$i i$e&uD, pri&jeuje politolog 6angdon *inner, Dto je da te.nologije nisu puka po&ona sredstva ljudske djelatnosti, nego i &one sile koje i&aju svoj doprinos u preoblikovanju te djelatnosti i nje!ina s&isla i !na$enja.D1: "ako s&o rijetko svjesni te $injeni e, &noge svakodnevne rutine u na%e& 2ivotu slijede putove %to su i. utrle te.nologije koje su u%le u upotrebu &nogo prije na%eg roGenja. (ilo bi pretjerano rei da te.nologija napreduje auto&atski - na usvajanje i upotrebu instru&enata itekako utje$u ekono&ski, politi$ki i de&ogra'ski 'aktori - ali nije pretjerano rei da taj progres i&a vlastitu logiku, koja nije uvijek kon!istentna s na&jera&a i 2elja&a i!u&itelja i korisnika. Na%i instru&enti ponekad rade %to i& se ka2e. 5 ponekad se &i prilagodava&o !a.tjevi&a na%i. instru&enata. )on'likt deter&inista i instru&entalista nikad se nee ra!rije%iti. Naposljetku, rije$ je o dva radikalno ra!li$ita pogleda na prirodu i sudbinu $ovje$anstva. Nji.ova se debata jednako ti$e vjere koliko ra!u&a. 5li o jedno& se deter&inisti i instru&entalisti &ogu slo2iti: te.nolo%ki napredak $esto obilje2ava prekretni e u povijesti. Novi ratarski i lova$ki alati doveli su do pro&jena obra!a a rasta popula ije, naseljavanja i rada. Novi na$ini transporta doveli su do %irenja i preustroja u trgovanju i poslovanju. Nova oru2ja i!&ijenila su odnose &oi &eGu dr2ava&a. 8ruga su prijelo&na otkria u podru$ji&a od &edi ine preko &etalurgije do &agneti!&a pro&ijenila na$in 2ivota na be!broj na$ina - a to $ine i danas. ; velikoj &jeri, ivili!a ija je svoj sada%nji oblik stekla kao re!ultat te.nologija koje su ljudi po$eli koristiti. #anje je ra!a!natljiv, &eGuti&, bio utje aj te.nologija, osobito intelektualni. te.nologija, na 'unk ioniranje ljudskog
6angdon *inner, DTe .nologies as =or&s o' 6i'eD, u Readin's in &(e !(i/osop(3 o* Tec(no/o'3% ur. 8avid #. )aplan E6an.a&, #8: Ho,&an U 6ittle'ield, 200>C, str. 109.
1:

&o!ga. +roi!vodi &isli - u&jetni$ka djela, !nanstvena otkria, si&boli o$uvani na doku&enti&a - vidljivi su, ali sa&a &isao nije. #nogo je 'osili!irani. tijela, ali ne postoji nijedan 'osili!irani u&. DHado bi. da &ogu .ladnokrvno i postepeno ra!viti prirodnu povijest intelektaD, pisao je B&erson 1?>1, Dali tko bi o!na$io stepeni e i grani e te nevidljive esen ijeLD1> 8anas se kona$no po$inju di!ati &agle koje su skrivale tu &eGuigru te.nologije i u&a. Nedavna otkria o neuroplasti$nosti $ine esen iju intelekta vidljivijo&, a njene stepeni e i grani e lak%e o!na$ivi&a. 5 ona ka2u da instru&enti koje $ovjek rabi kao pro%irenje i potporu svo& 2iv$ano& sustavu - sve te te.nologije koje su kro! povijest utje ale na to kako pronala!i&o, po.ranjuje&o i tu&a$i&o in'or&a ije, kako us&jerava&o pa2nju i !a %to koristi&o svoja $ula, kako pa&ti&o i kako !aboravlja&o - utje$u na 'i!i$ku strukturu i na$in rada ljudskog u&a. Nji.ovo& se upotrebo& jedni 2iv$ani sklopovi oja$avaju a drugi oslabljuju, i neka se obilje2ja u&nosti nagla%avaju dok druga blijede. Neuroplasti$nost predstavlja kariku koja na& je nedostajala da ra!u&ije&o kako in'or&a ijski &ediji i druge intelektualne te.nologije ostavljaju svoj trag u ra!voju ivili!a ije i kako na biolo%koj ra!ini us&jeravaju povijest ljudske svijesti. Zna&o da se osnovna struktura ljudskog &o!ga nije suvi%e pro&ijenila u posljednji. >0 000 godina.19 Bvolu ija na ra!ini gena odvija se neobi$no sporo, bare& kad je rije$ o ljudsko& poj&u vre&ena. No, po!nato na& je i da se na$in na koji ljudi &isle i djeluju tijeko& ti. &ilenija pro&ijenio gotovo preko grani e prepo!natljivog. )ako je o $ovje$anstvu
Halp. *aldo B&erson, D"ntelle tD, u B&erson: Essa3s and ?ec&ures ENe, Kork: 6ibrar0 o' 5&eri a, 1A?:C, str. >1<. 19 M. #ar0anne *ol', !rous& and &(e -Puid T(e -&or3 and -cience o* &(e Readin' 2rain ENe, Kork: 4arper, 200<C, str. 21<.
1>

1A:?. godine pri&ijetio 4. @. *e""s u knji!i -vje&s$i moza$ DNjegov dru%tveni 2ivot, njegove navike, posve su se pro&ijenile, dapa$e pro%le su kro! $itav obrat i preokret, dok je ono %to &u je nasljedno, $ini se, ostalo gotovo isto od kasnog ka&enog doba.D 13 Nova !nanja o neuroplasti$nosti sada raspleu tu !brku. Sigurnosni prostor intelektualni. i bi.evioralni. ograni$enja na%eg genskog koda veo&a je velik, i po nje&u sa&i kor&ilari&o. Oni&e %to $ini&o i kako to $ini&o, i! trenutka u trenutak, i! dana u dan, svjesno ili ne, &i utje$e&o na ke&ijske tokove u svoji& sinapsa&a i &ijenja&o svoj &o!ak. 5 kad dje i predaje&o svoje &isaone navike, bilo ti&e %to i& pru2a&o pri&jer, bilo %kolovanje& bilo &ediji&a, predaje&o i& i i!&jene u strukturi na%eg &o!ga. "ako ar.eologija jo% uvijek ne&a na$ina da istra2uje na$in rada na%e sive tvari u pro%losti, danas !na&o da je ne sa&o vjerojatno da je upotreba intelektualni. te.nologija kontinuirano utje ala na sklopovlje u na%oj glavi, nego da je &oralo biti tako. Svi ponavljani do2ivljaji djeluju na na%e sinapseF utoliko bi posebno sna2no i!ra2ene trebale biti pro&jene do koji. dola!i opetovano& upotrebo& instru&enata koji pro%iruju ili dopunjuju na% 2iv$ani sustav. "ako na 'i!i$koj ra!ini ne &o2e&o doku&entirati pro&jene u &i%ljenju koje su se dogodile u dalekoj pro%losti, &o2e&o se poslu2iti najsli$niji& &ogui& pri&jeri&a i! sada%njosti. +ri&jeri e, i!ravni doka! !a postojanje kontinuiranog pro esa &entalne regenera ije i degenera ije i&a&o u pro&jena&a u &o!gu koje nastaju kad slijepa osoba u$i $itati (raillevo pis&o. 5 ono jest te.nologija, in'or&a ijski &edij. "&ajui na u&u slu$aj londonski. taksista &o2e&o postulirati da, kako se ljudi pri snala2enju u prostoru sve vi%e
13

4. @. *ells, :or/d 2rain ENe, Kork: 8oubleda0, 8oran U /o., 1A:SC, str. vii.

oslanjaju na karte a sve &anje na vlastita sjeanja, oni gotovo sigurno prola!e i kro! anato&ske i kro! 'unk ionalne pro&jene u .ipoka&pusu i drugi& podru$ji&a &o!ga uklju$eni&a u prostorno &odeliranje i pa&enje. Sklopovi posveeni odr2avanju prostorni. predod2aba vjerojatno e se s&anjiti, dok e se podru$ja uklju$ena u de%i'riranje slo2eni. i apstraktni. vi!ualni. in'or&a ija po svoj prili i ra%iriti ili oja$ati. Osi& toga !na&o da uslijed pro&jena u &o!gu potaknuti. upotrebo& karata &o2e doi i do prena&jena, %to obja%njava kako sa %irenje& kartogra'ije dola!i do ja$anja apstraktnog &i%ljenja openito. +ro esi &entalne i dru%tvene prilagodbe novi& intelektualni& te.nologija&a odra2avaju se, i poja$avaju, pro&jena&a &eta'ora koji&a opisuje&o i obja%njava&o djelovanje prirode. )ada su karte u%le u opu upotrebu, ljudi su svakakve prirodne i dru%tvene odnose po$eli prika!ivati kao kartogra'ske odnose, dakle kao skup nepro&jenjivi., o&eGeni. poredaka unutar nekog realnog ili 'igurativnog prostora. +o$eli s&o D&apiratiD vlastiti 2ivot, svoje dru%tvene krugove, $ak i na%e !a&isli. @ledajui nji.alo &e.ani$kog sata, ljudi su o svo& &o!gu i tijelu - dapa$e, o ijelo& sve&iru po$eli ra!&i%ljati kao o ne$e&u %to Dradi kao satD. ; skladno pove!ani& satni& !up$ani i&a, koji se kreu u skladu sa !akoni&a 'i!ike i $ine dug i prepo!natljiv lana u!roka i posljedi a, prona%li s&o &e.anisti$ku &eta'oru koja nai!gled obja%njava rad svega i svakoga, te odnose svega sa sva$i&e. (og je postao Meliki urar. Njegova tvorevina vi%e nije bila otajstvo koje &ora&o pri.vatitiF postala je !agonetko& koja $eka svoje rje%enje. )ako je 13>3. napisao 8es artes: DNe&a nikakve su&nje da laste, kad sti2u s proljea, djeluju kao satovi.D1<
Hene 8es artes, T(e !(i/osop(ica/ :ri&in's o* Mescar&es% sv. :, T.e /orresponden e E/a&bridge: /a&bridge ;niversit0 +ress, 1AA1C, str. :0>.
1<

)arta i sat nei!ravno su pro&ijenili svijet ti&e %to su nas potaknuli na nove &eta'ore koji&a opisuje&o prirodne 'eno&ene. 8ruge su intelektualne te.nologije i!&ijenile je!ik i neposrednije i dublje: one stvarno &ijenjaju na$in na koji govori&o, slu%a&o, $ita&o i pi%e&o. #ogu to biti poveanja i s&anjenja vokabulara, i!&jene nor&i, dik ije ili poretka rije$i, ili poti anje slo2enije ili &anje slo2ene sintakse. Je!ik je, nai&e, !a ljudska bia pri&arno sredstvo svjesnog &i%ljenja, osobito !a vi%e oblike &i%ljenja, pa te.nologije koje djeluju na strukturu je!ika obi$no i&aju najvei utje aj na na% intelektualni 2ivot. Hije$i&a klasi$nog 'ilologa *altera J. Onga: DTe.nologije nisu tek i!vanjska po&agala nego i nutarnje trans'or&a ije svijesti, pogotovo onda kad a'i iraju sa&u rije$.D 13 +ovijest je!ika je takoGer i povijest u&a. Sa& je!ik nije te.nologija. Na%oj vrsti on je priroGen. Na%i &o!govi i tijela evoluirali su da i!govaraju i $uju rije$i. 8ijete nau$i govoriti a da ga to&e nitko ne pou$ava, kao %to ptii nau$e letjeti. (udui da su $itanje i pisanje !adobili tako va2nu ulogu !a na% identitet i kulturu, nije te%ko odati se pretpostav i da su i oni &eGu na%i& uroGeni& talenti&a. 5li nije tako. Jitanje i pisanje su neprirodni $inovi, koje o&oguuje tek svr.ovit ra!voj al'abeta i &nogi. drugi. te.nologija. Na%i u&ovi trebaju pouku o pis&u i &nogi& drugi& te.nologija&a. #ora&o i. nau$iti prevoditi si&boli$ke !nakove %to i. vidi&o u je!ik koji ra!u&ije&o. Jitanje i pisanje !a.tijevaju %kolovanje i vje2bu, pa tako i na&jerno, u&jetno oblikovanje &o!ga. 8oka!e !a taj pro es oblikovanja pronai e&o u &nogi& neurolo%ki& studija&a. +okusi su poka!ali da se &o!ak pis&ene osobe u &nogo$e&u ra!likuje od &o!ga nepis&ena $ovjeka - postoje ra!like u ra!u&ijevanju je!ika,
1?

*alter J. Ong, Ora/i&3 ami ?i&erac3 ENe, Kork: Houtledge, 2002C, str. ?2.

ali i u na$inu obrade vi!ualni. signala, ra!&i%ljanja i pa&enja. D;$iti $itatiD, kako i!vje%tava &eksi$ka psi.ologinja =egg0 Osrrosk0-Solis, doka!ano Dsna2no utje$e na oblikovanje odraslog neuropsi.olo%kog sustavaD.O1A " sni&ke &o!ga poka!uju da ljudi u $ije& se pisano& je!iku javljaju logogra'ski si&boli, poput kineskoga, stje$u &entalno sklopovlje !a $itanje koje se veo&a ra!likuje od sklopovlja kakvo nala!i&o u ljudi $iji pisani je!ik sadr2i 'onetski al'abet. ; svojoj knji!i o neuro!nanosti $itanja !rous& i /i'nja% ra!vojna psi.ologinja sa Sveu$ili%ta Tu'ts #ar0anne *ol' obja%njava: D"ako svako $itanje koristi neke dijelove $eonog i sljepoo$nog re2nja pri planiranju te anali!i !vukova i rije$i, $ini se da logogra'ski sustavi aktiviraju sasvi& posebne dijelove Vti.W podru$ja, osobito one koji su uklju$eni u vje%tine &otori$kog pa&enja.D 20 Ha!like u aktivnosti &o!ga doku&entirane su $ak i &edu $itatelji&a ra!li$iti. al'abetski. je!ika. +oka!alo se, pri&jeri e, da $itatelji engleskog vi%e koriste podru$ja &o!ga pove!ana s de%i'riranje& vi!ualni. oblika nego $itatelji talijanskog je!ika. Mjeruje se da ta ra!lika proi!la!i i! $injeni e da engleske rije$i $esto i!gledaju sasvi& druk$ije nego %to !vu$e, dok se talijanske naj$e%e i!govaraju onako kako su i napisane.21 Najstariji pri&jeri $itanja i pisanja stari su vi%e tisua godina. Jo% su se ?000. pr. n.e. upotrebljavale &alene glinene tabli e u koje bi se ure!ali jednostavni si&boli koji&a se bilje2ilo broj$ano stanje stoke i drugoga blaga. 8a bi se protu&a$ile $ak i tako rudi&entarne o!nake trebalo je otvoriti ni!
=. Ostrosk0-Sol's, #iguel 5rellano @arda i #art.a +ere!, D/an 6earning to Head and *rite /.ange t.e (rain Organi!ationL 5n Ble trop.0siologi al Stud0D, In&erna&iona/ journa/ o* !s3c(o/o'3% :A, br. 1 E200>C: 2<-:9. 20 *ol', !rous& and &(e -Puid% str. :3. 21 B. +aulesu et al., D80slePia: /ultural 8iversit0 and (iologi al ;nit0D, S ien e, 2A1 E13. o2ujka 2001C: 2139-3<. M. takoGer #aggie Ja kson, Mis&rac&ed T(e Erosion o* A&&en&ion and &(e Iomin' Mar$ A'e E5&.erst, NK: +ro&et.eus, 200?C, str. 13?-3A.
1A

novi. 2iv$ani. putova u &o!govi&a, koji e pove!ati vidni dio &o2dane kore sa susjedni& podru$ji&a &o!ga koja po&a2u da da&o s&isao ono&e %to do2ivljava&o. #oderna su istra2ivanja poka!ala da se 2iv$ana aktivnost du2 ti. putova udvostru$uje ili utrostru$uje kad gleda&o s&islene si&bole, u odnosu na gledanje bes&isleni. $r$karija. )ako opisuje *ol': DNa%i su pre i uspijevali pro$itati glinene tabli e !ato %to su nji.ovi &o!govi uspjeli pove!ati osnovna vidna podru$ja s obli2nji& podru$ji&a posveeni&a so'isti iranijoj vidnoj i poj&ovnoj obradi.D22 Te su ve!e, koje su ljudi ostavljali u nasljedstvo svojoj dje i u$ei i. slu2iti se tabli a&a, $inile osnovno sklopovlje potrebno !a pisanje. Ma2an iskorak !a te.nologiju pis&a dogodio se u $etvrto& tisuljeu pr. n.e. Tada su Su&erani, koji su 2ivjeli u porje$ju Bu'rata i Tigrisa na podru$ju dana%njeg "raka, po$eli pisati sustavo& klinasti. si&bola, a Bgipani su predstavljali pred&ete i ideje sve apstraktniji& .ijerogli'i&a nekoliko stotina kilo&etara !apadno. (udui da klinasto pis&o i .ijerogli'i sadr2avaju &noge logosilabi$ke !nakove, koji se ne odnose sa&o na stvari nego i na !vukove govora, od &o!ga su !a.tijevali &nogo vi%e od obi$ni. knjigovodstveni. si&bola. +rije nego bi $itatelj &ogao protu&a$iti !na$enje kojeg !naka, &orao bi ga anali!irati da vidi odnosi li se na pred&et ili na !vuk. Su&erani i Bgipani su &orali ra!viti 2iv$ane putove koji, pre&a *ol', doslov e idu Ds kraja na krajD &o2dane kore, spajajui podru$ja uklju$ena ne sa&o u vid i tu&a$enje nego i u slu., anali!u prostora i odlu$ivanje.2: +ostajui sve op%irniji, ti su logosilabi$ki sustavi sadr2avali vi%e stotina !nakova i nji.ovo je pa&enje i tu&a$enje postalo toliko &entalno !a.tjevno da je to vjerojatno ograni$avalo nji.ovu upotrebu na intelektualnu elitu koja je i&ala dovoljno vre&ena
22 2:

*ol', !rous& and &(e -Puid% str. 2A. "bid., str. :>.

i &isaonog prostora da i. savlada. 8a bi se te.nologija pis&a pro%irila dalje od su&erskog i egipatskog &odela i postala raspolo2iva &nogi&a a ne tek nekoli ini, &orala je postati puno, puno jednostavnija. To se nije dogodilo do - prili$no - nedavno. Oko <90. pr. n.e. @r i su i!u&ili prvi potpuni 'onetski al'abet. @r$ki al'abet i&ao je &noge pred%asnike, &eGu nji&a je osobito va2an slovni sustav koji su os&islili =eni$ani par stoljea prije, ali lingvisti se openito sla2u da je gr$ki bio prvi al'abet koji, osi& !a suglasnike, sadr2i !nakove i !a sa&oglasnike. @r i su anali!irali sve !vukove, ili 'one&e, koji se $uju u govorno& je!iku, i uspjeli su i. predstaviti ve s dvadeset i $etiri !naka, %to je nji.ov al'abet $inilo i sveobu.vatni& i e'ikasni& sustavo& !a $itanje i pisanje. DBkono&ija !nakovaD, pi%e *ol', s&anjila je Dvrije&e i pa2nju potrebne !a br!o prepo!navanjeD si&bola i stoga je !a.tijevala D&anje resursa !a per ep iju i pa&enjeD.2> Nedavna istra2ivanja &o!ga poka!uju da je aktiva ija &o!ga bitno &anja pri $itanju rije$i napisani. 'onetski& slovi&a u odnosu na tu&a$enje logogra&a ili drugi. slikovni. si&bola. @r$ko je pis&o postalo &odelo& !a veinu kasniji. !apadni. al'abeta, a!buka i abe eda, uklju$ujui latini u kojo& se slu2i&o i dan-danas. Njegov je dola!ak obilje2io po$etak jedne od najdalekose2niji. revolu ija u intelektualnoj povijesti $ovjeka: rije$ je o prijela!u s oralne kulture, u kojoj se !nanje prenosi prvenstveno govoro&, na pisanu kulturu, u kojoj pis&o postaje glavni& &edije& i!ra2avanja &isli. (ila je to revolu ija koja e na kon u pro&ijeniti 2ivot, i &o!ak, gotovo svako&e na kugli !e&aljskoj. Tu trans'or&a iju, &eGuti&, nisu svi po!dravili, bar ne u po$etku. +o$etko& $etvrtog stoljea pr. n.e., kad je pisanje u @r$koj jo% bilo prijeporna novotarija, +laton pi%e Ledar% dijalog
2>

"bid., str. 30-39.

o ljubavi, ljepoti i retori i. Naslovni lik u pri$i, graGanin 5tene, s veliki& govorniko& Sokrato& i!la!i u %etnju i!van grada. 8va prijatelja sjednu pod stablo pokraj potoka te !apodjenu dug i !a&r%en ra!govor. Haspravljaju o 'inesa&a dr2anja govora, prirodi 2udnje, ra!ni& obli i&a ludila i putovanju bes&rtne du%e, da bi se ra!govor okrenuo pisanoj rije$i. D+reostaje na& pitanjeD, &udruje Sokrat, Do ono& prikladno& i neprikladno& u pisanjuD.29 =edar pristaje na te&u i Sokrat ula!i u pri$u o susretu i!ni&no nadarenog egipatskog boga Tota, &edu $iji& su &nogi& pronalas i&a i pis&o, sjedni& od kraljeva Bgipta, Ta&o&. Tot Ta&u opisuje u&ijee pisanja i tvrdi da bi Bgipani&a trebalo dati da u2ivaju u njegovi& blagodati&a. Ono e, ka2e Tot, Du$initi narod Bgipta &udriji& i pobolj%at e &u pa&enjeD jer Dnudi pravi lijek !a pa&enje i &udrost.D Ta& se ne sla2e. +odsjea boga da i!u&itelj nije istovre&eno i najpou!daniji suda kad je rije$ o vrijednosti svoga i!u&a: D8o&i%ljati Tote, u jednoga je u&ijee da stvara a u drugoga da o ijeni koliko je u to&e %tete i koristi !a one koji se ti& tvorevina&a slu2e.D 5ko Bgipani nau$e pisati, nastavlja Ta&, Dpis&ena ... e u du%a&a oni. koji i. nau$e unijeti !aborav !bog nevje2banja pa&enja jer e u!dajui se u pis&o, u&jesto da stvari pri!ivaju u sjeanje i! sebe sa&i., sjeanja i!a!ivati i!vanjski& !nakovi&aD. +isana rije$ nije Dlijek !a pa&enje nego !a prispo&injanje, a svoji& u$eni i&a nosi% prividnu a ne istinitu &udrostD. Oni&a koji svoje !nanje prepu%taju pis&u Diako veino& ne!nali e, $init e se da su sve!nali eD. +ostat e Dne &udra i, nego na!ovi&udra iD. Sokrat, jasno je, dijeli Ta&ovo &i%ljenje. DSa&o bi tupanD, govori on =edru, &islio da je D!apis govora ne%to vi%e nego
/itati i! =edra E2<>b-2<< C navedeni su u! kon!ulta ije s prijevodi&a =ranje +etra$ia E1?A>C i #ilo%a Xuria E1A<AC te s i!vorniko&, dostupni& na perseus.&u*&s.edu= op. prev.
29

podsjetnik !a onoga koji !na o $e&u je govorD. Od rije$i !apisane u D rnu voduD tinte daleko je bolja ona koja se D!nanje& upisuje u du%uD u 2ivo& ra!govoru. Sokrat se sla2e da postoje prakti$ne koristi od toga da se ne$ije &isli !a.vate pis&o& - da se Dsaberu uspo&eneD !a D!aboravnu starostD - ali tvrdi da e oslanjanje na te.nologiju al'abeta i!&ijeniti $ovjekov u&, i ne na bolje. Supstitu ijo& vanjski. si&bola na &jesto unutarnji. sjeanja, pis&o prijeti da od nas u$ini plie &islio e, ka2e on, i spre$ava nas da postigne&o intelektualnu dubinu koja vodi &udrosti i istinskoj srei. Za ra!liku od govornika Sokrata, +laton je bio pisa , i iako se &o2e pretpostaviti da je dijelio Sokratovu !abrinutost da e pisanje postati nado&jestak !a pa&enje i tako dovesti do gubitka unutarnje dubine, sasvi& je jasno da je prepo!nao prednosti pisane nad i!govoreno& rije$ju. ; jedno& po!nato& i ilustrativno& odlo&ku s kraja Mr"ave% dijaloga !a koji se s&atra da je napisan otprilike u isto vrije&e kad i =edar, +laton na Sokratova usta napada Dpoe!ijuD i!javo& da u njegovoj savr%enoj dr2avi ne&a &jesta !a pjesnike. 8anas o poe!iji ra!&i%lja&o kao o dijelu knji2evnosti, no u +latonovo doba nije bilo tako. +oe!ija se re itirala a ne pisala, slu%ala a ne $italaF predstavljala je drevnu tradi iju us&enog i!ra2avanja koja je tada jo% bila u sredi%tu obra!ovnog sustava, kao i starogr$ke kulture openito. +oe!ija i knji2evnost bili su suprotstavljeni ideali intelektualnog 2ivota. +latonova !avada s pjesni i&a, provedena Sokratovi& glaso&, nije bila uperena protiv sti.a nego protiv oralne tradi ije - tradi ije barda 4o&era ali i sa&oga Sokrata - i na$ina &i%ljenja koji su oni odra2avali i poti ali. DOralno stanje u&aD, pi%e britanski stru$njak Bri 4avelo k u knji!i !red'ovor !/a&onu% bilo je +latonov najvei neprijateljD.23
Bri 5. 4avelo k, !re*ace &o !/a&o E/a&bridge #5: 4arvard ;niversit0 +ress, 1A3:C, str. >1.
23

; +latonovoj kriti i poe!ije, kako su poka!ali 4avelo k, Ong i drugi stru$nja i !a klasi$nu &isao, i&pli itna je obrana nove te.nologije pisanja, te stanja u&a %to ga ono poti$e: logi$kog, strogog, okrenutog sa&o&e sebi. +laton je prepo!nao veliku intelektualnu dobrobit koju bi ljudi &ogli i&ati od al'abeta, a i sa& ju je i&ao pi%ui. D+latonova 'ilo!o'ski analiti$ka &isaoD, pi%e Ong, Dbila je &ogua jedino u! u$inke koje je pisanje po$elo ostavljati na &entalne pro eseD. 2< Suptilno sukobljena gledi%ta o vrijednosti pis&a, i!nesena u Oedru i Mr"avi% svjedo$e o ten!ija&a koje je stvorio prijela! s oralne na pisanu kulturu. (io je to, kako to svaki na svoj na$in prepo!naju i Sokrat i +laton, po&ak koji se dogodio s i!u&o& jednog arte'aktnog instru&enta, al'abeta, koji e i&ati dubinske posljedi e !a na% je!ik i na%e u&ove. ; $istoj oralnoj kulturi &i%ljenje& upravlja sposobnost ljudskog pa&enja. Znanje je ono $ega se $ovjek &o2e sjetiti, a ono $ega se &o2ete sjetiti ograni$eno je ti&e koliko toga &o2ete dr2ati u glavi.23 )ro! tisuljea ljudske pretpis&ene povijesti je!ik se ra!vio tako da po&a2e po.raniti slo2ene in'or&a ije u pa&enju pojedin a te tako da olak%a ra!&jenu ti. in'or&a ija s drugi&a govoro&. DO!biljna &isaoD, pi%e Ong, bila je nu2no Dprepletena sa sustavi&a pa&enjaD.2A 8ik ija i sintaksa postale su i!ra2eno rit&i$ne, ugoGene u.u, a in'or&a ije su se kodirale uno%enje& uvrije2eni. 'ra!a - danas bis&o i. na!vali kli%eji&a - koje su po&agale u pa&enju. Znanje je bilo utjelovljeno u Dpoe!ijiD kako je de'inira +laton, a njoj posveena klasa pjesnika-u$enjaka postala je ljudski& instru&enti&a, intelektualni& te.nologija&a od krvi i &esa, !a po.ranu, do.vaanje i prijenos in'or&a ija. Zakoni, !apisi, transak ije,
2<

Ong, Ora/i&3 and ?i&erac3% str. ?0. M. Ong, Ora/i&3 and ?i&erac3% str. ::. 2A "bid., str. :>.
2?

odluke, tradi ije - sve %to bis&o danas Ddoku&entiraliD - u oralni& je kultura&a bilo, kako ka2e 4avelo k, Dsro$eno u pa&tljive sti.oveD i distribuirano Dpjevanje& ili re itiranje& naglasD.:0 6ako je &ogue da je oralni svijet na%i. daljnji. predaka bio e&o ionalno i intuitivno bogatiji nego %to danas &o2e&o poj&iti. # 6u.an je vjerovao da su pretpis&eni narodi &orali u2ivati osobito inten!ivan D$ulni do2ivljajD svijeta. )ad s&o nau$ili $itati, tvrdi on, po$eli s&o patiti od Do!biljne odvojenosti od osjeaja ili e&o ionalne anga2iranosti koju bi do2ivljavao nepis&en $ovjek ili dru%tvo.D:1 5li intelektualno, oralna je kultura na%i. predaka bila na &nogo na$ina plia od na%e. Zapisana rije$ !nanju je odrije%ila spone pa&enja pojedin a, a je!ik je oslobodila rit&i$ki. i ponavljajui. struktura na koje se &orao oslanjati pri pa&enju i re itiranju. Ona je u&u otvorila nove ob!ore &i%ljenja i i!ra2avanju. D+ostignua !apadnoga svijeta, o$ito je, svjedo$anstvo su ogro&ne vrijednosti pis&enostiD, pisao je # 6u.an.:2 ; knji!i Usmenos& i pismenos&% veo&a utje ajnoj studiji objavljenoj 1A?2. godine, Ong !au!i&a sli$no stajali%te. DOralne kultureD, pri&jeuje, Dproi!vodile su sna2ne i prelijepe verbalne i!ra!e velike u&jetni$ke i ljudske vrijednosti, koji su postali ne&ogui $i& je pis&enost !avladala psi.o&.D 5li pis&enost Dje apsolutno nu2na !a ra!voj ne sa&o !nanosti nego i povijesti, 'ilo!o'ije, obja%njavala$kog s.vaanja knji2evnosti i svake u&jetnosti, %tovi%e !a i!laganje sa&og je!ika Euklju$ujui govorni je!ikCD.:: ;&ijee pisanja je Dposve nepro jenjivo, ono je bitno !a ostvarivanje puniji. unutarnje-ljudski. poten ijalaD, !aklju$uje
Bri 5. 4avelo k, T(e Muse ?earns &o :ri&e Re*/ec&ions on Ora/i&3 and ?i&erac3 *rom An&iPui&3 &o &(e !resen& ENe, 4aven: Kale ;niversit0 +ress, 1A?3C, str. <>. :1 # 6u.an, Unders&andin' Media% str. 112-1:. :2 "bid., str. 120. :: Ong, Ora/i&3 and ?i&erac3% str. 1>-19.
:0

Ong. D+is&o u!visuje svijest.D:> ; +latonovo vrije&e i jo% stoljei&a poslije ta je u!vi%ena svijest bila re!ervirana !a elitu. +rije nego su se kognitivne dobrobiti al'abeta &ogle pro%iriti na &ase, trebalo je i!u&iti sljedei skup intelektualni. te.nologija, koje se ti$u transkrip ije, proi!vodnje i distribu ije pisani. djela.
:>

"bid., str. ?2.

4. Udubljena stranica )ad su ljudi po$eli pisati, !nakove su ure!ivali na sve %to bi i& se na%lo pri ru i - na glatke stijene, jepani e, da%$i e, tkanine, ko%tane plo$i e ili odlo&ljene ko&ade kera&ike. Takvi su usputni !apisi bili i!vorni &ediji pisane rije$i. Nji.ova je prednost bila u to&e %to su je'tini i i!obilni, a &ane su i& bile nepravilnost i veli$ina oblika, a i lako bi se i!gubili, ra!bili ili o%tetili. (ili su pogodni !a naslove i etikete, &o2da kakvu kratku bilje%ku, ali ne puno vi%e od toga. Niko&e ne bi palo na pa&et povjeriti duboku &isao ili dug lana !aklju$ivanja nekakvo& ka&enju ili ko&adu lon a. Spe ijali!irani &edij !a pisanje prvi su upotrebljavali Su&erani. Svoja klinasta slova ure!ivali su u plo$i e, pret.odno bri2ljivo pripre&ljene od gline koje je u #e!opota&iji bilo u obilju. Naku gline prvo bi oprali pa spljeskali u tanki $etverokut, da bi ga ispisali nao%treno& trstiko& i !ati& osu%ili na sun u ili u pei. Na te trajne plo$i e !apisivali su dr2avne spise, poslovnu koresponden iju, trgova$ke potvrde i pravne ugovore, ali i dulja djela bli2a knji2evnosti, kao %to su povijesne i religijske pri$e te opisi aktualni. dogaGanja. 8ulje !apise s&je%tali su tako %to su i. nu&erirali, $i&e bi od plo$i a stvorili slijed Dstrani aD koje nagovje%taju oblike &oderne knjige. @linene plo$i e stoljei&a su bile veo&a popularan &edij, ali nji.ova pripre&a, preno%enje i po.rana bili su naporni pa su obi$no bile re!ervirane !a 'or&alne

doku&ente koje su ispisivali slu2beni pisari. +isanje i $itanje jo% uvijek su bili rijetki talenti. Oko 2900. pr. n.e. Bgipani su od biljke papirusa, koja sa&oniklo raste po $itavoj delti Nila, po$eli proi!voditi svitke. +rvo je od biljke trebalo odvojiti vlakna, !ati& i. ukri2ana polo2iti i posu%iti tako da otpuste sokove. Nji.ova bi s&ola tako slijepila vlakna u listove, koje je !ati& trebalo tui dok ne nastane glatka, bijela povr%ina !a pisanje, ne tako ra!li$ita od papira koji& se danas slu2i&o. 6ijepei krajeve listova i!raGivali su se svi i, dugi do $ak dvadeset listova, a svi i su, poput nekada%nji. glineni. plo$i a, ponekad $inili nu&erirane ni!ove. Savitljivi, prenosivi i laki !a po.ranu i odr2avanje, svi i su nudili !natne prednosti u odnosu na &nogo te2e glinene plo$i e. @r i i Hi&ljani pri.vatili su svitak kao pri&arni &edij !a pisanje, iako je perga&ena, i!raGena od ko!je ili ov$je ko2e, s vre&eno& !a&ijenila papirus kao &aterijal !a i!radu svitaka. Svi i su bili skupi. +apirus je trebalo dovesti i! Bgipta, a i!rada perga&ene od ko2e bila je dugotrajan posao koji je !a.tijevao veliku vje%tinu. )ako je pisanje postajalo sve ra%irenije, rasla je potra2nja !a je'tiniji& rje%enji&a, ne$i&e %to bi slu2ilo %kolar i&a !a bilje%ke i sastavke. Tako je nastala nova naprava !a pisanje, vo%tana tabli a. Ona se sastojala od jednostavnog drvenog okvira ispunjenog sloje& voska. ; vosak su se ure!ivala slova novo& vrsto& pisaljke, koja je osi& nao%trenog vr.a i&ala i tupi kraj, koji je slu2io !a brisanje. (udui da su se tabli e lako brisale, u$eni i i drugi pis i &ogli su i. koristiti vi%ekratno, %to i. je $inilo ekono&i$niji&a od svitaka. "ako te.ni$ki pri&itivna, vo%tana je tabli a i&ala veliku ulogu u pretvaranju $itanja i pisanja i! spe ijali!irane, 'or&alne vje%tine u obi$nu, svakodnevnu aktivnost - bar kad je rije$ o pis&eni& graGani&a. Mo%tana tabli a bila je va2na !bog jo% jednog ra!loga. )ad su u anti i .tjeli na je'tin na$in po.raniti ili distribuirati dulji

tekst, pove!ali bi nekoliko plo$i a ko2no& ili platneno& trako&. Te uve!ane plo$i e, i sa&e dosta popularne, poslu2ile su kao predlo2ak jedno& anoni&no& ri&sko& obrtniku koji je, nedugo nakon )ristova vre&ena, u%io nekoliko listova perga&ene i!&eGu dva tvrda ko&ada ko2e te tako i!radio prvu pravu knjigu. "ako je trebalo proi nekoliko stoljea prije nego %to e uve!ana knjiga, ili kodeks, !a&ijeniti svitak, prednosti te te.nologije &ora da su bile o$ite $ak i njeni& prvi& korisni i&a. (udui da je pisar &ogao pisati po obje&a strani a&a kodeksa, !a takvu knjigu je trebalo &nogo &anje perga&ene ili papirusa nego !a Ejednostrano ispisanC svitak, %to je !na$ajno s&anjilo proi!vodne tro%kove. )njige su, nadalje, bile &nogo ko&paktnije pa i. je bilo lak%e prenositi i sakrivati. ;br!o su postale o&iljeno& 'or&o& !a objavljivanje biblija i drugi. kontrover!ni. djela. Osi& toga, u knji!i je lak%e nai ono %to tra2ite: vi%e niste &orali od&otavati ijeli svitak do odlo&ka koji vas !ani&a, sa&o biste prelistali nekoliko strani a. "ako se te.nologija knjige ne!austavljivo %irila, nasljeGe i!govorene rije$i jo% uvijek je bitno uvjetovalo kako e se rije$i na strani a&a pisati i $itati. ; staro doba $itanje u sebi bila je uglavno& nepo!nata pojava. Novi kodeksi, kao i plo$i e i svi i prije nji., skoro su se uvijek $itali naglas, bio $itatelj sa& ili u dru%tvu. ; slavno& odlo&ku i! Ispovijes&i% sv. 5ugustin opisuje svoje i!nenaGenje kad je oko :?0. n.e. !atekao 5&bro!ija, &ilanskog biskupa, kako $ita u sebi: D)ad je $itao, o$i su &u letjele preko strani a, dok bi &u glas i je!ik &irovaliD, pi%e 5ugustin. DJesto, kad bi. bio prisutan E...C vidio sa& ga gdje tako $ita sasvi& ti.o i nikada druga$ije.D Za$uGen takvi& neobi$ni& pona%anje&, 5ugustin se pitao tjera li 5&bro!ija Dpotreba da $uva glas, koji &u je vrlo lako !nao pro&uknutiD.1
5urelije 5ugustin, Ispovijes&i% prev. Stjepan 4osu EZagreb: )r%anska sada%njost, 1A?2C, str. 110.
1

8anas na& je to te%ko i !a&isliti, ali u po$etku se pisalo be! ra!&aka i!&eGu rije$i. ; knjiga&a koje su napravili pisari, rije$i teku be! prestanka kro! ijele retke po $itavoj strani i - danas to na!iva&o s riptura ontinua. Nepostojanje ra!&aka &edu rije$i&a odra2ava porijeklo je!ika u govoru. )ad govori&o, ne u&ee&o stanke i!&eGu svake rije$i - s na%i. usana teku dugi, neisprekidani ni!ovi slogova. +rvi& pis i&a nije padalo na kraj pa&eti da u&etnu ra!&ake &eGu rije$i. Oni su jednostavno rranskribirali govor i pisali onako kako su i& u%i $ule. E" dana%nja dje a dok u$e pisati isprva spajaju rije$i. (a% kao i prvi pis i, ona pi%u kako $uju.C +isari, osi& toga, uope nisu obraali pa2nju na poredak rije$i u re$eni i. ; govorno& je!iku !na$enje se uvijek u najveoj &jeri prenosi &odula ijo&, naglasni& obras e& koji& govornik i!govara slogove, i pis&o se vodilo !a to& oralno& tradi ijo&. Tu&a$ei ono !apisano u knjiga&a, $itatelj se u rano& srednje& vijeku nije &ogao voditi !a poretko& rije$i u !na$enjsko& s&islu. Ta pravila jo% nisu bila i!&i%ljena.2 Nepostojanje ra!&aka &eGu rije$i&a ni konven ija o poretku rije$i u re$eni i Dote2alo je kognitivni teretD $itatelji&a u starini, obja%njava Jo.n Saenger u knji!i Razma$ meQu rije#ima% njegovoj povijesti rukopisne knjige.: Jitateljeve su se o$i sporo i isprekidano kretale re i&a, s $esti& stanka&a i vraanje& na po$etak re$eni e, dok su se trudili s.vatiti gdje jedna rije$ !avr%ava a po$inje druga, te koju ulogu u !na$enju re$eni e i&a koja rije$. Jitanje je nalikovalo rje%avanju slagali e. Jitava je &o2dana kora, uklju$ujui $eona podru$ja pove!ana s rje%avanje& proble&a i dono%enje& odluka, &orala kipjeti 2iv$ano& aktivnosti.
+aul Saenger, -pace 2e&>een :ords T(e Ori'ins o* -i/en& Readin' E+alo 5lto: Stan'ord ;niversit0 +ress, 1AA<C, str. 1> : "bid., str. <.
2

Spor, kognitivno !a.tjevan !adatak prepo!navanja teksta $inio je $itanje naporni&. To je ujedno bio i ra!log !bog kojeg nitko, osi& pokojeg $udaka poput 5&bro!ija, nije $itao u sebi. "!govarajui slogove bilo je bitno lak%e de%i'rirati tekst. Ta ograni$enja, koja bi na& se danas $inila nepri.vatljiva, nisu bila tako va2na !a kulturu koja je jo% uvijek ukorijenjena u oralno&. DOnaj tko $ita naglas oslobaGa &edni tok &etri$ki. i ak enatski. obra!a a i!govorenog tekstaD, pi%e Saenger, Dpa se nije s&atralo da odsustvo ra!&aka &eGu rije$i&a u gr$ko& i latinsko& o&eta $itanje, kao %to bi to !na$ilo &oderno& $itatelju, koji te2i br!o& $itanju.D > Osi& toga, veina pis&eni. @rka i Hi&ljana bila je vi%e nego !adovoljna ti&e da i& knjige $itaju robovi. +isani je!ik kao !asebna 'or&a jo% se dugo nakon propasti Hi&skog /arstva nee odvojiti od oralne tradi ije i po$eti prilagoGavati spe i'i$ni& potreba&a $itatelja. )ako je od&i ao srednji vijek, broj pis&eni. ljudi - vlastodr2a a, u$enika, trgova a, ple&enita%a - neprekidno je rastao i poveavao se broj dostupni. knjiga. #noge nove knjige bile su te.ni$ke prirode, pisane s na&jero& da budu prakti$ne i re'erentne, a ne da se $itaju kao neki vid provoGenja slobodnog vre&ena. 6judi su sada 2eljeli, i trebali, $itati br!o i privatno. Jitanje je postajalo u sve &anjoj &jeri i!vedbeni $in, a sve vi%e sredstvo osobnog u$enja i napredovanja. Tako je do%lo do najva2nije preobra!be pisanja od i!u&a 'onetskog al'abeta. +o$etko& drugog tisuljea pis i su u svoji& djeli&a po$eli na&etati pravila poretka rije$i u re$eni i, s&je%tajui rije$i u predvidljive, standardi!irane sintakti$ke sustave. "stodobno su pisari, prvo i "rskoj i Bngleskoj a !ati& i u ostatku Burope, po$eli dijeliti re$eni e
>

"bid., str. 11.

na pojedina$ne rije$i odvojene ra!&a i&a. ; trinaesto& stoljeu s riptura ontinua ve je gotovo posve !astarjela, kako u latinsko& tako i u narodni& je!i i&a. +o&alo su se uobi$ajili i interpunk ijski !nakovi, koji su $itatelji&a jo% vi%e olak%avali posao. +isanje se po prvi puta obraa jednako oku koliko i u.u. Zna$aj ti. pro&jena te%ko je preuveli$ati. +ojava standardnog poretka rije$i u re$eni i dovela je do revolu ije u strukturi je!ika, koja je, kako pri&jeuje Saenger, Dbila u su%tini suprotna anti$koj te2nji &etri$koj i rit&i$koj elokventnosti.D9 ;&etanje ra!&aka i!&eGu rije$i u&anjilo je kognitivni napor pri de%i'riranju teksta i o&oguilo ljudi&a da $itaju br!o, u sebi, i s vi%e ra!u&ijevanja. Taj stupanj te$nog vladanja teksto& trebalo je nau$iti. )ako poka!uju &oderna istra2ivanja na &ladi& $itatelji&a, $itanje !a.tijeva ko&pleksne pro&jene u &o2dano& sklopovlju. "skusni $itatelji, obja%njava #ar0anne *ol', ra!vili su spe ijali!irana podru$ja u &o!gu posebno ba2darena !a br!o de%i'riranje teksta. Ta su podru$ja ustrojena tako Dda predstavljaju va2ne vi!ualne, 'onolo%ke i se&anti$ke in'or&a ije i da i. do.vaaju br!o poput &unjeD. ; vidno& dijelu &o2dane kore, pri&jeri e, nastaje Dpravi kola2D neuronski. skupova posveeni. prepo!navanju, u &ilisekunda&a, Dvi!ualni. predod2aba slova, slovni. obra!a a i rije$iD.3 )ako &o!ak postaje sve vi$niji dekodiranju teksta, &o2e posveivati sve vi%e resursa interpreta iji !na$enja, a neko !a.tjevan !adatak rje%avanja proble&a postaje pro es koji je u biti auto&atski. +ostaje &ogue ono %to danas na!iva&o Ddubinski& $itanje&D. D#ijenjajui neuro'i!iolo%ki pro es $itanjaD, ra!dvajanje rije$i DoslobaGa intelektualne sposobnosti $itateljaD, pi%e
"bid., str. 19. #ar0anne *ol', !rous& and &(e -Puid T(e -&or3 and -cience o* &(e Readin' 2rain ENe, Kork: 4arper: 200<C, str 1>2->3.
3 9

SaengerF D$ak i $itatelj skro&nijeg intelektualnog kapa iteta &ogao je $itati s vi%e lakoe i ra!u&jeti sve vei broj sve te2i. tekstova.D< Jitatelji su po$eli $itati e'ikasnije, ali i pa2ljivije. Za $itanje duge knjige u sebi potrebna je sposobnost posti!anja vi%esatne kon entra ijeF kako danas ka2e&o, knjiga nas treba DuvuiD u sebe. Stei takvu &entalnu dis iplinu nije bilo lako. +rirodno stanje ljudskog &o!ga, a isto vrijedi i !a &o!ak veine na%i. srodnika u 2ivotinjsko& arstvu, stanje je rasute pa2nje. ;roGena na& je sklonost da vrluda&o pogledo&, koji na& slijedi i pa2nja, s jednog na drugi pred&et, tako da bude&o %to bolje svjesni svega oko nas. ; na%e& su &o!gu neuro!nanstveni i otkrili pri&itivne &e.ani!&e Dodo!do pre&a goreD koji, kako ka2u autori $lanka u $asopisu Iurren& 2io/o'3% Ddjeluju i!ravno na poda i&a i! osjetila, te br!o i be! voljne kontrole pre&je%taju pa2nju na istaknuta vi!ualna obilje2ja koja bi &ogla biti va2naD.? Najvi%e na& pa2nju privla$i svaka na!naka pro&jene u okolini. DNa%a su osjetila 'ino ba2darena na pro&jeneD, obja%njava #a0a +ines s #edi inskog instituta 4o,ard 4ug.es. DNepokretni ili nepro&jenjivi pred&eti postaju dijelo& okoli%a i uglavno& i. ne pri&jeuje&oD. 5li $i& se Dne%to u okolini pro&ijeni, tu pro&jenu treba&o pri&ijetiti jer bi ona &ogla !na$iti opasnost - ili dobru priliku.D A Jesti, br!i i re'leksni po&a i sredi%ta pa2nje bili su klju$ni !a na% opstanak. Oni s&anjuju vjerojatnost da e nas grabe2ljiva i!nenada napasti ili da e&o previdjeti obli2nji i!vor .rane. Najvei& dijelo& na%e povijesti, nor&alna putanja ljudske &isli bila je sve sa&o ne linearna.
Saenger, -pace 2e&>een :ords% str. 1:. /.arles B. /onnor, 4o,ard B. Bget., i Steven Kantis, DMisual 5ttention: (otto&-;p Mersus Top-8o,nD, Io'ni&ive 2io/o'3% 1> E9. listopada 200>C: ?90-92. A #a0a +ines, DSensing /.ange in t.e Bnviron&entD, u -eein'% +earin'% and -me//in' in &(e :or/d A Repor& *rom &(e +o>ard +u'(es Medica/ Ins&i&u&e% velja$a 1AA9: ((mi.or'5senses5a/91.(&m/.
? <

Jitati knjigu !na$i &isliti neprirodno. 8ok $ita&o, !a.tijeva se trajno odr2avanje neprekinute pa2nje na jedan jedini nepokretni pred&et. Od $itatelja se prito& !a.tijeva da se s&jesti, kako ka2e T. S. Bliot u Jetiri kvarteta, na Dstabilno &jesto u svijetu koji se &ijenjaD. Jitatelj &ora uvje2- bati svoj &o!ak da !ane&ari sve drugo %to se dogaGa oko njega, da se opre porivu da &u pa2nja vrluda po sve&u %to privu$e osjetila. #ora skovati ili oja$ati 2iv$ane ve!e potrebne !a su!bijanje te instinktivne rastresenosti ti&e %to e pobolj%ati Dkontrolu odo!go pre&a doljeD nad vlastito& pa2njo&.10 DSposobnost da se relativno besprekidno usredoto$i&o na jednu jedinu !adauD, pi%e Maug.an (ell, !nanstveni psi.olog na londonsko& )ingOs /ollegeu, predstavlja Dneobi$nu ano&aliju u povijesti na%eg psi.olo%kog ra!voja.D11 #nogi su ljudi, dakako, uvje2bavali sposobnost odr2avanja pa2nje i puno prije pojave knjige, pa i pis&a. 6ova , obrtnik, asket: svi su oni &orali vje2bati svoj &o!ak da i& kontrolira i usredoto$uje pa2nju. )od $itanja knjiga i!ni&no je to %to se duboka kon entra ija ko&binira s veo&a aktivni& i e'ikasni& de%i'riranje& teksta i interpreta ijo& !na$enja. Jitanje ni!a ispisani. strani a bilo je vrijedno ne sa&o !bog !nanja %to ga je $itatelj stje ao i! autorovi. rije$i nego i !bog na$ina na koji su te rije$i pokretale intelektualne re!onan ije u $itateljevu u&u. ; ti.i& prostori&a koje je otvorilo vi%esatno, neo&etano $itanje knjige, ljudi
Jini se da &o!ak odr2ava voljnu Eodo!go pre&a doljeC kontrolu nad pa2njo& tako %to sinkroni!irano aktivira neurone u prednje& $eono& dijelu &o2dane kore. D+otrebno je &nogo snage u prednje& $eono& dijelu &o!ga da biste se natjerali ne u!i&ati u ob!ir jake Vo&etajueW signaleD, ka2e neuro!nanstvenik Hobert 8esi&one s #"T-a. M. Jo.n Tie&e0, DBar +lugs to 6asers: T.e S ien e o' /on entrationD, Ne> ,or$ Times% 9. svibnja 200A. 11 Maug.an (ell, DT.e #0t. o' t.e /on entration OasisD, blog Mind +ac$s% 11. velja$e 200A: mind(ac$s.com56/o'5911<5195&(e@m3&(@o*@ &(e@conc.(&m/. EM. takoGer knjigu Mind +ac$s koju taj blog prati, prevedenu kao Tajne uma EZagreb, Jesenski i Turk, 2009C op. prev.C
10

su stvarali vlastite aso ija ije, i!vla$ili vlastite !aklju$ke i analogije, i gradili vlastite !a&isli. #islili su dubinski, kao %to su dubinski i $itali. Ji& su po$eli $itati u sebi, $ita$i su po$eli prepo!navati pro&jene u svojoj svijesti koje do2ivljavaju pri uranjanju u strani e knjige. Srednjovjekovni biskup "sak Sirijski opisuje kako je, svaki put kad bi $itao u sebi Dkao u snu ula!io u stanje u koje& su &i &isli i osjeti sabrani. 5ko bi ta ti%ina potrajala, u sr u bi &i vrenje sjeanja popustilo, a unutarnje &isli bi &i ne!austavljivo slale valove i valove radosti, koji nadiru neo$ekivano i i!nenadno, na &oje us.ienje.D 12 Jitanje knjige bio je &editativan $in ali nije podra!u&ijevao bistrenje u&a. Hije$ je bila o njegovu ispunjavanju, osvje2avanju. Jitatelji su odvajali pa2nju od vanjskog toka osjeta kako bi se dublje susreli s unutarnji& toko& rije$i, ideja i e&o ija. (ila je to - i jest bit tog jedinstvenog pro esa dubinskog $itanja. Tu Dneobi$nu ano&alijuD u na%oj psi.olo%koj povijesti o&oguila je te.nologija knjige. #o!ak $ita$a bio je &nogo vi%e od &o!ga pis&ene osobe. (io je to pis&eni &o!ak. +ro&jene u pisano& je!iku oslobodile su kako pis a tako i $itatelja. S riptura ontinua nije s&etala sa&o pri de%i'riranju tekstaF bila je to patnja i !a onoga tko pi%e. 8a bi i!bjegli taj &ukotrpan posao, pis i su obi$no diktirali svoja djela pro'esionalno& pisaru. Ji& je uvoGenje ra!&aka &eGu rije$i&a olak%alo pisanje, autori su se latili pera i po$eli sa&i u &iru stavljati svoje rije$i na strani e. 8jela su i& trenuta$no postala osobnija i odva2nija. +o$eli su objavljivati nekonven ionalne, skepti$ke, pa i .ereti$ke i prevratni$ke ideje, po&i$ui grani e !nanja i kulture. Hadei
/itirano u 5lberto #anguel, A +is&or3 o* Readin' ENe, Kork: Miking, 1AA3C, str. >A. Hani kr%ani prakti irali su religijski oblik $itanja (iblije !van /ec&io divina% ili bo2ansko Jitanje. 8uboko &editativno $itanje s&atralo se na$ino& pribli2avanja bo2ansko&.
12

u osa&i svoji. odaja, benediktinski je redovnik @uibert i! Nogenta i&ao .rabrosti !apisati krivovjerne interpreta ije sveti. spisa, slikovite opise svoji. snova kao i erotsku poe!iju - takvo %to nikad ne bi bilo napisano da je bilo potrebe !a diktiranje& pisari&a. )ad je u po!ni& godina&a i!gubio vid pa se &orao vratiti diktiranju, po2alio se da &ora pisati Dsa&o glaso&, be! ruke, be! o$ijuD.1: 5utori su, nadalje, po$eli naveliko prepravljati i ureGivati svoja djela, %to je diktiranje i!ra!ito ote2avalo. " to je i!&ijenilo sadr2aj i 'or&u pisanja. +isa je, obja%njava Saenger, po prvi put D&ogao vidjeti svoj rukopis kao jelinu te je, slu2ei se bilje%ka&a koje su upuivale na druga &jesta u tekstu, &ogao ra!viti unutarnje odnose i ukloniti ponavljanja, uobi$ajena u diktiranoj literaturiD ranog srednjeg vijeka.1> 5rgu&enti u knjiga&a postali su dulji i jasniji, ali i ko&pleksniji i !a.tjevniji, jer su se pis i svjesno trudili biti ra'iniraniji i u i!no%enju i u logi i i!voGenja svoji. !a&isli. 8o kraja $etrnaestog stoljea pisana su djela ve naj$e%e podijeljena na odlo&ke i poglavlja, a ponekad i&aju i sadr2aj koji e po&oi $itatelju da se snaGe u sve slo2eniji& struktura&a djela. 19 " u pro%losti je, naravno, bilo osjetljivi. i sa&osvjesni. tekstova, kako pro!ni. tako i poetski., kako elegantno poka!uju +latonovi dijalo!i, ali nove konven ije u pisanju uvelike su pro%irile proi!vodnju knji2evni. djela, osobito oni. pisani& narodni& je!i i&a. Ha!voj te.nologije knjige i!&ijenio je osobni do2ivljaj pisanja i $itanja. "&ao je i dru%tvene posljedi e. Opa kultura
M. Saenger, -pace 2e&>een :ords% str. 2>A-90. "bid., str. 29?. *alter J. Ong pri&jeuje da se inten!itet ureGivanja jo% poja$ao kad je nakladni$ki posao postao so'isti iraniji: DTisak podra!u&ijeva da je osi& autora u proi!vodnju djela uklju$eno vi%e ljudi - nakladnika, agenata, urednika u nakladni%tvu, prireGiva$a i drugi.. " prije i poslije nji.ovi. !a.vata, pisanje radi objavljivanja $esto je !a.tijevalo &ukotrpan rad na tekstu od strane autora, reda veli$ina koji je bio prakti$ki nepo!nat u rukopisnoj kulturi.D Ora/i&3 and ?i&erac3% str. 122. 19 Saenger, -pace 2e&>een :ords% str. 29A-30.
1> 1:

po$ela se oblikovati, i na o$ite i na suptilne na$ine, oko prakse $itanja u sebi. +ro&ijenila se priroda %kolstva i naobra!be, a sveu$ili%ta su po$ela isti ati privatno $itanje kao bitnu dopunu predavanja u u$ioni a&a. )nji2ni e su po$ele !au!i&ati sredi%nju ulogu u sveu$ili%no& 2ivotu, i openitije, u 2ivotu grada. #ijenjala se i ar.itektura knji2ni a. Na &jestu privatni. ni%a i separea, graGeni. !bog $itanja naglas, ni ale su velike javne $itaoni e u koji&a su u$eni i, pro'esori i drugi korisni i !ajedno sjedili !a dugi& stolovi&a i $itali u sebi. He'erentna djela, poput rje$nika, glosara i konkordan i postala su va2na po&o u $itanju. +ri&jer i drago jeni. tekstova $esto su se ve!ivali lan i&a !a pisae stolove knji2ni e. 8a bi se ispunila sve vea potra2nja !a knjiga&a nastala je nakladni$ka industrija. +roi!vodnja knjiga, koja je dugo bila u do&eni vjerskog pisara koji radi u skriptoriju sa&ostana, po$ela se entrali!irati u svjetovni& radioni a&a, u koji&a su pro'esionalni pisari radili !a nova po nalogu vlasnika. Stvorilo se 2ivo tr2i%te rabljeni. knjiga. +rvi put u povijesti, knjige su dobile ijenu.13 Te.nologija pisanja stoljei&a je odra2avala, i osna2ivala, intelektualnu etiku oralne kulture u kojoj je nastala. +isanje i $itanje tabli a, svitaka i ranili kodeksa nagla%avalo je ra!voj i %irenje !nanja u !ajedni i. )reativnost pojedin a bila je podlo2na potreba&a !ajedni e. +isanje je jo% uvijek prije svega bilo sredstvo bilje2enja postojeeg, a tek onda sredstvo sastavljanja ne$eg novog. Sada pak pisanje po$inje utirati, i %iriti, novu intelektualnu etiku: etiku knjige. Ha!voj !nanja postao je u sve veoj &jeri privatni $in, u koje& je svaki $itatelj !a sebe stvarao osobnu sinte!u ideja i in'or&a ija koje se prenose djeli&a drugi. &islila a. Ja$ao je osjeaj individuali!&a. DJitanje u sebiD, kako pi%e
M. /.ristop.er de 4a&el, D+utting a +ri e on "tD, uvod u #i .ael Ol&ert, T.e -mi&(sonian 2oo$ o* 2oo$s E*as.ington, 8./.: S&it.sonian (ooks, 1AA2C, str. 10.
13

knji2evnik i povjesni$ar Ja&es /arroll, Distodobno je i obilje2je i sredstvo posti!anja sa&osvijesti, pri $e&u onaj tko !na preu!i&a odgovornost !a ono !nano.D1< "stra2ivanje u ti%ini i sa&oi postalo je preduvjeto& intelektualnog postignua. "!vornost &isli i stvarala$ki i!ra! postali su istaknuti& obilje2ji&a &odernog u&a. Sukob govornika Sokrata i pis a +latona kona$no je odlu$en, u +latonovu korist. No, pobjeda nije bila potpuna. (udui da su rukopisni kodeksi jo% bili rijetki i skupi, intelektualna etika knjige, a i u&a dubinskog $itatelja, ostala je na relativno usko& sloju privilegirani. graGana. +is&o, &edij je!ika, prona%lo je pak svoj idealni &edij u knji!i, &ediju pis&a. )njige su, &eGuti&, tek trebale pronai svoj idealni &edij - te.nologiju koja e i& o&oguiti je'tinu, br!u i obilatu proi!vodnju i distribu iju. Negdje oko 1>>9. godine nje&a$ki je !latar i&eno& Jo.annes @utenberg napustio Strasbourg, u koje& je 2ivio nekoliko godina, da bi se vratio Hajno& u svoj rodni grad #ain!. ; sebi je nosio jednu veliku tajnu. Me je bare& deset godina krio&i e radio na nekoliko i!u&a !a koje je vjerovao da e, kad i. se ko&binira, poslu2iti kao te&elj posve nove vrste nakladni$kog poslovanja. Midio je priliku da se auto&ati!ira proi!vodnja knjiga i drugi. pisani. djela, pri $e&u e se $asni pisari !a&ijeniti novoi!graGeni& tiskarski& stroje&. Nakon %to si je priskrbio dva po!a&a%na !aj&a od Jo.anna =usta, svog i&unog susjeda, @utenberg otvara radioni u u #ain!u, kupuje ne%to &aterijala i alata, i pri&a se posla. )oristei se svoji& &etalur%ki& !nanje&, i!raGuje &ale, 'leksibilne kalupe u koji&a e u &etalnoj leguri odliti slova, sva iste visine ali ra!li$iti. %irina. 6ijevana
1<

Ja&es /arroll, DSilent Heading in +ubli 6iteD, 2os&on G/o6e% 12. velja$e 200<.

slova, ili po&i$ni slog, &ogla su se br!o poslo2iti tako da sa$ine strani u teksta spre&nog !a otisak, i !ati&, kad se posao obavi, ponovo rastaviti i preslo2iti u novu strani u. 1? @utenberg je projektirao i pobolj%anu ver!iju drvene tiskarske pre%e s vijko&, sli$ne onoj kojo& se u to doba ijedila vinova lo!a, kojo& se slika strani e koju treba otisnuti &ogla prenijeti na perga&enu ili papir be! &rlja. 5 i!u&io je i trei kriti$ni ele&ent svog tiskarskog sustava: tintu na ba!i ulja koja se pri&a !a &etalni slog. 8ovr%iv%i svoj tiskarski stroj, @utenberg ga je ubr!o uposlio !a tiskanje potvrda o oprostu !a )atoli$ku rkvu. +osao je vjetao, ali nije bio ba% ono %to je @utenberg i&ao na u&u. Za svoj je stroj gajio &nogo vee a&bi ije. ;! po&o =ustovog !aj&a po$eo je pripre&ati svoje prvo veliko djelo, veli$anstveno dvosve%$ano i!danje (iblije koje e nositi njegovo i&e. Na 1200 strani a, svaka s >2 retka, @utenbergova (iblija bila je otisnuta &asni& goti$ki& slovi&a bri2ljivo i!raGeni& tako da opona%aju rukopis najbolji. nje&a$ki. pisara. (iblija, !a $iju je pripre&u trebalo bare& tri godine, bila je @utenbergov triju&'. 5 bila je i njegova propast. Nakon %to je otisnuo tek dvjesto pri&jeraka, 1>99. &u ponestaje nov a. Ne uspijevajui platiti ka&ate na kredit, prisiljen je predati tiskarski stroj, slog i tintu =ustu i odrei se trgovanja otisnuti& &aterijalo&. =ust, koji se obogatio uspje%no& karijero& trgov a, poka!ao se u&je%ni& u tiskarsko& poslovanju koliko je @utenberg bio u&je%an u tiskarskoj &e.ani i. Zajedno s +etero& S .oe''ero&, jedni&
@utenberg nije bio prvi i!u&itelj po&i$nog sloga. Oko 1090. godine kineski je obrtnik i&ena +i S.eng i! &ali. ko&ada gline i!raGivao kalupe !a odljev kineski. logogra&a. @lineni slog koristio se !a tisak te.niko& ru$nog utiskivanja, isto& ono& koja se koristi pri tisku s drvore!a. (udui da )ine!i nisu i!u&ili tiskarski stroj E&o2da !ato %to bi takav stroj bio neprakti$an !bog velikog broja logogra'ski. si&bolaC, otis i se nisu &ogli proi!voditi &asovno pa je +i S.engov po&i$ni slog ostao u tek sporadi$noj upotrebi. M. Ol&ert, T(e -mi&(sonian 2oo$ o* 2oo$s% str. 39.
1?

od @utenbergovi. najdarovitiji. uposlenika Ei biv%i& pisaro&C, !aokrenuo je poslovanje u s&jeru dobiti, s organi!irano& prodajo& i naklado& ra!li$iti. knjiga koje su se prodavale po ijeloj Nje&a$koj i =ran uskoj.1A "ako @utenberg nee i&ati udjela u njegovoj dobiti, njegov je tiskarski stroj postao jedni& od najva2niji. i!u&a u povijesti. Zapanjujuo& br!ino&, bar po srednjovjekovni& kriteriji&a, tisak po&i$ni& slogo& Di!&ijenio je li e i ustrojstvo stvari u $itavo& svijetuD, kako pi%e =ran is (a on 1320. u svojoj knji!i Novi or'anon% Dpa se $ini, da nikakvo gospodarstvo, nikakva sekta, nikakva !vije!da nikada nije i!vr%ila vei u$inak i vei utje aj na ljudske prilike.D20 EJedini i!u&i koji su dali tako sna2an pe$at $ovje$anstvu kao tiskarski stroj, s&atrao je (a on, bili su barut i busola.C +retvarajui ne%to %to je bio ru$ni rad u &e.ani$ki obrt, @utenberg je pro&ijenio ekono&iju tiska i nakladni%tva. Melike serije istovjetni. pri&jeraka &ogla je &asovno proi!vesti tek %a$i a radnika u &anu'akturi. 8otad skupa, oskudna dobra, knjige su postale obilna i pristupa$na roba. 1>?:. godine jedna je tiskarska radioni a u =iren i - vodile su je $asne sestre i! sa&ostana sv. Jakova i! Hipolija - naplaivala tri 'lorina !a tisak 1029 pri&jeraka novog prijevoda +latonovi. Mija/o'a. +isar bi bio naplatio oko jedan 'lorin da prepi%e djelo, ali proi!veo bi sa&o jedan pri&jerak.21 )resanje proi!vodni. tro%kova i!rade knjiga jo% se poo%trilo s porasto& upotrebe papira, i!u&a uve!enog i! )ine, u&jesto skuplje perga&ene. )ako su ijene knjiga nepovratno padale, nabujala je potra2nja, koja je !au!vrat dovela do br!og %irenja ponude. Nova i!danja
M. =rederi k @. )ilgour, Ti/e Evo/u&ion o* &(e 2oo$ ENe, Kork: OP'ord ;niversit0 +ress, 1AA?C, str. ?>-A:. 20 =ran is (a on, Novi or'anon% prev. Miktor Sonnen'eld EZagreb: Naprijed, 1A?3C, str. 11?. 21 Bli!abet. 6. Bisenstein, T(e !rin&in' !ress as an A'en& o* I(an'e E/a&bridge: /a&bridge ;niversit0 +ress, 1A?0C, str. >3.
1A

preplavila su tr2i%ta Burope. +o jednoj proROeni, broj knjiga proi!vedeni. u pedeset godina nakon @utenbergova i!u&a i!jedna$io se s broje& knjiga koje su prije njega proi!veli europski pisari u tisuu godina.22 Najedno& nastalo obilje dotad rijetki. knjiga suvre&enike se doi&alo Dtoliko !apanjujui& da na&ee po&isao na natprirodnu interven ijuD, i!vje%tava Blisabet. Bisenstein u knji!i Tis$ars$i s&roj $ao #ini/ac promjene.98 )ad je Jo.ann =ust, na jedno& od svoji. prvi. nakladni$ki. putovanja, doveo veliku po%iljku je'tini. knjiga u +ari!, navodno su ga 2andari protjerali i! grada pod su&njo& da se urotio s vrago&.2> Stra. od sotonskog utje aja ubr!o se rasplinuo kad su ljudi .rpi&i e po$eli kupovati i $itati pristupa$ne proi!vode tiskarskog stroja. )ad je 1901. godine talijanski tiskar 5ldus #anutius uveo na tr2i%te d2epni 'or&at o tavo, !natno &anji od tradi ionalni. 'or&ata 'olio i Ruarto, knjige su postale jo% dostupnije, lak%e prenosive i osobnije. )ao %to je s &inijaturi!a ijo& sata svatko postao sa& svoj vre&eno!nana , tako je &inijaturi!a ija knjige po&ogla da se $itanje knjiga protka sa svakodnevi o&. Ono vi%e nije pripadalo sa&o redovni i&a i %kolni i&a koji su $itali u svoji& ti.i& odaja&a. Jak je i osoba skro&nijeg i&utka &ogla po&alo graditi vlastitu knji2ni u, %to je o&oguilo ne sa&o da se $itanje pro%iri, nego i da se ra!&i%lja usporeGujui ra!li$ita djela. D/ijeli je svijet pun u$eni. ljudi, vrlo &udri. u$itelja, veo&a prostrani. knji2ni aD, kli$e @argantua, naslovni lik Habelaisovog bestselera i! 19:>, Di &isli& da ni u doba +latona, ni /i erona, ni +apinijana, ne
#i .ael /lap.a&, D+rintingD, u A +is&or3 o* Tec(no/o'3 +I Lrom &(e Renaissance &o &(e Indus&ria/ Revo/u&ion% ur. /.arles Singer et al. E6ondon: OP'ord ;niversit0 +ress, 1A9<C, str. :<. 2: Bisenstein, T(e !rin&in' !ress as an A'en& o* I(an'e% str. 90. 2> "bid., str. >A.
22

bija%e tolike !gode da se u$i kakva se sada vidi.D 29 ;%lo se u !a$arani krug: dostupnost je'tini. knjiga pokretala je u javnosti 2elju !a pis&enosti, a %irenje pis&enosti jo% je vi%e pori alo potra2nju !a knjiga&a. Tiskarska industrija eksplo!ivno raste. )raje& petnaestog stoljea u gotovo 290 gradova Burope postoje tiskare, i! koji. je ve i!a%lo oko dvanaest &ilijuna naslova. ; %esnaesto& stoljeu @utenbergova se te.nologija prelijeva i! Burope u 5!iju i (liski istok, a kad su 19:A. Npanjol i postavili tiskarski stroj u gradu #ePi u, i na 5&erike. +o$etko& seda&naestog stoljea tiskarski strojevi nala!e se posvuda i proi!vode ne sa&o knjige nego i novine, !nanstvene $asopise i ra!ne druge serijske publika ije. Nastupa prvi veliki pro vat tiskane literature, s djeli&a &ajstora kao %to su S.akespeare, /ervantes, #oliere i #ilton - 8es artesa i (a ona da i ne spo&inje& - koja ula!e u inventar knji2ara i osobni. knji2ni a $itatelja. S tiskarski. strojeva ne sila!e sa&o suvre&ena djela. Tiskari, nastojei i!ai ususret potra2nji javnosti !a pristupa$ni& %tivo&, proi!vode velike serije klasika, kako u gr$ko& i latinsko& i!vorniku tako i u prijevodi&a. "ako je &otiv veini tiskara bila 2elja !a lako& dobiti, distribu ija stariji. tekstova dala je novonastaloj kulturi knjige intelektualnu dubinu i povijesni kontinuitet. )ako pi%e Bisenstein, tiskar koji Dpre%ta&pava nai!gled !astarjela i!danjaD &o2da produbljuje vlastite d2epove, ali usput daje $itatelji&a Dbogatiju, ra!novrsniju .ranu od one %to ju je nudio pisarD.23 S vi%i&a dola!e i ni2i sadr2aji. )i$asti ro&ani, teorije !avjera, 2uto novinarstvo, propaganda i, naravno, bale i bale pornogra'ije slili su se na tr2i%te i prona%li svoje kup e u svi& dru%tveni& slojevi&a. Sveeni i i politi$ari pitali su se nije li, rije$i&a prvog slu2benog engleskog knji%kog en!ora
=ran ois Habelais, Gar'an&ua i !an&a'rue/% prev. #ate #aras EZagreb: #ati a .rvatska, 200>C, str. 2<1. 23 Bisenstein, T(e !rin&in' !ress as an A'en& o* I(an'e% str. <2.
29

i! 1330. godine, Dkr%anski svijet sna%lo vi%e !la nego dobra s i!u&o& tipogra'ijeD.2< Slavni %panjolski dra&ati$ar 6ope de Mega i!ra!io je osjeaj &nogi. ljudi od ugleda kad je u svojoj dra&i -vi 'raQani su vojnici 1312. napisao: Toliko knjiga - toliko !brkeI Svud oko nas &ore knjiga 5 veina i. je slinava.2? 5li ta slina bila je vitalna. 8aleko od toga da bi oslabila intelektualnu trans'or&a iju do koje je dovela tiskana knjiga, ona ju je uveala. ;br!avanje& %irenja knjiga u popularnu kulturu i $inei i. va2ni& vido& provoGenja slobodnog vre&ena, i grublje, trivijalnije i be!obra!nije knjige pripo&ogle su %irenju knji%ke etike dubinskog, pa2ljivog $itanja. D"sta ti%ina, osa&a, i konte&plativan pristup svijetu, koji su se dotad aso irali s potpuno& posveenosti du.ovnostiD, pi%e Bisenstein, Dprate i $itanje tra$-rubrika i rne kronike, Onesta%ni. pri$aO, Oveseli. talijanski. knji2i aO i drugi. Okvarni. pripovijesti +era i TinteOD.2A (ili &i uronjeni u Trbosjeka ili u psaltir, sinapti$ki u$inak je isti. Naravno, nisu svi postali $itatelji knjiga. #nogi ljudi siro&a%ni, nepis&eni, i!olirani, ne!ainteresirani - nisu sudjelovali u @utenbergovoj revolu iji, bare& ne i!ravno. Osi& toga, &nogi su stari oralni na$ini ra!&jene in'or&a ija ostali popularni i &eGu najgorljivijo& $itala$ko& publiko&. 6judi su i dalje $avrljali i raspravljali, po.aGali predavanja, slu%ali govore, javne debate i propovijedi.:0 Takve kvali'ika ije treba uva2iti - svaka e generali!a ija
/itirano u Joad Ha0&ond, T(e Inven&ion o* &(e Ne>spaper En'/is( Ne>s6oo$s% 0CE0=0CE< EOP'ordI OP'ord ;niversit0 +ress, 2009C, str. 1?<. 2? M. Ol&ert, T(e -mi&(sonian 2oo$ o* 2oo$s% str. :01. 2A Bisenstein, <<i' !rin&in' !ress as an A'en& o* I(an'e% str. 1:0. :0 )ako pri&jeuje Bisenstein: DJitanje naglas slu%atelji&a ne sa&o da se !adr2alo nakon pojave tiska, dapa$e ono je olak%ano novonastali& obilje& tekstova.D Bli!abet. 6. Bisenstein, T(e !rin&in' Revo/u&ion in Ear/3 Modern Europe% drugo i!danje ENe, Kork: /a&bridge ;niversit0 +ress, 2009C, str. :2?.
2<

upotrebe nove te.nologije biti nesavr%ena - ali one ne &ijenjaju $injeni u da je dola!ak tiska po&i$ni& slogo& bio klju$an dogaGaj u povijesti !apadnja$ke kulture i ra!voju !apadnja$kog u&a. DZa srednjovjekovni tip u&aD, pi%e J. Z. Koung, Di!no%enje istiniti. tvrdnji !asnivalo se na podudaranju osjetilnog iskustva sa si&boli&a religije.D:1 Tiskarski stroj to je pro&ijenio. D)ako su knjige postajale sve uobi$ajenije, ljudi su dobili neposredniji uvid u opa2anja drugi. ljudi, sa !natno veo& to$no%u i s &nogo vi%e sadr2aja preneseni. in'or&a ija.D )njige su svoji& $itatelji&a o&oguile da usporeGuju svoje &isli i iskustva ne sa&o s vjerski& propisi&a, bilo da su ugraGeni u si&bole ili i. i!govaraju sveeni i, nego i s &isli&a i iskustvi&a drugi. ljudi. :2 So ijalne i kulturne posljedi e bile su %iroke koliko i duboke, i se!ale su od vjerski. i politi$ki. prevrata do uspona !nanstvene &etode na polo2aj glavnog sredstva !a odreGivanje istine i uno%enje s&isla u do2ivljeno iskustvo. Tako je nastalo ono %to su &nogi s&atrali DHepubliko& slovaD, koja bar teoretski svako&e daje, kako ka2e .arvardski povjesni$ar Hobert 8arnton, Ddva glavna obilje2ja graGanstva, $itanje i pisanje.D:: )nji%ki u&, neko sputan u !abranu sa&ostanski.
J. Z. Koung, Mou6& and Ier&ain&3 in -cience A 2io/o'is&Hs Re*/ec&ion on &(e 2rain E6ondon: OP'ord ;niversit0 +ress, 1A91C, str. 101. :2 S knjiga&a je do%ao i novi skup instru&enata !a organi!a iju i preno%enje in'or&a ija. )ako pi%e britanski antropolog Ja k @ood0, sa %irenje& knjiga uobi$ajili su se i popisi, tabli e, 'or&ule i re epti. Ti su postup i jo% vi%e produbili na%e &i%ljenje, pru2ajui na$in da se jo% pre i!nije klasi'i iraju i objasne 'eno&eni. @ood0 pi%e da Dnije potrebno previ%e &o!gati nad sadr2aje& knjige da bi se uvidjela ko&unika ijska trans'or&a ija do koje je dovelo pisanje, ne sa&o u &e.ani$ko& s&islu nego i u kognitivno& - %to &o2e&o napraviti sa svoji& u&o& i %to na% u& &o2e napraviti s na&a.D @ood0, T.e Momes&ica&ion o* &(e -ava'e Mind E/a&bridge: /a&bridge ;niversit0 +ress, 1A<<C, str. 130. :: 8arnton isti$e da je radikalno de&okratska i &eritokratska Hepublika slova bila ideal koji nikad nee biti potpuno ostvaren, ali je kao ideal sna2no utje ala na to kako ljudi do2ivljavaju sebe i svoju kulturu. Hobert 8arnton, D@oogle and t.e =uture o' (ooksD, Ne> ,or$ Revie> o* 2oo$s% 12. velja$e 200A.
:1

elija i tornjeva sveu$ili%ta, postao je u& openito. Svijet je, kako je vidio (a on, i!nova stvoren. Mi%e je vrsta $itanja. 8avid 6ev0 u knji!i -cro//in' *or>ard koja govori o aktualno& prelasku s tiskani. na elektroni$ke !apise, pri&jeuje da pis&ene osobe D$itaju ijeli dan, uglavno& nesvjesnoD. O$itat e&o pro&etne !nakove, pro$itati jelovnik, prelistati naslove, provjeriti %to pi%e na popisu !a kupovinu, a u trgovini e&o $itati etikete na proi!vodi&a koje kupuje&o. DTi obli i $itanjaD, ka2e 6ev0, Dobi$no su plitki i kratkiD. Te vrste $itanja !ajedni$ke su na& s na%i& daljnji& pre i&a koji su de%i'rirali o!nake ure!ane na ka&en$ii&a i %koljka&a. 5li, nastavlja 6ev0 povre&eno D$ita&o inten!ivnije i dulje, te na neko vrije&e uranja&o u ono %to $ita&o. Ntovi%e, neki od nas ne sa&o %to $itaju na taj na$in, &i sebe s&atra&o $itatelji&a.D:> *alla e Stevens svoji& i!vanredni& dvostisi&a pjes&e D)ua je bila &irna i svijet bje%e ti.D osobito doj&ljivo i ne!aboravno opisuje tu vrstu $itanja o kojoj govori 6ev0: )ua je bila &irna i svijet bje%e ti.. Jitatelj posta knjigo&F i ljetna no (je poput svjesnog bivstva knjige. )ua je bila ti.a i svijet bje%e ti.. Hije$i bje.u i!govorene kao da knjige ne&a, Osi& %to se $ita$ nagnu nad strani u, 4tio se nagnuti, .tio je i!nad svega biti ;$enjako& koje& je njegova knjiga istinita, koje& je
8avid #. 6ev0, -cro//in' Lor>ard Ma$in' -ense o* Mocumen&s in &(e Mi'i&a/ A'e ENe, Kork: 5r ade, 2001C, str. 10>. )ur!iv je 6ev0jev.
:>

6jetna no poput savr%enstva &isli. )ua je bila &irna jer je to &orala biti. #ir bje%e dijelo& !na$enja, dijelo& u&a: Savr%en pristup strani i. (prev. Mi%nja Sep$iC Stevensova pjes&a opisuje, ali i tra2i dubinsko $itanje. Ha!u&ijevanje pjes&e !a.tijeva u& %to ga pjesnik opisuje. DTi%inaD i D&irovanjeD pa2nje dubinskog $itatelja postaje Ddijelo& !na$enjaD pjes&e, ona je put koji& Dsavr%enstvoD &isli i i!ra!a dopire do strani e. ; &eta'ori$noj Dljetnoj noiD intelekta koji se io posveuje pjes&i, pisa i $itatelj se pretapaju i !ajedno stvaraju i u2ivaju Dsvjesno bivstvo knjigeD. Nedavna istra2ivanja neurolo%ki. u$inaka dubinskog $itanja Stevensovi& sti.ovi&a daju i !nanstveni pre&a!. ; jednoj 'as inantno& radu, provedeno& na 6aboratoriju !a dina&i$ku kogni iju Sveu$ili%ta *as.ington i objavljeno& 200A. u $asopisu !s3c(o/o'ica/ -cience% istra2iva$i su sni&anje& &o!ga prou$avali %to se dogaGa u glava&a ispitanika dok $itaju knji2evnost. Otkrili su da D$ita$i &entalno si&uliraju svaku novu situa iju s kojo& se susretnu u pripovijesti. "! teksta se preu!i&aju ra!ne pojedinosti o postup i&a i osjeaji&a, i one se integriraju sa !nanji&a ste$eni& vlastiti& iskustvo&.D +odru$ja &o!ga koja se prito& aktiviraju $esto Dodra2avaju ona koja su ina$e uklju$ena dok ljudi i!vode, !a&i%ljaju ili pro&atraju sli$ne postupke u stvarno& svijetuD. 8ubinsko $itanje, ka2e voditelji a istra2ivanja Ni ole Speer, Dnije ni&alo pasivnoD.:9
:9 Ni ole ). Speer, Jere&0 H. He0nolds, ).ena #. S,allo,, i Je''re0 #. Za ks, DHeading Stories 5 tivates Neural Hepresentations o' Misual and #otor BPperien esD, !s3c(o/o'ica/ -cience% 20, br. ? E200AC: A?A-AA. @err0 Bverding, DHeaders (uild Mivid #ental Si&ulations o' Narrative Situations, (rain S ans SuggestD, ,eb-strani e Sveu$ili%ta *as.ington u St. 6ouisu, 23. sije$nja 200A, ne>sRin*o.>us&/.edu5&ips5pa'e5norma/50889F.(&m/.

Jitatelj postaje knjigo&. Spona i!&eGu knjige i nje!ina $itatelja oduvijek je $vrsto si&biotska i vid je intelektualne i u&jetni$ke oplodnje. +i%$eve rije$i djeluju kao katali!ator u u&u $itatelja te ga poti$u na nove uvide, aso ija ije i per ep ije, katkad $ak i otkrivenja. ;ostalo&, ve$ i postojanje pa2ljivog, kriti$nog $itatelja poti$e autora na rad. 5utoru ono daje sa&opou!danje s koji& e se upustiti u nove oblike i!ra2avanja, savladati te%ke i !a.tjevne &isaone sta!e, i odlutati u nepo!nate i katkad opasne krajeve. DSvi veliki ljudi pisali su .rabro i !bog toga se nisu opravdavaliD, ka2e B&erson. DZnali su da e naposljetku doi inteligentni $itatelj, i da e i& biti !a.valan.D:3 Na%a bogata knji2evna tradi ija ne!a&isliva je be! inti&ni. susreta $itatelja i pis a do koji. dola!i i!&eGu $ekia i nakovnja kori a knjige. Nakon @utenbergova i!u&a !a$as su se pro%irile grani e je!ika: pis i su se natje ali da !apnu !a oko sve !a.tjevniji& $itatelji&a i trudili su se i!ra!iti ideje i e&o ije sve jasnije, sve elegantnije i sve originalnije. Mokabular engleskog je!ika, neko ograni$en na tek nekoliko tisua rije$i, %irenje& knjiga sko$io je na &ilijun.:< #noge od novi. rije$i u sebi su sadr2avale apstraktne poj&ove koji dotad jednostavno nisu postojali. +is i su eksperi&entirali sa sintakso& i dik ijo&, otvarajui nove sta!e &i%ljenja i &a%tanja. Jitatelji su rado putovali ti& sta!a&a te su se i!vje%tili u praenju 'luidne, slo2ene pro!e i sti.a. "deje koje su pis i &ogli i!ra!iti a $itatelji protu&a$iti postajale su sve ko&pleksnije i sve suptilnije, a argu&enti su linearno tekli na vi%e strani a teksta. )ako se je!ik %irio, svijest se produbljivala. +rodubljivanje nije prestajalo sa svr%etko& strani e. Nije pretjerano rei da je pisanje i $itanje knjiga u ljudi&a
:3 :<

Halp. *aldo B&erson, DT.oug.ts on #ode& 6iteratureD, Mia/% listopad 1?>0. Ong, Ora/i&3 and ?i&erac3% str. ?.

inten!iviralo i ra'iniralo nji.ov do2ivljaj svijeta i prirode. D"!vanredna vje%tina novi. knji2evni. u&jetnika koji uspijevaju podra2avati okus, dodir, &iris i !vuk puki& rije$i&a !a.tijeva povi%enu svjesnost i bolju &o !apa2anja osjetni. do2ivljaja, koje oni dalje predaju $itateljuD, pi%e Bisenstein. +oput slikara i ko&po!itora, pis i su uspijevali Di!&ijeniti per ep ijuD i to tako da Dobogate a ne otupe osjetilne reak ije na vanjske podra2aje, da pro%ire a ne su!e suosjeajne reak ije na ra!nolika ljudska iskustva.D:? Hije$i u knjiga&a nisu tek oja$ale sposobnost apstraktnog &i%ljenja u ljudi&aF one su obogatile nji.ov do2ivljaj 'i!i$kog svijeta, svijeta i!van knjige. Jedna od najva2niji. pouka koje na& daje prou$avanje neuroplasti$nosti jest da se na%e &entalne sposobnosti, upravo sa&o na%e 2iv$ano sklopovlje, koje ra!vija&o !bog jednog ilja, &ogu iskoristiti i u druge svr.e. Osposobiv%i svoje u&ove !a dis iplinu praenja niti argu&enta ije ili pripovijedanja kro! ni! tiskani. strani a, na%i su pre i postali konte&plativniji, re'leksivniji i &a%tovitiji. DNove &isli lak%e padaju na u& &o!gu koji je se ve nau$io preurediti tako da &o2e $itatiD, ka2e #ar0anne *ol'F Dsve 'inije intelektualne vje%tine koje je pro&i alo $itanje i pisanje pro%irile su na% intelektualni repertoar.D:A Ti%ina dubinskog $itanja postala je, kako je s.vatio Stevens, Ddijelo& u&aD. )njige nisu bile jedini ra!log !bog kojeg e se u godina&a nakon i!u&a tiskarskog stroja preobra!iti ljudska svijest - &noge su druge te.nologije, kao i dru%tveni i de&ogra'ski trendovi prito& i&ali va2nu ulogu - ali knjige su bile u sa&o& sredi%tu te pro&jene. )ako je knjiga postala pri&arni& sredstvo& ra!&jene novi. !nanja i uvida, njena intelektualna etika ugradila se u te&elje na%e kulture. )njiga je o&oguila delikatnu i suptilnu sa&ospo!naju
:? :A

Bisenstein, !rin&in' !ress as an A'en& o* I(an'e% str. 192. *ol', !rous& and &(e -Puid% str. 21<-1?.

kakvu nala!i&o u *ords,ort.ovo& !re/udiju i B&ersonovi& eseji&a, te jednako pro'injeno ra!u&ijevanje dru%tveni. i osobni. odnosa kakvo e&o i%$itati u ro&ani&a Jane 5usten, @ustavea =lauberta i 4enr0ja Ja&esa. Jak i veliki eksperi&enti u nelinearno& pripovijedanju dvadesetog stoljea u pisa a poput Ja&esa Jo0 ea i *illia&a (urroug.sa bili bi ne!a&islivi da nji.ovi autori nisu &ogli o$ekivati pa2ljive i strpljive $itatelje. )ad se transkribira na strani u, tok svijesti postaje knji%ki i linearan. Btika knjige ne i!ra2ava se sa&o u ono&e %to obi$no s&atra&o knji2evno%u. Ona je postala i etiko& povijesni. djela, poput @ibbonove !ropas&i Rims$o' Iars&va. +ostala je i etiko& 'ilo!o'a te je utje ala na 8es artesovu, 6o keovu, )antovu i Niet!s .eovu &isao. )ona$no i klju$no, ona je postala etiko& !nanstvenika. #o2e se braniti stav da, ako treba i!abrati jedno jedino najutje ajnije djelo devetnaestog stoljea, taj naslov pripada 8ar,inovo& !os&an$u vrs&a. ; dvadeseto& je stoljeu etika knjige pro2ela tako ra!nolike spise kao %to su Binsteinova Re/a&ivnos&% )e0nesova OpSa &eorija zapos/enos&i% $ama&a i novca% -&ru$&ura znans&veni( revo/ucija T.o&asa )u.na i Ti(o pro/jeSe Ha .el /arson. Nijedno od ti. &onu&entalni. intelektualni. postignua ne bi bilo &ogue da nije bilo pro&jena u $itanju i pisanju - pa onda i u per ep iji i &i%ljenju koje je proi!vela e'ikasna reproduk ija dugi. pisani. 'or&i na tiskane strani e. 8anas s&o se, kao i na%i pred%asni i u po!ni& godina&a srednjeg vijeka, na%li i!&eGu dva te.nolo%ka svijeta. Nakon 990 godina, tiskarski stroj i njegovi proi!vodi i!la!e i! sredi%ta na &arginu na%eg intelektualnog 2ivota. Taj je prijela! !apo$eo sredino& dvadesetog stoljea, kad s&o po$eli posveivati sve vi%e i vi%e svog vre&ena i pa2nje je'tini&, obilni& i beskrajno !abavni& proi!vodi&a prvog

vala elektri$ni. i elektroni$ki. &edija: radiju, kine&atogra'u, gra&o'onu, televi!iji. 5li te su te.nologije uvijek bile ograni$ene svojo& ne&oguno%u da prenesu pisanu rije$. #ogle su istisnuti, ali ne i nado&jestiti knjigu. @lavna struja kulture i dalje je tekla kro! tiskarski stroj. Sada je glavni tok skrenut u novi kanal. To se dogodilo br!o i odlu$no: elektroni$ka revolu ija pribli2ava se svo& vr.un u kako ko&pjuter - stolni, prijenosni, ru$ni - postaje na%i& stalni& pratio e& a "nternet o&iljeni& &edije& !a po.ranu, obradu i ra!&jenu in'or&a ija svi. vrsta, uklju$ujui tekstualne. Taj novi svijet jo% uvijek je, naravno, svijet pis&a, i sadr2i po!nate slovne si&bole. Ne &o2e&o se vratiti u i!gubljeni oralni svijet, kao %to ni vrije&e ne &o2e&o vratiti u vrije&e prije sata. >0 D+isanje, tisak i ko&pjuterD, pi%e *alter Ong, Dsve su to na$ini te.nologi!iranja svijetaD, a jedno& te.nologi!iran, svijet se ne &o2e dete.nologi!irati.D>1 5li svijet ekrana, kako ve po&alo uviGa&o, jako se ra!likuje od svijeta strani e. Nastupa nova intelektualna etika. +utovi u na%e& &o!gu jo% jedno& &ijenjaju trasu.
Neki s&atraju da e nas ko&unika ija na "nternetu, koja je naj$e%e kratka, ne'or&alna i ra!govorna, vratiti oralnoj kulturi. No, to se $ini &alo vjerojatno !bog vi%e ra!loga, od koji. je najva2niji taj da se ko&unika ija ne odvija li e& u li e, kako to biva u oralni& kultura&a, nego te.ni$ki& posredovanje&. 8igitalne su poruke rastjelovljene. DOralni svijetD, napisao je *alter Ong, Dnikad nije postojao u o&eGeno& verbalno& kontekstu, kao pisani svijet. "!govorene rije$i uvijek su &odi'ika ije totalne, eg!isten ijalne situa ije, koja uvijek uklju$uje tijelo. Tjelesna aktivnost ni i!van sa&e vokali!a ije nije ne%to dodatno ili ukrasno, ona je prirodna pa Jak i nei!bje2na.D Ong, Ora/i&3 and ?i&era&i5% str. 3<-3?. >1 "bid., str. ?0.
>0

Digresija o Leeju de Forestu i njegovom velianstvenom Audionu Svi &oderni &ediji i!viru i! istog i!u&a, koji se danas rijetko spo&inje iako je i&ao jednako odlu$ujuu ulogu u 'or&iranju dru%tva kao i &otor s unutarnji& i!garanje& ili elektri$na 2arulja. Taj se i!u& !vao 5udion. (ilo je to prvo elektroni$ko poja$alo !vuka, a $ovjek koji ga je stvorio !vao se 6ee de =orest. Jak i po visoki& kriteriji&a a&eri$ki. i!u&itelja kao ludi. genijala a, de =orest je bio $udak. Nedobrona&jeran, !le udi, pre!ren od svi. - u srednjoj %koli ponio je naslov Dnajra!&a2enijeg dje$akaD - tjerao ga je nei!&jeran ego i jednako pregole& ko&pleks &anje vrijednosti.>2 )ad se nije 2enio ili ra!vodio, prekidao odnose s kolega&a ili dovodio posao do propasti, obi$no je provodio vrije&e na sudu branei se od optu2bi !a prijevaru ili kr%enje patentni. propisa - ili pak tu2ei nekog od svoji. &nogobrojni. neprijatelja. 8e =orest je odrastao u 5laba&i kao sin ravnatelja %kole. Nakon %to je 1?A3. doktorirao elektrote.niku na Kaleu, proveo je deset godina pr$kajui po najnovijoj radijskoj i telegra'skoj te.ni i u o$ajni$koj potra!i !a prijelo&ni& otkrie& koji& e se proslaviti i obogatiti. Njegov trenutak dola!i 1A03. godine. Ni sa& sasvi& ne !najui %to radi, u!eo je standardnu bipolarnu elektronsku ijev, koja %alje elektri$nu struju i! jedne 2i e EkatodeC u drugu EanoduC, i dodao joj treu 2i u, $i&e je diodu pretvorio u triodu. "spostavilo se da
+ubli (road asting S0ste&, D5 S ien e Od0sse0: +eople and 8is overies: 6ee de =orestD, be! datu&a, p6s.or'5>'6(5aso5da&a6an$5en&ries56&*ore.(&mi Za i!vrstan prika! po$etaka de =orestove karijere i postignua v. 4ug. @. J. 5itken, T(e Ion&inuous :ave Tec(no/o'3 and American Radio% 0<11=0<89 E+rin eton, NJ: +rin eton ;niversit0 +ress, 1A?9C, str. 132-2>A. Za de =orestov pogled na vlastiti 2ivot v. La&(er o* &(e Radio T(e Au&o6io'rap(3 o* ?ee de Lores& E/.i ago: *il oP U =ollett, 1A90C.
>2

kad po%alje &ali elektri$ni naboj u treu 2i u - re%etku - ona poja$a struju koja te$e i!&eGu katode i anode. Taj se ureGaj, kako ga je opisao u svojoj patentnoj prijavi, &ogao pri&ijeniti !a Dpoja$avanje slabi. elektri$ni. strujaD.D>: +oka!alo se da e de =orestov nai!gled skro&an i!u& pro&ijeniti svijet. (udui da se &ogao koristiti !a poja$avanje elektri$ni. signala, bio je upotrebljiv i !a poja$avanje radijski. trans&isija koje se %alju i pri&aju kao radio-valovi. Hadio-uredaji dotad su i&ali veo&a ograni$en spektar upotrebe jer i& je doseg bio i!ni&no &alen. S 5udiono& je postao &ogu be2i$ni prijenos na velike udaljenosti, %to e otvoriti vrata radijsko& e&itiranju. Osi& toga, 5udion je postao kriti$ni& sastojko& novog tele'onskog sustava, koji o&oguuje &eGugradske i &eGunarodne po!ive. 8e =orest to tada nije &ogao !nati, ali on nas je uveo u doba elektronike. Blektri$na struja je, jednostavno re$eno, tok elektrona, a 5udion je bila prva naprava koja o&oguuje da se pre i!no kontrolira inten!itet ti. tokova. )ako je dvadeseto stoljee od&i alo, triodne ijevi su po&alo postale te.nolo%ko sr e industrije &oderni. ko&unika ija, !abave i &edija. Nala!ile su se u radijski& predajni i&a, oda%ilja$i&a i prije&ni i&a, u .i-'i linija&a, u ra!glasi&a, u gitarski& poja$ali&a. /ijevni sustavi u &nogi& su rani& digitalni& ra$unali&a slu2ili i kao jedini e obrade i po.rane podataka. +rvi entralni ko&pjuteri $esto su i&ali na desetke tisua trioda. )ad su se pedeseti. godina u&jesto elektronski. ijevi po$eli koristiti tran!istori - &anji, je'tiniji i pou!daniji jer ne&aju pokretni. dijelova - do%lo je do eksplo!ije popularnosti elektroni$ki. ureGaja. ; &inijaturi!irano& obliku tran!istorske triode, i!u& 6eeja de =oresta postao je glavni& pogonski& sredstvo& na%eg in'or&a ijskog doba.
>:

5itken, Ion&inuous :ave% str. 21<.

)ad se sve !broji i odu!&e, de =orest nije bio sasvi& siguran treba li se radovati ili !gra2ati nad svijeto& koji je nastao !a.valjujui nje&u. ; $lanku DZora elektroni$kog dobaD, koji je 1A92. objavio u &aga!inu !opu/ar Mec(anics% ponosan je kao pjetli kad govori o svo& 5udionu, Dto&e &alo&e 2iru i! kojeg je niknuo divovski .rast koji se danas nadvija nad $itavi& svijeto&D. "stodobno se 2ali na D&oralnu i!opa$enostD ko&er ijalni. elektroni$ki. &edija. D)ad vidi&o da je veina dana%nji. radio-progra&a upravo debilne kvalitete, pre&a na%oj na ionalnoj &entalnoj ra!ini &ora&o biti &elankoli$niD, napisao je. +redviGajui budue pri&jene elektronike, postaje jo% snu2deniji. Mjerovao je da e D'i!iolo!i elektronaD jednog dana &oi pro&atrati i anali!irati D&isaone ili &o2dane valoveD %to e dovesti do toga da se Dradost i tuga V&oguW &jeriti sasvi& odreGeni&, kvantitativni& jedini a&aD. )ona$no !aklju$uje da e Dpro'esori &o2da &oi usaditi !nanja u nevoljke &o!gove svoji. u$enika dvadeset i drugog stoljea. )akve se je!ovite politi$ke &ogunosti kriju u to&eI (udi&o sretni %to takve stvari $ekaju tek na%e poto&stvo a ne nas.D>>
>>

6ee de =orest, D8a,n o' t.e Ble troni 5geD, !opu/ar Mec(anics% sije$anj 1A92.

5. Medij najop enitije prirode Na proljee 1A9>, kad su prva digitalna ra$unala ula!ila u &asovnu proi!vodnju, briljantni britanski &ate&ati$ar 5lan Turing ubio se tako %to je !a$inio ijanido& pa pojeo jabuku - upravo ono voe koje je u! ne&jerljivu ijenu ubrano s drveta spo!naje dobra i !la. Turing, koji je ijelog svog kratkog 2ivota iska!ivao, kako ka2e jedan biogra', Dnevinost s drugog svijetaD,1 i&ao je u drugo& svjetsko& ratu klju$nu ulogu u probijanju koda Bnig&e, jedne vrste doraGenog pisaeg stroja koji& su na isti %i'rirali i de%i'rirali vojne !apovijedi i druge osjetljive poruke. +robijanje Bnig&e bilo je postignue epski. ra!&jera, ono je direktno utje alo na preu!i&anje ratne prevlasti i kona$nu pobjede save!nika, iako nije spasilo Turinga od poni2enja kad su ga nekoliko godina poslije u.apsili !bog seksa s drugi& &u%kar e&. 8anas se 5lana Turinga ponajvi%e sjea&o kao tvor a !a&i%ljenog ra$unalnog ureGaja koji je anti ipirao i poslu2io kao predlo2ak !a &oderni ko&pjuter. (ile su &u tek dvadeset i $etiri i upravo je bio dobio &jesto do enta na Sveu$ili%tu /a&bridge, kad je 1A:3. u $lanku DO i!ra$unljivi& brojevi&a, s pri&jeno& na Bnts .eindungsproble&D uveo poja& Turingovog stroja, kako e kasnije biti na!van.
5ndre, 4odges, D5lan TuringD, u T(e -&an*ord Enc3c/opedia o* !(i/osop(3% jesen 200?, ur. Bd,ard N. Zalta, p/a&o.s&an*ord.edu5arc(ives5*a// 911;5en&ries5&urin'.
1

+i%ui taj rad, Turingu je bila na&jera poka!ati da ne postoji takvo %to kao %to je savr%eni logi$ki ili &ate&ati$ki sustav - da e uvijek postojati neki iska! !a koji se nee &oi odlu$iti je li istinit ili neistinit, koji e ostati Dnei!ra$unljivD. 8a bi i!veo taj !aklju$ak, !a&islio je jednostavno digitalno ra$unalo koje &o2e slijediti kodirane naredbe da $ita, pi%e i bri%e si&bole. Takvo se ra$unalo, poka!ao je, &o2e progra&irati da obavlja 'unk ije bilo kojeg ureGaja !a obradu in'or&a ija. (io je to Duniver!alni strojD.2 ; kasnije& $lanku, DHa$unalni strojevi i inteligen ijaD, Turing je objasnio kako postojanje progra&irljivi. ra$unala Di&a jednu va2nu posljedi u, ako se proble& br!ine ostavi postrani, da nije nu2no projektirati !asebne nove strojeve !a ra!li$ite ra$unalne postupke. Svi se oni &ogu i!vesti na jedno& digitalno& ra$unalu koje je u ra!li$iti& slu$ajevi&a progra&irano na odgovarajui na$in.D D; to& s&isluD, !aklju$uje, Dsva su digitalna ra$unala ekvivalentnaD.: Turing nije bio prvi $ovjek koji je !a&islio &ogui na$in rada digitalnog ra$unala - vi%e od stoljea ranije jo% je jedan britanski &ate&ati$ar, /.arles (abbage, napravio projekt Danaliti$kog strojaD koji bi bio Dstroj najopenitije prirodeD> - ali $ini se da je Turing prvi s.vatio be!grani$nu prilagodljivost ra$unala. Ono %to ipak nije &ogao anti ipirati je na$in na koji e njegov univer!alni stroj sa&o nekoliko desetljea nakon Turingove s&rti postati na%i& univer!alni& &edije&. (udui da se ra!li$ite vrste in'or&a ija koje se distribuiraju
5lan Turing, DOn /o&putable Nu&bers, ,it. an 5ppli ation to t.e Bnts.eidungsproble&D, !roceedin's o* &(e ?ondon Ma&(ema&ica/ -ocie&3% >2, br. 1 E1A:<C: 2:0-39. : 5lan Turing, D/o&puting #a .iner0 and "ntelligen eD, Mind% 9A Elistopad 1A90C: >::-30. ;sp. takoGer #artin 8avis, Na /o'i#$i po'on. !odrije&/o ideje ra#una/a EZagreb: Jesenski i Turk, 200:C. - op. prev. > @eorge (. 80son, Manom amon' &(e Mac(ines T(e Evo/u&ion o* G/o6a/ In&e//i'ence ENe, Kork: 5ddison-*esle0, 1AA<C, srr. >0.
2

tradi ionalni& &ediji&a - rije$i, brojevi, !vukovi, pokretne slike &ogu prevesti u digitalni kod, sve se one &ogu Di!ra$unatiD. Sve se, od (eet.ovenove 8evete do pornovidea, &o2e svesti na ni! nula i jedini a i tako se obraditi, prenijeti i prika!ati ili odsvirati na ko&pjuteru. 8anas, s "nterneto&, i! prve ruke vidi&o i!nenaGujue posljedi e Turingova otkria. #re2a, koja se sastoji od &ilijuna ko&pjutera i ba!a podataka, Turingov je stroj nei!&jerne snage koji kako Turingovi& strojevi&a i prili$i - na sebe preu!i&a sve na%e intelektualne te.nologije. Ona postaje pisai stroj i tiskarski stroj, karta i sat, kalkulator i tele'on, po%ta i knji2ni a, radio i televi!ija. Ntovi%e, preu!i&a i 'unk ije drugi. ko&pjuteraF sve vi%e i vi%e na%i. progra&a vrti se preko "nterneta - Du oblakuD, kako to vole rei tipovi i! Sili ijske doline - u&jesto na na%i& kuni& ko&pjuteri&a. )ako je Turing istaknuo, ograni$avajui 'aktor njegova univer!alnog stroja bila je br!ina. Jak su i najranija digitalna ra$unala teoretski &ogla i!vr%iti bilo koji !adatak obrade podataka, ali !a ko&pli irane !adae - re i&o, baratanje 'otogra'ija&a - trebalo bi i& puno previ%e vre&ena, a i ko%tala bi previ%e da bi bila prakti$no pri&jenjiva. Jovjek u ta&noj 'oto-ko&ori, oboru2an pliti a&a s ke&ikalija&a, taj je postao obavljao &nogo br2e i je'tinije. (r!inska ograni$enja ra$unarstva, &eGuti&, poka!ala su se tek privre&eno& prepreko&. Otkad je 1A>0-i. godina na$injen prvi entralni ko&pjuter, br!ina ko&pjutera i &re2a !a baratanje poda i&a vratolo&no se poveava, a tro%kovi obrade i prijenosa podataka jednako br!o padaju. ; protekla tri desetljea, broj instruk ija koje elektronski $ip &o2e i!vr%iti u sekundi gotovo se udvostru$avao svake tri godine, dok se tro%kovi obrade instruk ija gotovo prepolavljaju svake godine. Sve u sve&u, ijena tipi$nog ra$unalnog !adatka

pala je !a AA,A posto od 1A30-i. godina.9 +ropusnost &re2e prito& se poveava jednako br!o, pa se pro&et na "nternetu udvostru$avao prosje$no svake godine nakon i!u&a *orld *ide *eba. 3 +ri&jene ra$unala koje su u Turingovi& dani&a bile ne!a&islive danas su dio svakodnevi e. *eb kao &edij ra!vija se tako da ponavlja, kao na ubr!anoj sni& i, ijelu povijest &oderni. &edija. Stotine godina sa2eto je u par dekada. +rva naprava !a obradu in'or&a ija koju e #re2a repli irati bila je @utenbergov tiskarski stroj. (udui da je tekst prili$no jednostavno prevesti u progra&ski kod i dijeliti po &re2a&a - !a po.ranu teksta, nai&e, ne treba puno &e&orije, niti velika propusnost !a prijenos, ni velika pro esna snaga !a prika!ivanje rane ,eb-strani e obi$no su se sastojale isklju$ivo od tipogra'ski. si&bola. " sa& poja& koji& opisuje&o ono %to gleda&o na ekranu ,eb-strani e - nagla%ava nji.ovu ve!u s tiskani& doku&enti&a. Nakladni i &aga!ina i novina, s.vativ%i da se velike koli$ine teksta prvi put u povijesti &ogu e&itirati onako kako to oduvijek $ine radio i televi!ija, &eGu prvi&a su otvorili poslovne ,eb-strani e na koji&a su objavljivali $lanke, i!vatke i! tekstova i druge napise. 6akoa s kojo& su se rije$i prenosile dovela je do br!og i &asovnog usvajanja e-&aila, koji je osobno pis&o u$inio !astarjeli&. )ako su padali tro%kovi &e&orije i prijenosa podataka, u ,ebstrani e su se po$ele u&etati 'otogra'ije i rte2i. Slike su u po$etku, kao i tekst koji su naj$e%e pratile, bile rno-bijele, a niska ra!lu$ivost $inila i. je &utni&a. "!gledale su kao prve 'otogra'ije tiskane u novina&a prije stotinu godina. 5li kapa itet #re2e pro%irio se tako da &o2e raditi sa slika&a u boji, i veli$ina i kvaliteta i& se enor&no poveala.
Ni .olas @. /arr, Moes IT Ma&&er. E(oston: 4arvard (usiness S .ool +ress, 200>C, str. <A. 3 ). @. /o''&an i 5. #. Odl0!ko, D@ro,t. o' t.e "nternetD, &onogra'ija 6aboratorija 5TUT, 3. srpnja 2001, d&c.umn.edu5Rod/3z$o5doc5o*&.in&erne&.'ro>&(.pd*.
9

;skoro s&o po$eli vrtjeti &ale ani&a ije, koje kao da su opona%aju tr!ave kretnje kineogra'a, knjiga rte2a koji se ani&iraju br!i& okretanje& strani a, popularni. kraje& devetnaestog stoljea. Zati& je *eb po$eo preu!i&ati posao tradi ionalne opre&e !a obradu !vuka - radija, gra&o'ona i ka!eto'ona. +rvi !vu$i koji su se $uli preko #re2e bili su govorni, ali ubr!o su se pojavili &u!i$ki ulo& i a !ati& i ijele pjes&e pa i $itave si&'onije, sni&ljene sve vjernije i vjernije. Svoju ulogu u to&e i&ao je i ra!voj so'tverski. algorita&a, poput oni. koji&a se stvaraju #+:-datoteke, koji i! &u!i$ki. i drugi. sni&aka bri%u !vukove koje ljudsko u.o slabije $uje. Slijedei te algorit&e !vu$ne se datoteke &ogu jako s&anjiti, s tek ne!natni& gubi i&a kvalitete. " tele'onski po!ivi po$inju !aobila!iti tradi ionalne tele'onske linije, te se preus&jeravaju na opti$ke kablove "nterneta. )ona$no na #re2u sti2e video, i ona na sebe preu!i&a te.nologije kine&atogra'a i televi!ije. (udui da prijenos i prika! pokretni. slika postavlja velike !a.tjeve pred ko&pjutere i &re2e, u po$etku s&o video-sni&ke gledali u siu%ni& pro!ori&a preglednika *eba. Sli$i e bi $esto tekle isprekidano ili bi !astajale, ponekad nesinkroni!irano s pripadajui& !vuko&. 5li ubr!o i tu dola!i do pobolj%anja. Nakon sa&o nekoliko godina ko&pli irane trodi&en!ionalne ko&pjuterske igre po$eli s&o igrati na "nternetu, a tvrtke poput Net'liPa i 5pplea svoji& potro%a$i&a dostavljaju kvalitetne sni&ke 'il&ova i TM-e&isija preko &re2e. Jak i dugo obeavani Dvideo-tele'onD napokon postaje stvarnost kako ,ebka&ere ula!e na popis standardne opre&e ko&pjutera i televi!ora pove!ani. na #re2u, a popularna usluga internetske tele'onije ESk0peC dobiva i &ogunost video-ra!govora. Od veine &asovni. &edija koje nado&je%ta, #re2a se ra!likuje na jedan o$igledan i veo&a va2an na$in: dvos&jerna je.

+oruke &o2e&o slati &re2o& i pri&ati &re2o&. ;toliko je taj sustav &nogo korisniji. #ogunost ra!&jene in'or&a ija, skidanja ali i stavljanja sadr2aja, pretvorilo je "nternet u prostran teren !a trgovinu i poslovanje. S tek nekoliko klikova &i%e&, ljudi &ogu pretra2ivati virtualne kataloge, naru$ivati, pratiti po%iljke i a2urirati svoje podatke u korporativni& ba!a&a podataka. No #re2a nas ne pove!uje sa&o s tvrtka&aF pove!uje nas i &eGusobno. Ona je i &edij osobnog e&itiranja, a ne sa&o ko&er ijalnog. #ilijuni ljudi njo&e se slu2e radi distribu ije vlastiti. digitalni. radova, bilo da je rije$ o blogovi&a, video-sni&ka&a, 'otogra'ija&a, gla!beni& i govorni& sni&ka&a, ali i !ato da kriti!iraju, ureduju ili na drugi na$in &odi'i iraju rad drugi. ljudi. @ole&a, volonterska *ikipedia, uglavno& a&aterski video-servis KouTube, ogro&no spre&i%te 'otogra'ija =li kr, sveobu.vatni blogovski ko&pendij 4u''ington +ost - svi su ti popularni &edijski servisi bili ne!a&islivi prije dolaska *eba. "nteraktivnost &edija pretvorila ga je u globalno sastajali%te, na koje& se ljudi okupljaju i ra!govaraju, ogovaraju, svaGaju se, prave va2ni i koketiraju na =a ebooku, T,itteru, #0Spa eu i drugi& so ijalni& Ei ponekad antiso ijalni&C &re2a&a. Sa %irenje& svi. na$ina upotrebe "nterneta silno se poveala koli$ina vre&ena koje posveuje&o to& &ediju, a sve br2e ve!e na& prito& o&oguuju da bude&o djelotvorniji dok s&o spojeni na "nternet. Odrasle osobe u Sjevernoj 5&eri i 200A. godine provodile su na "nternetu prosje$no dvanaest sati tjedno, %to je dvostruko vi%e nego 2009.< 5ko govori&o sa&o o odrasli&a koji i&aju pristup "nternetu, broj provedeni. sati !na$ajno raste na preko seda&naest tjedno. )ad je rije$ o &ladi& odrasli& osoba&a brojka je jo% veaF ljudi u svoji& dvadeseti&a provode vi%e od devetnaest
=orrester Hesear ., D/onsu&ersO (e.avior Online: 5 200< 8eep 8iveD, 1?. travnja 200?, *6rres&er.com5Researc(5Mocumen&51%D900%EF9CC%11.(&m/.
<

sati tjedno.? ; dobi od dvije do jedanaest godina, dje a u 5&eri i slu2e se "nterneto& oko jedanaest sati tjedno 200A. godine, %to je poveanje od preko %e!deset posto u odnosu na 200>.A Tipi$an Buropljanin 200A. je bio spojen gotovo osa& sati tjedno, oko trideset posto vi%e nego 2009. Buropljani u svoji& dvadeseti&a bili su na "nternetu prosje$no oko dvanaest sati tjedno. 10 #eGunarodni& istra2ivanje& provedeni& na 2< 900 odrasli. ispitanika u dobi od 1? do 99 godina otkriveno je da ljudi provode trideset posto slobodnog vre&ena na "nternetu, u $e&u prednja$e )ine!i, koji #re2i posveuju $etrdeset i $etiri posto svog dana i!van radnog vre&ena.D Te brojke ne uklju$uju vrije&e koje ljudi provode !a &obilni& tele'oni&a i drugi& ru$ni& ra$unali&a ra!&jenjujui S#S-poruke, $ija upotreba takoGer ubr!ano raste. Tekstualne poruke danas su jedan od naj$e%i. na$ina upotrebe ra$unala, osobito kod &ladi. ljudi. +o$etko& 200A. prosje$ni je korisnik &obilnog tele'ona u 5&eri i slao i pri&ao oko >00 S#S-poruka &jese$no, %to je vi%e nego $etverostruko vi%e nego 2003. +rosje$ni a&eri$ki tinejd2er slao je i pri&ao vrtoglave 22<2 poruke &jese$no. 12 ; $itavo& svijetu preko &obilni. tele'ona svake godine proGe dobrano
=orrester Hesear ., D/onsu&er (e.avior Online: 5 200A 8eep 8iveD, 2<. srpnja 200A, *orres&er.com5Researc(IMocumen&51%D900%FE89D%11.(&m/. < Nielsen /o&pan0, DTi&e Spent Online a&ong )ids "n reases 3: +er ent in t.e 6ast =ive Kears, 5 ording to NielsenD, &edijski i!vje%taj 3. srpnja, 200A, nie/sen=on/ine.com5pr5pr@1<1D1C. pd*. 10 =orrester Hesear ., D5 8eep 8ive into Buropean /onsu&ersO Online (e.avior, 200AD, 1:. kolovo!a 200A, *orres&er.com5Researc(5Mocumen&51%D900%FEF9E%11. (&m/ 11 TNS @lobal, D8igital *orld, 8igital 6i'eD, prosina 200?, &ns'/o6a/.com5@ asse&s5*i/es5TN-@Mar$e&@Researc(@Mi'i&a/@:or/d@Mi'i&a/@?i*e.pd*. 12 Nielsen /o&pan0, DTePting No, #ore +opular t.an /allingD, i!vje%taj !a tisak, 22. rujna 200?, nie/senmo6i/e.com5(&m/5press re/eascs5Te)&sOersusIa//s.(&m/T Bri Ze&an, D;.9. Teens Sent 2,2<2 TePt #essages per #ont. in >Y0?D, blog Over &(e Air (In*orma&ion:ee$K% 23. svibnja 200A, in*orma&ion>ee$.com56/o'5main 5arc(ivesA 911<51F5us@&eens@sen&@9.(&m/
?

preko dva bilijuna S#S-poruka, %to daleko pre&a%uje broj tele'onski. po!iva.1: Za.valjujui na%i& uvijek dostupni& ureGaji&a i sustavi&a !a ra!&jenu poruka, D!apravo se nikad ne &ora&o iskop$avatiD, ka2e 8ana. (o0d, so iologinja koja radi !a #i roso't.1> Jesto se pretpostavlja da je vrije&e %to ga posveuje&o #re2i nekad odla!ilo na gledanje televi!ije. Statistika, &eGuti&, ka2e ne%to drugo. Meina studija &edijske aktivnosti uka!uje na to da s porasto& kori%tenja "nterneta gledanje televi!ije ili stagnira ili raste. +re&a re!ultati&a tvrtke Nielsen, koja dugo prati kori%tenje &edija, kro! $itavu eru *eba poveava se vrije&e %to ga 5&erikan i posveuju gledanju televi!ije. "!&eGu 200?. i 200A. broj sati provedeni. pred televi!oro& narastao je !a daljnji. dva posto i dosegnuo 19: sata &jese$no, %to je najvi%a ra!ina gledanja televi!ije otkad je 1A90-i. Nielsen po$eo prikuplja. podatke Ei ne uklju$uje vrije&e provedeno u gledanju televi!ijskog progra&a na ko&pjuteruC.19 " u Buropi se televi!ija gleda vi%e no ikada. +rosje$ni Buropljanin 200A. je gledao TM vi%e od dvanaest sari tjedno, gotovo sat vre&ena vi%e nego 200>.13 "stra2ivanje koje je 2003. provela tvrtka Jupiter Hesear . otkrila je Dgole&o preklapanjeD gledanja TM-a i sur'anja *ebo&F $etrdeset i $etiri posto najvatreniji. ljubitelja televi!ije Eoni. koji gledaju :9 ili vi%e sati televi!ijskog progra&a tjednoC istodobno su i najinten!ivniji korisni i #re2e Eu kategoriji su ljudi koji provode :0 ili vi%e sati na "nternetu
1: 1>

Steven /.err0, Dt.P > t.e revnuD, IEEE -pec&rum% listopad 200?. Sara Hi&er, D+la0 ,it. Kour =ood, Just 8onOt TePtID Ne> ,or$ Times% 23. svibnja

200A. Nielsen /o&pan0, D52T#2 T.ree S reen Heport: 1st Yuarter 200AD, 20. svibnja, 200A, 6/o'.nie/sen.com5nie/sen>ire5>p=con&en&5up/oads5911<51F5nie/sen@ &(reescreen repor&@P01<.pd*. 13 =orrester Hesear ., D4o, Buropean Teens /onsu&e #ediaD, >. prosin a 200A, *orres&er.com5r65Rcsearc(5(o>@european@&eens@consume@media5P5id5F8DC8= 5&59.
19

tjednoC.1< +orast koli$ine vre&ena provedenog na "nternetu, drugi& rije$i&a, poveao je ukupno vrije&e koje provodi&o pred ra!ni& ekrani&a. +re&a jednoj eksten!ivnoC studiji koju je 200A. proveo /entar !a &edijski di!ajn 8r2avnog sveu$ili%ta (all, veina 5&erikana a neovisno o dobi provodi bare& osa& i pol sati dnevno gledajui u televi!ijski ekran, ko&pjuterski &onitor ili !aslon &obilnog tele'ona. Jesto se pak istodobno slu2e dva&a ili $ak svi&a tri&a takvi& ureGaji&a.1? S porasto& upotrebe #re2e, &eGuti&, opada vrije&e koje provodi&o $itajui tiskane publika ije - osobito novine i $asopise, ali i knjige. Od $etiri glavne kategorije osobni. &edija, tisak je danas na !adnje& &jestu, i!a televi!ije, ko&pjutera i radija. +re&a Zavodu !a statistiku rada S58- a, vrije&e koje je 200?. godine prosje$an 5&erikana stariji od $etrnaest godina posvetio $itanju tiskani. knjiga palo je na 1>: &inute tjedno, %to je !a jedanaest posto &anje nego 200>. #ladi odrasli ljudi, u dobnoj skupini i!&eGu 29 i :> godine, koji pripadaju najinten!ivniji& korisni i&a #re2e, 200?. godine $itali su tiskane publika ije ukupno tek >A &inuta tjedno, %to je pad od str&oglavi. 2?Z u odnosu na 200>.1A ; &aloj ali !nakovitoj studiji provedenoj 200?. !a $asopis Ad>ee$% $etiri tipi$na 5&erikan a - brija$, ke&i$ar, ravnatelj osnovne %kole i posrednik nekretnina&a - praeni su jedan dan te je doku&entirano kako se slu2e &ediji&a. Navike i& se !natno ra!likuju, ali jedno i& je !ajedni$ko, kako ka2u u $asopisu: DNijedno od nji. $etvero nije otvorilo nikakav tiskani &edij !a ijelo vrije&e
4eidi 8a,le0, OTi&e-,ise, "nternet "s No, TMOs BRualD, Media ?i*e% 1. velja$e 2003. 1? /oun il tor Hesear . BP ellen e, DT.e Mideo /onsu&er #apping Stud0D, 23. o2ujka 200A, researc(e)ce//ance.com5vcm@overvie>.pd*. 1A (ureau o' 6abor Statisti s, D5&eri an Ti&e ;se Surve0D, 200>-200?, 6/s.'ov5&us5.
1<

pro&atranja.D20 Zbog sveprisutnosti teksta na #re2i i na na%i& tele'oni&a, gotovo je sigurno da danas $ita&o vi%e rije$i nego prije dvadeset godina, ali posveuje&o &anje vre&ena $itanju rije$i otisnuti. na papir. "nternet se, kao i osobni ko&pjuter prije njega, poka!ao tako korisni& na tako &nogo na$ina da s&o po!dravljali svako %irenje njegova dosega. Hijetko bis&o !astali da se !a&isli&o, a jo% rjeGe da je dovede&o u pitanje, nad &edijsko& revolu ijo& koja se odvija svuda oko nas, u na%i& do&ovi&a, na radni& &jesti&a, u %kola&a. Sve do dolaska #re2e, povijest &edija pripovijeda o 'rag&enta iji. Ha!li$ite te.nologije napredovale su ra!li$iti& putovi&a, %to je dovelo do ra!voja !a nji. spe ijali!irani. instru&enata. )njige i novine prika!ivale su tekst i slike, ali nisu &ogle baratati !vuko& i sliko&. Mi!ualni &ediji poput kine&atogra'a i televi!ije nisu bili prikladni !a prika! teksta, osi& u naj&anji& koli$ina&a. Hadio, tele'on, gra&o'on i ka!eto'on ograni$avali su se na prijenos !vuka. 5ko ste .tjeli ra$unati, u!eli biste kalkulator. 5ko ste .tjeli sa!nati neku $injeni u, potra2ili biste je u nekoj en iklopediji ili al&ana.u. +roi!vodni dio toga posla bio je jednako 'rag&entiran kao i potro%a$ki. 5ko bi neka tvrtka .tjela prodavati rije$i, otisnula bi i. na papir. 5ko bi .tjela prodavati 'il&ove, prenijela bi i. na 'il&sku vrp u. 5ko bi .tjela prodavati pjes&e, utisnula bi i. u vinilne plo$e ili bi i. sni&ila na &agnetsku traku. 5ko bi .tjela distribuirati TMprogra& i rekla&e, e&itirala bi i. veliko& anteno& ili bi i. slala debeli& rni& koaksijalni& kablovi&a. Onog trenutka kad se in'or&a ije digitali!iraju, grani e &edija se rasta$u. Na &jesto vi%e spe ijali!irani. instru&enata dola!i jedan svena&jenski. 5 budui da je ekono&ija digitalne proi!vodnje i distribu ije gotovo uvijek nad&ona
20

Noreen OO6ear0, D*el o&e to #0 *orldD, Ad>ee$% 1<. studenog 200?.

ono&e %to joj je pret.odilo - tro%ak stvaranja elektroni$ki. proi!voda i nji.ov prijenos #re2o& i!nosi tek djeli tro%ka proi!vodnje 'i!i$ki. dobara i nji.ova preno%enja po skladi%ti&a i trgovina&a - po&ak je veo&a br!, slijedei neu&itnu logiku kapitali!&a. 8anas gotovo sve tvrtke distribuiraju digitalne ver!ije svoji. proi!voda preko #re2e, i skoro ijeli rast potro%nje &edijske robe odvija se na "nternetu. To ne !na$i da su tradi ionalne &edijske 'or&e i%$e!nule. Jo% uvijek kupuje&o knjige i jo% se pretplauje&o na $asopise. " dalje ide&o u kino i slu%a&o radio. Neki od nas jo% kupuju gla!bu na /8u a 'il&ove na 8M8-u. Nekoli ina nas $ak e tu i ta&o kupiti novine na kiosku. )ad nove te.nologije dola!e na &jesto stari., stare te.nologije se $esto koriste jo% dugo, a ponekad se nikad ni ne prestanu koristiti. Jo% desetljei&a nakon i!u&a po&i$nog sloga &noge su knjige i dalje ru$no prepisivali pisari ili su se tiskale drveni& pre%a&a - a neke od najljep%i. knjiga jo% se i danas proi!vode na taj na$in. +rili$no velik broj ljudi jo% uvijek slu%a vinilne plo$e, sni&a 'il&ski& 'otoaparati&a i tra2i tele'onske brojeve u tiskani& i&eni i&a. 5li stare te.nologije gube svoju ekono&sku i kulturnu snagu. +ostaju slijepi& uli a&a progresa. +roi!vodnja i potro%nja idu !a novi& te.nologija&a, one upravljaju pona%anje& ljudi i one i& oblikuju per ep iju. To je ra!log !bog kojeg budunost !nanja i kulture vi%e ne pripada knjiga&a ni novina&a, televi!ijski& ni radijski& e&isija&a, vinilni& ni ko&paktni& plo$a&a. (udunost je u digitalni& datoteka&a koje se br!ino& svjetlosti kreu na%i& univer!alni& &edije&. DNovi &edij nikad nije dodatak staro&D, pisao je # 6u.an u Razumijevanju medija% Di nikad ga ne ostavlja na &iru. Nikad ne prestaje tla$iti starije &edije dok !a nji. ne nade

novi oblik i polo2aj.D21 To njegovo !apa2anje danas !vu$i osobito dobro pogoGeno. Tradi ionalni &ediji, $ak i oni elektroni$ki, preoblikuju se i repo!i ioniraju prela!ei na digitalnu distribu iju. )ad #re2a apsorbira neki &edij, ona ga ponovno stvara na svoju sliku i priliku. Nije rije$ o to&e da &u ona tek rasta$e 'i!i$ki oblikF u njegov sadr2aj ona uba uje linkove, kida ga na pretra2ive odsje$ke, i okru2uje sadr2aje& svi. drugi. &edija koje je apsorbirala. Svi ti vidovi preoblikovanja sadr2aja &ijenjaju i na$in na koji taj sadr2aj koristi&o, do2ivljava&o, pa $ak i ra!u&ije&o. Strani a teksta na "nternetu koju gleda&o na !aslonu ko&pjutera &o2da i!gleda sli$no strani i otisnutog teksta. 5li kretanje ,eb-strani o& i klikanje po njoj podra!u&ijevaju 'i!i$ke radnje i osjetilne podra2aje posve druga$ije od oni. do koji. dola!i kad dr2i&o i lista&o knjigu ili $asopis. "stra2ivanja poka!uju da kognitivni $in $itanja podra2ava ne sa&o na% osjet vida nego i osjet dodira. Jitanje je i taktilno i vi!ualno. DSvako je $itanjeD, pi%e 5nne #angen, norve%ka pro'esori a knji2evne teorije, Dvi%eosjetilnoD. +ostoji Dklju$na sponaD i!&eGu Dosjetilno-&otori$kog do2ivljaja &aterijalnostiD pisanog djela i Dkognitivne obrade njegovog tekstualnog sadr2ajaD.22 +o&ako& s papira na ekran ne &ijenja se tek na$in koji& se kree&o pisani& djelo&. Taj po&ak utje$e i na stupanj pa2nje koji &u posveuje&o i na to koliko e&o se u njega udubiti. 6inkovi &ijenjaju i na% do2ivljaj &edija. ; jedno& s&islu, linkovi su varijanta tekstualni. alu!ija, itata i 'usnota koje su odavna uobi$ajeni ele&enti u tekstu. 5li nji.ov u$inak na nas kao $ita$e nikako nije isti. 6inkovi nas nee
#ars.all # 6u.an, Unders&andin' Media T(e E)&ensions o* Man% kriti$ko i!danje, prir. *. Terren e @ordon E/orte #adera, /5: @ingko, 200:C, str. 2:<F usp. Razumijevanje medija. Mediji $ao #ovje$ovi produ"eci EZagreb: @olden &arketing-Te.ni$ka knjiga, 200?C. 22 5nne #angen, D40pertePt =i tion Heading: 4apti s and "&&ersionD, Gourna/ o* Researc( in Readin'% :1, br. > E200?C: >0>-1A.
21

sa&o uputiti na neko relevantno ili dodatno djeloF oni nas guraju u njega. Oni nas poti$u da ga a&o unutra-van po ni!u tekstova, u&jesto da odr2ava&o pa2nju na jedno& od nji.. 4iperlinkovi su os&i%ljeni tako da na& privla$e pa2nju. Nji.ova vrijednost kao naviga ijskog sredstva neodvojiva je od nji.ovog o&etala$kog u$inka. " pretra2ivost djela na "nternetu predstavlja varijantu stariji. naviga ijski. po&agala poput sadr2aja, indeksa i konkordan e. 5li i tu se u$in i ra!likuju. )ao %to je slu$aj i s linkovi&a, lakoa i dostupnost pretra2ivanja !natno pojednostavljuju skakanje s jednog na drugi digitalni doku&ent, &nogo vi%e nego %to bi se &oglo s tiskani& doku&enti&a. Ostanak na jedno& tekstu postaje tegoban, a ve!anost !a njega tek ne!natna. " pretra2ivanje vodi 'rag&enta iji djela na "nternetu. +ostojanje pretra2iva$a $esto na& odvla$i pa2nju na pojedine odsje$ke teksta, na nekoli inu rije$i ili re$eni a koje su i!ra!ito relevantne !a ono %to nas u to& trenutku !ani&a, i &alo %to nas poti$e da tekstu pristupa&o kao jelovito& djelu. )ad pretra2uje&o *eb, ne vidi&o %u&u. Ne vidi&o $ak ni stabla. Midi&o i!danke i listove. )ako tvrtke poput @ooglea i #i roso'ta usavr%avaju svoje pretra2iva$e audiovi!ualni. sadr2aja, sve vi%e proi!voda prola!i taj postupak 'rag&enta ije koji je ve postao karakteristi$an !a pisana djela. )o&biniranje& vi%e ra!li$iti. vrsta in'or&a ija na jedno& ekranu, &ulti&edijska #re2a jo% vi%e 'rag&entira sadr2aj i o&eta na%u pa2nju. Na istoj ,eb-strani i &o2e stajati par odlo&aka teksta, video ili audio !apis, naviga ijski ele&enti, ra!ne rekla&e, i nekoliko progra&$ia, tako!vani. ,idgeta, koji se vrte !asebno. Svi !na&o koliko takva kako'onija podra2aja &o2e dekon entrirati. To&u se sve vrije&e ruga&o. Nova e-&ail poruka ogla%ava svoj dola!ak dok prela!i&o pogledo& po najnoviji& naslovi&a na ,ebstrani a&a novina. Nekoliko sekundi poslije HSS-$ita$ na&

ka2e da jedan od na%i. o&iljeni. blogera i&a novi post. Trenutak nakon toga i! &obitela se $uje !vuk koji signali!ira da je stigla nova S#S-poruka. "stodobno na ekranu teku objave na =a ebooku ili T,itteru. Osi& %to &re2o& sve te$e, trenuta$no su na& dostupni i svi drugi progra&i koje i&a&o na ko&pjuteru - i oni se natje$u !a svoj dio na%eg u&a. Svaki put kad upali&o ko&pjuter, uba$eni s&o u Dekosustav te.nologija prekidanjaD, kako to na!iva bloger i pisa !nanstvene 'antastike /or0 8o toro,.2: "nteraktivnost, linkanje, pretra2ivost, &ulti&edijalnost, sve te odlike #re2e i&aju privla$ne prednosti. ;! to %to na& je u$inila dostupno& dosad neviGenu koli$inu in'or&a ija, to su glavni ra!lo!i !bog koji. #re2a tako privla$i &noge od nas. SviGa na& se %to se &o2e&o preba ivati i!&eGu $itanja, slu%anja i gledanja a da ne &ora&o ustajati i uklju$ivati drugi ureGaj niti prekopavati po .rpi $asopisa ili diskova. SviGa na& se %to &o2e&o pronai relevantne podatke i istog $asa i& pristupiti a da !a to nis&o &orali pro$e%ljavati gole&e koli$ine suvi%ni. stvari. SviGa na& se biti u kontaktu s prijatelji&a, $lanovi&a obitelji i kolega&a. SviGa na& se %to se osjea&o pove!ani - i &r!i&o kad se osjea&o iskop$ani. "nternet ne &ijenja na%e intelektualne navike protiv na%e volje. 5li da i. &ijenja, &ijenja i.. "nternet e&o upotrebljavati sve vi%e i vi%e, i njegov e utje aj na nas ja$ati kako bude postajao sve prisutniji u na%e& 2ivotu. )ao sat i knjiga prije nji., s napretko& te.nologije i ko&pjuteri postaju sve &anji i je'tiniji. +ristupa$ni prijenosni ko&pjuteri daju su na& &ogunost da "nternet nosi&o sa sobo& kad napu%ta&o ured ili stan. 5li prijenosni ko&pjuter je sa& po sebi ne!grapan ureGaj i njegovo spajanje na "nternet nije uvijek lako. +ojava jo% &anji. ko&pjutera i pa&etni. tele'ona rje%ava i te proble&e.
2:

/or0 8o toro,, D*riting in t.e 5ge o' 8istra tionD, ?ocus% sije$anj 200A.

Sna2na d2epna ra$unala poput 5ppleovog i+.onea, #otorolinog 8roida i @oogleovog NePusa donose pove!ivost na "nternet $i& i. i!vadi&o i! kutije. )ad i& pribroji&o internetske usluge uklju$ene u aparate u rasponu od auto&obila preko televi!ora do aviona, ti &ali ureGaji obeavaju dublju integra iju *eba u na%e dnevne aktivnosti, $inei na% univer!alni &edij jo% univer!alniji&. )ako se #re2a %iri, drugi &ediji se s&anjuju. +ro&jeno& ekono&ije proi!vodnje i distribu ije, #re2a je u!ela svoj dio kola$a u dobiti novinske, in'or&a ijske i industrije !abave, osobito kod oni. koji su tradi ionalno prodavali 'i!i$ke proi!vode. +rodaja gla!beni. /8-ova postojano opada ve ijelo desetljee, a sa&o u 200?. pala je !a dvadeset posto.2> +rodaja 'il&ski. 8M8-ova, koja je u posljednje vrije&e bila glavni i!vor dobiti .olivudski. studija, sada je takoGer u padu: 200?. je pala !a %est posto da bi se u prvoj polovi i 200A. sro!ala !a jo% $etrnaest posto.29 +ada i prodaja $estitki i ra!gledni a.23 ;kupna koli$ina poslane po%te preko +o%tanske slu2be S58-a opadala je 200A. br2e no ikada u povijesti. 2< Sveu$ili%ta prestaju obnavljati tiskana i!danja akade&ski. &onogra'ija i $asopisa i prela!e na isklju$ivo elektroni$ku distribu iju.2? Javne %kole poti$u u$enike da se slu2e re'erentno& graGo& na "nternetu u&jesto, kako i. je na!vao kali'ornijski guverner 5rnold S .,ar!enegger,
(en Sisario, D#usi Sales =ell in 200?, but /li&bed on t.e *ebD, Ne> ,or$ Times% :1. prosin a 200?. 29 Honald @rover, D4oll0,ood "s *orried as 8M8 Sales Slo,D, 2usiness:ee$% 1A. velja$e 200AF Hi .ard /orliss, D*.0 Net'liP StinksD, Time% 10. kolovo!a 200A. 23 /.r0stal S!eto, D;.S. @reeting /ards and +ost ardsD, +itnev (o,es (a kground +aper br. 20, 21. studenog 2009, pos&insi'(&.com5*i/es5Nov90@Gree&in'Iar= ds@Lina/.pd*. 2< (rigid S .ulte, DSo 6ong, Snail S.ellsD, :as(in'&on !os&% 29. srpnja 200A. 2? S ott Jas .ik, D=are,ell to &(e +rinted #onograp.D, Inside +i'(er Ed% 2:. o2ujka 200A, insidc(i'(ered.com5ne>s5911<5185985Mic(i'an.
2>

D!astarjeli., te%ki., skupi. ud2benikaD.2A )ud god pogledali, vidjet ete !nakove sve vee .ege&onije #re2e nad pakiranje& i kretanje& in'or&a ija. Ti u$in i nigdje ne !abrinjavaju vi%e nego u novinskoj industriji, koja se suo$ava s osobito te%ki& 'inan ijski& i!a!ovi&a kako se $itatelji i ogla%iva$i priklanjaju #re2i kao svo& o&iljeno& &ediju. +ad $itanosti a&eri$ki. novina po$eo je jo% prije vi%e desetljea, kad su radio i televi!ija ljudi&a po$eli !au!i&ati sve vi%e slobodnog vre&ena, ali "nternet je jo% poja$ao taj trend. "!&eGu 200?. i 200A. godine tira2a dnevni. novina pala je preko seda& posto, dok su posjeti ,eb-strani a&a novinski. kua porasli vi%e od deset posto.:0 Jedan od najstariji. a&eri$ki. dnevnika, I(ris&ian -cience Moni&or% po$etko& 200A. objavio je da nakon stotinu godina gasi svoje tiskano i!danje. *eb e i& postati glavni kanal distribu ije vijesti. Taj je pote!, ka2e nji.ov i!dava$ Jonat.an *ells, bio pret.odni o& ono&e %to $eka druge novine. D+ro&jene u bran%i pro&jene u poj&u vijesti i spe i'i$noj ekono&iji bran%e - prvo su udarile na Moni&or.J80 ;skoro se poka!alo da je bio u pravu. ;nutar nekoliko &jese i gase se najstarije novine u dr2avi /olorado, Roc$3 Moun&ain Ne>sT prestaje i!la!iti tiskano i!danje -ea&&/e !os&=In&e//i'encera a novina otpu%ta veinu !aposleni.F :as(in'&on !os& ukida sve svoje vanjske redak ije u S58-u i otpu%ta preko stotinu novinaraF a vlasni i vi%e od treine drugi. novina u S58-u, &eGu nji&a 6os An'e/es Timesa% I(ica'o Tri6unea% !(i/ade/p(ia InPuirera i Minneapo/is -&ar Tri6una/% progla%avaju ste$aj. Ti& (rooks, i!vr%ni direktor
5rnold S .,ar!enegger, D8igital TePtbooks /an Save #one0, "&prove 6earningD, Mercur3 Nezos% <. lipnja 200A. :0 Ti& 5rango, D=all in Ne,spaper Sales 5 elerates to +ass <Z J% Ne> ,or$ Times% 2<. travnja 200A. :1 8avid /ook, D#onitor S.i'ts 'ro& +rint to *eb-(ased Strateg0D, I(ris&ian -cience Moni&or% 2?. listopada 200?.
2A

tvrtke @uardian Ne,s and #edia, nakladnika novina Guardian i Independen& u (ritaniji, objavljuje da e tvrtka sva svoja ulaganja u budunosti us&jeriti u &ulti&edijalne digitalne proi!vode, koji e se distribuirati prvenstveno kro! nji.ove ,eb-strani e. D8ani kad ste &ogli poslovati sa&o s rije$i&a su i!a nasD, i!javio je na jednoj strukovnoj kon'eren iji.:2 )ako se ljudski u& ugaGa pre&a ludoj &jeri ,eb-sadr2aja, &edijske tvrtke &oraju se prilagoditi novi& o$ekivanji&a svoje publike. #nogi skrauju proi!vode tako da stanu u sve krai raspon pa2nje svoji. internetski. potro%a$a, te grade svoj status kod pretra2iva$a. ;lo& i i! TM-e&isija i 'il&ski inserti distribuiraju se na KouTubeu, 4uluu i drugi& video-servisi&a. Hadijske e&isije nude se kao pod astovi ili sadr2aji koje slu%a&o s ,eb-srrani a. Jlan i i! $asopisa i novina u opti aju su kao i!olirani tekstovi. +ojedine strani e knjiga prika!uju se na ,eb-strani a&a @oogle (ooks i 5&a!ona. @la!beni albu&i se ra!bijaju na pjes&e od koji. se sastoje, koje se onda pojedina$no prodaju preko iTunesa ili se pu%taju preko Spoti'0ja. Jak se i sa&e pjes&e ra!bijaju na dijelove: re'reni i drugi pa&tljivi dijelovi pakiraju se kao !vukovi !vona !a &obitel ili se ugraGuju u video-igre. +uno bi se toga &oglo rei o Dra!bijanju paketaD sadr2aja. Ono ljudi&a daje vee &ogunosti i!bora i oslobaGa i. od kupovine onoga %to !apravo ne 2ele. 5li, ono i ilustrira i produbljuje pro&jene obra!a a kon!u&iranja &edija koje poti$e *eb. )ako ka2e ekono&ist T0ler /o,en: D)ad je pristup Vin'or&a ija&aW lak, obi$no najradije bira&o kratke i slatke ko&adie.D::
To& 4all, OD*e *ill Never 6aun . 5not.er +aperOD, !rin&:ee$% 20. velja$e 200A, prin&>ee$.com5ne>s5;;0<085:e=>i//=/auuc(=paper. :: T0ler /o,en, Irea&e ,our O>n Econom3 ENe, Kork: 8utton, 200AC, str. >:.
:2

;tje aj #re2e ne svr%ava s rubo& ekrana. #edijske tvrtke prilagoGavaju svoje tradi ionalne proi!vode, $ak i one 'i!i$ke, tako da vi%e nalikuju ono& %to ljudi do2ivljavaju na "nternetu. 5ko je u rani& dani&a *eba di!ajn ,ebpublika ija bio nada.nut tiskani& publika ija&a Ekao %to je di!ajn @utenbergove (iblije bio nada.nut rukopisni& knjiga&aC, danas nada.nue naj$e%e te$e u obratno& s&jeru. #nogi &aga!ini i!&ijenili su na$in prijelo&a tako da opona%a ili bare& odra2ava doja& i na$in kori%tenja ,eb-strani a. Jlanke su skratili, uveli su uokvirene sa2etke i natrpali strani e ra!nora!ni& naslovi&a i podnaslovi&a tako da se lak%e &ogu sa&o prelistavati. #aga!in Ro//in' -&one% neko po!nat po to&e %to objavljuje gole&e, .rabre pri$e pisa a poput 4untera S. T.o&psona, danas takve tekstove i!bjegava a $itatelji&a nudi tek go&ilu $lan$ia i re en!ija. D(ilo je to doba prije "nternetaD, obja%njava njegov nakladnik Jann *enner, Dkad je Ro//in' -&one objavljivao te tekstove od seda& tisua rije$i.D Meina popularni. &aga!ina danas je Dkr ata boja&a, preveliki& naslovi&a, ilustra ija&a, 'otogra'ija&a i %okantni& itati&aD, pi%e #i .ael S .erer u $asopisu Io/um6ia Gounia/ism Reviei>. DSiva strani a puna teksta, neko okosni a svakog &aga!ina, danas je prakti$ki prognana.J8E #ijenja se i di!ajn dnevni. novina. #noge novine, uklju$ujui stupove novinstva poput :a// -&ree& Gourna/a i 6os An'e/es Timesa% u protekli. su nekoliko godina skratile $lanke i uvele vei broj sa2etaka i naviga ijski. po&agala kako bi se strani e lak%e pregledavale. Jedan urednik u londonsko& Timesu te pro&jene 'or&ata dnevni. novina pripisuje prilagodbi bran%e na Ddoba "nterneta, doba
#i .ael S .erer, D8oes Si!e #atterLD, Io/um6ia Gourna/ism Revie>% studeniTprosina 2002.
:>

naslovaD.:9 ; o2ujku 200?. Ne> ,or$ Times je najavio da e u svako& broju biti ukupno tri strani e sa2etaka $lanaka u opsegu od jednog odlo&ka, i drugi. kratki. 'or&i. Njegov gra'i$ki urednik To& (odkin objasnio je da e te Dpre$i eD po&oi u2urbano& $itatelju da na br!inu DokusiD sadr2aj dnevni. vijesti, te e ga po%tedjeti D&anje djelotvorneD &etode listanja novina strani u po strani u i $itanja $lanaka.:3 Takve plagijatorske strategije nisu bile osobito uspje%ne kao na$ini us&jeravanja toka $itatelja i! tiskani. ka internetski& publika ija&a. )ad je pro%la godina dana a tira2a je i dalje padala, Ne> ,or$ Times je %utke odustao od veine ele&enata redi!ajna i u veini i!danja sa2e i $lanaka vi%e nisu prela!ili jednu strani u. Nekoli ina &aga!ina, s.vativ%i da je natje anje s *ebo& na njegovo& terenu gubitni$ki pote!, uvela je obratnu strategiju. Mratili su se jednostavniji&, &anje natrpani& na$ini&a prijelo&a strani e i dulji& $lan i&a. Ne>s>ee$ je 200A. godine preuredio svoje strani e tako da se vei naglasak stavi na eseje i pro'esionalne 'otogra'ije, i po$eo se tiskati na te2e&, skuplje& papiru. /ijena koju publika ije plaaju da bi se suprotstavile konven ija&a *eba jo% je vee opadanje broja $itatelja. "stodobno s predstavljanje& novog di!ajna, Ne>s>ee$ je najavio i s&anjivanje tira2e, koja njegovi& ogla%iva$i&a sada donosi &ilijun i pol, a ne vi%e 2,3 &ilijuna $itatelja.:< +oput svoji. tiskani. parnjaka, veina TM-e&isija i 'il&ova poku%avaju postati sli$niji&a *ebu. Televi!ijske &re2e uvele su pasi e teksta koji te$e u dnu ekrana, e'ekte okretanja Dstrani eD, rutinski objavljuju gra'i$ke prika!e in'or&a ija i rekla&e koje iska$u i! ekrana. Neke novije e&isije, poput N(/-ove ?a&e Ni'(& >i&( Gimm3 La//on% ekspli itno
:9 /itirano u /arl H. Ha&e0, Mass Media Un/eas(ed E6an.a&, #8: Ho,&an U 6ittle'ield, 200<C, str. 12:. :3 Ja k S.arer, DT.e Ti&esO Ne, *el o&e #atD, -/a&e% 1. travnja 200?, s/a&e.com5id590;D;;E. :< )at.leen 8even0, DHeinventing Ne,s,eekD, Ne>s>ee$% 1?. svibnja 200A.

su di!ajnirane tako da se podjednako obraaju i &re2ni& sur'eri&a i televi!ijski& gledatelji&a te objavljuju kratke isje$ke koji se distribuiraju na KouTubeu. )ablovske i satelitske ko&panije nude te&atske progra&e koji svoji& gledatelji&a o&oguuju da prate nekoliko e&isija istodobno, koristei se daljinski& upravlja$e& kao neko& vrsto& &i%a koji& klikaju i tako biraju !vuk koje e&isije e $uti. "!ravno se na televi!iji po$inje nuditi i sadr2aj *eba, a vodei proi!voGa$i televi!ora kao %to su Son0 i Sa&sung projektiraju svoje ureGaje kao ko&bina iju tradi ionalnog i internetskog prije&nika. =il&ski studiji po$eli su u diskove koje nude na prodaju ugraGivati i !na$ajke dru%tvenog u&re2avanja. S ver!ijo& -nje'u/jice objavljeno& na (lu-ra0 disku, gledatelji &ogu $avrljati preko #re2e s drugi& pokloni i&a -nje'u/jice. 8isk :a&c(men auto&atski se sinkroni!ira s vlasnikovi& ra$uno& na =a ebooku, pa gledatelji s Dprijatelji&aD &ogu Du2ivo ko&entiratiD 'il&.:? /raig )ornblau, predsjednik Odjela !a kunu !abavu Studija ;niversal, ka2e da na&jeravaju uvesti jo% takvi. &ogunosti, s ilje& da se gledanje 'il&ova pretvori u Dinteraktivni do2ivljajD.:A #re2a je po$ela &ijenjati i na$in na koji do2ivljava&o sa&e i!vedbe, ne sa&o nji.ove sni&ke. )ad u ka!ali%te, kon ertnu ili kinodvoranu unese&o sna2no &obilno ra$unalo, donijeli s&o i sve ko&unika ijske instru&ente dostupne na *ebu, kao i one posveene dru%tveno& u&re2avanju. Me je odavna postalo uobi$ajeno da posjetitelji kon erata ka&era&a ugraGeni& u &obilne tele'one sni&aju dijelove progra&a i prika!uju te sni&ke prijatelji&a. #obilna ra$unala sada se na&jerno uklju$uju u i!vedbu kao na$in da se pribli2i publi i nove genera ije, saturiranoj
/arl 8iOrio, D*arners Tea&s ,it. =a ebook 'or O*at .&en,OD +o//3>ood Repor&er% 11. svibnja 200A, (o//3>oodrepor&er.com5(r5con&en&@disp/a35ne>s5e8iE6Fcaa8CFadD868a896De9106Feae<c1. :A Sara. # (ride, DT.e *a0 *eOll *at .D, :a// -&ree& Gourna/% ?. prosin a 200?.
:?

#re2o&. Za vrije&e i!voGenja (eet.ovenove +astoralne si&'onije 200A. u *ol' Trapu u dr2avi Mirginia, Na ionalni si&'onijski orkestar je slao popratne poruke na T,itteru, koje je napisao dirigent B&il de /ou, u koji&a se poja%njavaju pojedine (eet.ovenove gla!bene !a&isli.>0 Njujor%ka =il.ar&onija i Si&'onijski orkestar "ndianapolisa po$eli su poti ati slu%atelje da se slu2e &obitelo& !a vrije&e kon erta i da S#S-o& glasaju !a djelo koje e se svirati kao bis. D(ilo je &anje pasivno nego da sa&o sjedi&o i slu%a&o gla!buD, proko&entirao je taj pote! jedan posjetitelj nakon nedavnog kon erta =il.ar&onije.>1 Sve vei broj a&eri$ki. rkava poti$e svoje 2upljane da ponesu prijenosni ko&pjuter i &obitel na &isu kako bi &ogli ra!&jenjivati poruke nada.nua preko T,ittera i drugi. &ikrobiogerski. servisa.>2 Bri S .&idt, generalni direktor @ooglea, uno%enje dru%tvenog u&re2avanja u ka!ali%ne i druge dogaGaje s&atra u!budljivo& novo& priliko& !a posao !a tvrtke koje se bave "nterneto&. DNajo$itija upotreba T,itteraD, ka2e on, &o2e se vidjeti u situa ija&a u koji&a Dsvatko gleda predstavu i pri$a o predstavi dok se jo% i!vodiD.>: Jak i ono %to do2ivljava&o u stvarno& svijetu postaje posredovano u&re2eni& ko&pjuteri&a. Jedna osobito upe$atljiva ilustra ija toga kako #re2a &ijenja na%a o$ekivanja od &edija vidljiva je u svakoj
8ave "t!ko'', D5 8i''erent T,eet in (eet.ovenOs O+astoral,OD Ne> ,or$ Times% 2>. srpnja 200A. >1 Step.anie /li''ord, DTePting at a S0&p.on0L Kes, but Onl0 to Sele t an Bn oreD, Ne> ,or$ Times% 19. svibnja 200A. >2 /rkva *est,inds i! Ja ksona u dr2avi #i .igan s pastvo& od devetsto $lanova predvodi u dru%tveno& u&re2avanju kao sastavno& dijelu rkveni. usluga. Za vrije&e &ise, okupljeni %alju poruke preko T,ittera a nji.ovi se t,eetovi prika!uju jedan !a drugi& na veliki& video-ekrani&a u rkvi. Jedna poruka poslana na &isi 200A. godine, pre&a i!vje%taju &aga!ina Ti&e, glasi ovako: D;vijek &i je bilo te%ko prepo!nati (oga usred svega.D (onnie Ho .&an, DT,ittering in /.ur .D, Time% 1. svibnja 200A. >: /.r0stia =reeland, DMie, 'ro& t.e Top: Bri S .&idt o' @oogleD, Linancia/ Times% 21. svibnja 200A.
>0

knji2ni i. "ako o knji2ni a&a obi$no ne ra!&i%lja&o kao o &edijski& te.nologija&a, one to jesu. Javna knji2ni a je, dapa$e, jedan od najutje ajniji. i najva2niji. in'or&a ijski. &edija u povijesti - i upravo su se javne knji2ni e pro%irile tek nakon %to su se uvrije2ili $itanje u sebi i tisak po&i$ni& slogo&. Stavovi i pre'eren ije neke !ajedni e pre&a in'or&a ija&a dobivaju konkretan oblik u prostoru i usluga&a njene knji2ni e. Sve do nedavno javna je biblioteka bila oa!a knji%ke ti%ine u kojoj su ljudi tra2ili po poli a&a uredno poslo2eni. naslova ili su poti.o $itali !a stolovi&a. 8ana%nja knji2ni a veo&a se ra!likuje. +ristup "nternetu br!o postaje najtra2enijo& uslugo& knji2ni e. +re&a nedavno provedeno& istra2ivanju 5&eri$ke udruge knji2ni a, devedeset i devet posto ogranaka narodni. knji2ni a S58-a nudi pristup "nternetu, a prosje$na knji2ni a i&a jedanaest javni. ko&pjutera. Mi%e od tri $etvrtine ogranaka svoji& posjetitelji&a nudi i spajanje na be2i$nu &re2u.>> ; &odernoj knji2ni i prevladava !vuk tipkanja, a ne listanja. 5r.itektura jednog od najnoviji. ogranaka ugledne Njujor%ke narodne knji2ni e, (ibliote$nog entra (ronP, svjedo$i o pro&ijenjenoj ulo!i knji2ni a. Tri nje!ina savjetnika ovako opisuju ar.itekturu nove knji2ni e u $asopisu -&ra&e'3 and 2usiness DNa $etiri glavne ra!ine knji2ni e, redovi poli a s&je%teni su na svako& kraju prostorije, %to ostavlja obilje prostora u sredini !a radne stolove s ko&pjuteri&a, od koji. su &nogi spojeni stalno& ve!o& na "nternet. 6judi koji se slu2e ko&pjuteri&a su &ladi i ne koriste i. nu2no u akade&ske svr.e - jedan ovdje na @oogleu tra2i slike 4anna. #ontane, drugi a2urira svoju
Jo.n /arlo (erlot, /.arles H. # /lure, /arta (. *rig.t, et al., D+ubli 6ibraries and t.e "nternet 200?: Stud0 Hesults and =indingsD, "n'or&ation "nstitute o' t.e =lorida State ;niversit0 /ollege o' "n'or&ation, 200?F 5&eri an 6ibrar0 5sso iation, D6ibraries /onne t /o&&unities: +ubli 6ibrar0 =unding U Te .nolog0 5 ess Stud0 200?-200AD, 29. rujna 200A, a/a.or'5a/a5researc(/ ini&ia&ives5p/*&as5previouss&udies51;1<5/i6rariesconnec&communi&ies8.pd*.
>>

strani u na =a ebooku, a ta&o nekoliko dje e igra ko&pjuterske igre, jedna od nji. je Li'(& *or G/or&on. )nji2ni$ari odgovaraju na nji.ova pitanja i organi!iraju turnire koji se igraju preko "nterneta, i nitko nikoga ne opo&inje !bog buke.D>9 Savjetni i isti$u knji2ni u u (ronPu kao pri&jer kako napredna knji2ni a !adr2ava svoju DrelevantnostD ti&e %to Dpokree digitalne ini ijative koji&a i!la!i ususret potreba&a korisnika.D 5r.itektura knji2ni e je osi& toga i sna2an si&bol na%eg novog &edijskog krajolika: u sredi%tu stoji ekran ko&pjutera pove!anog na "nternetF tiskana rije$ i!gurana je na &argine.
S ott /onvin, Blisabet. 4artle0 i 4arr0 4a,kes, DT.e 6ibrar0 HebootedD, -&ra&e'3 4 2usiness% proljee 200A.
>9

6. !lika i prilika knjige 5 %to sa sa&o& knjigo&L Od svi. popularni. &edija ona je vjerojatno najotpornija na utje aj #re2e. To, %to se $itanje sve vi%e pre&je%ta s otisnute strani e na ekran, knji%ki nakladni i do2ivljavaju kao poslovne udar e, ali sa&a 'or&a knjige nije se puno i!&ijenila. 8ugi ni! tiskani. strani a skupljeni. i!&eGu kori a doka!ao se i!vanredno robusno& te.nologijo&, koja je ostala korisna i popularna dulje od pola &ilenija. Nije te%ko vidjeti !a%to knjige sporo prela!e u digitalno doba. "!&eGu ko&pjuterskog &onitora i televi!ijskog ekrana i ne&a prevelike ra!like, a !vuk sti2e i! !vu$nika prili$no sli$no, be! ob!ira na to je li &u i!vor radio ili ko&pjuter. 5li kao ureGaj !a $itanje, knjiga !adr2ava neke privla$ne prednosti u odnosu na ko&pjuter. )njigu &o2ete ponijeti na pla2u ne brinui o to&e .oe li je pijesak pokvariti. #o2ete je u!eti u krevet ne 2iv irajui se oko toga .oe li va& pasti na pod ako !adrije&ate. #o2ete po njoj proliti kavu. #o2ete sjesti na nju. #o2ete je staviti na stol, otvoriti na strani i koju $itate, i ako je u!&ete !a nekoliko dana i dalje e biti to$no na to& &jestu. " ne &orate ra!bijati glavu ti&e gdje ete je ukop$ati u struju i koliko e joj dugo trajati baterija. 8o2ivljaj $itanja takoGer je naj$e%e bolji s knjigo&. Hije$i utisnute u strani u rno& tinto& lak%e se $itaju nego rije$i

sa$injene od piksela na svjetlee& ekranu. #o2ete pro$itati pedeset ili stotinu tiskani. strani a a da va& se o$i ne u&oreF na ekranu e se to ponekad dogoditi nedugo nakon %to po$nete $itati. +rave strani e &o2ete listati br2e i 'leksibilnije nego %to se &o2ete kretati po virtualni&a. #o2ete pisati bilje%ke na &argina&a ili pod rtavati odlo&ke koji vas nada.njuju. #o2ete $ak !a&oliti autora da va& se potpi%e na knjigu. )ad ste je pro$itali, &o2ete njo&e popuniti pra!no &jesto na poli i - ili je &o2ete posuditi prijatelju. "ako se o elektroni$ki& knjiga&a inten!ivno govori ve godina&a, veina ljudi ne poka!uje odvi%e !ani&anja !a nji.. ;laganje od tisuu kuna u spe ijali!irani Ddigitalni $ita$D i!gledalo je nera!u&no kad se u!&e u ob!ir lakoa i ugoda kupovanja i $itanja staro&odni. knjiga. 5li knjige nee biti i!u!ete i! revolu ije digitalni. &edija. Bkono&ske prednosti digitalne proi!vodnje i distribu ije - ne&a veliki. ulaganja u papir i tintu, ne&a ra$una i! tiskare, ne&a pretovara te%ki. kutija po ka&ioni&a, ne&a povrata neprodani. pri&jeraka - upravo su jednako privla$ne knji%ki& nakladni i&a i distributeri&a kao %to su i drugi& &edijski& tvrtka&a. 5 ni2i tro%kovi prevode se u ni2e ijene. Nije neobi$no %to se e-knjige prodaju u pola ijene tiskanog i!danja, djelo&i$no !a.valjujui potpori proi!voGa$a ureGaja. Melika sni2enja sna2an su poti aj $itatelji&a da prijeGu s papira na piksele. 8igitalni $ita$i su, osi& toga, posljednji. godina jako napredovali. +rednosti tradi ionalni. knjiga vi%e nisu onako neupitne kao dosad. Za.valjujui !asloni&a visoke ra!lu$ivosti i!raGeni& od &aterijala poput Mi!plePa, 'olije sastavljene od elektri$ki nabijeni. $esti a koju je ra!vila tvrtka B "nk i! dr2ave #assa .usetts u S58-u, digitalni tekst danas se prika!uje toliko jasno da se gotovo &o2e nad&etati s otisnuti&. Najnoviji $ita$i ne trebaju po!adinsko osvjetljenje pa se &ogu koristiti i na direktno& sun$evo&

svjetlu, te !na$ajno s&anjuju !a&or o$iju pri $itanju. " 'unk ije $ita$a su sve bolje pa je sada &nogo lak%e prela!iti po strani a&a, o!na$iti strani u na kojoj s&o stali, pod rtavati, pa $ak i pribilje2iti ne%to na &argini. 6judi koji slabije vide na e-knji!i &ogu poveati slova - %to s tiskano& knjigo& nije slu$aj. 5 s pado& ijena ra$unalne &e&orije raste kapa itet $ita$a. Sada u nji. stanu stotine knjiga. (a% kao %to u i+od &o2ete s&jestiti ijelu gla!benu kolek iju prosje$ne osobe, u $ita$ e-knjiga &o2e stati ijela osobna biblioteka. "ako prodaja e-knjiga jo% uvijek sudjeluje u ukupnoj prodaji knjiga tek s &ali& postotko&, raste &nogo br2e od prodaje 'i!i$ki. knjiga. 5&a!on. o& je po$etko& 200A. i!vijestio da od 2<9 000 knjiga koje je prodao u tradi ionalno& i u digitalno& obliku, na eknjige odla!i trideset i pet posto ukupno prodani. pri&jeraka, %to je velik rast u odnosu na sa&o deset posto godinu dana prije. +rodaja digitalni. $ita$a, koja je dugo stagnirala, sada do2ivljava eksplo!iju: od oko &ilijun pri&jeraka prodani. 200?. narasla je na pro ijenjeni. dvanaest &ilijuna 2010.1 )ako su nedavno i!vijestili (rad Stone i #otoko Hi . u Ne> ,or$ Timesu% De-knjiga po&alo pu%ta korijenjeD.2 Jedan od popularniji. novi. digitalni. $ita$a je 5&a!onov )indle. 8onesen na tr2i%te 200<. u! veliku po&pu, taj ureGaj i&a ekran najnovije te.nologije, sve 'unk ije $ita$a, a ugraGena &u je i $itava tipkovni a. )indle, &eGuti&, i&a jo% jednu !na$ajku koja ga $ini jo% puno privla$niji&: pove!an
Ting-i Tsai i @eo''re0 5. =o,ler, DHa e 4eats ;p to Suppl0 B-Header S reensD, :a// -&ree& Gourna/% 2A. prosin a 200A. 2 #otoko Hi ., DSteal T.is (ook E'or SA.AACD, Ne> ,or$ Times% 13. svibnja 200AF (rad Stone, D(est (u0 and Meri!on Ju&p into B-Header =ra0D, Ne> ,or$ Times% 22. rujna 200AF (rad Stone i #otoko Hi ., DTurning +age, B-(ooks Start to Take 4oldD, Ne> ,or$ Times% 2:. prosin a 200?.
1

je na "nternet preko uvijek aktivne be2i$ne &re2e. Tro%ak pove!ivanja ugraGen je u ijenu )indlea pa se ne plaa nikakva dodatna tari'a. Ta va& ve!a, predvidljivo, o&oguuje da kupujete knjige na 5&a!onu i da kupljene knjige od&a. i skinete u $ita$. 5li ne sa&o to: &o2ete $itati i digitalne novine i $asopise, pregledavati blogove, pretra2ivati na @oogleu, slu%ati #+:- e, a po&ou posebnog preglednika &o2ete i sur'ati po drugi& ,eb-strani a&a. Najradikalnije obilje2je )indlea, bare& kad ra!&i%lja&o o budunosti knjige, to je %to on sve rije$i knjige pretvara u linkove, sav tekst u .ipertekst. 5ko kliknete na bilo koju rije$ ili sintag&u, progra& e vas odvesti u rje$ni$ku natukni u, $lanak na *ikipediji ili popis @oogleovi. re!ultata pretrage "nterneta. )indle uka!uje na budunost digitalni. $ita$a. Njegove &ogunosti, $ak i njegov so'tver, ugraGene su u i+.one i osobne ko&pjutere, i preobra!ile su $ita$ od skupog ureGaja u sa&o jo% jednu je'tinu pri&jenu Turingovog univer!alnog stroja. #o2da &anje sretno, )indle uka!uje i na budunost knjige. ; $lanku u Ne>s>ee$u i! 200A, novinar i urednik Ja ob *eisberg koji je neko bio skepti$an po pitanju elektroni$ki. knjiga, .vali )indle kao Dstroj koji je obilje2io pravu kulturnu revolu ijuD u kojoj se Dodvajaju $itanje i tiskanjeD. )indle na& govori, nastavlja *eisberg, Dda e se tiskane knjige, najva2niji arte'akt ljudske ivili!a ije, pridru2iti novina&a i &aga!ini&a na putu u !astarjelost.D: " /.arles # @rat., svojedobno urednik Ne> ,or$ Times 2oo$ Revie>a% postao je vjernik )indleaF taj D!avodljivi bijeli aparatiD na!iva Dpred%asniko&D onoga %to $eka knjige i $itanje. D"!nenaGuje kako se br!o $ovjek prepu%ta prakti$nostiD, ka2e on, Di kako va& &alo nedostaje kad nestanu sve 'inese tipogra'ije i di!ajna, koje ste neko
Ja ob *eisberg, D/urling ;p ,it. a @ood S reenD, Ne>s>ee$% :0. o2ujka 200A. )ur!iv je *eisbergov.
:

toliko ijeniliD. "ako ne &isli da e tiskane knjige nestati u doglednoj budunosti, s&atra da e&o i. Ddr2ati kao drage stare stvar$i e, podsjetnike na to kako je $itanje nekad i!gledalo.D> Nto bi !a na$in na koji $ita&o !na$ilo ono %to s&o nekada $itali u knjiga&aL 6. @ordon /rovit! je u :a// -&ree& Uourna/u i!nio stav da na& u&re2eni $ita$i koji su jednostavni !a upotrebu poput )indlea D&ogu po&oi da povrati&o stari raspon pa2nje i pro%iri&o ono %to knjige $ini sjajni&a: rije$i i nji.ovo !na$enje.D 9 ; to& bi &u se senti&entu veina ljubitelja $itanja rado pridru2ila. 5li, to su sa&o puste 2elje. /rovit! je 2rtva one sljepoe na koju je upo!oravao # 6u.an: nesposobnosti da se vidi kako pro&jena oblika nekog &edija &ijenja i njegov sadr2aj. DB-knjige ne bi trebale biti naprosto knjige koje su ina$e u tisku, sa&o se distribuiraju elektroni$kiD, ka2e stariji potpredsjednik 4arperStudija, jedne od nakladni$ki. kua i!dava$kog giganta 4arper/ollins. DTreba&o iskoristiti &edij i stvoriti ne%to dina&i$no $i&e e&o obogatiti do2ivljaj. 4ou linkove, .ou sa!nati ne%to o to&e kako je djelo nastalo, .ou ko&entare autora, .ou video i ra!govor o knji!i.D 3 Ji& u knjigu uba ite linkove i spojite je na *eb - $i& je DobogatiteD i Dpro%iriteD i u$inite Ddina&i$no&D - pri&ijenili ste ono %to ona jest, i ti&e ste i!&ijenili i do2ivljaj $itanja. B-knjiga nije ni%ta vi%e knjigo& nego %to bi novine na *ebu bile novina&a. ;br!o nakon %to je autor Steven Jo.nson po$eo $itati e-knjige na svo& novo& )indleu, s.vatio je da Dprijela! knjige u podru$je digitalnog nee biti tek stvar !a&jene tinte
/.arles # @rat., D(0-t.e-(ook Header #eets t.e )indleD, Nov ,or$ Times% 2A. svibnja 200A. 9 6. @ordon /rovit!, DT.e 8igital =uture o' (ooksD, :a// -&ree& journa/% 1A. svibnja 200?. 3 8ebbie Stier, D5re *e 4aving t.e *rong /onversation about B(ook +ri ingLD, blog 4arperStudio, 23. velja$e 200A, &(e(arpers&udio.com5911<51Z5are= >e=(avin'=&(e= >ron'=conversa&ion=a6ou&=e6oo$=pricin'.
>

pikseli&a, nego da e vjerojatno stuboko& pro&ijeniti na$in na koji $ita&o, pi%e&o i prodaje&o knjigeD. (io je u!buGen )indleovi& poten ijalo& da pro%iri Dknji%ki univer!u& pod na%i& prsti&aD i u$ini knjige tako lako pretra2ivi&a kao %to su danas ,eb-strani e. 5li taj ga je digitalni ureGaj i ispunio strepnjo&: D(oji& se da e jedno od veliki. !adovoljstava $itanja knjige - potpuno uranjanje u drugi svijet, u svijet autorovi. ideja - biti naru%eno. #o2da e&o svi $itati knjige onako kako sve vi%e $ita&o &aga!ine i novine: &alo tu, &alo ta&o.D< /.ristine Hosen i! /entra !a etiku i javne politike u *as.ingtonu nedavno je pisala o svo& iskustvu $itanja 8i kensovog ro&ana Nic(o/as Nic$/e63 s )indlea. Njena pri$a podupire Jo.nsonove stra.ove: D"ako sa& se u po$etku osjeala &alo de!orijentirano, ubr!o sa& se prilagodila )indleovo& ekranu i savladala tipke !a po&i anje po tekstu i okretanje strani a. ;nato$ to&e, pogled &i je bje2ao i o$i su &i skakutale uokolo, kao %to se ina$e dogaGa kad dulje vrije&e $ita& !a ko&pjutero&. +uno &i je toga odvla$ilo pa2nju. Zavirila bi. u natukni u o 8i kensu na *ikipediji, a poto& bi. usko$ila ravno u !e$ju rupu "nterneta slijedei link o 8i kensovoj pripovijetki O#ugb0 Jun tionO. +ro%lo je dvadeset &inuta a jo% se nisa& bila vratila $itanju Nic$/e63ja na )indleu.D? Hosenina &uka !vu$i gotovo identi$no onoj koju je povjesni$ar 8avid (ell prola!io 2009. $itajui na "nternetu novoi!a%lu elektroni$ku knjigu, Geneza napo/eons$e propa'ande. Svoje iskustvo opisuje u $lanku $asopisa Ne> Repu6/ic DNekoliko klikova, i tekst se prika!uje na ekranu &og ko&pjutera, kako sa& i .tio. +o$eo sa& $itati, ali &akar je knjiga dobro napisana i in'or&ativna, poka!alo se da &i
< Steven Jo.nson, D4o, t.e B-(ook *ill /.ange t.e *a0 *e Head and *riteD,:a// -&ree& Gourna/% 20. travnja 200A. ? /.ristine Hosen, D+eople o' t.e S reenD, Ne, A&/an&is% jesen 200?.

je i!vanredno te%ko kon entrirati se. +o&i ao sa& se goredolje po ,eb-strani i, tra2io jednu pa drugu klju$nu rije$, provjeravao vijesti, preslagivao datoteke po ladi i na radnoj povr%ini !aslona. )ona$no sa& se vratio knji!i i drago &i je %to jesa&. 5li tjedan dana poslije, ispada da &i je i!vanredno te%ko prisjetiti se %to sa& pro$itao.DA )ad se tiskana knjiga - bilo da je rije$ o objavljenoj !nanstvenoj povijesti ili dvjesto godina staro& viktorijansko& ro&anu - preba i na elektroni$ki ureGaj spojen na "nternet, ona se pretvara u ne%to veo&a sli$no ,eb-strani i. Hije$i knjige bivaju o&otane u sve ono %to odvla$i pa2nju pri u upotrebi u&re2enog ko&pjutera. 6inkovi i druga digitalna pobolj%anja ba aju $itatelja a&o-ta&o. Tako knjiga gubi ono %to Jo.n ;pdike na!iva nje!ini& Drubovi&aD i utapa se u gole&o valovito &ore #re2e.10 6inearnost tiskane knjige raspada se do kr.otina, a s njo& i &irna pa2ljivost koju ona poti$e kod $itatelja. Najnovije te.ni$ke &ogunosti ureGaja kao %to su )indle i 5ppleov i+ad &o2da poveavaju vjerojatnost da e&o $itati e-knjige, ali na$in na koji i. $ita&o !natno e se ra!likovati od na$ina na koji $ita&o tiskana i!danja. +ro&jene $itala$kog stila sa sobo& e donijeti i pro&jene u stilu pisanja jer e se autori i nakladni i prilagoGavati novi& navika&a i o$ekivanji&a $itatelja. Jedan upe$atljiv pri&jer tog pro esa ve se &o2e uo$iti u Japanu. #lade Japanke su 2001. po$ele pisati pri$e na svoji& &obiteli&a kao ni! S#S-poruka koje su slale na ,eb-strani u #a.o no i-rando, na kojoj su i. drugi ljudi $itali i ko&entirali. )ako
8avid 5. (ell, DT.e (ookless =uture: *.at t.e "nternet "s 8oing to S .olars.ipD, Ne> Repu6/ic% 9. svibnja 2009. 10 Jo.n ;pdike, DT.e Bnd o' 5ut.ors.ipD, Ne> ,or$ Times -unda3 2oo$ Revie>% 29. lipnja 2003.
A

su postajale sve popularnije, pri$e su narasle u Dro&ane s &obitelaD, dapa$e ro&ane u nastav i&a. Neki od nji. pridobili su &ilijune $itatelja na "nternetu. To su pri&ijetili nakladni i pa su te ro&ane po$eli i!davati kao tiskane knjige. 8o kraja desetljea ro&ani s &obitela !avladali su lista&a najprodavaniji. knjiga u Japanu. Sva tri najprodavanija japanska ro&ana 200<. godine i!vorno su napisana na &obitelu. Oblik ro&ana odra2ava nji.ovo porijeklo. To su, rije$i&a novinara Nori&itsua Onis.ija, Dnaj$e%e ljubavne pri$e pisane kratki& re$eni a&a karakteristi$ni&a !a S#S-poruke, u koji&a &eGuti& i&a veo&a &alo !apleta i karakteri!a ije likova kakve nala!i&o u tradi ionalni& ro&ani&a.D Jedna od najpopularniji. autori a ro&ana s &obitela, dvadesetjednogodi%njakinja po!nata po i&enu Hin, objasnila je Onis.iju !a%to &ladi $itatelji napu%taju tradi ionalne ro&ane: DOni ne $itaju djela pro'esionalni. pisa a jer je nji.ove re$eni e prete%ko ra!u&jeti, i!ra!i su i& na&jerno kieni, i ne prepo!naju se u nji.ovi& pri$a&a.D11 +opularnost ro&ana s &obitela &o2da se nikad nee pro%iriti i!van Japana, !e&lje podlo2ne veo&a spe i'i$ni& &odni& .irovi&a, ali ti ro&ani svejedno poka!uju kako pro&jene u $itanju neu&itno poti$u pro&jene u pisanju. Jo% jedan !nak toga kako *eb po$inje utje ati na pisanje knjiga do%ao je 200A. godine, kad je OOHeill0 #edia, a&eri$ki nakladnik te.ni$ke literature, i!dao knjigu o T,itteru napisanu u progra&u !a pisanje pre!enta ija, #i roso'tovo& +o,er+ointu. DMe nas dugo !ani&aju istra2ivanja na$ina na koji &re2ni &edij &ijenja i!vedbu i i!laganje, narativ i strukturu knjigeD, ka2e direktor tvrtke Ti& OOHeill0 u uvodu knji!i, koja je dostupna i u tiskano& i u elektroni$ko&
11 Nori&itsu Onis.i, DT.u&bs Ha e as JapanOs (est Sellers @o /ellularD, Ne> ,or$ Times% 20. sije$nja 200?. M. takoGer 8ana @ood0ear, D" love NovelsD, Ne> ,or$er% 22. prosin a 200?.

i!danju. DMeina knjiga jo% uvijek se slu2i stari& &odelo& trajnog pripovijedanja kao organi!a ijski& prin ipo&. Ovdje s&o upotrijebili &odel sa&ostalni. strani a sli$ni. ,eb-strani a&a, koje se &ogu $itati bilo !asebno Eili u grupa&a od najvi%e dvije ili triC.D Takva D&odularna ar.itekturaD odra2ava na$in na koji su se kod ljudi pro&ijenili $itala$ki postup i kako su se prilagoGavali &re2no& tekstu, obja%njava OOHeill0. *eb Dpru2a be!brojne lek ije o to&e kako se knjige trebaju pro&ijeniti kad se presele na #re2uD.12 Neke od pro&jena u na$inu na koji se knjige pi%u i i!la2u bit e dra&ati$ne. (ar jedan veliki i!dava$, Si&on U S .uster, ve je po$eo objavljivati e-ro&ane u $ije je virtualne strani e ugraGen video. Takav se .ibrid !ove DvookD Epre&a engl. video 6oo$% videoknjiga - op. prev.C. 8ruge tvrtke na sli$an na$in eksperi&entiraju s &ulti&edijo& u knji2evni& djeli&a. DSvatko poku%ava ra!&i%ljati o to&e kako najbolje pove!ati knjigu s in'or&a ija&a u 21. stoljeuD, ka2e direktori a Si&on U S .ustera Judit. /urr obja%njavajui ra!loge !a postojanje video-knjiga. DJednostavno vi%e ne &o2ete linearno raditi s teksto&.D1: 8ruge e pro&jene 'or&e i sadr2aja biti suptilne, i ra!vijat e se sporo. )ako sve vi%e $itatelja bude otkrivalo knjige, pri&jeri e, tekstualni& pretra2ivanje& "nterneta, autori e se nai pod sve vei& pritisko& da upotrebljavaju rije$i koje odgovaraju pretra2iva$i&a, %to blogeri danas ve rutinski rade. Steven Jo.nson naba uje neke od vjerojatni. posljedi a: D+is i i nakladni i po$et e ra!&i%ljati o to&e kako bi se pojedine strani e ili poglavlja &ogli rangirati u re!ultati&a @oogleovi. pretra2ivanja, te e krojiti odlo&ke
Ti& OOHeill0, DHeinventing t.e (ook in t.e 5ge o' t.e *ebD, blog OHRei//3 Radar% 2A. travnja 200A, radar.orei//35.com5911<51E5reinven&in'=&(e=6oo$=a'e=o*=>e6. (&m/. 1: #otoko Hi ., D/urling ;p ,it. 4vbrid (ooks, Mideos "n ludedD, Ne> ,or$ Times% :0. rujna 200A.
12

upravo s nado& da e nji&a !agrabiti dio tog stalnog priljeva posjetitelja koji dola!e s pretra2iva$a. +ojedini odlo& i bit e popraeni opisni& klju$ni& rije$i&a po koji&a e se poten ijalni tragao i orijentiratiF naslovi poglavlja e se testirati da se vidi kako prola!e pri rangiranju.D1> #nogi pro&atra$i vjeruju da je sa&o pitanje vre&ena kad e se 'unk ije dru%tvenog u&re2avanja ugraditi u digitalne $ita$e, %to e $itanje pretvoriti u neku vrstu ti&skog sporta. Javrljat e&o i dodavati si virtualne bilje%ke dok pregledava&o elektroni$ki tekst. +retplaivat e&o se na servise koji auto&atski a2uriraju na%e eknjige ko&entari&a i i!&jena&a koje su unijeli na%i kolege $itatelji. D;skoro eD, ka2e (en Mers.bo, i! "nstituta !a budunost knjige, ogranka /entra !a ko&unika ije 5nnenberg pri Sveu$ili%tu /ali'ornia, Dknjige doslov e i&ati u sebi &ogunost rasprave, bilo to $avrljanje u2ivo bilo asinkrone ra!&jene poruka ko&entari&a i dru%tveni& anota ija&a. #oi ete vidjeti tko jo% u ovo& trenutku $ita istu knjigu i &oi ete s nji&a stupiti u dijalog.D 19 ; jedno& eseju o koje& se &nogo diskutiralo, !nanstveni pisa )evin )ell0 $ak i!nosi pretpostavku da e&o odr2avati !ajedni$ke !abave na "nternetu, posveene ra!&jeni itata. Od ko&adia koje s&o &a!nuli i! stari. knjiga &oi e&o !ajedno sku ati nove. DJedno& kad se digitali!irajuD, pi%e on, Dknjige se &ogu rastaviti na sastavne strani e ili jo% dalje, na isje$ke strani e. Ti e se isje$ i re&iksirati u preureGene knjigeD, koje e se !ati& Dobjavljivati i ra!&jenjivati kao javno dobro.D13 8o tog e s enarija &o2da doi, a &o2da i nee. Jini se, &eGuti&, nei!bje2ni& da e tenden ija *eba da sve &edije pretvori u dru%tvene &edije i&ati dalekose2ne posljedi e
1>

Jo.nson, D4o, t.e B-(ook *ill /.ange.D Hi .ard 5lbanese, DYU5: T.e So ial 6i'e o' (ooksD, ?i6rar3 Gourna/% 19. svibnja 2003. 13 )evin )ell0, DS an t.is (ookID Ne> ,or$ Times Ma'azine% 1>. svibnja 2003.
19

na stil $itanja i pisanja i stoga na sa& je!ik. )ad se 'or&a knjige i!&ijenila tako da pogoduje $itanju u sebi, jedna od najva2niji. posljedi a bila je nastanak pisanja u privatnosti. 5utori, koji su sada s&jeli pretpostaviti da e pa2ljiv $itatelj, koji se anga2ira i intelektualno i e&o ionalno duboko, Dnaposljetku doi, i da e i& biti !a.valanD, ubr!o su probili grani e so ijalnog govora i po$eli istra2ivati bogatstvo navlastito knji2evni. oblika, od koji. &nogi &ogu postojati jedino na strani i. Ta nova sloboda privatnog pis a dovela je, kako s&o vidjeli, do pro vata eksperi&entiranja koje je pro%irilo vokabular, rasteglo grani e sintakse i openito povealo 'leksibilnosti i i!ra2ajnost je!ika. Sada kad se kontekst $itanja ponovo &ijenja i! privatne strani e na !ajedni$ki ekran, autori e se opet prilagoGavati. Sve e vi%e krojiti svoja djela tako da pristaju &iljeu koji esejist /aleb /rain na!iva DgrupnostD, u koje& ljudi $itaju uglavno& Dradi osjeaja pripadnostiD a ne !bog osobnog prosvjeivanja ili !abave.1< )ako bavljenje dru%tvo& bude dobivalo prednost nad bavljenje& knjigo&, pis i&a e se $initi da virtuo!nost i eksperi&entiranje &oraju pretpostaviti bljutavo& ali pristupa$no& stilu. +isanje e postati sredstvo !a bilje2enje brbljanja. +rovi!orna narav digitalnog teksta takoGer obeava da e utje ati na stilove pisanja. Tiskana knjiga je dovr%en pot.vat. Jedno& kad se tinta osu%i na strani i, rije$i postaju nei!brisive. )ona$nost $ina objave dugo je u najbolji& i najsavjesniji& pis i&a i uredni i&a odgajalo 2elju, pa $ak i potrebu, da usavr%e svoja djela - da pi%u s oko& i u.o& na vje$nosti. Blektroni$ki tekst nije trajan. Na digitalno& tr2i%tu objavljivanje postaje kontinuiran, ne vi%e diskretan, odjelit pro es, a preinake &ogu ii u beskraj. Jak i kad se
/aleb /rain, D4o, "s t.e "nternet /.anging 6iterar0 St0leLD, blog -&eam6oa&s Are Ruinin' Ever3&(in'% 1<. srpnja 200S, s&eam&(in'.com5911;51C5(o>=is=&(e=in= &e=(&m/.
1<

e-knjige skine s "nterneta i sni&i na $ita$, ona se lako &o2e auto&atski a2urirati - danas je to rutinski postupak kod so'tvera. 1? Jini se vjerojatni& da e uklanjanje osjeaja dovr%enosti i! pro esa pisanja knjiga s vre&eno& i!&ijeniti pristup pisa a svoji& djeli&a. +ritisak da se postigne savr%enstvo e se s&anjiti, a s nji&e i u&jetni$ka dis iplina koju je taj pritisak na&etao. 5ko 2eli&o vidjeti kako &ale pro&jene u pretpostavka&a i pristupu pis a na kraju &ogu dovesti do veliki. u$inaka na to %to pi%u, dovoljno se osvrnuti na povijest koresponden ije. Osobno pis&o pisano u, re i&o, devetnaesto& stoljeu &alo $i&e nalikuje na osobni e-&ail ili S#Sporuku napisanu danas. Na%e prepu%tanje ugodi ne'or&alnosti i neposrednosti dovelo je do su2avanja ekspresivnosti i gubitka elokven ije.1A Ne&a su&nje da e pove!ivost i druge &ogunosti eknjiga donijeti nove u2itke i ugode. #o2da $ak, kako sugerira )ell0, na digitali!a iju bude&o gledali kao na $in osloboGenja, na$in da se tekst rastavi od strani e. No, to e nas ko%tati daljnjeg slabljenja inti&nog intelektualnog ve!ivanja i!&eGu usa&ljenog pis a i usa&ljenog $itatelja, a &o2da e tu ve!u i sasvi& raskinuti. +raksa dubinskog $itanja koja je postala popularno& u osvit@utenbergova i!u&a, u kojoj D&ir bje%e dijelo& !na$enja, dijelo& u&aD,
Neki vlasni i )indlea pri&ili su okrutnu lek iju o e'e&ernosti digitalnog teksta kad su se probudili u jutro 1<. srpnja 200A. i sa!nali da su e-knjige 0<;E. i Vivo&injs$a *arma @eorgea Or,ella koje su kupili s 5&a!ona nestale i! nji.ovi. ureGaja. +oka!alo se da je 5&a!on i!brisao knjige i! )indlea svoji. &u%terija po%to je otkrio da su ta i!danja bila neovla%teno objavljena. 1A Zabrinutost !a utje aj digitalni. &edija na je!ik dosad se najvi%e odnosila na krati e i s&ajlie koje klin i koriste pri ra!&jeni tekstualni. poruka. No, taj tip a'ektiranja uskoro e se vjerojatno poka!ati benigni&, i sa&o jo% jedno& pojavo& u dugoj povijesti 2argona. Odrasli& osoba&a bilo bi pa&etnije da obrate pa2nju na to kako se kod nji. sa&i. &ijenja lakoa pisanja. S&anjuje li i& se vokabular, postaje li sve otr anijiL +ostaje li i& sintaksa sve &anje 'leksibilna pa se sve vi%e i!ra2avaju u 'ra!a&aL To je va2na vrsta pitanja koja treba postavljati pri prosudbi dugoro$ni. u$inaka #re2e na raspon i ekspresivnost je!ika.
1?

i dalje e blijedjeti, i po svoj e se prili i !adr2ati tek &eGu &alo& i sve &anjo& elito&. 8rugi& rije$i&a, vratit e&o se povijesnoj nor&i. )ako je jedna skupina pro'esora sa Sveu$ili%ta Nort.,estern napisala 2009. u $lanku $asopisa Annua/ Revie> o* -ocio/o'3% nedavne pro&jene na%i. $itala$ki. navika sugeriraju da je Dera &asovnog $itanja VknjigaWD bila kratkotrajna Dano&alijaD u na%oj intelektualnoj povijesti: DSada vidi&o kako se takvo $itanje vraa svojoj prija%njoj dru%tvenoj ba!i: sa&oobnavljajuoj &anjini koju e&o na!vati $itala$ko& klaso&D. +itanje na koje tek treba odgovoriti, nastavljaju oni, jest .oe li ta $itala$ka klasa i&ati D&o i ugled koji joj pripadaju s ob!iro& na sve veu rijetkost tog oblika kulturnog kapitalaD ili e se na nji. gledati kao na eks entri$ne praktikante Djednog sve opskurnijeg .obijaD.20 )ad je generalni direktor 5&a!ona Je'' (e!os najavio dola!ak )indlea, ob!nanio je to sa&o!adovoljno& pri&jedbo& DTako je a&bi io!no u.vatiti se ne$ega toliko ra!vijenog kao %to je knjiga i uspjeti to unaprijediti. 5 &o2da $ak i pro&ijeniti na$in na koji ljudi $itaju.D21 Ne&a tu nikakvog D&o2daD. Na$in na koji ljudi $itaju - i pi%u - ve je pro&ijenila #re2a, a te e se pro&jene nastaviti, polako ali sigurno, kako se rije$i knjiga budu i!vla$ile s otisnute strani e i ugraGivale u DekologijuD ko&pjuterski. Dte.nologija prekidaD. Zatu ani navija$i ve dugo poku%avaju pokopati knjigu. +o$etko& devetnaestog stoljea novina&a je bila silno nabujala popularnost - sa&o u 6ondonu i!la!ilo je dobrano
*end0 @ris,old, Terr0 # 8onnell i Nat.an *rig.t, DHeading and t.e Heading /lass in t.e T,ent0-=irst /entur0D, Annua/ Revie> o* -ocio/o'3% :1 E2009C: 12<->1. M. takoGer /aleb /rain, DT,ilig.t o' t.e (ooksD, Ne> ,or$er% 2>. prosin a 200<. 21 Steven 6ev0, DT.e =uture o' HeadingD, Ne>s>ee$% 23. studenog 200<.
20

preko stotinu listova - %to je &noge pro&atra$e navelo na pretpostavku da su knjige na rubu i!u&iranja. )ako da se natje$u s neposrednosti dnevne novineL D+rije nego ovo stoljee svr%i, sav tiskarski stroj - i sva ljudska &isao - bit e novinstvoD, i!javio je 'ran uski pjesnik i politi$ar 5lp.onse de 6a&artine 1?:1. godine. D#isao e se %iriti svijeto& br!ino& svjetlosti, u isto& e trenu biti !a$eta, !apisana i ra!u&ljena. Opasat e Ze&lju od pola do pola i!nenadna, trenuta$na, u2arena ognje& du%e i! $ijeg je i!boja nastala. Ona e biti vladarka ljudskog svijeta u sve& svoje& obilju. #isao nee i&ati vre&ena da do!re, da se aku&ulira u obliku knjige knjiga e stii prekasno. Jedina knjiga koja je danas &ogua je dnevna novina.D22 6a&artine je bio u krivu. )raje& stoljea jo% je bilo knjiga, u sretnoj koeg!isten iji s novina&a. No, ve se javljala nova prijetnja: 'onogra' T.o&asa Bdisona. Jinilo se o$igledni&, osobito inteligen iji, da e se knji2evnost ubr!o slu%ati a ne $itati. ; svo& eseju objavljeno& 1??A. u A&/an&ic Mon&(/3ju% +.ilip 4ubert predviGa da D&noge knjige i knji2are &o2da nikad ni nee ugledati svjetlo tiskareF u ruke svoji. $itala a, bolje re$eno $ula a, stii e kao 'onogra&i.D =onogra', prete$a gra&o'ona koja je !vukove &ogla i bilje2iti i reprodu irati, Dobeava da e daleko nad&a%iti pisai strojD kao instru&ent !a sastavljanje pro!e, napisao je. 2: "ste godine 'uturist Bd,ard (ella&0 u $lanku u $asopisu +arperHs i!lo2io je !a&isao da e ljudi u budunosti $itati D!atvoreni. o$ijuD. Sa sobo& e nositi &aleni reproduktor !vuka !van Dnera!dvojnikD koji e sadr2avati sve nji.ove knjige, novine i &aga!ine. #ajke se, pi%e (ella&v, vi%e nee &orati Dtrapiti pri$ajui dje i pri$e da i&
22

5lp.onse de 6a&artine, Ouvres Miverses E(ruPelles: 6ouis 4au&an, 1?:3C, str. +.ilip @. 4ubert, DT.e Ne, Talking #a .inesD, A&/an&ic Mon&(/3% velja$a 1??A.

103-<.
2:

predu.itre nesta%lukeD. Svaki klina e i&ati svoj nera!dvojnik.2> +et godina poslije, -cri6nerHs Ma'azine objavljuje ne%to %to !vu$i kao s&rtno slovo tiskanoj knji!i, $lanak naslovljen D)raj knjigeD O tavea ;!annea, e&inentnog 'ran uskog autora i nakladnika. D)oji je &oj pogled na sudbinu knjige, dragi prijateljiLD, pi%e on. DNe vjeruje& Ea progres elektrike i &odernog &e.ani!&a prije$e &e da vjeruje&C da @utenbergovo& i!u&u slijedi i%ta drugo osi& da prije ili poslije i%$e!ne i! upotrebe kao sredstvo aktualne interpreta ije proi!voda na%ega u&a.D Tisak, Dpone%to !astario postupakD, koji je stoljei&a Ddespotski vladao u&o& $ovjekaD ustupit e &jesto D'onogra'ijiD, a biblioteke e se pretvoriti u D'onogra'otekeD. 8o2ivjet e&o povratak Du&ijeu i!govaranjaD kako pripovjeda$i budu dola!ili na &jesto pisa a. D8a&eD, !aklju$uje ;!unne, Dra!govarajui o kakvo& uspje%no& autoru vi%e nee govoriti ONar&antna li pis aIO 8r.turei od e&o ija, u!disat e, O5., kako te taj DSpikerovD glas u!buGuje, %ar&ira, doti$eO.D29 )njiga je pre2ivjela 'onogra' kao %to je pre2ivjela i novine. Slu%anje nije !a&ijenilo $itanje. Bdisonov i!u& po$eo se koristiti uglavno& !a sviranje &u!ike a ne !a re itiranje pro!e ni poe!ije. ; dvadeseto& stoljeu $itanje knjiga e pre2ivjeti i novi nalet nai!gled s&rtni. prijetnji: odla!ak u kino, slu%anje radija, gledanje televi!ije. 8anas knjiga ostaje svakodnevno& svari, i sve govori u prilog to&e da e se tiskana djela jo% godina&a proi!voditi i $itati u ne&ali& koli$ina&a. =i!i$ke knjige &o2da i jesu na putu u !aborav, ali taj e put gotovo sigurno biti dug i !avojit. Nastavak postojanja kodeksa, uve!ane knjige, iako e &o2da radovati biblio'ile, ne &ijenja $injeni u da su knjige i $itanje knjiga, bare& onako kako s&o i. de'inirali u pro%losti, na svo& kulturno&
2> 29

Bd,ard (ella&0, D*it. t.e B0es S.utD, +arperHs% listopad 1??A. O tave ;!anne, DT.e Bnd o' (ooksD, -cri6nerHs Ma'azine% kolovo! 1?A>.

!alasku. )ao dru%tvo posveuje&o sve &anje MTe&ena otisnuti& rije$i&a, a $ak i kad i. $ita&o, $ini&o to u u2urbanoj sjen i "nterneta. DMe danasD, napisao je knji2evni kriti$ar @eorge Steiner 1AA<, Dti%ina, u&jetnost kon entra ije i pa&enja, luksu!i vre&ena o koji&a je ovisilo Ovisoko $itanjeO, uglavno& su nestali.D 5li Dte ero!ijeD, nastavlja on, Dgotovo su be!na$ajne kad se usporede s vrli& novi& svijeto& elektroni$kog.D23 +rije pedeset godina bilo je jo% &ogue tvrditi da se i dalje nala!i&o u dobu tiska. 8anas nije. Neki &islio i po!dravljaju suton knjige i knji%kog u&a koji je pro&i ala. ; nedavno& obraanju grupi u$itelja, #ark =eder&an, edukolog sa Sveu$ili%ta u Torontu, i!nio je te!u da je pis&enost, kako je tradi ionalno s.vaa&o, Ddanas tek puki poja&, estetska 'or&a koja je !a stvarna pitanja pedagogije danas jednako irelevantna kao re itirana poe!ija - o$ito ne be! svoje vrijednosti, ali jednako tako niti strukrurirajua sila dru%tva.D 8o%lo je vrije&e, rekao je, da i u$itelji i u$eni i napuste Dlinearan, .ijerar.ijskiD svijet knjige i udu u Dsvijet sveprisutne pove!anosti i svepro2i&ajue bli!ineD *eba svijet u koje& se Dnajvea vje%tinaD sastoji u Dotkrivanju e&ergentni. !na$enja u konteksti&a koji su neprestanoj &ijeniD.2< /la0 S.irk0, istra2iva$ digitalni. &edija sa Sveu$ili%ta Ne, Kork, na blogu je 200?. i!nio stav da ne treba&o gubiti vrije&e oplakujui s&rt dubinskog $itanja - ono je ionako pre ijenjeno. DNitko ne $ita Ra& i mirJ% napisao je isti$ui Tolstojev ro&an kao pri&jer visoki. knji2evni. dosega. DOn je predug, i ne ba% tako !ani&ljiv.D 6judi Dsve $e%e !aklju$uju da Tolstojevo sveto djelo !apravo ne vrijedi vre&ena potrebnog da ga se pro$itaD. "sto va2i !a +roustov U
@eorge Steiner, DBP 6ibrisD, Ne> ,or$er% 1<. o2ujka 1AA<. #ark =eder&an, D*.0 Jo.nn0 and Jane0 /anOt Head, and *.0 #r. and #rs. S&it. /anOt Tea .: T.e /.allenge ot #ultiple #edia 6itera ies in a Tu&ultuous Ti&eD, be! datu&a, individua/.u&oron&o.ca5mar$*ederman5:(3Go(nn3andGane3Ian&Read.pd*.
2< 23

po&razi za iz'u6/jenim vremenom i !a druge ro&ane koji su se donedavna s&atrali, kako to S.irk0 resko 'or&ulira, Dvrlo va2ni u neko& nejasno& s&isluD. Ntovi%e, pis i poput Tolstoja i +rousta Dsve vrije&eD dobivaju Dpra!ne po.valeD. Stare knji2evne navike Dbile su sa&o popratna pojava 2ivota u okoli%u obilje2eno& siro&a%tvo& pristupaD.2? Sada kad na& je #re2a dala obilje DpristupaD, !aklju$uje S.irk0, kona$no se &o2e&o ostaviti ti. ostarjeli. navika. Takvi se proglasi $ine &alo previ%e ins enirani&a da bi i. se o!biljno s.vatilo. Oni su &ani'esta ija prenagla%enog !au!i&anja stavova koja oduvijek karakteri!ira anti-intelektualno krilo akade&skog svijeta. "pak, &o2da postoji i &ilosrdnije obja%njenje. =eder&an, S.irk0 i drugi sli$ni nji&a &o2da su prvi pri&jeri postliterarnog u&a, &o2da su to intelektual i !a koje je ekran, a ne strani a, oduvijek pri&arni put dola2enja do in'or&a ija. )ako je napisao 5lberto #anguel, D+ostoji nepre&ostiv ja! i!&eGu knjige koju je tradi ija proglasila klasi$no& i knjige Eiste te knjigeC koju s&o sa&i u$inili svojo& vlastiti& instinkto&, e&o ija&a i ra!u&ijevanje&: koju s&o &ukotrpno i%$itali, u kojoj s&o u2ivali, koju s&o preveli u vlastite do2ivljaje i Eusprkos pret.odni& slojevi&a $itanja s koji&a knjiga dola!i u na%e rukeC kojoj s&o u biti postali prvi $itatelji.D2A 5ko ne&ate vre&ena, interesa ili &ogunosti da se nastanite u knji2evno& djelu - da ga u$inite svoji& onako kako to opisuje #anguel - onda naravno da ete s&atrati da je Tolstojevo re&ek-djelo Dpredugo, i ne ba% tako !ani&ljivoD. "ako je &o2da pri&a&ljivo ignorirati one koji s&atraju da je vrijednost knji2evnog u&a oduvijek pre ijenjena, to bi bilo pogre%no. Nji.ovi su argu&enti jo% jedan va2an
/la0 S.irk0, D*.0 5bundan e "s @ood: 5 Hepl0 to Ni k /arrD, Enc3c/opaedia 2ri&onnica 2/o'% 1<. srpnja 200?, 6ri&annica.com56/o's5911;51D>(3=a6undance=is= 'ood=a= rep/3=&o=nic$=carr. 2A 5lberto #anguel, T(e ?i6rar3 a& Ni'(& ENe, 4aven, /T: Kale ;niversit0 +ress, 200?C, str. 21?.
2?

!nak 'unda&entalnog po&aka u stavu u dru%tvu pre&a intelektualno& postignuu. Nji.ove rije$i, osi& toga, !natno olak%avaju ljudi&a da taj po&ak opravdaju - da uvjere sa&i sebe da je sur'anje *ebo& prikladan, pa $ak i po2eljan nado&jestak !a dubinsko $itanje i druge oblike &irne i po!orne &isli. Tvrdei da su knjige ar.ai$ne i suvi%ne, =eder&an i S.irk0 nude intelektualnu !a%titu koja &isaoni& ljudi&a o&oguuje da se udobno s&jeste u trajno stanje rastresenosti koje de'inira 2ivot na "nternetu. "!vori%te na%e 2elje !a br!o&, kaleidoskopsko& ra!bibrigo& nije i!u& *orld *ide *eba. Ona je prisutna ve desetljei&a i postaje sve ja$a kako se rita& na%eg 2ivota na poslu i u kui ubr!ava i kako na& e&itira& &ediji poput radija i televi!ije nude oluju progra&a, poruka i oglasa. "nternet, iako na &noge na$ine obilje2ava radikalni ra!la! s tradi ionalni& &ediji&a, predstavlja i nastavak intelektualni. i dru%tveni. tenden ija koje su se javile uslijed pri.vaanja elektri$ni. &edija dvadesetog stoljea, i koje otad oblikuju na% 2ivot i &i%ljenje. ; na%e& je 2ivotu ve dugo sve vi%e stvari koje na& o&etaju pa2nju, ali jo% nikad nije postojao &edij koji je, poput #re2e, progra&iran da je raspr%uje toliko %iroko i toliko uporno. 8avid 6ev0 u knji!i -cro//in' Lor>ard opisuje jedan sastanak koje& je prisustvovao u slavno& QeroPovo& istra2iva$ko& entru +alo 5lto E+5H/C sredino& 1A<0-i. godina, u vrije&e kad su in2enjeri i progra&eri u laboratoriji&a !a visoku te.nologiju s&i%ljali &noge &ogunosti koje danas u na%i& osobni& ko&pjuteri&a u!i&a&o !dravo !a gotovo. @rupa istaknuti. in'or&ati$ara po!vana je na +5H/ na de&onstra iju novog operativnog sustava koji olak%ava Dvi%e!adani radD. Za ra!liku od tradi ionalni. operativni. sustava, koji u jedno& trenutku &ogu

prika!ivati sa&o jedan !adatak, novi sustav podijelio je ekran na vi%e Dpro!oraD, i to tako da svaki prika!uje drugi doku&enti ili da u nje&u radi neki drugi progra&. 8a bi ilustrirao 'leksibilnost sustava, QeroPov voditelj pre!enta ije kliknuo je i! pro!ora u koje& je progra&irao na pro!or koji je prika!ivao pristiglu poruku e-&ailo&. Na br!inu ju je pro$itao i poslao odgovor, da bi se !ati& vratio u pro!or !a progra&iranje i nastavio tipkati. 8io publike je !apljeskao novo& sustavu. Midjeli su da e on o&oguiti ljudi&a da se ko&pjuteri&a slu2e djelotvornije. 8rugi su ustuknuli: DZa%to bi, pobogu, $ovjek .tio da ga e-&ail prekida - i o&eta - dok progra&iraLD, ljutito je prosvjedovao jedan od prisutni. !nanstvenika. 8anas to pitanje !vu$i $udno. Su$elje s pro!ori&a uvrije2ilo se na svi& osobni& ko&pjuteri&a, a i na veini drugi. ra$unalni. ureGaja. Na #re2i i&a&o pro!ore u pro!ori&a u pro!ori&a, da i ne spo&inje& duge ni!ove &eGupro!ora slo2eni. u karti e, koji sa&o $ekaju da preko nji. otvori&o nove pro!ore. Mi%e!adani rad ra$unala i na%a podijeljena pa2nja postali su tako rutinski da bi veini od nas bilo nepri.vatljivo da se &ora&o vratiti ko&pjuteri&a koji &ogu raditi sa&osjedni& progra&o&, ili otvoriti sa&o po jedan doku&ent u isto vrije&e. 5 ipak, &akar pitanje i postalo nesuvislo, ono je vitalno i danas, kao %to je bilo vitalno i prije trideset i pet godina. Ono uka!uje na, kako ka2e 6ev0 Dsukob dva ra!li$ita na$ina rada i dva ra!li$ita s.vaanja po2eljne upotrebe te.nologije koja bi trebala potpo&oi taj rad.D 8ok je QeroPov istra2iva$ Dentu!ijasti$no 2onglirao s nekoliko niti posla istodobnoD skepti$ni je pro&atra$ na svoj rad gledao kao na Dkon entra iju jedne sa&e osobe na sa&o jednu stvarD.:0 ; odluka&a koje s&o, pro&i%ljeno ili ne, donijeli o to&e kako e&o se slu2iti ra$unalo&, odba ili
8avid #. 6ev0, -cro//in' Lor>ard Ma$in' -ense o* Mocumen&s in &(e Mi'i&a/ A'e ENe, Kork: 5r ade, 2001C, str. 101-2.
:0

s&o intelektualnu tradi iju osa&ljeni$ke kon entra ije na jednu stvar, etiku koju s&o nasljedovali od knjige. Na ti& i!bori&a svoj s&o glas povjerili 2ongleru.

7. onglerov mozak +rvo li e jednine ve se dugo nije $ulo s ovi. strani a. Ovaj trenutak $ini &i se, va%e& pisaru na tekst-pro esoru, pogodni& da se nakratko ponovno pojavi&. Jasno &i je da sa& vas u protekli& poglavlji&a ra!vla$io na &nogo prostora i vre&ena, i !a.valan sa& va& %to ste ostali sa &no&. +ut koji& ste pro%li isti je onaj koji& se i ja kretao poku%avajui s.vatiti %to &i se to dogaGa s glavo&. Nto sa& dublje kopao po !nanosti neuroplasti$nosti i napretku intelektualne te.nologije, postajalo je jasnije da se o va2- nosti i utje aju "nterneta &o2e prosuGivati jedino kad i. se sagleda u potpunije& kontekstu intelektualne povijesti. )oliko god bila revolu ionarna, #re2u je najbolje s.vatiti kao posljednji u dugo& ni!u instru&enata koji doprinose oblikovanju ljudskog u&a. Sada dola!i klju$no pitanje: %to na& !nanost &o2e rei o stvarni& u$in i&a upotrebe "nterneta na na$in na koji na& radi &o!akL Ne&a su&nje, to e pitanje biti pred&eto& &nogi. istra2ivanja u godina&a pred na&a. No, ve sada &o2e&o sa!nati ili !aklju$iti &nogo toga. Mijesti su jo% rnje nego %to sa& pretpostavljao da e biti. 8ese i studija psi.ologa, neurobiologa, edukologa i ,eb-di!ajnera uka!uju na isti !aklju$ak: ulasko& na "nternet stupa&o u okoli% koji poti$e ovla%no $itanje, rastreseno i is.itreno ra!&i%ljanje, te povr%no u$enje. #ogue je duboko ra!&i%ljati

sur'ajui #re2o&, jednako kao %to je &ogue i &isliti plitko $itajui knjigu, ali to nisu tipovi &i%ljenja koje te te.nologije poti$u i nagraGuju. Jedno je veo&a jasno: kad biste, !najui ono %to se danas !na o neuroplasti$nosti, .tjeli i!u&iti &edij koji e na%e &entalno sklopovlje prespojiti %to br2e i te&eljitije &ogue, vjerojatno biste !avr%ili s projekto& koji bi i!gledo& i na$ino& rada sli$io "nternetu. Nije rije$ sa&o o to&e da se #re2o& voli&o slu2iti $esto, $ak i opsesivno. Stvar je u to&e da #re2a donosi upravo onu vrstu osjetilni. i kognitivni. podra2aja - repetitivni., inten!ivni., interaktivni., adiktivni. - !a koje istra2ivanja poka!uju da dovode do jaki. i br!i. i!&jena &o2danog sklopovlja i &o2dani. 'unk ija. S i!ni&ko& sustava pis&a i brojevnog sustava, #re2a je vjerojatno naj&onija te.nologija i!&jene u&a koja se ikada na%la u upotrebi. ; naj&anjoj &jeri, ona je naj&onija takva te.nologija od dolaska knjige. Meina nas koja i&a &ogunost pristupa "nternetu u jedno&e danu provede bare& dva sata spojena na #re2u - ponekad i &nogo vi%e - i !a to vrije&e obi$no stalno i!nova ponavlja&o iste ili sli$ne radnje, obi$no veo&a br!o i $esto s ob!iro& na ono %to se dogaGa na ekranu ili na !vu$niku. Neke od ti. radnji su 'i!i$ke. Tipka&o po tastaturi. Mu$e&o &i%a po stolu, klika&o njegovi& lijevi& i desni& gu&bo& i vrti&o kota$ie&. +rela!i&o vr%ko& prstiju po tra kpadu. +al$evi&a ku a&o tekst s realni. ili si&ulirani. tipkovni a na%i. (la k(err0ja i &obitela. Zakree&o na%e i+.oneove, i+odove, i+adove i preba uje&o se i!&eGu D%irokogD i DuskogD ekranskog prika!a dok barata&o ikoni a&a po nji.ovi& ekrani&a osjetljivi& na dodir. 8ok &i sve to $ini&o, #re2a isporu$uje stalan pritok ula!ni. podra2aja na%oj &o2danoj kori, to$nije njeno& vidno&, so&atosen!orno& i slu%no& dijelu. Ta&o sti2u osjeti koji dola!e i! na%i. ruku i prstiju kad klika&o i tipka&o.

Ta&o sti2u &nogi !vu$ni signali i! u.a, poput !von a koje najavljuje dola!ak novog e-&aila ili instant-poruke, te ra!ni !vukovi !vona &obitela koji nas upo!oravaju na ra!li$ite dogaGaje. " naravno, tako sti2u tisue vi!ualni. na!naka koje sti2u na na%u &re2ni u dok se kree&o svijeto& "nterneta: uvijek novi obras i teksta, slika i videosni&ki, ali i .iperlinkovi koje prepo!naje&o po to&e %to su pod rtani ili obojani, !ati& kursori koji &ijenjaju oblik ovisno o 'unk iji, naslovne linije novog e-&aila nagla%ene &asni& slovi&a, virtualna dug&ad koja nas po!ivaju da klikne&o na nji., ikone i drugi ele&enti ekrana koji sa&o $ekaju da i. se povla$i klikanje&, 'or&ulari koje treba ispuniti, sko$ni pro!ori s rekla&ni& i drugi& poruka&a koje treba pro$itati ili ignorirati. #re2a !aokuplja sva na%a $ula - osi&, !a sada, nju.a i okusa - i !aokuplja i. si&ultano. Osi& toga, #re2a donosi i br!inski sustav reak ija i poti aja rje$niko& psi.ologije, Dpo!itivni. potkrepaD - koje o.rabruju ponavljanje kako 'i!i$ki. tako i u&ni. radnji. )ad klikne&o na link, dobiva&o ne%to novo %to &o2e&o pogledati i o ijeniti. )ad gugla&o, trenuta$no dobiva&o popis !ani&ljivi. in'or&a ija na ra!&atranje. )ad %alje&o S#S, instant-poruku ili e-&ail, $esto dobije&o odgovor ve !a nekoliko sekundi ili &inuta. )ada koristi&o =a ebook, privla$i&o nove prijatelje ili se !bli2ava&o sa stari&a. )ad po%alje&o t,eet na T,itter, pridobiva&o nove $itatelje. )ad napi%e&o post na blogu, dobit e&o ko&entare $itatelja ili linkove od drugi. blogera. "nteraktivnost #re2e daje na& nove i veo&a djelotvorne na$ine da pronala!i&o in'or&a ije, da se i!ra2ava&o i da se upu%ta&o u konver!a iju s drugi&a. Ona nas usto pretvara u laboratorijske %takore koji konstantno priti%u poluge kako bi dobili &rvi e so ijalne ili intelektualne .rane. #re2a upravlja na%o& pa2njo& &nogo ustrajnije nego %to su to $inili televi!ija, radio ili na%e jutarnje novine. +ogledajte

klin a kako se ese&esa s prijatelji&a ili studenta kako pregledava snop novi. poruka i !a.tjeva na svojoj strani i na =a ebooku, ili poslovnog $ovjeka kako prevre po svoji& e-&ailovi&a na (la k(err0ju - ili se sa&o sjetite sebe kako upisujete klju$ne rije$i u kui u @oogleove tra2ili e i po$injete slijediti trag linkova. Ono %to ete vidjeti je u& kojeg je progutao &edij. )ad s&o na "nternetu, $esto vi%e ne pri&jeuje&o %to se !biva oko nas. Stvarni svijet se povla$i pred buji o& si&bola i podra2aja %to pristi2u s na%i. ureGaja. "nteraktivnost #re2e poja$ava i taj e'ekt. (udui da se ko&pjuteri&a $esto slu2i&o u so ijalno& kontekstu - pri$a&o s prijatelji&a i kolega&a, stvara&o svoj Dpro'ilD, e&itira&o svoje &isli postovi&a na blogu ili poruka&a na =a ebooku - na% je dru%tveni polo2aj na ovaj ili onaj na$in uvijek u igri, uvijek u opasnosti. Sa&osvijest - a ponekad $ak i stra. - koji i! toga proi!la!e uveavaju inten!itet na%eg anga2&ana s &edije&. To vrijedi !a sve, a osobito !a &lade, koji su skloni ko&pul!ivno se slu2iti tele'ono& ES#S-o&C i ko&pjutero& Einstant-poruka&aC. 8ana%nji tinejd2eri tipi$no %alju ili pri&aju poruku svaki. par &inuta, sve vrije&e dok god su u budno& stanju. )ako pri&jeuje psi.oterapeut #i .ael 4ausauer, tinejd2eri i drugi &ladi ljudi D'antasti$no se !ani&aju !a ono %to se dogaGa u 2ivotu nji.ovi. vr%njaka, a istodobno 2ive u nevjerojatno& stra.u da e ispasti i! igreD.1 5ko prestanu slati poruke, stavljaju se u opasnost da e postati nevidljivi. #nogo je toga paradoksalnog u to&e kako se slu2i&o "nterneto&, ali jedan takav paradoks obeava najvei dugoro$ni utje aj na to kako ra!&i%lja&o: #re2a na& obu!i&a pa2nju, ali je prito& rasipa. #i se inten!ivno kon entrira&o na sa& &edij, na treperavi ekran, ali nas re%etanje
1

)atie 4a'ner, DTePting #a0 (e Taking a TollD, Ne> ,or$ Times% 29. svibnja

200A.

poruka i podra2aja istog tog &edija i dekon entrira. )ad god s&o ukop$ani, #re2a pred nas i!la2e svoje !avodljive %are. 6judska bi$a D2ele vi%e in'or&a ija, vi%e doj&ova, i 2ele i. %to ko&pletnijeD, pi%e Torkel )lingberg, %vedski neuro!nanstvenik. Skloni s&o Dtra2iti situa ije koje !a.tijevaju vi%eslojni anga2&an, ili situa ije u koji&a s&o preplavljeni in'or&a ija&aD.2 5ko je sporo napredovanje rije$i tiskani& strani a&a ubla2avalo na%u te2nju da se pretrpa&o &entalni& podra2aji&a, #re2a je pak potpiruje. Ona nas vraa u prirodno stanje ne'okusirane po!ornosti, ali odvla$i na& pa2nju &nogo %iri& dijapa!ono& podra2aja nego %to je to ikad bio slu$aj &edu na%i& pre i&a. Nisu sva odstupanja pa2nje nepo2eljna. )ao %to &nogi od nas !naju i! iskustva, ako se preinten!ivno kon entrira&o na neki te2ak proble&, &o2e&o se &entalno sasvi& !ako$iti. #i%ljenje na& se tada su2ava i u!alud se batrga&o poku%avajui doi na kakvu novu !a&isao. 5li ako pusti&o da proble& Dodle2iD neko vrije&e - ako ga Dprespava&oD - $esto e&o &u se vratiti nabujale kreativnosti, ali i! druge perspektive. "stra2ivanje koje je proveo 5p 8ijkster.uis, ni!o!e&ski psi.olog koji vodi 6aboratorij !a nesvjesno pri Sveu$ili%tu Hadbud u Nij&egenu, uka!uje na to da takvo prekidanje pa2nje daje na%e& nesvjesno& u&u vre&ena da se u.vati u ko%ta s proble&o& i tako i!nese na vidjelo in'or&a ije i kognitivne pro ese koji su voljno& ra!&i%ljanju bili nedostupni. )ako poka!uju njegovi pokusi, obi$no donosi&o bolje odluke ako na& se pa2nja na neko vrije&e pre&jesti s te%kog &entalnog i!a!ova. No, 8ijkster.uisov rad poka!uje i to da se na%i nesvjesni &isaoni pro esi ne &ogu po!abaviti proble&o& dok nis&o
Torkel )lingberg, T(e Over*/o>in' 2rain In*orma&ion Over/oad and &(e ?imi&s o* :or$in' Memor3% engl. prev. Neil (etteridge EOP'ord: OP'ord ;niversit0 +ress, 200AC, str. 133-3<.
2

jasno i svjesno de'inirali proble&.: 5ko ne&a&o na u&u sasvi& odreGen intelektualni ilj, pi%e 8ijkster.uis, Ddo nesvjesnog &i%ljenja ne dola!iD.> )onstantno stanje rasrresenosti %to ga #re2a poti$e - stanje bitka, da posudi& jo% jednu 'ra!u i! Bliotova Jetiri kvarteta, Do&eteno o&eteno%u !bog o&etenostiD - jako se ra!likuje od takvog privre&enog, svr.ovitog skretanja s te&e koji& osvje2ava&o ra!&i%ljanje kad ra!&atra&o neku odluku. )ako'onija podra2aja #re2e dovodi do kratkog spoja kako svjesnog tako i nesvjesnog &i%ljenja, i spre$ava nas da &isli&o i dubinski i kreativno. Na% se &o!ak pretvara u jedini u !a obradu signala, koja br!i& te&po& ra!vodi krdo in'or&a ija do svijesti i !ati& van i! svijesti. ; jedno& intervjuu i! 2009. #i .ael #er!eni . govori o &oi "nterneta da prou!ro$i ne sa&o u&jerene i!&jene nego i 'unda&entalne pro&jene na%eg &entalnog ustrojstva. DNa% se &o!ak !na$ajno &ijenja, i 'i!i$ki i 'unk ionalno, svaki put kad nau$i&o neku novu vje%tinuD, pri&jeuje #er!eni . i !ati& opisuje #re2u kao posljednju u ni!u D&oderni. kulturni. spe ijali!a ijaD na koju Ddana%nji ljudi &ogu utro%iti &ilijune dogaGaja Oprakti iranjaO koji&a prosje$an $ovjek prije tisuu godina nije bio ni&alo i!lo2enD. 9 Na tu se te&u 200?. vraa i na svo& blogu, gdje pribjegava veliki& slovi&a ne bi li naglasio %to &isli. D)ad kultura dovodi do pro&jena u na$inu na koji koristi&o svoj &o!ak, ona stvara 8H;@5J"J" &o!akD, pi%e on i pri&jeuje da na% u& Doja$ava spe i'i$ne pro ese koji se
5p 8ijkster.uis, DT.ink 8i''erent: T.e #erits o' ;n ons ious T.oug.t in +re'eren e 8evelop&ent and 8e ision #akingD, Gourna/ o* !ersona/i&3 and -ocia/ !s3c(o/o'3% ?<, br. 9 E200>C: 9?9-A?. > #arten *. (os, 5p 8ijkster.uis i Hi k (. van (aaren, DOn t.e @oal-8ependen 0 o' ;n ons ious T.oug.tD, Gourna/ o* E)perimen&a/ -ocia/ !s3c(o/o'3% >> E200?C: 111>-20. 9 Ste'anie Olsen, D5re *e @etting S&arter or 8u&berLD, /NBT Ne,s, 21. rujna 2009, ne>s.cne&.com5Are=>e='e&&in'=smar&er=or=dum6er5911;=011;@8=F;DFE1E. (&m/.
:

jako puno uvje2bavajuD. "ako pri.vaa da je danas te%ko !a&isliti 2ivot be! "nterneta i njegovi. instru&enata kao %to je @oogleova tra2ili a, nagla%ava da DNJ"4OM5 JBST5 ;+OTHB(5 "#5 NB;HO6ON)B +OS6JB8"/BD.3 Svoje neurolo%ke posljedi e sa sobo& nosi i ono %to na "nternetu ne $ini&o. (a% kao %to se neuroni koji skupa okidaju &eGusobno pove!uju, neuroni koji ne okidaju skupa ne pove!uju se. )ako vrije&e koje provodi&o pregledavajui ,eb-strani e nad&a%uje vrije&e koje provodi&o $itajui knjige, kako vrije&e koje provodi&o ra!&jenjujui kratke poruke nad&a%uje vrije&e koje provodi&o sastavljajui re$eni e i odlo&ke, kako vrije&e koje provodi&o skakuui po linkovi&a nad&a%uje vrije&e koje posveuje&o ti.o& ra!&i%ljanju i pro&i%ljanju, tako sklopovi koji odr2avaju te stare intelektualne 'unk ije i dosege postaju sve slabiji i po&alo se raspadaju. #o!ak re iklira neurone i sinapse koji se ne upotrebljavaju i preus&jerava i. na druge, tra2enije poslove. Stje$e&o nove vje%tine i !au!i&a&o nove perspektive, ali stare gubi&o. @ar0 S&all, pro'esor psi.ijatrije na sveu$ili%tu ;/65 i upravitelj ta&o%njeg /entra !a pa&enje i starenje, istra2uje 'i!iolo%ke i neurolo%ke u$inke upotrebe digitalni. &edija i njegovi re!ultati podupiru #er!eni .ovo uvjerenje da #re2a u!rokuje eksten!ivne pro&jene u &o!gu. D8ana%nja eksplo!ija digitalne te.nologije ne sa&o %to &ijenja na$in na koji 2ivi&o i ko&uni ira&o, nego veliko& br!ino& i stuboko& &ijenja na% &o!akD, ka2e on. Svakodnevna upotreba ko&pjutera, pa&etni. tele'ona, pretra2iva$a i drugi. instru&enata Dsti&ulira &ijenjanje &o2dani. stani a i otpu%tanje neurotrans&itera, $i&e se u na%e& &o!gu
3 #i .ael #er!eni ., D@oing @oogi0D, blog On &(e 2rain% 11. kolovo!a 200?, merzenic(.posi&science.com5.p70DD.

postupno oja$avaju novi 2iv$ani putovi a slabe stari.D < S&all i njegovi kolege 200?. proveli su prvi pokus koji je stvarno i poka!ao kako se ljudi&a &ijenja &o!ak reagirajui na upotrebu "nterneta. ? "stra2iva$i su u!eli dvadeset i $etiri dobrovolj a - dvanaest iskusni. sur'era *ebo& i dvanaest po$etnika - i sni&ali i& &o!ak dok su ovi pretra2ivali *eb preko @ooglea. E(udui da ko&pjuter ne stane u ureGaj !a sni&anje &agnetno& re!onan o&, ispitani i su dobili nao$ale na koje su proji irane slike ,eb-strani a, te &ali ru$ni tou .pad koji& su se kretali po strani a&a.C Sni&ke su poka!ale da je &o2dana aktivnost iskusni. guglaro%a &nogo %ireg spektra nego kod novajlija. )ako je istaknuto, Dispitani i vi$ni ko&pjuteri&a upotrebljavali su jednu odreGenu &re2u prednjeg dijela lijeve polutke &o2- dane kore, po!natu kao dor!olateralni pre'rontalni korteks, Vdok su jeW ispitani i-po$etni i upotrebljavali tek &ini&alno, ako uopeD. ; kontrolno& dijelu pokusa, istra2iva$i su dali ispitani i&a da $itaju obi$an tekst koji je trebao si&ulirati $itanje knjigeF u to& slu$aju sni&ke nisu poka!ale nikakvu !na$ajnu ra!liku u aktivnosti &o!ga &eGu dvje&a skupina&a ispitanika. O$ito, u iskusni. korisnika #re2e upotreba "nterneta ra!vila je spe i'i$ne 2iv$ane putove. Naj!ani&ljiviji dio pokusa do%ao je kad su se isti testovi ponovili %est dana kasnije. "stra2iva$i su ispitani i&a nalo2ili da u &eGuvre&enu provode sat vre&ena dnevno na "nternetu pretra2ujui ga. Nove sni&ke su poka!ale da isto ono podru$je u nji.ovo& pre'rontalno& korteksu, koje je
@ar0 S&all i @igi Morgan, i2rain -urvivin' &(e Tec(no/o'ica/ A/&era&ion o* &(e Modem Mind ENe, Kork: /ollins, 200?C, str. 1. ? @. *. S&all, T. 8. #ood0, +. Siddart. i S. K. (ook.ei&er, DKour (rain on @oogle: +atterns o' /erebral 5 tivation during "nternet Sear .ingD, American Gourna/ o* Geria&ric !s3c(ia&r3% 1<, br. 2 Evelja$a 200AC: 113-23. M. takoGer Ha .el /.a&peau, D;/65 Stud0 =inds T.at Sear .ing t.e "nternet "n reases (rain =un tionD, ;/65 Ne,sroo&, 1>. listopada 200?, ne>sroom.uc/a.edu5por&a/5 uc/a5uc/a=s&ud3=*inds=&(a&=searc(in'= CE8E;.asp).
<

prije bilo uglavno& &irno, sada iska!uje i!ra!itu aktivnost - jednaku onoj uo$enoj kod sur'era-veterana. DNakon sa&o nekoliko dana vje2be, u po$etnika u kori%tenju "nterneta postali su aktivni posve isti 2iv$ani sklopovi u prednje& dijelu &o!gaD, i!vje%tava S&all. D+et sati na "nternetu, i ispitani i-po$etni i ve su si preustrojili &o!ak.D " nastavlja: D5ko je na% &o!ak tako osjetljiv na sa&o jedan sat i!laganja ko&pjuteru dnevno, %to se onda tek dogaGa kad Vna "nternetuW provodi&o vi%e vre&enaLDA Jo% jedan nala! istog istra2ivanja donosi uvid i u ra!like i!&eGu $itanja ,eb-strani a i $itanja knjiga. "stra2iva$i su otkrili da ljudi, dok pretra2uju #re2u, iska!uju jako ra!li$it obra!a &o2dane aktivnosti od onog koji i&aju kad $itaju tekst sli$an knji%ko&. Jita$i knjiga i&aju jaku aktivnost u podru$ji&a pove!ani& s je!iko&, pa&enje& i vidno& obrado&, ali slabu aktivnost u pre'rontalni& podru$ji&a pove!ani& s dono%enje& odluka i rje%avanje& proble&a. "skusni korisni i #re2e pak iska!uju veliku aktivnost u svi& ti& podru$ji&a &o!ga dok pregledavaju i pretra2uju ,eb-strani e. 8obra vijest je da sur'anje *ebo&, budui da anga2ira tako &nogo 'unk ija &o!ga, &o2e po&oi stariji& osoba&a da ostanu bistra u&a. +retra2ivanje i pregledavanje, $ini se, Dvje2bajuD &o!ak sli$no kao %to to biva pri rje%avanju kri2aljki, ka2e S&all. 5li poja$ana aktivnost u &o!govi&a sur'era otvara i pitanje !a%to dubinsko $itanje i drugi $inovi trajne kon entra ije na "nternetu postaju tako te%ki. +otreba da se o jenjuju linkovi i donose druge odluke ve!ane !a kretanje *ebo&, u! istodobnu obradu &no%tva prola!ni. osjetilni. podra2aja, !a.tijeva konstantnu &entalnu koordina iju i dono%enje odluka, %to o&eta &o!ak od tu&a$enja teksta i drugi. in'or&a ija. Svaki put kad &i, $itatelji, naiGe&o
A

S&all i Morgan, i2rain% str. 13-1<.

na link, &ora&o !astati, &akar na djeli sekunde, i o&oguiti na%e& pre'rontalno& korteksu da o ijeni treba&o li kliknuti na link ili ne treba&o. To preus&jeravanje na%i. &entalni. resursa s $itanja rije$i na odlu$ivanje &o2da ne pri&jeuje&o - na% je &o!ak br! - ali poka!alo se da ono ote2ava ra!u&ijevanje i pa&enje, osobito kad se $esto ponavlja. )ako se u posao uba uju i!vr%ne 'unk ije pre'rontalnog korteksa, na% se &o!ak uvje2bava, ali se i preoptereuje. Na jedan veo&a stvaran na$in, *eb nas vraa u doba s ripture ontinue, kad je $itanje bilo kognitivno !a&oran $in. )ad $ita&o na #re2i, ka2e #ar0anne *ol', 2rtvuje&o lakou koja $ini &oguo& dubinsko $itanje. Svodi&o se na Dpuke dekodere in'or&a ijaD.10 Na%a sposobnost da ostvari&o duboke &entalne ve!e koje se 'or&iraju kad $ita&o dubinski i be! o&etanja ostaje uglavno& neiskori%tena. Steven Jo.nson u svojoj knji!i i! 2009. -ve /oWe je do6ro za nas usporedio je raspr%enu, u!avrelu &entalnu aktivnost uo$enu u &o!govi&a sur'era s &nogo spokojnijo& aktivno%u vidljivo& u &o!govi&a $ita$a knjiga. Na osnovi toga i!nosi &isao da upotreba ko&pjutera pru2a inten!ivniju &entalnu sti&ula iju nego $itanje knjiga. Neurolo%ki nala!i $ak, pi%e on, navode na !aklju$ak da D$itanje knjiga kroni$no podsti&ulira osjetilaD.D No, iako je Jo.nsonova dijagno!a ispravna, njegovo tu&a$enje ra!li$itosti obra!a a &o2dane aktivnosti navodi na krivi put. ;pravo $injeni a da $itanje knjiga Dpodsti&ulira osjetilaD $ini tu aktivnost toliko intelektualno blagotvorno&. 8opu%tajui na& da 'iltrira&o ono %to nas o&eta, da uti%a&o 'unk ije dono%enja odluka u $eoni& dijelovi&a &o!ga, dubinsko $itanje postaje jedan oblik dubinskog &i%ljenja. #o!ak iskusnog
#ar0anne *ol', ra!govor s autoro&, 2?. o2ujka 200?. Steven Jo.nson, Ever3&(in' 2ad Is Good *or ,ou +o> Toda3Hs !opu/ar Iu/&ure Is Ac&ua//3 Ma$in' Us -mar&er ENe, Kork: Hiver.ead (ooks, 2009C, str. 1A.
11 10

$ita$a knjiga &iran je, a ne u!avreo. )ad je rije$ o okidanju na%i. neurona, pogre%no je pretpostaviti da je vi%e bolje. Jo.n S,elier, australski psi.olog obra!ovanja, proveo je tri desetljea prou$avajui kako na% u& obraGuje in'or&a ije i, osobito, kako u$i&o. Njegov rad nudi dio odgovora na pitanje kako #re2a i drugi &ediji utje$u na stil i dubinu na%eg &i%ljenja. Na% &o!ak, obja%njava on, i&a dvije posve ra!li$ite vrste pa&enja: kratkoro$no i dugoro$no. Na%e neposredne doj&ove, osjete i &isli dr2i&o u kratkoro$no& pa&enju, koje obi$no traje tek nekoliko sekundi. Sve %to s&o nau$ili o svijetu, bilo svjesno bilo nesvjesno, po.ranjeno je kao dugoro$no pa&enje, koje &o2e ostati u na%e& &o!gu vi%e dana, godina, pa $ak i $itav 2ivot. Jedna naro$ita vrsta kratkoro$nog pa&enja, tako!vano radno pa&enje, i&a klju$nu ulogu u prijenosu in'or&a ija u dugoro$no pa&enje pa utoliko i u stvaranju na%e osobne !ali.e !nanja. Hadno pa&enje u veo&a realno& s&islu stvara sadr2aj na%e svijesti u bilo koje& dano& trenutku. D#i s&o svjesni onoga %to je u radno& pa&enju a nis&o svjesni ni$ega i!van njegaD, ka2e S,eller.12 5ko je na%e& u&u radno pa&enje neka vrsta bloka !a pisanje, onda &u je dugoro$no pa&enje ar.ivski sustav. Sadr2aj na%eg dugoro$nog pa&enja uglavno& le2i i!van na%e svijesti. 8a bis&o &ogli ra!&i%ljati o ne$e&u o $e&u s&o pret.odno u$ili ili %to s&o do2ivjeli, na% &o!ak &ora preba iti sjeanja i! dugoro$nog u radno pa&enje. D8a je ne%to po.ranjeno u dugoro$no& pa&enju, svjesni s&o jedino onda kad se to dovede u rano pa&enjeD, obja%njava S,elier.1: Neko se pretpostavljalo da dugoro$no pa&enje slu2i tek kao puko skladi%te $injeni a, doj&ova i dogaGaja, da Di&a ne!natnu ulogu u ko&pleksni& kognitivni&
Jo.n S,elier, Ins&ruc&iona/ Mesi'n in Tec(nica/ Areas E/a&benvell, 5ustralia: 5ustralian /oun il 'or Bdu ational Hesear ., 1AAAC, str. >. 1: "bid., str. <.
12

pro esi&a poput &i%ljenja i rje%avanja proble&aD. 1> No, istra2iva$i &o!ga do%li su do spo!naje da je dugoro$no pa&enje !apravo sjedi%te ra!u&ijevanja. Ono po.ranjuje ne sa&o $injeni e nego i ko&pleksne poj&ove, ili Ds.e&eD. Organi!irajui ra%trkane ko&adie in'or&a ija u obras e !nanja, s.e&e na%e& &i%ljenju daju dubinu i bogatstvo. DNa%a intelektualna spretnost najvei& dijelo& proi!la!i i! s.e&a koje s&o prikupili u dugi& vre&enski& ra!doblji&aD, ka2e S,eller. D+oj&ove i! na%eg podru$ja ko&peten ije ra!u&ije&o !ato %to i&a&o s.e&e pove!ane s ti& poj&ovi&a.D19 8ubina na%e inteligen ije ovisi o na%oj sposobnosti da prenosi&o in'or&a ije i! radnog pa&enja u dugoro$no pa&enje, i preplete&o i. u poj&ovne s.e&e. #eGuti&, prijela! i! radnog u dugoro$no pa&enje istodobno je i jedno od naju2i. grla na%ega &o!ga. Za ra!liku od dugoro$nog pa&enja, koje i&a gole& kapa itet, radno pa&enje &o2e dr2ati tek veo&a &alu koli$inu in'or&a ija. ; slavno& $lanku i! 1A93. naslovljeno& D#agi$ni broj seda&, dva &anje ili vi%eD, psi.olog s +rin etona @eorge #iller pri&ijetio je da u radno& pa&enju tipi$no &o2e&o dr2ati sa&o seda& ele&enata in'or&a ija. 8anas se $ak i to s&atra pre ijenjeni&. +re&a S,elleru, trenutni doka!i sugeriraju da Du dano& trenutku &o2e&o obraGivati ne vi%e od dva do $etiri ele&enta, s ti& da je stvarni broj vjerojatno taj ni2i a ne vi%iD. " to &alo ele&enata koje &o2e&o dr2ati u radno& pa&enju e, k to&e, ubr!o i%$e!nuti Dosi& ako i. ne osvje2i&o vje2banje&D.13 Za&islite da trebate napuniti kadu !a kupanje vodo& po&ou %ivaeg naprskaF to je i!a!ov koji treba ispuniti
"bid. "bid., str. 11. 13 "bid-, str. >-9. Za opi pregled trenuta$nog stanja ra!&i%ljanja o ograni$enji&a radnog pa&enja, v. Nelson /o,an, :or$in' Memor3 Iapaci&3 ENe, Kork: +s0 .olog0 +ress, 2009C.
19 1>

prijenos in'or&a ija i! radnog u dugoro$no pa&enje. Hegulirajui br!inu i inten!itet toka in'or&a ija, &ediji veo&a sna2no utje$u na taj pro es. )ad $ita&o knjigu, slavina s in'or&a ija&a stalno po&alo urka, a ja$inu &la!a &o2e&o joj regulirati br!ino& $itanja. )ad s&o kon entrirani sa&o na jedno, sve ili gotovo sve in'or&a ije, naprstak po naprstak, prenosi&o u dugoro$no pa&enje i stvara&o bogate aso ija ije bitne !a stvaranje s.e&a. Na #re2i se pak susree&o s vi%e in'or&a ijski. slavina koje sve teku puni& &la!o&. Na% &ali naprstak prelijeva se dok br!a&o od jedne do druge slavine. ; dugoro$no pa&enje uspijeva&o prenijeti tek &ali dio in'or&a ija, a i to %to s&o prenijeli kapi su i! ra!li$iti. slavina a ne sastoj i stalnog, ko.erentnog toka i! istog i!vora. "n'or&a ije koje u bilo koje& dano& trenutku teku u na%e radno pa&enje na!ivaju se Dkognitivno optereenjeD. )ad to optereenje pre&a%i sposobnosti na%eg u&a da po.rani i obradi in'or&a ije - kad se voda po$ne prelijevati i! naprska - te in'or&a ije vi%e ne uspijeva&o !adr2ati niti i. pove!ati s drugi& in'or&a ija&a koje otprije i&a&o u dugoro$no& pa&enju. Ne &o2e&o pove!ati nove in'or&a ije sa s.e&a&a. Sposobnost u$enja prito& trpi, a ra!u&ijevanje na& ostaje plitko. (udui da na%a sposobnost odr2avanja pa2nje takoGer ovisi o radno& pa&enju - D&ora&o se sjetiti na %to se ono &ora&o kon entriratiD, kako ka2e Torkel )lingberg - veliko kognitivno optereenje $ini nas rastreseniji&a. )ad je na% &o!ak preoptereen, Dono %to nas dekon entrira jo% nas vi%e dekon entriraD.1< ENeke studije pove!uju pore&eaj pa2nje ili 588, s preoptereivanje& radnog pa&enja.C +okusi uka!uju na to da %to se vi%e pribli2ava&o grani i optereenja radnog pa&enja, postaje na& sve te2e ra!likovati relevantne in'or&a ije
1<

)lingberg, Over*/o>in' 2rain% str. :A i <2-<9.

od irelevantni., signal od %u&a. +ostaje&o be!u&ni kon!u&enti podataka. Jini se da su te%koe u ra!voju ra!u&ijevanja nekog pred&eta ili poj&a, pi%e S,eller Di!ra!ito odreGene optereenje& radnog pa&enjaD, i %to je &aterija koju poku%ava&o nau$iti ko&pleksnija, to su te2i penali koje plaa&o !bog preoptereenja. l? Mi%e je &ogui. i!vora kognitivnog preoptereenja, ali dva najva2nija su, pre&a S,elleru, Drje%avanje vanjski. proble&aD i Dpodijeljena pa2njaD. 5 upravo su to dva glavna obilje2ja #re2e kao in'or&a ijskog &edija. ;potrebo& "nterneta &o2da vje2ba&o &o!ak, kako s&atra @ar0 S&all, sli$no rje%avanju kri2aljki. 5li tako inten!ivna vje2ba, kad na& postane pri&arni& na$ino& &i%ljenja, &o2e ote2ati dubinsko u$enje i &i%ljenje. +oku%ajte $itati knjigu dok rje%avate kri2aljkuF to je intelektualni okoli% "nterneta. Osa&deseti. godina pro%log stoljea, kad su %kole po$ele puno ulagati u ko&pjutere, bilo je &nogo entu!ija!&a oko vidljivi. prednosti digitalni. doku&enata nad papirnati&a. #nogi edukatori bili su uvjereni da e uvoGenje .iperlinkova u tekst koji se prika!uje na !aslonu ra$unala postati sastavni dio u$enja. 4ipertekst e, tvrdili su oni, oja$ati sposobnosti kriti$kog &i%ljenja kod u$enika, tako %to e i& o&oguiti da se lako preba uju i!&eGu vi%e gledi%ta na istu stvar. Slobodni od $itanja ukorak s teksto&, koje tiskane strani e !a.tijevaju, $itatelji &ogu stvarati svakakve intelektualne ve!e &eGu ra!li$iti& tekstovi&a. 5kade&ski entu!ija!a& pre&a .ipertekstu jo% je potpirilo vjerovanje, koje je bilo na liniji s po&odni& post&ode&isti$ki& teorija&a toga doba, da e .ipertekst !ba iti patrijar.alni autoritet
1?

S,eller, Ins&ruc&iona/ Mesi'n% str. 22.

autora i prenijeti &o na $itatelja. (ila bi to te.nologija osloboGenja. 4ipertekst, napisali su knji2evni kriti$ari @eorge 6ando, i +aul 8elan0, &o2e Dpru2iti otkrivenjeD oslobaGajui $itatelja Dtvrdoglave &aterijalnostiD tiskanog teksta. DOdbijajui stegu te.nologije uve!ani. strani aD, on Dnudi bolji &odel !a sposobnost u&a da preureGuje ele&ente iskustva pro&jeno& ve!a aso ija ije i deter&ina ije &eGu nji&a.D1A )raje& desetljea entu!ija!a& je po$eo spla%njavati. "stra2ivanja su donijela potpuniju, i posve druga$iju sliku kognitivni. u$inaka .iperteksta. +oka!alo se da pro jenjivanje linkova i i!abiranje puta &eGu nji&a podra!u&ijevaju &entalno !a.tjevne !adatke rje%avanja proble&a koji su i!vanjski sa&o& $inu $itanja. 8e%i'riranje .iperteksta !na$ajno poveava $itateljevo kognitivno optereenje i utoliko &u slabi sposobnost ra!u&ijevanja i !adr2avanja onoga %to $ita. Jedna studija i! 1A?A. poka!ala je da $itatelji .iperteksta $esto na kraju po$nu rastreseno klikati Dpo strani a&a u&jesto da i. pa2ljivo pro$itajuD. Bksperi&ento& i! 1AA0. otkriveno je da $itatelji .iperteksta $esto Dne &ogu !apa&titi %to su pro$itali a %to nisuD. ; drugoj studiji i! iste godine, istra2iva$i su dvje&a grupa&a ljudi !adali ni! pitanja na koja su trebali odgovoriti pretra2ivanje& odreGenog skupa doku&enata. Jedna grupa je tra2ila odgovore u elektroni$ki& .ipertekstualni& doku&enti&a, a druga u tradi ionalni&, papirnati&. @rupa koja se slu2ila papirnati& doku&enti&a i!vr%ila je !adatak s vei& uspje.o&. Haspravljajui o re!ultati&a ti. i drugi. eksperi&enata, uredni i jedne knjige o .ipertekstu i kogni iji 1AA3. su napisali da, budui da .ipertekst D$itatelju na&ee vee kognitivno optereenjeD, ne i!nenaGuje D%to e&pirijska usporedba
@eorge 6ando, i +aul 8elan0, D40pertePt, 40per&edia and 6iterar0 Studies: T.e State ot t.e 5rtD, u Mu/&imedia Lrom :a'ner &o Oir&ua/ Rea/i&3% ur. Handall +a ker i )en Jordan ENe, Kork: Norton, 2001C, str. 203-13.
1A

i!&eGu &aterijala na papiru Epo!nata situa ijaC i .iperteksta Enova, kognitivno !a.tjevna situa ijaC nee uvijek ii u korist .ipertekstaD. No, predvidjeli su da e se kognitivni proble&i vjerojatno s&anjiti kad $itatelji dosegnu veu D.ipertekstualnu pis&enostD.20 To se nije dogodilo. "ako je *orld *ide *eb u$inio .ipertekst svakodnevno&, dapa$e sveprisutno& pojavo&, istra2ivanja i dalje poka!uju da ljudi koji $itaju linearni tekst vi%e ra!u&iju, vi%e upa&te i vi%e nau$e od oni. koji $itaju tekst posut linkovi&a. ; studiji i! 2001, dva su kanadska !nanstvenika !atra2ila od seda&desetoro ljudi da pro$itaju pripovijetku D8e&onski ljubavnikD &odernisti$ke spisatelji e Bli!abet. (o,en. Jedna grupa je $itala pri$u u tradi ionalno& 'or&atu linearnog tekstaF druga grupa je $itala ver!iju s linkovi&a, kakvu biste prona%li na ,eb-strani i. Jitatelji&a .iperteksta trebalo je vi%e vre&ena da pro$itaju pri$u, a na intervjuu koji su dali nakon $itanja poka!ali su vi%e !bunjenosti i nesigurnosti kad su govorili o pro$itano&. Tri $etvrtine nji. reklo je da su i&ali te%koa u praenju teksta, dok je kod ispitanika koji su $itali linearni tekst o takvi& proble&i&a i!vijestio tek jedan od deset ispitanika. Jedan $itatelj .iperteksta po2alio se: D+ri$a je tekla jako skokovito. Ne !na& da li je stvar u .ipertekstu, ali ja sa& odlu$ivao Vna %to u klikati, op. prev.W i odjedno& pri$a vi%e nije nor&alno tekla, kao da je preskakala na neku novu !a&isao koju nisa& vi%e ba% &ogao slijediti.D 8rugi test isti. ispitiva$a, na koje& su !adali krau i jednostavniju pri$u, D+astrvuD Sean OO=aolain, dao je iste re!ultate. Jitatelji .iperteksta opet su se i!jasnili da i& je
Jean-=ran ois Houet i Jar&o J. 6evonen, DStud0ing and 6earning ,it. 40pertePt: B&piri al Studies and T.eir "&pli ationsD, u +3per&e)& and Io'ni&ion% ur. Jean-=ran ois Houet, Jar&o J. 6evonen, 5ndre, 8illon, i Hand J. Spiro E#a.,a., NJ: Brlbau&, 1AA3C, str. 13-20.
20

bilo kon'u!no slijediti tekst, i nji.ovi su ko&entari o 'abuli i drugi& karakteristika&a pripovijetke bili &anje detaljni i &anje pre i!ni nego kod $itatelja linearnog teksta. S .iperteksto&, !aklju$uju istra2iva$i, Dsabran i osoban na$in $itanja je, $ini se, ote2anD. +a2nja $itatelja Dus&jerava se pre&a ustrojstvu sa&og .iperteksta i njegovi& 'unk ija&a, u&jesto pre&a do2ivljaju koji nudi pri$aD.21 ; drugo& pokusu istra2iva$i su posjeli ljude !a ko&pjuter i dali i& da prepri$aju dva $lanka s "nterneta koji opisuju suprotstavljene teorije u$enja. ; jedno& $lanku i!nosila se tvrdnja D!nanje je objektivnoD dok je drugi !agovarao te!u D!nanje je subjektivnoD. Oba $lanka bila su slo2ena na isti na$in i sa sli$ni& podnaslovi&a, i svaki je i&ao linkove na onaj drugi, tako da $itatelj lako &o2e prela!iti i! jednoga u drugi i usporeGivati teorije. 4ipote!a istra2iva$a je bila da e ljudi koji se slu2e linkovi&a potpunije ra!u&jeti te dvije teorije i nji.ove ra!li$itosti, nego ljudi koji $itaju strani e u slijedu, i koji su prvo pro$itali ijeli jedan $lanak pa ijeli drugi $lanak. (ili su u krivu. Naprotiv, ispitani i koji su $itali linearno postigli su !na$ajno bolje re!ultate na ispitu ra!u&ijevanja gradiva nego oni koji su klikali a&ota&o. "stra2iva$i su !aklju$ili da linkovi o&etaju u$enje.22 "stra2iva$i a Brping Z.u provela je pak druga$iji pokus koje& je ilj takoGer bilo otkrivanje utje aja .iperteksta na ra!u&ijevanje. 8vje&a grupa&a ispitanika dala je da $itaju isti tekst s "nterneta, ali je varirala broj linkova u !adano& ulo&ku. Zati& je testirala ra!u&ijevanje u ispitanika tako %to su prvo trebali napisati sa2etak o pro$itano& a !ati& rije%iti test !aokru2ivanje& to$ni. odgovora. Otkrila je da ra!u&ijevanje opada kako raste broj linkova. Jitatelji su
8avid S. #iall i Teresa 8obson, DHeading 40pertePt and t.e BPperien e o' 6iteratureD, Gourna/ o* Mi'i&a/ In*orma&ion% 9% br. 1 E1:. kolovo!a 2001C. 22 8. S. Nieder.auser, H. B. He0nolds, 8. J. Sal&en i +. Skoi&oski, DT.e "n'luen e o' /ognitive 6oad on 6earning 'ro& 40pertePtD, Gourna/ o* Educa&iona/ Iompu&in' Researc(% 2:, br. : E2000C: 2:<-99.
21

&orali posveivati sve vi%e pa2nje i &o2danog kapa iteta kako bi o ijenili linkove i odlu$ili .oe li kliknuti na nji.. Zbog toga je preostalo &anje pa2nje i kognitivni. resursa !a ra!u&ijevanje onoga %to $itaju. He!ultat pokusa bila je visoka korela ijaD i!&eGu broja linkova i de!orijenta ije ili kognitivnog preoptereenjaD, pi%e Z.u. DJitanje i ra!u&ijevanje !a.tijevaju uspostavu odnosa &eGu poj&ovi&a, !aklju$ivanje, aktiva iju prija%njeg !nanja i sinteti!iranje glavni. ideja. 8e!orijenta ija i kognitivno preoptereenje se tako &ogu isprije$iti kognitivni& aktivnosti&a $itanja i ra!u&ijevanja.D2: 8iana 8eSte'ano i Jo-5nne 6e=evre, psi.ologinje i! /entra !a pri&ijenjena kognitivna istra2ivanja kanadskog Sveu$ili%ta /arleton, 2009. su napravile opse2an pregled trideset i osa& dotad provedeni. eksperi&enata na $itanju .iperteksta. "ako sve studije ne poka!uju da .ipertekst s&anjuje ra!u&ijevanje, prona%li su Dvrlo slabu potporuD neko popularnoj teoriji Dda e .ipertekst dovesti do obogaivanja do2ivljaja tekstaD. Naprotiv, vi%estruko prevladavaju doka!i koji sugeriraju kako Dpoveani !a.tjevi dono%enja odluka i vidne obrade u .ipertekstu u&anjuju uspje%nost $itanjaD, osobito u usporedbi s Dtradi ionalni& linearni& na$ino& i!laganja VtekstaWD. Zaklju$ile su da D&noge !na$ajke .iperteksta dovode do poveanog kognitivnog optereenja te utoliko i!iskuju kapa itet radnog pa&enja koji &o2e pre&a%iti sposobnosti $itateljaD.2>
Brping Z.u, D40per&edia "nter'a e 8esign: T.e B''e ts o' Nu&ber o' 6inks and @ranularit0 o' NodesD, Gourna/ o* Educa&iona/ Mu/&imedia and +3permedia% S, br. : E1AAAC: ::1-9?. 2> 8iana 8eSte'ano i Jo-5nne 6e=evre, D/ognitive 6oad in 40pertePt Heading: 5 Hevie,D, Iompu&ers in +uman 2e(avior% 2:, br. : Esvibanj 200<C: 1313->1. Jlanak je i!vorno objavljen na "nternetu :0. rujna 2009.
2:

)o&bina ijo& te.nologije .iperteksta s te.nologijo& &ulti&edije, *eb donosi tako!vani D.iper&edijD. Ne poslu2uju se i elektroni$ki pove!uju, dakle, sa&o rije$i nego i slike, te !vukovi i pokretne slike. (a% kao %to su pioniri .iperteksta neko vjerovali da e linkovi $itatelji&a obogatiti do2ivljaj u$enja, &nogi edukatori su pretpostavljali da e &ulti&edija, ili Dobogaeni &edijD, kako se ponekad na!iva, produbiti ra!u&ijevanje i pobolj%ati u$enje. Nto vi%e ula!ni. signala, to bolje. No, istra2ivanja su opovrgla i tu pretpostavku, koja se dugo pri.vaala be! previ%e doka!a. 8ijeljenje pa2nje, koje &ulti&edija !a.tijeva, jo% vi%e napre2e na%e kognitivne sposobnosti, $ini u$enje slabiji& i u&anjuje ra!u&ijevanje. )ad je rije$ o dovoGenju &isaonog &aterijala u &o!ak, &anje &o2e biti vi%e. ; studiji objavljenoj u $asopisu Media !s3c(o/o'3 200<, istra2iva$i su uposlili preko stotinu dobrovolja a da gledaju pre!enta iju o dr2avi #ali koja i& je prika!ana u pregledniku *eba na ko&pjuteru. Neki ispitani i gledali su ver!iju pre!enta ije koja se sastojala sa&o od ni!a tekstualni. strani a. 8ruga grupa je gledala ver!iju koja je, osi& strani a s teksto&, uklju$ivala i pro!or s audiovi!ualno& pre!enta ijo& dodatnog &aterijala. "spitani i su &ogli pokrenuti i !austaviti sni&ku kad god su .tjeli. Nakon %to su pogledali pre!enta iju, ispitani i su rje%avali test od deset pitanja. @ledatelji tekstualni. strani a to$no su odgovorili na prosje$no <,0> pitanja, dok su gledatelji &ulti&edije i&ali sa&o 9,A? to$ni. odgovora - %to je !na$ajna ra!lika, ka2u istra2iva$i. "spitani i&a je nadalje postavljen ni! pitanja o nji.ovo& do2ivljaju pre!enta ije. Oni koji su dobili sa&o tekstualni &aterijal s&atrali su da je !ani&ljivija, edukativnija, ra!u&ljivija i ugodnija nego %to je to bio slu$aj kod gledatelja &ulti&edijalne ver!ije, koji su se pak vi%e slagali s i!javo&: D"! ove pre!enta ije nisa& nau$ioTla ni%taD nego gledatelji sa&og teksta. Jini se

da &ulti&edijalne te.nologije koje su na *ebu tako uobi$ajene, !aklju$ili su istra2iva$i, Dograni$avaju, a ne pobolj%avaju stje anje !nanjaD.29 ; jo% jedno& pokusu dva su istra2iva$a sa Sveu$ili%ta /ornell podijelila jedan ra!red u$enika na dvije skupine. Jednoj grupi bilo je dopu%teno sur'anje *ebo& dok slu%aju predavanje. Nji.ova se aktivnost na *ebu bilje2ila, te se poka!alo da su gledali strani e pove!ane sa sadr2aje& predavanja, ali su posjeivali i one koji s nji&e ne&aju nikakve ve!e, provjeravali su po%tu, i%li u kupovinu, gledali video-sni&ke, i radili sve %to ljudi ve rade kad su na "nternetu. 8ruga grupa je slu%ala identi$no predavanje ali sa sklopljeni& laptopi&a. Neposredno nakon toga, obje grupe su pristupile testiranju na koje& se &jerilo koliko su dobro upa&tili in'or&a ije s predavanja. Sur'eri su, kako i!vje%tavaju istra2iva$i, Di&ali !na$ajno slabije re!ultate na &jerenju pa&enja sadr2aja koji je trebalo nau$itiD. Nadalje, nije bilo ra!like i to&e jesu li in'or&a ije pove!ane s predavanje& ili je sadr2aj posve neve!an !a njega - svi su lo%e pro%li na testiranju. )ad su istra2iva$i ponovili isti pokus u drugo& ra!redu, re!ultati su bili isti.23 Znanstveni i s 8r2avnog sveu$ili%ta )ansas proveli su podjednako realisti$no istra2ivanje. 8ali su skupini studenata koled2a da gledaju jednu tipi$nu e&isiju /NN-a, u kojoj spiker i!vje%tava o $etiri vijesti dok !a to vrije&e na ekranu iska$u ra!li$ite in'ogra'ike, a u dnu teku tekstualne vijesti. 8rugoj grupi su dali da gleda istu e&isiju i! koje su, &eGuti&, bile i!ba$ene in'ogra'ike i tekui tekst. Na testiranju se poka!alo da su studenti koji su gledali &ulti&edijsku
Steven /. Ho k,ell i 6o0 5. Singleton, DT.e B''e t o' t.e #odalit0 o' +resentation o' Strea&ing #ulti&edia on "n'or&ation 5 Ruisition,D Media !s3c(o/o'3% A E200<C: 1<A-A1. 23 4elene 4e&brooke i @eri @a0, DT.e 6aptop and t.e 6e ture: T.e B''e ts o' #ultitasking in 6earning Bnviron&ents,D Gourna/ o* Iompu&in' in +i'(er Educa&ion% 19, br. 1 Erujan 200:C: >3-3>.
29

ver!iju upa&tili !na$ajno &anje $injeni a i! vijesti nego oni koji su gledali jednostavniju ver!iju. DJini seD, pi%u istra2iva$i, Dda taj &ulti&edijalni 'or&at pre&a%uje sposobnosti pa2nje gledatelja.D2< 8ono%enje in'or&a ija u vi%e oblika nije uvijek pogubno !a nji.ovo ra!u&ijevanje. )ao %to svi !na&o i! ilustrirani. ud2benika i priru$nika, slike &ogu pojasniti i potkrijepiti pisana obja%njenja. Bdukolo!i pak !naju da pa2ljivo os&i%ljena i!laganja gradiva, u koji&a se ko&biniraju !vukovna i slikovna obja%njenja ili pouke, &ogu po&oi u$eni i&a da bolje u$e. Ha!log to&e je, kako sugeriraju suvre&ene teorije, da na% &o!ak koristi ra!li$ite kanale !a obradu onoga %to vidi&o i onoga %to $uje&o. )ako obja%njava S,eller: DZvu$no i vidno radno pa&enje su odvojeni, bar u stanovitoj &jeri, a budui da su odvojeni, djelotvornost radnog pa&enja &o2e se poveati upotrebo& obaju na$ina obrade.D ; neki& slu$ajevi&a, re!ultat je da se Dnegativni u$in i podijeljene pa2nje &ogu ubla2iti upotrebo& i auditivnog i vi!ualnog &odalitetaD - drugi& rije$i&a, slika i !vukova. 2? "nternet, &eGuti&, nisu os&islili edukatori s ilje& opti&i!iranja u$enja. On na& ne i!la2e in'or&a ije na bri2ljivo uravnote2en na$in, nego kao d2u&bus koji na& 'rag&entira kon entra iju. #re2a je projektirana kao sustav prekida, kao stroj ude%en tako da dijeli pa2nju. To nije sa&o posljedi a njene sposobnosti da istodobno prika!uje vi%e ra!li$iti. vrsta &edija. To je i re!ultat lakoe kojo& se &o2e progra&irati da %alje i pri&a poruke. Meina progra&a !a e-&ail, da u!&e&o o$igledan pri&jer, postavljena je tako da auto&atski provjerava i&a li novi. poruka svaki. pet ili deset &inuta,
6ori (ergen, To& @ri&es i 8ebora. +otter, D4o, 5ttention +artitions "tsel' during Si&ultaneous #essage +resentations,D +uman Iommunica&ion Researc(% :1, br. : Esrpanj 2009C: :11-:3. 2? S,eller, Ins&ruc&iona/ Mesi'n% str. 1:<-><.
2<

a ljudi rutinski klikaju na dug&e Dprovjeri po%tuD jo% i $e%e. "stra2ivanja na uredski& uposleni i&a koji se slu2e ko&pjuteri&a otkrivaju da oni stalno prekidaju rad kako bi pro$itali pristigle poruke i na nji. odgovorili. Nije rijetkost da pogledavaju svoj e-&ail trideset ili $etrdeset puta na sat Eali kad i. se upita koliko ga $esto gledaju, $esto e dati &nogo &anji brojC. 2A (udui da svaki put kad ba i&o neka&o pogled dola!i do &alog prekidanja &isli, privre&enog preus&jeravanja &entalni. resursa, to nas kognitivno &o2e skupo ko%tati. "stra2ivanja u psi.ologiji su odavna doka!ala ono %to veina nas !na i! iskustva: $esti prekidi rasipaju na& &isli, slabe pa&enje, i $ine nas napeti&a i anksio!ni&a. Nto je struja &isli kojo& se bavi&o ko&pleksnija, to je o&etanje vi%e naru%ava.:0 Osi& stalnog priljeva osobni. poruka - ne sa&o e-&aila nego i instant-poruka i drugi. oblika tekstualni. poruka - *eb na& dostavlja i sve vi%e svakovrsni. auto&ati!irani. obavijesti. Jita$i 'eedova i agregatori vijesti obavijestit e nas $i& se pojavi nova vijest ili $lanak na%eg o&iljenog $asopisa ili bloga. 8ru%tvene &re2e nas upo!oravaju na to %to rade na%i prijatelji, i $esto to $ine neprekidno. T,itter i drugi &ikroblogovski servisi ka2u na& kad god netko od ljudi koje Dprati&oD e&itira novu poruku. Osi& toga, sustav koji prati pro&jene vrijednosti na%i. dioni a &o2e&o podesiti da nas upo!orava na svaku takvu pro&jenu, &o2e&o podesiti da nas se upo!ori $i& se pojavi kakva vijest o odreGenoj osobi ili dogaGaju, da &o2e&o ili treba&o a2urirati svoj so'tver, da se pojavio novi video na KouTubeu,
). Henaud, J. Ha&sa0 i #. 4air, DOKouOve @ot B&ailIO S.all " 8eal ,it. "t No,L,D In&erna&iona/ Gourna/ o* +uman=Iompu&er In&erac&ion% 21, br. : E2003C: :1:-:2. :0 Midi, pri&jeri e, J. @regor0 Tra'ton i /.ristop.er 5. #onk, DTask "nterruptions,D Revie>s o* +uman Lac&ors and Er'onomics% : E200?C: 111-23. "stra2iva$i vjeruju da $esta prekidanja dovode do kognitivnog preoptereenja i ote2avaju 'or&iranje sjeanja.
2A

i tako dalje. Ovisno o to&e na koliko e&o se in'or&a ijski. tokova prijaviti i na u$estalost kojo& e na& slati obavijesti, &o2e&o nakupiti i desetak upo!orenja na sat, a u oni. najja$e pove!ani. taj broj &o2e biti i &nogo vi%i. Svaki nas od nji. o&eta, svaki na& naru%ava ra!&i%ljanje, i svaki je jo% jedan ko&adi in'or&a ije koji !au!i&a drago jeni prostor u na%e& radno& pa&enju. )retanje po *ebu !a.tijeva osobito inten!ivan oblik &entalnog vi%e!adanog rada. Osi& %to na& radno pa&enje preplavljuje in'or&a ija&a, to 2ongliranje na%oj kogni iji naplauje i ono %to !nanstveni i !ovu Dtro%kovi preba ivanjaD. Svaki put kad pre&je%ta&o pa2nju, na% se &o!ak &ora preorijentirati, to na%e &entalne resurse svaki put dodatno opali po d2epu. )ako obja%njava #aggie Ja kson u svojoj knji!i o vi%e!adanosti, Ras&resenos&% Dna%e& &o!gu treba vre&ena da pro&ijeni iljeve, upa&ti pravila prikladna novoj !adai, i blokira kognitivnu inter'eren iju s prija%njo&, i dalje 2ivo& aktivno%uD.:1 #noga su istra2ivanja poka!ala da preba ivanje &edu sa&o dvje&a !adaa&a &o2e !natno poveati kognitivno optereenje, ote2avajui na& ti&e ra!&i%ljanje i poveavajui vjerojatnost da e&o previdjeti ili pogre%no protu&a$iti va2ne in'or&a ije. ; jedno& jednostavno& eksperi&entu, skupini odrasli. ljudi poka!an je ni! obojeni. likova te se od nji. !atra2ilo da na te&elju onoga %to su vidjeli i!nesu svoja predviGanja. Taj su !adatak trebali obaviti nosei slu%ali e i! koji. se $uo ni! piskavi. tonova. Na jedno& pokusu i& je re$eno da !ane&are piskanje i da se sa&o kon entriraju na likove. Na drugo& pokusu, s drugi& skupo& vi!ualni. &arkera, re$eno i& je da prate broj pisaka. Nakon svakog pokusa pristupali su testu na koje& su trebali interpretirati %to su &alo$as $inili. ; oba pokusa ispitani i su i!nosili
#aggie Ja kson, Mis&rac&ed T(e Erosion o* A&&en&ion and &(e Ioinin' Mar$ A'e E5&.erst, NK: +ro&et.eus, 200?C, str. <A.
:1

predviGanja s podjednaki& uspje.o&. #eGuti&, nakon pokusa s vi%e!adano%u &nogo su te2e i!vodili !aklju$ke o do2ivljeno&. +reba ivanje s jedne na drugu !adau napravilo je kratki spojF oni jesu obavili posao, ali i& je njegovo !na$enje pro&aknulo. DNa%i re!ultati sugeriraju da e se u$enje $injeni a i poj&ova pogor%ati ako i. u$ite dok ste o&etaniD, ka!ao je glavni istra2iva$, psi.olog sveu$ili%ta ;/65 Hussell +oldra k.:2 Na #re2i, gdje rutinski 2onglira&o ne dvje&a, nego s nekoliko &entalni. !adaa, preba ivanje i&a jo% daleko vi%u ijenu. #ogunost #re2e da nad!ire dogaGaje i o nji&a auto&atski %alje poruke i obavijesti jedna je od nje!ini. bitni. prednosti kao ko&unika ijske te.nologije. Na tu se &ogunost oslanja&o kad personali!ira&o sustav i progra&ira&o tu gole&u ba!u podataka tako da odgovara na%i& osebujni& potreba&a, interesi&a i 2elja&a. #i 2eli&o da nas se prekida, jer na& svaki prekid donosi vrijedne in'or&a ije. "sklju$iti ta upo!orenja !na$ilo bi riskirati da e&o se osjetiti kao da s&o ispali i! toka dogaGaja, pa $ak i da s&o dru%tveno i!olirani. @otovo neprestan dotok novi. in'or&a ija koji&a nas pu&pa *eb podila!i i na%oj prirodnoj sklonosti da Dbitno previ%e ijeni&o ono %to na& se dogaGa upravo sadaD, kako obja%njava psi.olog /.ristop.er /.abris s ;nion /ollegea. +ri2eljkuje&o novo $ak i kad !na&o da je Dnovo $e%e trivijalno nego bitnoD.:: " tako tra2i&o od "nterneta da nas i nastavi prekidati, na sve vi%e ra!li$iti. na$ina. Svojevoljno pri.vaa&o gubitak kon entra ije i usredoto$enosti, dijeljenje pa2nje i
)arin =oerde, (arbara J. )no,lton i Hussell 5. +oldra k, D#odulation o' /o&peting #e&or0 S0ste&s b0 8istra tion,D !roceedin's o* &(e Na&iona/ Academ3 o* -ciences% 10:, br. :1 E1. kolovo!a 2003C: 11<<?-?:F i D#ulti-Tasking 5dversel0 5''e ts (rainOs 6earning,D i!vje%taj !a &edije )ali'ornijskog sveu$ili%ta, <. srpnja 2009. :: /.ristop.er =. /.abris, DKou 4ave Too #u . #ail,D :a// -&ree& Gourna/% 19. prosin a 200?. )ur!iv je /.abrisov.
:2

'rag&enta iju &i%ljenja, ne bis&o li !au!vrat dobili obilje !ani&ljivi. ili bare& !abavni. in'or&a ija koje dobiva&o. #nogi&a od nas prito& ne pada ni na kraj pa&eti da bis&o se &ogli i isklju$iti. =ran uski o'tal&olog 6ouis B&ile Javal 1?<A. je godine otkrio da o$i $ita$a ne prela!e rije$i&a savr%eno kontinuirano. 7ari%te vida se kree kratki& skokovi&a, tako!vani& sakada&a, u! kratke stanke na pojedini& &jesti&a du2 svakog retka. Jedan od Javalovi. kolega s +ari%kog univer!iteta nedugo nakon toga do%ao je do jo% jednog otkria: da obra!a stanki, ili Do$ni. 'iksa ijaD, &o2e jako varirati ovisno o ono&e %to se $ita i o to&e tko $ita. ; osvit ti. otkria, istra2iva$i &o!ga su se po$eli slu2iti eksperi&enti&a praenja o$ni. kretnji kako bi sa!nali ne%to vi%e o to&e kako $ita&o i kako radi na% u&. Takve studije poka!ale su se vrijedni&a i kad su se nji&a prou$avali u$in i #re2e na pa2nju i kogni iju. Jakob Nielsen, dugogodi%nji kon!ultant na di!ajnu ,eb-strani a koji prou$ava $itanje na *ebu jo% od 1AA0-i. godina, 2003. je proveo istra2ivanje praenja o$ni. kretnji korisnika *eba. ; nje&u je 2:2 ljudi nosilo &alu ka&eru koja prati nji.ove o$ne kretnje dok $itaju strani e teksta i pregledavaju druge sadr2aje. Nielsen je otkrio da gotovo nijedan od ispitanika ne $ita tekst s ekrana &etodi$no, redak po redak, kako su tipi$no $itali strani e teksta u knji!i. @ole&a veina br!o je prela!ila po tekstu, a o$i su i& se kretale ,ebstrani o& pre&a obras u koji ugrubo podsjea na slovo =. +rvo bi ba ili pogled na prva dva ili tri retka teksta. Zati& bi i& se o$i &alo spustile i pregledali jo% nekoliko redaka s polovine strani e. Na kraju bi i& o$i ovla% pre%le jo% &alo ni2e po lijevoj strani ,eb-strani e. Taj obra!a $itanja na *ebu potvrdila je i sljedea studija

praenja o$ni. kretnji koju je proveo 6aboratorij !a istra2ivanje upotrebljivosti so'tvera pri 8r2avno& sveu$ili%tu *i .ita.:> D=D, pi%e Nielsen u sa2etku istra2ivanja napisanog !a njegove klijente, Dkao 'ast. Eengl. br!o - op. prev.C Tako korisni i $itaju va% drago jen sadr2aj. ; nekoliko sekundi nji.ove se o$i kre$i !apanjujuo& br!ino& po rije$i&a na ,eb-strani i, po obras u koji se !natno ra!likuje od onoga kakav ste nau$ili u %koli.D :9 Svojoj studiji praenja o$ni. kretnji Nielsen je pridodao i anali!u gole&e ba!e podataka o pona%anju korisnika *eba koju je sastavila ekipa nje&a$ki. istra2iva$a. Oni su bilje2ili rad ko&pjutera dvadeset i petero ljudi prosje$no oko stotinu dana, pratei prito& vrije&e koje ispitani i provode gledajui ukupno negdje oko pedeset tisua ,ebstrani a. +rou$avajui dobivene podatke, Nielsen je otkrio da se s poveanje& broja rije$i na strani i doista poveava i vrije&e koje posjetitelj provede na toj strani i, ali to poveanje je sasvi& ne!natno. Na svaki. sto tisua dodatni. rije$i, prosje$an gledatelj e na strani i provesti sa&o >,> sekunde vi%e. (udui da $ak i najvje%tiji $itatelj &o2e pro$itati tek oko osa&naest rije$i u >,> sekunde, Nielsen je svoji& klijenti&a poru$io da, Dako na strani u stavljate vi%ak suvi%ni. rije$i, &o2ete pretpostaviti da e va%i posjetitelji pro$itati nji. oko 1?ZD. 5 to je, upo!orava, gotovo sigurno preopti&isti$na o jena. Nije vjerojatno da su ljudi na koji&a je provedeno ispitivanje provodili sve vrije&e $itajui: po svoj prili i su gledali i slike, video-&aterijale, oglase i druge tipove sadr2aja.:3
Sav S.rest.a i )elsi 6en!, DB0e @a!e +atterns *.ile Sear .ing vs. (ro,sing a *ebsite,D Usa6i/i&3 Ne>s% <% br. 1 Esije$anj 200<C, sur/. or'5usa6i/i&3ne>s5<05e3e'aze.asp. :9 Jakob Nielsen, D=-9.aped +attern 'or Heading *eb /ontent,D A/er&6o)% 1<. travnja 2003, usei&.com5a/er&6o)5readin'@pa&&ern.(&m/. :3 Jakob Nielsen, D4o, 6ittle 8o ;sers HeadL,D A/er&6o)% 3. svibnja 200?, usei&.com5a/er&6o)5percen&=&e)&=read.(&m/.
:>

Nielsenovu anali!u podupiru i !aklju$ i sa&i. autora navedenog nje&a$kog istra2ivanja. Oni su i!vijestili da se veina ,eb-strani a gleda deset sekundi ili &anje. Niti deset posto slu$ajeva gledanja strani e ne prela!i dvije &inute, od $ega !na$ajan udio, $ini se, otpada na Dpro!ore pretra2iva$a koji su ostali otvoreni ... u po!adiniD. "stra2iva$i su uo$ili da se D$ak i nove strani e s obilje& in'or&a ija i &nogo linkova obi$no gledaju tek nakratkoD. He!ultati, ka2u oni, DpotvrGuju da je pregledavanje *eba interaktivna aktivnost u br!o& te&puD.:< He!ultati osi& toga potkrepljuju i ne%to %to je Nielsen napisao jo% 1AA<, nakon svog prvog istra2ivanja $itanja na "nternetu. D)ako korisni i $itaju na *ebuLD, tada je upitao. 6akonski odgovor je glasio: DNe $itaju.D:? *eb-strani e rutinski prikupljaju detaljne podatke o pona%anju svoji. posjetitelja, i te statistike sa&o poja$avaju doja& o to&e koliko br!o skakue&o po strani a&a na "nternetu. ; ra!doblju od dva &jese a 200?. godine i!raelska je tvrtka /li kTale, koja radi progra& !a anali!u kori%tenja korporativni. ,eb-strani a, prikupila podatke o pona%anju &ilijuna posjetitelja strani a koje odr2avaju nji.ovi klijenti dilje& svijeta. Otkrili su da u veini !e&alja ljudi prosje$no gledaju strani u i!&eGu 1A i 2< sekundi prije nego prijeGu na iduu, a u to je uklju$eno i vrije&e potrebno da se strani a u$ita u preglednik *eba. Nje&a$ki i kanadski sur'eri provode oko 20 sekundi na svakoj strani i, sur'eri i! S58-a i Melike (ritanije oko 21 sekundu, "ndij i i 5ustral i oko 2>, a =ran u!i oko 29 sekundi. :A Sur'anje i! dokoli eL
4arald *einrei ., 4art&ut Obendor', Bel o 4erder i #att.ias #a0er, DNot Yuite t.e 5verage: 5n B&piri al Stud0 o' *eb ;se,D AIM Transac&ions on &(e :e6% 2, br. 1 E200?C. :? Jakob Nielsen, D4o, ;sers Head on t.e *eb,D Aier&6o)% 1. listopada 1AA<, usei&.com5a/er&6o)5<D01a.(&m/. :A D+u!!ling *eb 4abits a ross t.e @lobe,D blog I/ic$Ta/e% :1. srpnja 200?, c/ic$= &a/e.com5911;51D5805puzz/in'=>e6=(a6i&s=across=&(e='/o6e=par&=05.
:<

Na *ebu toga ne&a: 2eli&o doi do %to vi%e in'or&a ija koliko god na& to 'i!i$ki o&oguuju na%e o$i i prsti. To vrijedi $ak i !a !nanstvene sadr2aje. )ao dio petogodi%njeg istra2ivanja koje je dovr%eno po$etko& 200?. godine, radna grupa s londonskog ;niversit0 /ollegea prou$avala je datoteke koji&a ko&pjuteri ina$e bilje2e pona%anje posjetitelja dva popularna !nanstvena portala, od koji. jedan vodi (ritanska na ionalna knji2ni a a drugi pripada jedno& ta&o%nje& obra!ovno& kon!or iju. Oba portala svoji& korisni i&a nude pristup $lan i&a !nanstveni. $asopisa, e-knjiga&a i drugi& i!vori&a pisani. in'or&a ija. Znanstveni i su otkrili da ljudi koji koriste te portale iska!uju veo&a i!ra!it Doblik pregledavala$kog $itanjaD u koje& .itro skakuu s jednoga na drugi i!vor i rijetko se vraaju na bilo koji i!vor koji su pret.odno posjetili. Oni tipi$no pro$itaju najvi%e jednu ili dvije strani e $lanka ili knjige prije nego DskoknuD na sljedeu ,ebstrani u. DJasno je da korisni i na "nternetu ne $itaju u tradi ionalno& s&isluD, i!vje%tavaju autori studijeF D%tovi%e, i&a na!naka da se, kako iskusni korisni i vodoravno OpregledavajuO naslove, sadr2aje i sa2etke tra2ei br!i !goditak, javljaju novi obli i O$itanjaO. @otovo da ispada da su na "nternet i do%li da bi i!bjegli $itanje u tradi ionalno& s&islu.D>0 Taj po&ak u na%e& pristupu $itanju i istra2ivanju je, $ini se, i!ravna posljedi a prepu%tanja te.nologiji #re2e, tvrdi #er!eni ., i ona obeava jo% dublju pro&jenu u na%e& ra!&i%ljanju. D5psolutno je i!van svake dile&e da &oderni pretra2iva$i i indeksirane ,ebstrani e i!ra!ito pogoduju djelotvornosti istra2ivanja i ko&unika ijeD, ka2e on. DJednako je tako apsolutno neupitno da je na% &o!ak, kad se slu2i&o istra2iva$ki& strategija&a $iji su jedini kriteriji
>0 ;niversit0 /ollege 6ondon, D"n'or&ation (e.aviour o' t.e Hesear .er o' t.e =uture,D 11. sije$nja 200?, uc/.ac.u$5s/ais5researc(5ci6cr5do>n/oads5''e)ecu&ive. pd*.

OdjelotvornostO, O itiranje sekundarni. i!vora Ek to&e i!van kontekstaCO, i Oa sada jo% jedno&, polakoO, pri sinte!i in'or&a ija anga2iran nei!ravnije i plie.D>1 +rijela! s $itanja na vje%to pregledavanje dogaGa se veo&a br!o. )ako i!vje%tava Zi&ing 6iu, pro'esor knji2ni$arstva na Sveu$ili%tu San Jose, ve su do danas Ddola!ak digitalni. &edija i sve vea !birka digitalni. doku&enata duboko djelovali na $itanjeD. 200?. godine 6iu je anketirao 11: obra!ovani. ljudi - in2enjera, !nanstvenika, ra$unovoGa, u$itelja, &enad2era i postdiplo&anata, uglavno& i!&eGu trideset i $etrdeset i pet godina - kako bi pro ijenio koliko su se nji.ove $itala$ke navike pro&ijenile u pret.odni. deset godina. @otovo ?9Z ispitanika i!javilo je da provode vi%e vre&ena $itajui elektroni$ke doku&ente. )ad su trebali opisati kako i& se pro&ijenilo $itanje, ?1Z je i!vijestilo da provode vi%e vre&ena Dpregledavajui i tra2ei ne%to odreGenoD, a ?2Z je i!javilo da se vi%e upu%taju u Dnelinearno $itanjeD. Sa&o 2<Z je reklo da je vrije&e koje posveuju Ddubinsko& $itanjuD kod nji. u porastu, dok je >9Z reklo da je u opadanju. Sa&o 13Z je reklo da $itanju pridaju vi%e Dtrajne pa2njeDF 90Z je reklo da &u pridaju &anje Dtrajne pa2njeD. Ti nala!i, ka2e 6iu, uka!uju na to da Ddigitalni okoli% naj$e%e poti$e ljude da istodobno istra2uju &nogo %iri. te&a, ali tek na povr%inskoj ra!iniD, i da D.iperlinkovi o&etaju ljude od dubinskog $itanja i &i%ljenjaD. Jedan od sudionika istra2ivanja rekao je 6iuu: D#isli& da i&a& sve &anje strpljenja !a $itanje dugi. tekstova. Sve sa& skloniji preskakati duge $lanke i od&a. ii na kraj.D 8rugi je rekao: D)ad $ita& strani e V.t&l-aW, puno $e%e $ita& dijagonalno nego %to to $ini& s tiskani& &aterijali&a.D +osve je jasno, !aklju$uje 6iu, da u poplavi digitalnog teksta koji se slijeva i! na%i. ko&pjutera i tele'ona, Dljudi tro%e vi%e vre&ena na $itanjeD
>1

#er!eni ., D@oing @oogl0D.

nego prije. No jednako je jasno i to, da je tu rije$ o drugoj vrsti $itanja. DJavilo se $itala$ko pona%anje spe i'i$no !a $itanje sa !aslonaD, pi%e on, a karakteri!iraju ga Dpregledavanje i o$itavanje, uo$avanje klju$ni. rije$i, jednokratno $itanje, ViW nelinearno $itanjeD. Mrije&e Dutro%eno na dubinsko $itanje i kon entrirano $itanjeD, s druge strane, postojano opada.>2 Ne&a ni%ta lo%e ni u pregledavanju ni u dijagonalno& $itanju, $ak ni u nji.ovi& i!ra!ito uvje2bani& vidovi&a. Novine s&o uvijek vi%e pregledavali no %to bis&o i. $itali, i rutinski e&o sa&o prijei pogledo& po knjiga&a i &aga!ini&a, ne bis&o li stekli prvi doja& o napisano& i &o2da se odlu$ili na podrobnije $itanje. Sposobnost dijagonalnog $itanja je posve jednako va2na kao i sposobnost dubinskog $itanja. Ono %to je tu druga$ije, i !abrinjavajue, jest to %to dijagonalno $itanje postaje do&inantni& na$ino& $itanja. Ono je neko bilo tek sredstvo koji& posti2e&o ilj, na$in da se prepo!naju in'or&a ije relevantne !a dublje prou$avanje, a sada postaje ilje& po sebi - odabrali s&o ga kao pri&arni na$in prikupljanja i os&i%ljavanja in'or&a ija svake vrste. 8o%lo je do toga da ni &anje ni vi%e nego sveu$ili%ni pro'esor, kakav je Joe OOS.ea s 8r2avnog sveu$ili%ta =lorida - k to&e i 'ilo!o' - be! ikakve nelagode pri!naje da uope ne $ita knjige, %tovi%e da i ne vidi neku osobitu potrebu da i. $ita. Je&u, kad &o2e proguglati potrebne podatke !a tili $asL ; &eta'ori$no& s&islu, &i danas prola!i&o kro! obratnu ranu ivili!a ijsku putanju: evoluira&o od njegovatelja osobnog !nanja u lov e-sakuplja$e u elektroni$koj %u&i podataka. Ne radi&o to be! stanovite ko&pen!a ije. "stra2ivanja poka!uju da se pojedine kognitivne vje%tine oja$avaju, ponekad
Zi&ing 6iu, DHeading (e.avior in t.e 8igital Bnviron&ent,D Gourna/ o* Mocumen&a&ion% 31, br. 3 E2009C: <00-<12.
>2

i !natno, upotrebo& ko&pjutera i "nterneta. Obi$no je rije$ o Dpri&itivniji&D &entalni& 'unk ija&a ni2e ra!ine, kao %to su koordina ija oka i ruke, re'leksi, i obrada vidni. podra2aja. Jedna naveliko itirana studija o video-igra&a, objavljena u $asopisu Na&ure 200:, otkrila je da je skupina &ladi. ljudi nakon sa&o deset dana igranja na ko&pjuteru !na$ajno poveala br!inu kojo& 2ari%te vidne pa2nje pre&je%taju &eGu ra!li$iti& slika&a i !adaa&a. Osi& toga, poka!alo se da iskusni igra$i uspijevaju prepo!nati vi%e pred&eta u vidno& polju nego po$etni i. 5utori istra2ivanja !aklju$ili su da Diako se igranje ko&pjuterski. igara $ini po&alo bes&isleni&, ono &o2e radikalno i!&ijeniti na$in obrade pri !adaa&a vidne pa2nje.D>: "ako su eksperi&entalni doka!i !a to rijetki, $ini se logi$ni& da pretra2ivanje i pregledavanje *eba takoGer ja$aju &o2dane 'unk ije pove!ane s pojedini& vrsta&a .itrog rje%avanja proble&a, osobito one koje uklju$uju prepo!navanje obra!a a u &no%tvu podataka. )ro! ponavljano o jenjivanje linkova, naslova, ulo&aka i slika, trebali bis&o postati vje%tiji u .itro& o$itavanju in'or&a ijski. tragova koji se nad&eu !a na%u pa2njuF anali!irajui nji.ova spe i'i$na obilje2ja i prosuGujui jesu li svrsis.odna ili prakti$no korisna !a ono %to radi&o. Jedna britanska studija bavila se na$ino& na koji 2ene pretra2uju &edi inske in'or&a ije na "nternetu, i poka!ala je da se br!ina kojo& uspijevaju o ijeniti vjerojatnu vrijednost pojedine ,eb-strani e poveava kako i& #re2a biva sve po!natijo&.>> "skusnoj pretra2iva$i i !a to$nu pro jenu toga je li dana ,eb-strani a vjerojatno pou!dana trebalo je tek nekoliko sekundi.
S.a,n @reen i 8ap.ne (avelier, D5 tion Mideo @a&e #odi'ies Misual Sele tive 5ttention,D Na&ure% >2: E2A. svibnja 200:C: 9:>-:<. >> Bli!abet. Sillen e, +a& (riggs, +eter Hi .ard 4arris i 6esle0 =is.,i k, D4o, 8o +atients Bvaluate and #ake ;se o' Online 4ealt. "n'or&ationL,D -ocia/ -cience and Medicine% 3>, br. A Esvibanj 200<C: 1?9:-32.
>:

8ruga istra2ivanja sugeriraju da ta vrsta &entalne gi&nastike koju vje2ba&o na #re2i &o2e dovesti do &alog poveanja kapa iteta na%eg radnog pa&enja.>9 " to bi na&, dakle, po&oglo da se i!vje%ti&o u 2ongliranju poda i&a. Takva istra2ivanja Duka!uju na to da na% &o!ak u$i br!o preba ivati 2ari%te pa2nje, anali!irati in'or&a ije, i gotovo trenuta$no donositi odluke o to&e .oe&o li poi ova&o ili ona&oD, ka2e @ar0 S&all. On vjeruje da, kako provodi&o vi%e vre&ena okru2eni gole&i& koli$ina&a in'or&a ija na #re2i, D&nogi od nas ra!vijaju &entalne sklopove koji su i!raGeni po narud2bi br!i. i prodorni. i!boja us&jerene pa2njeD.>3 )ako se uvje2bava&o u kretanju ,eb-strani a&a, pregledavanju *eba, dijagonalno& $itanju i odr2avanju podijeljene pa2nje, lako je &ogue da na%i plasti$ni &o!govi postanu vi$niji ti& !adaa&a. Ma2nost takvi. u&ijea ne treba pod jenjivati. )ako se na% radni i dru%tveni 2ivot sve vi%e okreu upotrebi elektroni$ki. &edija, %to se uspijeva&o br2e kretati ti& &ediji&a i %to okretnije preba uje&o pa2nju s jedne na drugu internetsku !adau, to e&o vjerojatno biti vredniji kao uposleni i, pa $ak i kao prijatelji i kolege. )ako ka2e pisa Sa& 5nderson u $lanku D; obranu rastresenostiD, objavljeno& 200A. u &aga!inu Ne> ,or$er% Dna% posao ovisi o spoju na "nternetD a i Dna%i iklusi u2itka - %to nije &ala stvar - sve vi%e su !a njega ve!aniD. #nogo je prakti$ni. dobrobiti upotrebe *eba, %to je jedan od glavni. ra!loga !bog koji. provodi&o toliko vre&ena na "nternetu. D+rekasno jeD, tvrdi 5nderson, Dnaprosto se povui u neko ti%e vrije&eD.>< On je u pravu, ali bilo bi o!biljno pogre%no gledati na dobrobiti #re2e tako usko pa !aklju$ivati da nas te.nologija
>9 >3

)lingberg, Over*/o>in' 2rain% str. 119-2>. S&all i Morgan, i2rain% str. 21. >< Sa& 5nderson, D"n 8e'ense o' 8istra tion,D T.e Ne> ,or$er% 29. svibnja 200A.

$ini inteligentniji&a. Jordan @ra'&an, pro$elnik Odjela !a kognitivnu neuro!nanost pri Na ionalno& institutu !a neurolo%ke pore&eaje i &o2dani udar, obja%njava da neprestano preba ivanje pa2nje dok s&o na "nternetu &o2e u$initi na% &o!ak okretniji& u vi%e!adano& radu, ali s ra!vijanje& na%e sposobnosti dijeljenja pa2nje kr2lja na%a sposobnost dubinskog i kreativnog &i%ljenja. D8ovodi li opti&i!a ija !a vi%e!adanost do boljeg 'unk ioniranja to jest, do kreativnosti, inventivnosti, produktivnostiL Odgovor je u veini slu$ajeva negativanD, ka2e @ra'&an. Nto vi%e dijelite pa2nju na vi%e !adaa, postajete &anje sabraniF sve &anje kadri ra!&i%ljati i ra!u&no rje%avati proble&e.D Sve ete se vjerojatnije, tvrdi on, oslanjati na uvrije2ene ideje i rje%enja, u&jesto da i. suo$ite s vlastiti&, i!vorni& prav i&a &i%ljenja.>? 8avid #e0er, neuro!nanstvenik sa Sveu$ili%ta #i .igan i jedan od vodei. stru$njaka !a vi%e!adanost, do%ao je do sli$nog !aklju$ka. )ako postaje&o sve iskusniji u br!o& preba ivanju pa2nje, &o2da DnadiGe&o neke vidove nedjelotvornostiD koje podra!u&ijeva vi%e!adanost, kako ka2e, Dali osi& u rijetki& slu$ajevi&a, &o2ete vi vje2bati dok ne svisnete a svejedno nikad neete biti onako dobri kao da ste se kon entrirali na sa&o jednu stvar istovre&enoD. >A )ad dijelite pa2nju na vi%e !adaa, Du$ite se biti vje%ti na povr%noj ra!iniD.90 Hi&ski 'ilo!o' Seneka to je &o2da najbolje i!ra!io prije dvije tisue godina: D(iti svugdje !na$i biti nigdje.D91 ; $lanku objavljeno& u $asopisu -cience po$etko& 200A, ugledna ra!vojna psi.ologinja koja predaje na sveu$ili%tu
/itirano u 8on Taps ott, Gro>n Up Mi'i&a/ ENe, Kork: # @ra,-4ill, 200AC, str. 10?-A. >A /itirano u Ja kson, Mis&rac&ed% str. <A-?0. 90 /itirano u S.aron (egle0 i Janeen "nterlandi, DT.e 8u&best @enerationL 8onOt (e 8u&b,D Ne>s>>e$% 2. lipnja 200?. 91 6u ius 5nnaeus Sene a, ?e&&ers *rom a -&oic ENe, Kork: +enguin /lassi s, 1A3AC, str. ::.
>?

;/65 +atri ia @reen'ield, i!nijela je pregled pedeset istra2ivanja u$inaka ra!li$iti. tipova &edija na inteligen iju i sposobnost u$enja. Zaklju$ila je da Dsvaki &edij poti$e neke kognitivne vje%tine nau%trb drugi.D. Sve vea upotreba #re2e i drugi. te.nologija koje se !asnivaju na !aslonu dovela je do D%irokog i so'isti iranog ra!voja vidnoprostorni. vje%tinaD. +ri&jeri e, &o2e&o rotirati pred&ete u &isli&a bolje nego prije. 5li na%a Dnovoste$ena jakost u vidnoprostornoj inteligen ijiD ide ra&e u! ra&e sa slabljenje& na%i. sposobnosti !a onu vrstu Ddubinske obradeD koja je te&elj Dpa&etnog stje anja !nanja, induktivne anali!e, kriti$kog &i%ljenja, &a%tovitosti i pro&i%ljenostiD92 8rugi& rije$i&a, #re2a nas $ini pa&etniji&a jedino ako de'inira&o inteligen iju pre&a standardi&a sa&e #re2e. 5ko pri.vati&o %ire i tradi ionalnije gledi%te pre&a inteligen iji ako ra!&i%lja&o i o dubini, a ne sa&o o br!ini &i%ljenja - &orat e&o doi do druga$ijeg i !natno &ra$nijeg !aklju$ka. "&ajui u vidu plasti$nost na%eg &o!ga, !na&o da na%e navike na "nternetu nastavljaju re!onirati u radu na%i. sinapsi i kad nis&o ukop$ani. #o2e&o pretpostaviti da na& se 2iv$ani sklopovi posveeni pregledavanju, dijagonalno& $itanju i dijeljenju pa2nje na vi%e !adaa %ire i ja$aju, a da oni koje koristi&o !a dubinsko $itanje i &i%ljenje s ustrajno& pa2njo& kr2ljaju i s&anjuju se. "stra2iva$i sa Sveu$ili%ta Stan'ord 200A. su godine uo$ili !nakove da je taj po&ak ve otpo$eo. 8ali su bateriju kognitivni. testova grupi okorjeli. &edijski. djelitelja pa2nje, te grupi relativno blagi.. Otkrili su da je oni& okorjeli&a &nogo lak%e naru%iti pa2nju Direlevantni& podra2aji&a i! okolineD, da !natno slabije kontroliraju sadr2aj svojeg radnog pa&enja, i da su openito !natno &anje sposobni odr2avati
+atri ia #. @reen'ield, DTe .no"og0 and "n'or&al Bdu ation: *.at "s Taug.t, *.at "s 6ea&ed,D -cience% :2:, br. 9A10 E2. sije$nja 200AC: 3A-<1.
92

kon entra iju na pojedinu !adau. 8ok su &anje ogre!li ispitani i iska!ali relativno jaku Dvoljnu kontrolu nad pa2njo&D, skupina naviknuti. na bavljenje vei& broje& !adaa poka!ala je Dsna2niju tenden iju da i& pred&eti vode pa2njuD, %to sugerira da D&o2da 2rtvuju uspje%nost u obavljanju pri&arne !adae kako bi pripustili druge i!vore in'or&a ijaD. "nten!ivni& djelitelji&a pa2nje Direlevantnost je neodoljivaD, ko&entira /li''ord Nass, stan'ordski pro'esor koji je vodio istra2ivanje. DSve i. o&eta.D 9: #i .ael #er!eni . nudi jo% pora!niju o jenu. )ad dijeli&o pa2nju na vi%e !adaa na "nternetu, ka2e on, &i Dtrenira&o svoj &o!ak da pridaje pa2nju s&euD. +osljedi e po na% intelektualni 2ivot &ogu se poka!ati Ds&rtonosni&aD.9> #entalne 'unk ije koje gube u bit i Dpre2ivljavanja naj!aposleniji.D &o2dani. stani a one su na koji&a se te&elji s&ireno, linearno &i%ljenje - one koje rabi&o kad prati&o dugu pripovijest ili ko&pleksnu argu&enta iju, one na koje se oslanja&o kad ra!&i%lja&o o svo& iskustvu ili kad pro&i%lja&o o neko& vanjsko& ili unutarnje& 'eno&enu. +objedni i su one 'unk ije koje na& po&a2u da .itro lo ira&o, kategori!ira&o i o ijeni&o nepove!ane odsje$ke in'or&a ija u ra!ni& obli i&a, koje na& o&oguuju da odr2ava&o &entalni stav bivajui bo&bardirani podra2aji&a. Te 'unk ije, %to nije slu$ajna podudarnosti, veo&a nalikuju oni&a koje obavljaju ko&pjuteri, koji su progra&irani !a br!o preno%enje podataka i! &e&orije i u &e&oriju. Jo% jedno&, $ini se da preu!i&a&o obilje2ja jedne popularne nove intelektualne te.nologije.
B0al Op.ir, /li''ord Nass i 5nt.on0 8. *agner, D/ognitive /ontrol in #edia #ultitaskers,D !roceedin's o* &(e Na&iona/ Academ3 o* -ciences% 2>. kolovo!a 200A, pnas.or'5con&en&5 ear/35911<51;5905 1<18C9101C.*u//.pd*. M. takoGer 5da& @orli k, D#edia #ultitaskers +a0 #ental +ri e, Stan'ord Stud0 S.o,s,D -&an*ord Repor&% 2>. kolovo!a 200A, ne>s.s&an*ord.edu5 ne>s5911<5au'us&9E5mu/&i&as$=researc(=s&ud3=1;9E1<.(&m/. 9> #i .ael #er!eni ., ra!govor s autoro&, 11. rujna 200A.
9:

Osa&naestoga travnja 1<<9. nave$er, Sa&uel Jo.nson dopratio je svoje prijatelje Ja&esa (os,ella i Jos.uu He0noldsa u posjet luksu!noj vili Hi .arda O,ena /a&bridgea na obali Te&!e pokraj 6ondona. ;vedeni su u biblioteku, gdje i. je do$ekao /a&bridge. Nakon kratkog po!drava, Jo.nson je po.rlio poli a&a s knjiga&a i po$eo u sebi $itati .rptove poslo2eni. knjiga. D8oktore Jo.nsonD, rekao je /a&bridge, D$ini &i se $udni& da netko i&a takvu 2elju gledati u knjige.D )ako se (os,ell poslije prisjeao, Jo.nson se Distog $asa istrgnuo i! sanjarenja, okrenuo i odgovorio: O@ospodine, ra!log je posve jednostavan. 8vije su vrste !nanja. O ne$e&u ili sa&i ne%to !na&o, ili !na&o gdje se o to&e &o2e&o in'or&iratiO.D99 #re2a na& otvara trenuta$an pristup bibliote i in'or&a ija be! pre& a po veli$ini i opsegu, i po&a2e na& da se po njoj snaGe&o da pronaGe&o, ako ne ba% to$no ono %to s&o tra2ili, onda bare& ne%to dovoljno dobro !a neposredne potrebe. Ono %to #re2a slabi jest Jo.nsonova pri&arna vrsta !nanja: sposobnost da sa&i dubinski po!naje&o neki pred&et, da u vlastito& u&u konstruira&o bogat i jedinstven skup ve!a koje dovode do jedinstvene inteligen ije.
99

Ja&es (os,ell, T(e ?i*&o* -amue/ Go(nson% ??. M. E6ondon: (ell, 1??AC, str.

::1-:2.

Digresija o elastinosti testova inteligencije +rije trideset godina Ja&es =l0nn, tada pro$elnik Odsjeka !a politologiju na novo!elandsko& Sveu$ili%tu Otago, po$eo je prou$avati podatke dobivene testovi&a kvo ijenta inteligen ije koji su se provodili u pro%losti. )opajui po brojevi&a i pri&jenjujui ra!ne na$ine ba2darenja bodova tako da se &ogu usporeGivati - $i&e se bavio godina&a - otkrio je ne%to !apanjujue: ve stotinu godina, prakti$ki svugdje u svijetu, re!ultati testiranja kvo ijenta inteligen ije neprestano rastu. )ad je prvi put i!vijestio javnost o to& 'eno&enu Ekoji e dobiti i&e =l0nnov e'ektC, bila je to silno kontrover!na te&a, no potvrdila su ga &noga istra2ivanja drugi. !nanstvenika. =l0nnov e'ekt !aista postoji. Otkad je objavljeno, =l0nnovo otkrie slu2i kao savr%eno oru2je koje &o2ete ba iti na bilo koga tko bi s&atrao da na%e intelektualne sposobnosti opadaju: 5ko s&o tako glupi, kako to da postaje&o stalno sve pa&etnijiL =l0nnov e'ekt se koristio u obranu TM-e&isija, video-igara, osobni. ko&pjutera te, u posljednje vrije&e, "nterneta. 8on Taps ott, u knji!i Odras&ao $ao di'i&a/an% njegovoj po.vali prvoj genera iji Ddigitalni. uroGenikaD, i!nosi svoje pri&jedbe ra!ni& argu&enti&a u prilog tvrdnje da dugotrajna upotreba digitalni. &edija &o2e !aglupljivati klin e i to& priliko& i!javljuje, ba ajui &ig na =l0nna, da Dve i sa& kvo ijent inteligen ije u prosjeku raste !a tri postotna boda svaki. deset godina nakon drugog svjetskog rataD.93 Taps ott ispravno tu&a$i taj podatak, i porast re!ultata testiranja kvo ijenta inteligen ije nas u svako& slu$aju treba radovati, osobito !ato %to je naji!ra2eniji u seg&enti&a popula ije koji su neko !aostajali. Treba, &eGuti&, biti skepti$an pre&a svakoj tvrdnji da =l0nnov e'ekt doka!uje da su ljudi danas Dpa&etnijiD nego prije, ili da "nternet
93

8on Taps ott, Gro>n Up Mi'i&a/ ENe, Kork: # @ra,-4i"l, 200AC, str. 2A1.

pobolj%ava opu inteligen iju ljudske rase. +rije svega, %to Taps ott i sa& pri&jeuje, kvo ijent inteligen ije raste ve dulje vrije&e - ve &nogo prije drugog svjetskog rata - i te&po njegova rasta sve je vrije&e veo&a postojan, s vrlo &ali& varija ija&a od desetljea do desetljea. Taj obra!a sugerira da porast vjerojatno odra2ava neku duboku i dugotrajnu pro&jenu u neko& aspektu dru%tva, a ne nikakav spe i'i$an nedavni dogaGaj ili pojavu neke te.nologije. Jinjeni a da je "nternet u%ao u %iru upotrebu tek prije desetak godina $ini jo% &anje vjerojatno& tvrdnju da bi on bio neka !na$ajna sila koja pori$e rast kvo ijenta inteligen ije. 8rugi na$ini &jerenja inteligen ije ne poka!uju ni%ta sli$no porastu kakav uo$ava&o kad se bavi&o kvo ijento& inteligen ije. Ntovi%e, i sa& kvo ijent inteligen ije na& %alje po&ije%ane signale. Ti testovi i&aju ra!li$ite seg&ente, koji &jere ra!li$ite aspekte inteligen ije, i re!ultati unutar ti. seg&enata jako variraju. +orast ukupni. re!ultata &o2e se pripisati ponajprije sve bolji& re!ultati&a u !ada i&a &entalnog rotiranja geo&etrijski. oblika, prepo!navanja sli$nosti kod ra!li$iti. pred&eta, i redanja !adani. oblika u logi$ni slijed. Testovi pa&enja, vokabulara, opeg !nanja, pa $ak i osnovne arit&etike, daju &alo ili ni&alo bolje re!ultate. " re!ultati drugi. uobi$ajeni. &etoda testiranja koje su s&i%ljene tako da &jere intelektualne vje%tine, stagniraju ili opadaju. He!ultati na +S5T-testovi&a koji se daju svi& Ga i&a pri upisu u srednje %kole u S58-u, nisu se ba% ni&alo poveali i!&eGu 1AAA. i 200?. godine, u vrije&e dra&ati$nog rasta upotrebe "nterneta u kua&a i %kola&a. Ntovi%e, dok su se prosje$ni re!ultati na &ate&ati$ki& !ada i&a u to& ra!doblju dr2ali prili$no stabilno pali su !a sa&o par pro&ila s >A,2 na >?,? - re!ultati na verbalni& testovi&a !na$ajno padaju. +rosje$an re!ultat na !ada i&a kriti$kog $itanja pao je !a :,: posto s >?,: na >3,< a prosje$an re!ultat

u vje%tini pisanja pao je !a jo% str&iji. 3,A posto, s >A,2 na >9,?.9< Na verbalni& odjelj i&a S5T-a, testa koji se rje%ava radi upisa na 'akultet, re!ultati su takoGer u padu. "!vje%taj #inistarstva prosvjete S58-a i! 200<. poka!uje da su re!ultati svr%eni. gi&na!ijala a na !ada i&a triju ra!li$iti. vrsta $itanja - br!inskog, in'or&ativnog i knji2evnog - padali i!&eGu 1AA2. i 2009. godine. Sposobnost knji2evnog $itanja pretrpjela je najvei pad od $ak dvanaest posto.9? +ostoje i na!nake da =l0nnov e'ekt po$inje blijedjeti s porasto& upotrebe *eba. "stra2ivanja u Norve%koj i 8anskoj poka!uju da se porast na re!ultati&a testiranja inteligen ije u ti& dr2ava&a po$eo usporavati i!&eGu 1A<0-i. i O?0-i., a da su re!ultati ostali nepro&ijenjeni ili su $ak u blago& padu od sredine 1AA0-i.. 9A ; Melikoj (ritaniji, jedno je istra2ivanje otkrilo da su tinejd2eri na testovi&a kvo ijenta inteligen ije pali !a dva postotna boda i!&eGu 1A?0. i 200?, nakon vi%e desetljea stalnog rasta. 30 Skandinav i i (ritan i pripadaju svjetski& predvodni i&a u uvoGenju br!og pristupa "nternetu, kao i u upotrebi &ulti'unk ijski. &obilni. tele'ona. 8a digitalni &ediji podi2u kvo ijent inteligen ije, o$ekivalo bi se da ta&o%nji re!ultati poka2u osobito jasne doka!e !a to. Na $e&u se onda te&elji =l0nnov e'ektL Na to pitanje nudi se vi%e &ogui. odgovoraF od s&anjivanja broja $lanova obitelji preko bolje pre.rane do %irenja 'or&alnog %kolstva, ali obja%njenje koje i!gleda najuvjerljivije dao je sa& Ja&es =l0nn. Me u ranoj 'a!i istra2ivanja =l0nn je
/ollege (oard, D+S5TTN#SYT 8ata U Heports,D pro*essiona/s.co//e'e6oard. com5da&a=repor&s=researc(5psa&. 9? Nao&i S. (aron, A/>a3s On ?an'ua'e in an On/ine and Mo6i/e :or/d EOP'ord: OP'ord ;niversit0 +ress, 200?C, str. 202. 9A 8avid S .neider, DS&art as *e /an @etL,D American -cien&is&% srpanj-kolovo! 2003. 30 Ja&es H. =l0nn, DHeRuie& 'or Nutrition as t.e /ause o' "Y @ains: HavenOs @ains in (ritain 1A:?-200?,D Economics and +uman 2io/o'3% D% br. 1 Eo2ujak 200AC: 1?-2<.
9<

s.vatio da njegovi nala!i otvaraju nekoliko paradoksa. +rvi je taj da br!ina pobolj%avanja re!ultata na testovi&a u dvadeseto& stoljeu sugerira da su na%i pre i &orali biti tupani, iako na& sve %to !na&o o nji&a govori suprotno. )ako je =l0nn napisao u svojoj knji!i N &o je in&e/i'encija. D5ko je rast kvo ijenta inteligen ije realan u bilo kakvo& s&islu, to nas dovodi do apsurdnog !aklju$ka da je veina na%i. predaka bila &entalno retardirana.D31 8rugi paradoks dola!i i! nesklada &edu re!ultati&a ra!li$iti. seg&enata testova kvo ijenta inteligen ije: D)ako ljudi &ogu postati inteligentniji a ne&ati %iri vokabular, ne po!navati vi%e opi. in'or&a ija, i ne&ati vee sposobnosti rje%avanja arit&eti$ki. proble&aLD32 Nakon %to si je godina&a ra!bijao glavu ti& paradoksi&a, =l0nn je do%ao do !aklju$ka da bolji re!ultati na testiranju kvo ijenta inteligen ije i&aju &anje ve!e s poveanje& ope inteligen ije a vi%e s pro&jeno& na$ina na koji ljudi ra!&i%ljaju o inteligen iji. Sve do pred kraj devetnaestog stoljea !nanstveno je gledi%te na inteligen iju, s naglasko& na klasi'ika iju, korela iju i apstraktno &i%ljenje, bilo prili$na rijetkost, a pri&jenjivali su ga oni koji su po.aGali sveu$ili%ta ili na nji&a predavali. Meina ljudi-je i dalje gledala na inteligen iju kao na stvar de%i'riranja rada prirode i rje%avanje prakti$ni. proble&a - na polju, u tvorni i, u kui. 7ivei prvenstveno u svijetu tvari a &anje u svijetu si&bola, i&ali su &alo ra!loga i &alo prilike ra!&i%ljati o apstraktni& obli i&a i teorijski& s.e&a&a klasi'ika ije.
Neki& e se suvre&eni& $itatelji&a =l0nnov i!bor rije$i doi&ati grubi&. On obja%njava: DNala!i&o se u prijela!no& periodu u koje& se ter&in D&entalno retardiranD !a&jenjuje ter&ino& D&entalno !aostaoD, u nadi da e ta rije$ i&ati &anje negativne konota ije. Zadr2ao sa& stari ter&in radi jasnoe i !ato %to povijest poka!uje da se negativne konota ije jednostavno prenose s jednoga na drugi na!iv.D Ja&es H. =l0nn, :(a& Is In&e//i'ence. 2e3ond &(e L/3nn E**ec& E/a&bridge: /a&bridge ;niversit0 +ress, 200<C, str. A-10. 32 "bid., str. A.
31

No, =l0nn je s.vatio da se sve to pro&ijenilo u pro%lo& stoljeu kad je, !bog ekono&ski., te.nolo%ki. i obra!ovni. ra!loga, apstraktno &i%ljenje postalo opo& pojavo&. Svi su po$eli nositi, kako to =l0nn 2ivopisno ka2e, iste D!nanstvene nao$aleD koje su nosili i i!vorni tvor i testova kvo ijenta inteligen ije.3: )ako se prisjea u jedno& intervjuu i! 200<. godine, s.vativ%i to Dpo$eo sa& osjeati da prekora$uje& ja! i!&eGu na%i. u&ova i u&ova na%i. predaka. Nis&o &i inteligentniji od nji., nego s&o nau$ili pri&jenjivati svoju inteligen iju na novi skup proble&a. #i s&o odvojili logiku od konkretnog, postali s&o spre&ni baviti se .ipotetski& i ra!&i%ljati o svijetu kao &jestu koje treba klasi'i irati i !nanstveno ra!u&jeti, a ne kao &jestu koji& treba &anipulirati.3> +atri ia @reen'ield, psi.ologinja sa sveu$ili%ta ;/65, do%la je do sli$nog !aklju$ka u svo& $lanku i! $asopisa -cience% koji govori o &ediji&a i inteligen iji. +ri&jeujui da je porast kvo ijenta inteligen ije Dkon entriran u re!ultati&a neverbalni. testova kvo ijenta inteligen ijeD, koji se Dprovode prvenstveno vi!ualni& &etoda&aD, ona pripisuje =l0nnov e'ekt ijelo& ni!u 'aktora, od urbani!a ije do porasta Dko&pleksnosti dru%tvaD, a svi ti 'aktori Ddio su globalnog kretanja od &anji., nisko-te.nolo%ki. !ajedni a s neprivredni& gospodarstvo& pre&a veliki&, visokote.nolo%ki& dru%tvi&a s tr2i%no& ekono&ijo&.39 Nis&o &i pa&etniji ni od na%i. roditelja ni od nji.ovi. roditelja. Sa&o s&o pa&etniji na drugi na$in. 5 ti utje aji ne poka!uju sa&o kako vidi&o svijet, nego i kako odgaja&o i obra!uje&o svoju dje u. Ta dru%tvena revolu ija u na$inu &i%ljenja o ra!&i%ljanju obja%njava i kako s&o postali
"bid., str. 1<2-<:. DT.e *orld "s @etting S&arter,D In&e//i'en& ?i*e% prosina 200<. M. takoGer #att Nipert, DBurekaID Ne> Zea/and ?is&ener% 3-12. listopada 200<. 39 +atri ia #. @reen'ield, DTe .nolog0 and "n'or&al Bdu ation: *.at "s Taug.t, *.at "s 6earned,D -cience% :2:, br. 9A10 E2. sije$nja 200AC: 3A-<1.
3> 3:

toliko u&je%niji u rje%avanju proble&a kakvi se !adaju u apstraktniji& i vi!ualni& odjelj i&a testova kvo ijenta inteligen ije, a &alo s&o ili ni&alo napredovali u %irenju osobnog !nanja, osnovni& %kolski& !nanji&a, ili sposobnosti da jasno i!lo2i&o ko&pli irane ideje. Od djetinjstva nas treniraju da stavlja&o stvari u kategorije, da rje%ava&o !agonetke, da ra!&i%lja&o tako da preslaguje&o si&bole u prostoru. 6ako je &ogue da slu2ei se osobni& ra$unali&a i "nterneto& potkrepljuje&o neke od ti. &entalni. vje%tina i pripadajui& i& 2iv$ani. sklopova tako %to si ja$a&o vi!ualnu spretnost, osobito sposobnost br!e evalua ije pred&eta i drugi. podra2aja koji se javljaju u apstraktno& arstvu ekrana. 5li, kako nagla%ava =l0nn, to ne !na$i da i&a&o Dbolji &o!akD. To sa&o !na$i da i&a&o druk$iji &o!ak.33
8enise @ellene, D"Ys Hise, but 5re *e (rig.terL,D 6os An'e/es Times% 9D. listopada 200<.
33

8. "rkva #oogle Nedugo nakon %to si je Niet!s .e kupio pisau kuglu, jedan vrijedan &ladi i&eno& =rederi k *inslo, Ta0lor donio je %toperi u u $eli$anu #idvale u +.iladelp.iji i otpo$eo povijesni ni! pokusa provedeni. s ilje& poveanja djelotvornosti radnika na strojevi&a. S nevoljko dani& pristanko& vlasnika #idvalea, Ta0lor je odabrao skupinu radnika i dao i& da rade na ra!ni& &etalski& strojevi&a, te je bilje2io to$no vrije&e koje i& je bilo potrebno !a svaki pokret. Hastavljajui poslove na ni! nji.ovi. sastavni. dijelova, i ispitujui ra!li$ite na$ine na koje se ti djelii poslova &ogu obaviti, sa$inio je skup pre i!ni. uputa - danas bis&o rekli Dalgorita&D - po koji&a svaki radnik treba raditi. ;posleni i #idvalea su gunGali !bog novog, striktnog re2i&a, tvrdei da i. se nji&e pretvara u tek ne%to vi%e od auto&ata, no produktivnost tvorni e je str&oglavo narasla.1 Mi%e od stotinu godina nakon i!u&a parnog stroja, industrijska revolu ija je napokon prona%la svoju 'ilo!o'iju i svog 'ilo!o'a. Ta0lorovu strogu industrijsku koreogra'iju - njegov Dsiste&D, kako ju je rado !vao - pri.vatili su proi!vodni pogoni dilje& !e&lje, a s vre&eno& i svijeta. Tra2ei &aksi&alnu br!inu, &aksi&alnu e'ikasnost i &aksi&alan
Za prika! Ta0lorova 2ivota v. Hobert )anigel, One (est *a0: =rederi k *inslo, Ta0lor and t.e Bnig&a o' B''i ien 0 ENe, Kork: Miking, 1AA<C.
1

u$inak, vlasni i tvorni a su provodili istra2ivanja &jerenja trajanja pokreta, pre&a koji&a su organi!irali posao i !adavali poslove svoji& radni i&a. /ilj je bio, kako ga je Ta0lor de'inirao u svo& slavno& traktatu i! 1A11, !rincipi znans&veno' menad"men&a% prepo!nati i usvojiti Djednu najbolju &etoduD rada !a svaki posao, %to e dovesti do Dpostupnog prelaska s rada po osjeaju na !nanstveni rad u svi& &e.ani$ki& u&ijei&aD.2 )ad njegov siste& naGe pri&jenu u svi& postup i&a &anualnog rada, Ta0lor je uvjeravao svoje sljedbenike, on e dovesti do restrukturiranja ne sa&o industrije nego i dru%tva, te e stvoriti utopiju savr%ene e'ikasnosti. D; pro%losti je prvi bio $ovjekD, i!javio jeF Du budunosti, prvi e biti siste&D.: Ta0lorov siste& &jerenja i opti&i!a ije jo% uvijek je s na&aF on je jedan od te&elja a industrijske proi!vodnje. 5 danas, !a.valjujui sve veoj &oi %to je in2enjeri ra$unarstva i progra&eri stje$u nad na%i& intelektualni& i dru%tveni& 2ivoto&, Ta0lorova etika po$inje upravljati i arstvo& u&a. "nternet je stroj projektiran tako da e'ikasno i auto&ati!irano prikuplja i prenosi in'or&a ije i nji&a &anipulira, a legije njegovi. progra&era rade na to&e da pronaGu Djedan najbolji na$inD - savr%en algorita& - i!vedbe &entalni. pokreta koje danas na!iva&o rado& sa !nanje&. @oogleov glavni %tab u Sili ijskoj dolini - @ooglepleP katedrala je "nterneta, a unutar njeni. !idina prakti ira se religija tejlori!&a. Tvrtka je, kako ka2e njen generalni direktor Bri S .&idt, Dstvarana na te&elju !nanosti &jerenjaD. Ona te2i to&e da Dsiste&ati!ira sveD %to $ini.>
=rederi k *inslo, Ta0lor, T(e !rincip/es o* -cien&i*ic Mana'emen& ENe, Kork: 4arper, 1A11C, str. 29. : "bid., str. <. > Slu2bena @oogleova ,eb-pre!enta ija !a novinare, 10. svibnja 2003, 'oo'/e.c/ien&.s(are(o/der.com5Oisi&ors5even&56ui/d95Media!resen&a&ion.c*m.MediaIM= 7919C84!/a3er70.
2

DNastoji&o se jako voditi poda i&a, i sve e&o kvanti'i iratiD, dodaje jo% jedna direktori a u @oogleu, #arissa #a0er. D#i 2ivi&o u svijetu brojeva.D9 Na te&elju svi. ti. terabajta podataka o pona%anju %to i. prikuplja preko svojeg pretra2iva$a i drugi. ,eb-strani a, tvrtka svakoga dana provodi tisue pokusa i koristi nji.ove re!ultate da bi ra'inirala algorit&e koji u sve veoj &jeri upravljaju na$ino& na koji svi &i pronala!i&o in'or&a ije te i!vla$i&o !na$enje i! nji.. 3 Ono %to je Ta0lor u$inio !a rad ruku, @oogle $ini !a rad u&a. )oliko se ta tvrtka oslanja na testiranje, upravo je legendarno. "ako se di!ajn njeni. ,eb-strani a &o2e $initi jednostavni&, $ak spartanski&, svaki ele&ent je pro%ao is rpna statisti$ka i psi.olo%ka istra2ivanja. Slu2ei se te.niko& Ddijeljeni. 5T( testovaD, @oogle kontinuirano uvodi siu%ne per&uta ije u na$inu na koji strani a i!gleda i 'unk ionira, i to tako %to poka!uje ra!li$ite per&uta ije ra!li$iti& skupina&a korisnika, i !ati& usporeGuje kako te varija ije utje$u na pona%anje korisnika - kako dugo ostaju na strani i, kako &i$u poka!iva$ po strani i, na %to klikaju, na %to ne klikaju, i ka&o idu dalje. Osi& auto&ati!irani. ispitivanja korisnika na #re2i, @oogle u!i&a i volontere koji sudjeluju u studija&a praenja o$ni. kretnji i drugi& psi.olo%ki& istra2ivanji&a u vlastito& Dlaboratoriju !a upotrebljivostD. "&ajui u vidu to da sur'eri *ebo& o jenjuju sadr2aj strani a Dtako br!o da veinu odluka donose nesvjesnoD, pri&ijetila su dva @oogleova istra2iva$a u postu na blogu koji je govorio o to& laboratoriju, Djedino %to bi bilo boljeD od
#arissa #a0er, D@oogle "TO O0? )e0note,D ,ouTu6e% F. lipnja 200?, 3ou&u6e.com5>a&c(.v7C)1cAzND!Os. 3 (ala "0er i T.o&as 4. 8avenport, DHeverse Bngineering @oogleOs "nnovation #a .ine,D +arvard (usiness Revie>% travanj 200?.
9

pro&atranja pokreta o$iju Dje $itanje &isliD.< "rene 5u,. direktori a tvrtke !adu2ena !a doja& korisnika, ka2e da se @oogle oslanja na Dkognitivno-psi.olo%ka istra2ivanjaD kako bi napredovao pre&a ilju Dda se postigne da se ljudi e'ikasnije slu2e svoji& ko&pjuteri&aD.? Subjektivne prosudbe, uklju$ujui estetske, ne ula!e u @oogleove prora$une. DNa *ebuD, ka2e #a0er, Ddi!ajn je postao u &nogo veoj &jeri !nanost nego u&jetnost. S ob!iro& na to da &o2ete tako br!o provoditi itera ije, i tako i. pre i!no &jeriti, !aista je &ogue pronai &ale ra!like i &ate&ati$ki nau$iti %to je ispravno.DA ; jedno& po!nato& ispitivanju, tvrtka je testirala $etrdeset i jednu nijansu plave boje na svoje& su$elju kako bi utvrdila koja nijansa privla$i najvi%e klikova posjetitelja. Sli$an rigoro!ni pokus i!vode i na tekstovi&a koji se stavljaju na ,ebstrani e tvrtke. DTrebate se potruditi da va& rije$i !vu$e &anje ljudski, a vi%e kao dio postrojenjaD, obja%njava #a0er.10 Neil +ost&an je 1AA:. godine u svojoj knji!i Te(nopo/i destilirao glavne odredni e Ta0lorovog siste&a !nanstvenog &enad2&enta. Tejlori!a& se, pi%e on, !asniva na %est postavki: Dda je pri&arni, ako ne i jedini ilj ljudskog rada i &i%ljenja e'ikasnostF da je te.ni$ki i!ra$un u svako& pogledu superioran ljudskoj prosudbiF dapa$e, da ljudskoj prosudbi ne treba vjerovati, jer je naj$e%e aljkava, vi%e!na$na i nepotrebno slo2enaF da je subjektivnost prepreka jasno& ra!&i%ljanjuF da ono %to se ne &o2e &jeriti ili ne postoji ili ne&a vrijednostF i da poslovi&a graGana trebaju upravljati
5nne 5ula i )err0 Hodden, DB0e-Tra king Studies: #ore t.an #eets t.e B0e,D O**icia/ Goo'/e 2/o'% 3. velja$e 200A, 'oo'(6/o'.6/o'spo&.com5911<5195e3e=&rac$in'=s&udies= more=&(an=mee&s.(&m/. ? 4elen *alters, D@oogleOs "rene 5u: On 8esign /.allenges,D 2usiness:ee$% 0;.o2ujka 200A. A #a0er, D@oogle "TO O0? )e0note.D 10 6aura #. 4olson, D+utting a (older =a e on @oogle,D Ne> ,or$ Times% 2?. velja$e 200A.
<

stru$nja i.D11 Zadivljujue je kako +ost&anov sa2etak lijepo obu.vaa @oogleovu intelektualnu etiku. 8a bis&o ga a2urirali, treba&o i!&ijeniti sa&o jedno: @oogle ne vjeruje da poslovi&a graGana trebaju upravljati stru$nja i. On vjeruje da je bolje da nji&a upravljaju so'tverski algorit&i - a upravo bi to &islio i Ta0lor da je u njegovo vrije&e bilo tako sna2ni. digitalni. ko&pjutera kakve i&a&o danas. @oogle nalikuje na Ta0lora i kad je rije$ o pravedni$ko& osjeaju koji unosi u svoj rad. On duboko, $ak po&a!ani$ki vjeruje u svoju &isiju. @oogle je, ka2e njegov generalni direktor, vi%e od pukog bi!nisaF on je D&oralna snagaD.12 5 D&isijaD tvrtke itekako je objavljena i sastoji se u to&e Dda organi!ira in'or&a ije svijeta i u$ini i. univer!alno dostupni&a i korisni&aD.1: Za ispunjavanje te &isije, kako je 2009. i!javio S .&idt !a :a// -&ree& Gourna/% Dtrebat e, pre&a trenutnoj pro jeni, :00 godinaD. 1> Neposredniji ilj tvrtke je stvoriti Dsavr%en stroj !a pretra2ivanjeD, koji de'iniraju kao Dne%to %to to$no ra!u&ije na %to &islite i daje va& to$no ono %to 2eliteD. 19 +re&a @oogleovo& gledi%tu, in'or&a ija je vrsta robe, utilitarnog resursa koji se &o2e, i treba, eksploatirati i obraGivati industrijsko& e'ikasno%u. Nto veoj koli$ini in'or&a ija &o2e&o DpristupitiD, i %to br2e &o2e&o destilirati nji.ov s&isao, to e&o postati produktivniji kao &islio i. Sve %to stoji na putu br!o& prikupljanju, se iranju i preno%enju podataka prijetnja je ne sa&o @oogleovo& poslovanju nego i novoj utopiji kognitivne e'ikasnosti koju @oogle nastoji konstruirati na "nternetu.
Neil +ost&an, Tcc(nopo/3 T(e -urrender o* Iu/&ure &o Tec(no/o'3 ENe, Kork: Mintage, 1AA:C, str. 91. 12 )en 5uletta, Goo'/ed T(e End o* &(e :or/d as :e Bno> I& ENe, Kork: +enguin, 200AC, str. 22. 1: @oogle, D/o&pan0 Overvie,,D be! datu&a, 'oo'/e.com5corpora&e. 1> )evin J. 8elane0 i (rooks (arnes, D=or Soaring @oogle, NePt 5 t *onOt (e So Bas0,D :a// -&ree& Gourna/% :0. lipnja 2009.
11

@oogle, DTe .nolog0 'oo'/e.com5corpora&e5&ec(.(&m/.

19

Overvie,,D

be!

datu&a,

@oogle je roGen i! jedne analogije - analogije 6arr0ja +agea. Sin jednog od pionirski. istra2iva$a u&jetne inteligen ije, +age je od &ali. nogu bio okru2en ko&pjuteri&a - sjea se da je bio Dprvi klina u osnovnoj %koli koji je donio !adau napisanu u tekstpro esoruD13 - da bi na Sveu$ili%tu #i .igan poslije upisao ra$unarstvo. Njegovi ga se prijatelji sjeaju kao a&bi io!nog, bistrog i Dgotovo opsjednutog e'ikasno%uD.1< )ao predsjednik kluba uspje%ni. studenata in2enjerstva, pokrenuo je agresivnu ka&panju, koja se dodu%e poka!ala jalovo&, da se uprava %kole uvjeri u potrebu gradnje &ale 2elje!ni e koja bi pro&etovala ka&puso&. ; jesen 1AA9. +age odla!i u )ali'orniju, na i!ni&no vrijedno &jesto doktorskog studenta ra$unarstva na Sveu$ili%tu Stan'ord. Jo% kao &ladi sanjao je o to&e da i!u&i ne%to veliko, ne%to D%to bi pro&ijenilo svijetD.1? Znao je da na ijelo&e svijetu ne postoji bolje &jesto na koje& bi se taj san &ogao obistiniti nego %to je Stan'ord, 'rontalni korteks Sili ijske doline. +ageu je trebalo sa&o nekoliko &jese i da lo ira te&u svoje diserta ije: bit e to gole&a nova ra$unalna &re2a !vana *orld *ide *eb. +okrenut na "nternetu tek $etiri godine prije, *eb je eksplo!ivno rastao - i&ao je pola &ilijuna strani a, s priljevo& od stotinu tisua novi. svakoga &jese a - a nevjerojatno slo2ena i dina&i$na kon'igura ija $vorova i ve!a 'as inirala je &ate&ati$are i in'or&ati$are. +age je do%ao na ideju koja e, s&atrao je, ra!otkriti neke od njeni. tajni. ;vidio je da su linkovi na ,eb-strani a&a analogni itati&a u !nanstveni& $lan i&a. " jedni i drugi su o!na$itelji vrijednosti. )ad !nanstvenik u svoj $lanak
5 ade&0 o' 5 .ieve&ent, D"ntervie,: 6arr0 +age,D 2?. listopada 2000, ac(ie= vemen&.or'5au&odoc5pa'e5pa'1in&=0. 1< Jo.n (attelle, T(e -earc( +o> Goo'/e and I&s Riva/s Re>oro&e &(e Ru/es o* 2usiness and Trans*ormed Our Iu/&ure ENe, Kork: +ort'olio, 2009C, str. 33-3<. 1? "bid.
13

unese re'eren u na rad koji je objavio neki drugi !nanstvenik, ti&e poka!uje da stoji i!a va2nosti tog drugog rada. Nto $lanak nakupi vi%e itata, to e postati presti2niji& u to& polju. "sto tako, kad osoba koja i&a ,eb-strani u na nju stavi link na ,eb-strani u druge osobe, ona ti&e ka2e da s&atra da je ta druga strani a va2na. Mrijednost bilo koje ,eb-strani e, s.vatio je +age, &o2e se o ijeniti pre&a linkovi&a na nju. +age je do%ao do jo% jednog uvida, koji se takoGer !asniva na analogiji s itati&a: nisu svi linkovi jednaki. 5utoritet svake ,ebstrani e &o2e se o ijeniti pre&a to&e koliko je prikupila dola!ni. linkova. Strani a na koju linka puno drugi. strani a i&a vei autoritet nego ona na koju linka sa&o jedna ili dvije. Nto je autoritet ,eb-strani e vei, to je vea vrijednost linkova koji su s nje upueni druga&o. "sto vrijedi i !a akade&sku !ajedni u: !avrijediti itat u $lanku koji je sa& naveliko itiran &nogo je vrednije nego %to bi bio slu$aj da je rije$ o &anje itirano& $lanku. +ageova analogija dovela ga je do sa!nanja da se relativna vrijednost svake ,eb-strani e &o2e o ijeniti &ate&ati$ko& anali!o& s dva 'aktora: broje& dola!ni. linkova koje je strani a privukla, i autoriteto& strani a s koji. ti linkovi potje$u. 5ko biste napravili ba!u podataka svi. linkova na *ebu, i&ali biste sirovinu kojo& ete na.raniti so'tverski algorita& koji bi oROenjivao i rangirao vrijednost svi. strani a na *ebu. 5 k to&e biste dobili i najja$i pretra2iva$ki stroj na svijetu. Ta doktorska diserta ija nikad nije napisana. +age se dogovorio sa svoji& kolego&, takoGer doktorski& studento& sa Stan'orda, &ate&ati$ki& $udo& od djeteta i&eno& Serge0 (rin koji se dubinski !ani&ao !a pronala2enje podataka, da &u po&ogne i!graditi taj pretra2iva$ki stroj. ; ljeto 1AA3. godine na Stan'ordovi& ,eb-strani a&a debitirala je rana ver!ija @ooglea - tada se !vala (a kHub. ;

godinu dana pro&et (a kHuba je postao prevelik da bi ga sveu$ili%na &re2a &ogla i!dr2ati. 5ko kane pretvoriti svoj pretra2iva$ u pravi uslu2ni bi!nis, s.vatili su +age i (rin, &orat e prikupiti puno nov a !a ra!ne in'or&ati$ke ureGaje i !a dovoljno veliku proto$nost &re2e. ; ljeto 1AA?. u po&o i& sti2e stanoviti bogati investitor i! Sili ijske doline i ispisuje i& $ek na sto tisua dolara. S ti& nov e& sele svoju buduu ko&paniju i! studentskog do&a u dvije gostinjske sobe u obli2nje& parku #enlo, ina$e vlasni%tvo nekog prijateljevog prijatelja. ; rujnu osnivaju tvrtku @oogle. To su i&e - koje je igra rije$i s ter&ino& gugol, koji se odnosi na broj deset na stotu poten iju - odabrali !ato da naglase svoj ilj organi!iranja Dnai!gled beskona$ne koli$ine in'or&a ija na *ebuD. ; prosin u i!la!i $lanak u !I Ma'azineu u koje& se .vali novi pretra2iva$ !godnog i&ena, i ka2e se da Di&a neobi$nu sklonost i!ba ivanju i!u!etno relevantni. re!ultataD.1A Za.valjujui toj sklonosti, @oogle je ubr!o obraGivao veinu ti. &ilijuna - a onda i &ilijardi - upita %to i. svakodnevno upuuje&o pretra2iva$i&a "nterneta. Tvrtka je postala nevjerojatno uspje%na, bare& &jereno pro&eto& koji je tekao preko njeni. strani a. No, suo$ila se s isti& proble&o& koji je presudio &nogi& dot- o& tvrtka&a: nije !nala kako sav taj pro&et pretvoriti u dobit. Nitko nije .tio platiti da pretra2uje *eb, a +age i (rin su i&ali aver!iju pre&a uno%enju rekla&a u re!ultate pretraga. DO$ekuje&oD, napisali su u jedno& stru$no& $lanku 1AA?, Dda e pretra2iva$i koji se 'inan iraju od ogla%avanja biti in.erentno pristrani ogla%iva$i&a i ti&e se udaljiti od potreba korisnika.D20
1A

M. @oogle, D@oogle #ilestones,D be! datu&a, 'oo'/e.com5corpora&e5(is&ori3.

(&m/. Serge0 (rin i 6a,ren e +age, DT.e 5nato&0 o' a 6arge-S ale 40pertePrual *eb Sear . Bngine,D Iompu&er Ne&>or$s% :0 E1. travnja 1AA?C: 10<-1<.
20

No, &ladi su podu!etni i !nali da nee &oi dovijeka 2ivjeti od %iroke ruke kapitalista koji ula2u u nova podu!ea. +otkraj 2000. s&islili su pa&etan plan pre&a koje& e &ale, tekstualne oglase s&je%tati pokraj re!ultata pretraga - a koji !a.tijeva tek &ali ko&pro&is u odnosu na nji.ove ideale. ;&jesto da prodaju oglasni prostor !a unaprijed odreGenu ijenu, odlu$ili su taj prostor staviti na auk iju. Nije to bila originalna !a&isao - druga pretra2iva$ka tvrtka, @oTo, ve je pri&ala oglase na taj na$in - ali @oogle joj je pristupio druga$ije. 8ok je @oTo rangirao oglase pri pretra2ivanju u skladu s ti&e koliko je ogla%iva$ platio - %to vi%e platite, to e va& oglas biti na bolje& &jestu - @oogle je 2002. uveo drugi kriterij. S&je%taj oglasa bit e odreGen ne sa&o plaeni& i!noso& nego i u$estalo%u kojo& ljudi !aista i klikaju na oglas. Ta je inova ija osigurala @oogleu da oglasi ostanu, kako to tvrtka 'or&ulira, DrelevantniD u odnosu na te&u pretrage. "relevantne oglase sustav e auto&atski i!ba iti. 5ko osobe koje pretra2uju ne budu s&atrale da je oglas relevantan, nee na njega klikati i on e s vre&eno& nestati s @oogleove strani e. Taj auk ijski sustav, !van 5d*ords, postigao je jo% jedan va2an re!ultat: ve!ujui s&je%taj oglasa !a klikove, nji&e je !na$ajno poveana stopa stvarnog kon!u&iranja oglasa. Nto su ljudi $e%e klikali na oglas, to bi se taj oglas $e%e pojavljivao bivao bi s&je%ten sve bolje na strani i pretrage, %to bi pak dovodilo do jo% vi%e klikova. 5 budui da ogla%iva$i plaaju @oogleu po kliku, pri.odi tvrtke su strelovito rasli. Sustav 5d*ords se poka!ao toliko lukrativni& da su &nogi drugi ,eb-nakladni i anga2irali @oogle da s&je%ta svoje Dkontekstualne rekla&eD i na nji.ove strani e, krojei prito& oglase tako da odgovaraju sadr2aju pojedini. strani a. 8o kraja dekade, @oogle je postao ne sa&o najvea internetska tvrtka na svijetuF postao je i jedno& od najvei. &edijski. tvrtki, s preko 22 &ilijarde dolara pro&eta, koji

je gotovo sav dola!io od ogla%avanja, i oko ? &ilijardi dolara dobiti. Na papiru, +age i (rin su vrijedili po vi%e od 10 &ilijardi dolara svaki. @oogleove inova ije su se isplatile i njegovi& osniva$i&a i njegovi& ulaga$i&a. 5li najvi%e koristi od njega i&ali su korisni i *eba. @oogle je uspio u to&e da pretvori "nternet u &nogo e'ikasniji in'or&a ijski &edij. Hani pretra2ivao su, sa %irenje& *eba naj$e%e bivali pretrpani poda i&a - nisu &ogli ni indeksirati nove sadr2aje, a ka&oli odvojiti 2ito od kukolja. @oogleov stroj je pak projektiran tako da s rasto& *eba i!ba uje sve bolje re!ultate. Nto vei broj strani a @oogle o ijeni, to i. &o2e pre i!nije klasi'i irati i rangirati po kvaliteti. 5 kako pro&et raste, @oogle &o2e prikupiti vi%e podataka o pona%anju korisnika, %to &u o&oguuje da kroji re!ultate pretra2ivanja i oglase sve bli2e i bli2e 2elja&a i potreba&a korisnika. Tvrtka je, nadalje, investirala silne &ilijarde dolara u i!gradnju ra$unalni. entara dilje& svijeta, i tako se pobrinula da e korisni i&a isporu$iti re!ultate u &ilisekunda&a. @oogleova pro'itabilnost i popularnost su itekako !aslu2ene. Tvrtka obavlja nepro jenjivo drago jenu ulogu ti&e %to po&a2e ljudi&a da se snaGu u stotina&a &ilijardi strani a, koliko i. danas obu.vaa *eb. (e! njegovog pretra2iva$kog stroja, kao i drugi. koji su sa$injeni po njegovo& u!oru, "nternet bi odavno postao digitalno& kulo& babilonsko&. 5li @oogle, kao proi!voGa$ najva2niji. naviga ijski. alata *eba, osi& toga i oblikuje na% odnos sa sadr2aje& koji na& tako e'ikasno i obilato poslu2uje. "ntelektualne te.nologije %to i. je os&islio poti$u br!o i povr%no pregledavanje in'or&a ija, a odvla$e od svakog dubinskog i trajnijeg upu%tanja u bilo koji !asebni argu&ent, !a&isao ili pripovijest. DNa% je iljD, ka2e "rene 5u, Dnavesti korisnike da veo&a br!o dola!e i odla!e. Sve na%e projektantske i

di!ajnerske odluke te&elje se na toj strategiji.D21 @oogleova dobit usko je ve!ana !a br!inu kojo& ljudi unose in'or&a ije u sebe. Nto br2e sur'a&o po povr%ini *eba - %to vi%e linkova klikne&o i %to vi%e strani a vidi&o - to @oogle i&a vi%e prilike da prikupi in'or&a ije o na&a i da na& servira odgovarajue oglase. Njegov ogla%iva$ki sustav je, %tovi%e, ekspli itno projektiran tako da raspo!naje koje e na& poruke najvjerojatnije privui pa2nju i da na& takve !ati& postavi u vidno polje. Svaki na% klik na *ebu o!naka je prekida na%e kon entra ijeF to je i!vanjski proi!vedeno o&etanje na%e pa2nje - a u @oogleovo& je ekono&sko& interesu da se pobrine da klika&o %to $e%e &ogue. Zadnje %to bi tvrtka .tjela je poti ati opu%teno $itanje ili polagano, kon entrirano &i%ljenje. Sasvi& doslovno, @oogleov bi!nis jest o&etanje. Jo% se &o2e poka!ati da je @oogle sa&o prola!na pojava. 7ivot internetski. tvrtki rijetko je !ao i okrutan, ali je $esto kratak. (udui da posluju u &agli, sa$injenoj od nevidljivi. niti progra&skog koda, obra&beni &e.ani!&i su i& kr.ki. "nternetsku tvrtku koja puno obeava &o2e u$initi bespotrebno& jedan jedini bistri progra&er. "!u& pre i!nijeg pretra2iva$kog &e.ani!&a, ili bolji na$in plas&ana oglasa na #re2i, &ogli bi donijeti propast @oogleu. No, neovisno o to&e koliko dugo tvrtka bude uspijevala odr2avati prevlast nad toko& digitalni. in'or&a ija, njena e intelektualna etika ostati opo& etiko& "nterneta kao &edija. " nakladni i i alatni$ari *eba i dalje e privla$iti pro&et i !araGivati nova na pori anju i uta2ivanju na%e gladi !a &ali& odsje$ i&a in'or&a ija kratkoga vijeka trajanja.
21

*alters, D@oogleOs "rene 5u.D

+ovijest *eba u$i nas da e se br!ina kretanja podataka sa&o poveavati. 8evedeseti. godina veina se in'or&a ija nala!ila na tako!vani& stati$ni& strani a&a. One nisu i!gledale puno druk$ije od strani a &aga!ina i nji.ov se sadr2aj &ijenjao relativno &alo. Nakon toga je nastao trend da se strani e u$ine sve Ddina&i$niji&aD, da i. se novi& sadr2aji&a a2urira redovito i $esto auto&atski. Spe ijali!irani so'tver !a blogove, uveden 1AAA. godine, u$inio je ra'alno i!dava%tvo dostupni& svako&e, a najuspje%niji blogeri su uskoro sa!nali da, ako 2ele !adr2ati prevrtljive $itatelje, &oraju ne%to objaviti vi%e puta dnevno. Trendu su se priklju$ile novinske kue, koje su po$ele plasirati vijesti kontinuirano, dvadeset i $etiri sata na dan. HSS-$ita$i, koji su postali popularni oko 2009, o&oguili su nakladni i&a *eba da DgurajuD naslove i druge in'or&a ije korisni i&a *eba, %to je u$estalost dostave in'or&a ija u$inilo jo% vrednijo&. 8o najveeg ubr!anja do%lo je nedavno s uspono& dru%tveni. &re2a poput #0Spa ea, =a ebooka i T,ittera. Te su se tvrtke posvetile to&e da &ilijuni&a svoji. $lanova ulijevaju besprekidan DtokD koji se Da2urira u realno& vre&enuD, tj. kratke poruke o to&e D%to se dogaGa upravo sadaD, kako glasi T,itterov slogan. +retvarajui inti&ne poruke - neko re!ervirane !a pis&o, tele'onski ra!govor ili %apat - u sirovinu !a novi oblik &asovnog &edija, dru%tvene &re2e su dale ljudi&a !avodljiv novi na$in da se so ijali!iraju i kontaktiraju. 5 postavile su i posve nov naglasak na trenuta$nost. D52urirani statusD va%eg prijatelja, kolege ili o&iljene javne li$nosti gubi kurentnost ve nakon nekoliko trenutaka od objave. 8a biste ostali u toku, &orate kontinuirano &otriti upo!orenja o novi& poruka&a. 8ru%tvene &re2e se pak &eGu sobo& 2estoko natje$u tko e %to br2e isporu$ivati %to vi%e poruka. )ad je po$etko& 200A. godine =a ebook reagirao na br!i T,itterov rast tako %to

je najavio da e preurediti svoje strani e tako da, kako su se i!ra!ili, Dpoveaju te&po tokaD, njegov je direktor #ark Zu kerberg uvjeravao svoji. $etvrt &ilijarde $lanova da e tvrtka Di dalje davati sve od sebe da stalno ubr!ava protok in'or&a ijaD. 22 Za ra!liku od vlasnika prvi. tiskara, koji su i&ali ekono&ski interes poti ati $itanje i stariji. djela, a ne sa&o novi., nakladni i na "nternetu se bore !a distribu iju najnovijeg od najnovijeg. @oogle nije sjedio skr%teni. ruku. )ako bi se suprotstavio novi& suparni i&a, u%&inkao je svoj pretra2iva$ki stroj i jo% ga ubr!ao. )valiteta neke ,eb-strani e, koju odreGuju linkovi koji na nju upuuju, vi%e nije glavni @oogleov kriterij !a rangiranje re!ultata pretra2ivanja. 8apa$e, pre&a i!javi 5&ita Sing.ala, jednog od @oogleovi. glavni. in2enjera, ona je danas sa&o jedan od dvjesto ra!li$iti. DsignalaD koje tvrtka &otri i &jeri. 2: Jedna od va2niji. noviji. tenden ija je polaganje vi%e va2nosti ono&e %to na!ivaju Dsvje2ino&D strani a koje preporu$uje. @oogle ne sa&o %to identi'i ira nove ili obnovljene strani e jo% br2e nego prije - najpopularnije strani e vi%e ne posjeuje svaki. nekoliko dana nego svaki. nekoliko sekundi - osi& toga, i 'ri!ira re!ultate tako da 'avori!ira novije strani e. ; o2ujku 200A. tvrtka je uvela novu op iju pretra2ivanja kojo& o&oguuju korisni i&a da jednostavno !aobiGu kvalitativne kriterije i da i& se re!ultati rangiraju pre&a to&e koliko je nedavno neka in'or&a ija poslana na *eb. Nakon nekoliko &jese i najavili su Dar.itekturu nove genera ijeD u svo& pretra2iva$ko& stroju, koja je ponijela !nakovito i&e D)o'einD. 2> Navodei T,itterova postignua u ubr!anju protoka podataka,
#ark Zu kerberg, D"&proving Kour 5bilit0 to S.are and /onne t,D Lace6oo$ 6/o'% >. o2ujka 200A, 6/o'.*ace6oo$.com56/o'.p(p.pos&7FD;99<C9081. 2: Saul 4ansell, D@oogle )eeps T,eaking "ts Sear . Bngine,D Ne> ,or$ Times% :. lipnja 200<. 2> (rennon Slatter0, D@oogle /a''einates "ts Sear . Bngine,D !I :or/d% 11. kolovo!a 200A, pc>or/d.com5ar&ic/e5C<<-<.
22

6arr0 +age je i!javio da @oogle nee biti !adovoljan dok ne bude &ogao Dindeksirati *eb svake sekunde i tako o&oguiti pretra2ivanje u realno& vre&enuD.29 Osi& toga, tvrtka poku%ava jo% poja$ati svoj utje aj na korisnike *eba i nji.ove podatke. "&ajui na raspolaganju &ilijarde dolara dobiveni. od 5d*ordsa, &o2e raslojiti ponudu usluga daleko i!van svog prvotnog 'okusa na pretra2ivanje ,eb-srrani a. Sada i&a spe ijali!irane pretra2iva$ke strani e na&ijenjene, &edu ostali&, slika&a, video-!apisi&a, novinski& vijesti&a, !e&ljopisni& karta&a, blogovi&a i !nanstveni& $asopisi&a, koji se .rane re!ultati&a dobiveni& od glavnog pretra2iva$a. Nude se i posebni operativni sustavi, 5ndroid !a pa&etne tele'one i /.ro&e !a osobne ko&pjutere, i $itava lavina progra&a koji rade na "nternetu: &edu ostali&a, tu su progra& !a elektroni$ku po%tu, tekst-pro esor, blogservis, progra& !a po.ranu 'otogra'ija, HSS-$ita$, tabli$ni kalkulator, kalendar, kao i poslu2itelj ,eb-strani a. @oogle *ave, a&bi io!ni servis !a dru%tveno u&re2avanje pokrenut kraje& 200A. godine, o&oguuje ljudi&a da prate i a2uriraju vi%e diskusija koje vode preko "nterneta na jednoj jedinoj, gusto organi!iranoj strani i koja se auto&atski i gotovo trenuta$no osvje2ava. *ave, kako ka2e jedan novinar, Dpretvara konver!a iju u dina&i$ne grupne tokove svijestiD.23 Nai!gled neograni$en opseg djelatnosti tvrtke ve je neko vrije&e te&a &nogi. rasprava, osobito &eGu istra2iva$i&a &arketinga i poslovni& novinari&a. Nirina nje!ina utje aja i aktivnosti $esto se tu&a$i kao svjedo$anstvo da je rije$ o posve novoj vrsti poslovnog subjekta, koji nadila!i
Ni .olas /arlson, D@oogle /o-=ounder 6arr0 +age 4as T,itter-Bnv0,D -i/icon A//3 Insider% 1A. svibnja 200A, 6usinessinsider.com5'oo'/e=co*ounder=/arr3= pa'e=(as= &>i&&er=env3=911<=F. 23 )it Baton, D8evelopers Start to Sur' @oogle *ave, and 6ove "t,D Las& Iompan3% 21. srpnja 200A, *as&compan3.com56/o'5$i&=ea&on5&ec(nomi)5deve/opers=s&ar&sur*='oo'/e= >ave=and=/ove=i&.
29

i rede'inira sve tradi ionalne kategorije. No, iako @oogle na &noge na$ine !aista jest neuobi$ajena tvrtka, njena poslovna strategija nije tako &isterio!na kako se $ini. @oogleova &jenjolika pojava nije odra! njegovog glavnog bi!nisa: prodaje i distribu ije oglasa na "nternetu. Ona proi!la!i i! gole&og broja ko&ple&enata tog bi!nisa. )o&ple&ent je, ekono&ski& rje$niko&, svaki proi!vod ili usluga koji se obi$no kupuje ili kon!u&ira !ajedno s neki& drugi&F ko&ple&enti su pri&jeri e .ot-dog i sen', ili svjetiljka i 2arulja. Za @oogle je sve %to se dogaGa na "nternetu ko&ple&ent njegovo& glavno& bi!nisu. )ako ljudi provode sve vi%e vre&ena i obavljaju sve vi%e stvari na "nternetu, gledat e sve vi%e oglasa i odavati sve vi%e in'or&a ija o sebi - a nova od toga !avr%ava u @oogleovi& d2epovi&a. )ako se preko ra$unalni. &re2a digitalno nude novi proi!vodi i usluge, !abava, vijesti, ko&pjuterski progra&i, 'inan ijske transak ije, tele'onski ra!govori - @oogleov raspon ko&ple&enata se stalno %iri na nova podru$ja poslovanja. (udui da prodaja ko&ple&entarni. proi!voda raste u tande&u, tvrtka i&a jak strate%ki interes da s&anji tro%kove i povea dostupnost ko&ple&enata svog glavnog proi!voda. Nije odvi%e pretjerano rei da bi tvrtka .tjela da sve ko&ple&ente dobiva&o i daje&o besplatno. 8a su .renovke !a .ot-dog besplatne, ijena sen'a bi sko$ila u nebesa. Taj prirodni poriv da se s&anji ijena ko&ple&enata, vi%e no i%ta drugo, obja%njava @oogleovu poslovnu strategiju. @otovo sve %to tvrtka $ini us&jereno je pre&a ilju da se s&anji ijena i povea opseg upotrebe "nterneta. @oogle 2eli da in'or&a ije budu besplatno dostupne !ato %to e&o s pado& ijena in'or&a ija svi &i provoditi jo% vi%e vre&ena gledajui u ekrane na%i. ko&pjutera, a prito& e dobit tvrtke rasti. Meina @oogleovi. usluga sa&e po sebi ne donose dobit. +oslovni analiti$ari pro jenjuju da je pri&jeri e KouTube,

koji je @oogle kupio !a 1,39 &ilijardi dolara 2003, u 200A. godini i!gubio i!&eGu dvjesto i petsto &ilijuna.2< No, budui da popularni servisi kakav je KouTube o&oguuju @oogleu da prikupi vi%e in'or&a ija i da us&jeri vi%e korisnika ka svo& pretra2ivani, a nji.ovi& posjedovanje& djelovat e se i preventivno na &ogue konkurente koji bi &ogli ui u ta tr2i%ta, @oogle si &o2e opravdati tro%kove nji.ova odr2avanja. @oogle je javno rekao da nee biti !adovoljan dok ne bude po.ranjivao D100Z korisni$ki. podatakaD. 2S Njegov 2ar !a %irenje&, &eGuti&, nije &otiviran jedino nov e&. +ostojana koloni!a ija novi. i novi. tipova sadr2aja djeluje i na tragu tvrtkine &isije da u$ini in'or&a ije svijeta Duniver!alno dostupni& i korisni&D. Nje!ini ideali i poslovni interesi se podudaraju u jedno& ope& ilju: digitali!irani %to vi%e tipova in'or&a ija, preba iti in'or&a ije na *eb, unijeti i. u vlastitu ba!u podataka, u$itati i. u svoje algorit&e !a klasi'ika iju i rangiranje, te i. ponuditi ,ebsur'eri&a kao tako!vane Dodsje$keD, po &ogunosti u paketu s rekla&a&a. Sa svaki& %irenje& @oogleove s'ere utje aja, njegova tejloristi$ka etika sve $vr%e vlada na%i& intelektualni& 2ivoto&. Naja&bi io!nija @oogleova ini ijativa - #arissa #a0er ju je usporedila sa Dslijetanje& na #jese D2A - poku%aj je da digitali!ira sve knjige ikada tiskane te da nji.ov tekst u$ini Ddostupni& !a otkrivanje i pretra2ivanje na "nternetuD.:0
8oug /averl0, DNe, Heport Slas.es KouTube 6oss Bsti&ate b0 S:00#,D :e6= !roNe>s% 1<. lipnja 200A, >e6prone>s.com5&opne>s5911<51C50D5ne>=repor&=s/as= (es= 3ou&u6e=/oss=es&ima&e=63=811m. 2? Hi .ard #a #artus, DStore 100ZS@oogleOs @olden /op0,D Read:ri&e:e6% 9. o2ujka 2003, read>ri/&r>e6.com5arc(ives5s&ore@011@'oo'/.p(p. 2A Je''re0 Toobin, D@oogleOs #oon S.ot,D Ne> ,or$er% 9. velja$e 200<. :0 Jen @rant, DJudging (ook Sear . b0 "ts /over,D O**icia/ Goo'/e 2/o'% 1<. studenog 2009, 'oo'/e6/o'.6/o'spo&.com5911F5005jud'in'=6oo$=searc(=63=i&s=cover.(/m/.
2<

+rogra& je !apo$et u tajnosti 2002. godine. Tada je 6arr0 +age postavio digitalni skener u svoj ured u @oogleplePu te je u rit&u &etrono&a proveo pola sata sustavno skenirajui knjigu od tristo strani a. 4tio je stei doja& o to&e koliko dugo treba da se Ddigitalno skenira svaka knjiga na svijetuD. Sljedee godine !aposlenik @ooglea poslan je u +.oeniP da kupi .rpu stari. knjiga na dobrotvornoj dra2- bi. )ad su dopre&ljene u @ooglepleP, knjige su postale testni& pri&jer i&a u ni!u pokusa koji e dovesti do ra!voja nove Dbr!inskeD i DnedestruktivneD te.nike skeniranja. Taj i!vanredno do&i%ljat sustav, koji radi sa stereoskopski& in'ra rveni& ka&era&a, auto&atski korigira svaku !akrivljenost papira do koje dola!i kad se otvori knjiga, $i&e se uklanja iskrivljenost teksta u skeniranoj sli i strani e. :1 "stodobno, ekipa @oogleovi. progra&era usavr%avala je so'isti irani so'tver !a prepo!navanje slova koji &o2e raditi s Dneuobi$ajeni& veli$ina&a i vrsta&a tiskani. slova, te drugi& nepredviGeni& posebnosti&a - a sve na >:0 je!ikaD. Jo% jedna grupa @oogleovi. !aposlenika otputila se u posjet najvei& knji2ni a&a i vodei& nakladni i&a kako bi i& skrenula pa2nju na nji.ov interes u to&e da i& @oogle digitali!ira knjige.:2 ; jesen 200>. +age i (rin su 'or&alno najavili progra& @oogle +rint Ekasnije e se prei&enovati u @oogle (ook Sear ., @oogleov pretra2iva$ knjigaC na 'rank'urtsko& saj&u knjiga, dogaGaju koji je jo% od @utenbergovi. dana glavno godi%nje okupljanje u nakladni$koj djelatnosti. Mi%e od deset popularni. i !nanstveni. nakladnika potpisalo je partnerske ugovore s @oogleo&, &eGu nji&a i oni najvei: 4oug.ton #i''lin, # @ra,-4ill te sveu$ili%ni nakladni i OP'orda, /a&bridgea i +rin etona. +et presti2ni. svjetski. knji2ni a,
O. +atent br. <,90?,A<? ES58C. @oogle, D4istor0 o' @oogle (ooks,D be! datu&a, 6oo$s.'oo'/e.com5'oo'/e6oo$s5 (is&or3=(&m/.
:2 :1

uklju$ujui .arvardsku knji2ni u *idener, oks'ordski (odleian te Njujor%ku javnu knji2ni u, takoGer je pristalo na suradnju. Svi su oni dali @oogleu dopu%tenje da po$ne skenirati sadr2aj nji.ovi. poli a. 8o kraja godine tvrtka je u svojoj ban i podataka ve i&ala tekst oko stotine tisua knjiga. Nisu svi bili !adovoljni projekto& skeniranja po knji2- ni a&a. @oogle nije skenirao sa&o stare knjige koji&a su istekla autorska prava. Skenirao je i novije knjige koje, iako $esto vi%e nisu bile u tisku, jo% uvijek pripadaju svoji& autori&a i nakladni i&a kao pravno !a%tiena autorska djela. @oogle se otvoreno i!jasnio da ne&a na&jeru unaprijed tra2iti pristanak vlasnika autorski. prava. +lan je bio da se skeniranje i po.rana teksta u ba!u podataka nastavljaju sve dok vlasnik autorski. prava ne po%alje pis&eni !a.tjev da se odreGena knjiga isklju$i i! projekta. 20. rujna 2009. ;druga autora S58-a, !ajedno s tri po!nata autora koji su istupili kao pojedin i, tu2e @oogle sudu s tvrdnjo& da progra& skeniranja predstavlja Djedno gole&o kr%enje autorski. pravaD.:: Nekoliko tjedana kasnije, Zajedni a nakladnika S58-a podi2e jo% jednu tu2bu protiv tvrtke, sa !a.tjevo& da prestane skenirati knji2ni$ni 'ond. @oogleov odjel !a odnose s javno%u u!vratio o'en!ivo& tvrdei da je @oogleov pretra2iva$ knjiga dru%tveno koristan. ; listopadu Bri S .&idt objavljuje ko&entar u :a// -&ree& Gourna/u u koje& se rad na digitali!a iji knjiga opisuje rije$i&a koje su istodobno i ganutljive i .valisave: D+o&islite sa&o na kulturni utje aj do kojeg e doi kad se dese i &ilijuna dotad nedostupni. knjiga stave u jedno gole&o ka!alo, koje e &oi pretra2ivati svatko, bio bogat ili siro&a%an, sa sela ili i! grada, i! prvog ili treeg svijeta, en toute langue - i naravno, posve besplatno.D:>
5ut.ors @uild, D5ut.ors @uild Sues @oogle, /iting O#assive /op0rig.t "n'ringe&ent,OD i!vje%taj !a &edije, 20. rujna 2009. :> Bri S .&idt, D(ooks o' Hevelation,D :a// -&ree& Gourna/% 1?. listopada 2009.
::

Sudske tu2be !a to vrije&e nisu &irovale. Nakon tri godine pregovora - a !a to vrije&e @oogle je skenirao jo% neki. seda& &ilijuna knjiga, od $ega %est &ilijuna !a%tieni. autorski& pravi&a stranke u sporu su postigle spora!u&. +re&a dogovoru, objavljeno& u listopadu 200?. godine, @oogle pristaje isplatiti 129 &ilijuna dolara od%tete vlasni i&a autorski. prava !a ve skenirana djela. Nadalje je pristao uspostaviti sustav plaanja pre&a koje& autori&a i nakladni i&a pripada udio u pri.odu od ogla%avanja i drugi. i!vora koji se ti$u usluge @oogleovog pretra2iva$a knjiga u budunosti. Zau!vrat ti& ustup i&a, autori i nakladni i dali su @oogleu pristanak da nastavi sa svoji& plano& digitali!a ije svi. knjiga svijeta. Tvrtka se nadalje Dovla%uje da u Sjedinjeni& 8r2ava&a prodaje pretplate na institu ionalnu ba!u pretplata, da prodaje pojedina$ne knjige, da postavlja oglase na ,eb-strani e knjiga, i da koristi knjige u druge ko&er ijalne svr.eD.:9 Taj je spora!u& pokrenuo jo% jednu, jo% 2ustriju kontrover!u. ;vjeti spora!u&a, $inilo se, daju @oogleu &onopol nad digitalni& ver!ija&a &ilijuna tako!vani. napu%teni. djela - oni. $iji su vlasni i nepo!nati ili i. je ne&ogue pronai. #noge knji2ni e i sveu$ili%ta upla%ili su se da e, ne&ajui konkuren ije, @oogle &oi di!ati ijene pretplate na svoju ba!u podataka kako &u se bude pro.tjelo. 5&eri$ka udruga knji2ni a u svojoj je sudskoj tu2bi upo!orila da bi tvrtka &ogla DodreGivati ijenu pretplate po na$elu najvee dobiti, te e ona &nogi& knji2ni a&a biti nedostupnaD.:3 #inistarstvo pravosuGa S58-a i ;red !a
Opinski sud S58-a, Sout.ern 8istri t o' Ne, Kork, DSettle&ent 5gree&ent: T.e 5ut.ors @uild, "n ., 5sso iation o' 5&eri an +ublis.ers, "n ., et al.. +lainti''s, v. @oogle "n ., 8e'endant,D slu$aj br. 09 /M ?1:3-JBS, 2?. listopada 200?. :3 5&eri an 6ibrarv 5sso iation, D6ibrar0 5sso iation /o&&ents on t.e +roposed Settle&ent,D podneseno Opinsko& sudu S58-a, Sout.ern 8istri t o' Ne, Kork, slu$aj br. 09 /M ?1:3-8/, >. svibnja 200A.
:9

autorska prava takoGer su kriti!irali taj dogovor, tvrdei da se nji&e daje @oogleu prevelika &o nad budui& tr2i%te& digitalni. knjiga. 8ruge kriti$are brinulo je ne%to openitije: da e ko&er ijalna kontrola nad distribu ijo& digitalni. in'or&a ija nei!bje2no dovesti do ograni$enja toka !nanja. +re&a @oogleovi& &otivi&a odnosili su se podo!rivo, unato$ njegovoj altruisti$noj retori i. D)ad bi!nis kakav je @oogle gleda knji2ni e, on u nji&a ne vidi sa&o .ra&ove u$enostiD, napisao je Hobert 8arnton, koji osi& %to predaje na 4arvardu, nad!ire i njegov sustav sveu$ili%ni. knji2ni a. DO ono&e %to na!ivaju Osadr2aje&O oni vide poten ijalni resurs koji $eka na eksploata iju.D "ako @oogleovo Dpro&i anje pristupa in'or&a ija&aD s&atra D.valevrijedni& ilje&D, 8arnton !aklju$uje: dopustiti organi!a iji koja se vodi stvaranje& dobiti da ostvari &onopol Dne nad 2elje!ni o& ili proi!vodnjo& $elika, nego nad pristupo& in'or&a ija&aD bilo bi suvi%e riskantno. DNto e se dogoditi kad njegovo dana%nje vodstvo proda tvrtku ili ode u &irovinuLD, pita 8arnton. DNto e se dogoditi ako @oogle postavi ilj dobit ispred dostupnostiLD:< +otkraj 200A. i!vorni je spora!u& napu%ten i @oogle i druge stranke u sporu poku%avaju dobiti podr%ku !a ne%to &anje sveobu.vatnu alternativu. Hasprava o @oogleovo& pretra2iva$u knjiga pou$na je i! nekoliko ra!loga. Ona otkriva kako jo% daleko &ora&o ii u prilagodbi slova i du.a !akona o autorsko& pravu, osobito njegovi& odredba&a o pravi$noj upotrebi u digitalno& dobu. EJinjeni a da su neke od tvrtki koje su tu2ile @oogle istodobno bile i @oogleovi partneri u projektu svjedo$i u prilog &uljevitosti trenuta$nog stanja.C Ta na& rasprava govori jednako &nogo o @oogleovi& u!vi%eni& ideali&a koliko i o njegovoj $vrstoj ru i kojo& i. katkad
Hobert 8arnton, D@oogle and t.e =uture o' (ooks,D Ne> ,or$ Revie> o* 2oo$s% 12. velja$e 200A.
:<

provodi. Jedan je pro&atra$, pravnik i pisa o te.nologiji Hi .ard )o&an, ustvrdio da je @oogle Dpostao istinski& vjerniko& u vlastitu dobrotu, a to& se vjero& opravdavaju i vlastita pravila u pogledu korporativne etike, antikonkurentnosti, odnosa s klijenti&a i svog &jesta u dru%tvu.D:? Nto je najva2nije od svega, u toj se raspravi posve jasno vidi da e knjige svijeta !aista i biti digitali!irane - i taj e pro es vjerojatno biti br!. Spor o @oogleovo& pretra2ivana knjiga ne&a nikakve ve!e s &udro%u po.rane skenirani. tiskani. knjiga u ba!u podatakaF u nje&u je rije$ o kontroli nad to& ba!o& i o nje!inoj ko&er ijali!a iji. Zavr%io @oogle kao jedini vlasnik onoga %to 8arnton na!iva Dnajveo& knji2ni o& na svijetuD ili ne, ta e se knji2ni a i!graditiF a njeni digitalni sves i, kad se uba e u sve knji2ni e svijeta, s vre&eno& e i!&jestiti &noge 'i!i$ke knjige koje su se tako dugo po.ranjivale na poli a&a.:A +rakti$na korist od toga da se knjige &ogu Dotkrivati i pretra2ivati na "nternetuD tako je velika da je te%ko i !a&isliti da bi se bilo tko protivio ne$ije& trudu da to o&ogui. 8igitali!a ija stari. knjiga, kao i anti$ki. svitaka i drugi. doku&enata, ve sada otvara u!budljive nove prav e istra2ivanja pro%losti. Neki predviGaju Ddrugu renesansuD povijesni. istra2ivanja.>0 )ako ka2e 8arnton: D8igitali!irati se &ora.D 5li neu&itnost pretvaranja knjiga u slike s "nterneta ne bi nas s&jela sprije$iti da uvidi&o i popratne pojave tog
Hi .ard )o&an, D@oogle, (ooks and t.e Nature o' Bvil,D blog ZMNe& Governmen&% :0. travnja 200A, 'overnmen&.zdne&.com5.p7ED9F. :A Jino& koji se &o2da poka2e pret.odni o& budunosti, jedna je presti2na osnovna %kola i! #assa .usettsa, /us.ing 5 ade&v, 200A. godine najavila da i!ba uje sve knjige i! svoje knji2ni e i !a&jenjuje i. stolni& ko&pjuteri&a, televi!ori&a s ravni& !aslono& i .rpetino& )indleova i drugi. $ita$a e-knjiga. Havnatelj %kole Ja&es Tra 0 i!javio je da je knji2ni a be! knjiga D&odel !a %kolu 21. stoljeaD. 8avid 5bel, D*el o&e to t.e 6ibrar0. Sa0 @oodb0e to t.e (ooks,D (oston @lobe, >. rujna 200A. >0 5lePandra 5lter, DT.e NePt 5ge o' 8is over0,D :a// -&ree& Gourna/% ?. svibnja 200A.
:?

pro esa. Jedno& kad s&o postigli da se knjige &ogu otkrivati i pretra2ivati na "nternetu, ti&e s&o i. i ra!udili. 7rtvovali s&o ko.e!iju nji.ova teksta, linearnost argu&enta ili pripovjedne niti koji teku njeni& brojni& strani a&a. Ono %to su ri&ski !anatlije sa%ili kad su napravili prvi kodeks, sada je ra%iveno. 7rtvovana je i ti%ina koja je bila Ddijelo& !na$enjaD kodeksa. Svaka strani a ili odsje$ak teksta na @oogleovo& pretra2iva$u knjiga vrve linkovi&a, 'unk ija&a, alatni& traka&a, kao i rekla&a&a, i svi se oni trse !a ko&adi $itateljeve 'rag&entirane pa2nje. Za @oogle, sa svojo& vjero& u e'ikasnost kao vr.ovnu vrijednost i njoj pripadajuo& 2eljo&, Dnavesti korisnike da veo&a br!o dola!e i odla!eD, sla&anje .rpta knjige ne predstavlja nikakav gubitak, sa&o dobitak. #enad2er @oogleovog pretra2iva$a knjiga 5da& #at.es se sla2e da Dknjige $esto i&aju bogat 2ivot i!van "nternetaD, ali ka2e da e Dna "nternetu 2ivjeti jo% u!budljivijeD. >1 Nto bi to !na$ilo, da knjiga 2ivi u!budljivijeL +retra2ivost je sa&o po$etak. @oogle 2eli, kako ka2e, da sadr2aj digitali!irani. knjiga koje otkrije&o &o2e&o i Dre!u katiD, da ga &o2e&o Dlinkati, dijeliti u ugraGivati u druge jelineD, %to sve ve rutinski radi&o sa sadr2aje& na *ebu ali Dne&o2ete lako napraviti s 'i!i$ki& knjiga&aD. Tvrtka je ve najavila alat !a re!anje i lijepljenje koji& Dlako &o2ete napraviti i!re!ak i! knjiga u javno& vlasni%tvu i !alijepiti ga na svoj blog ili ,eb-strani uD.>2 Nadalje, pokrenut je i servis !van D+opularni odlo& iD, koji isti$e kratke ulo&ke i! knjiga koji se $esto itiraju, a !a neka djela po$eli su se prika!ivati i Dobla i rije$iD koji $itatelju o&oguuju da, kako ka2e tvrtke,
5da& #at.es, D/olle t, S.are, and 8is over (ooks,D O''i ial @oogle (log, 3. rujna 200<, 'oo'/e6/o'.6/o'spo&.com5911D51<5co//ec&=s(are=and=discover=6oo$s. (&m/. >2 #anas Tungare, DS.are and Bnjo0,D blog "nside @oogle (ooks, 3. rujna 200<, 6oo$searc(.6/o'spo&.com5911D51;5s(are=and=enjo3.(&m/.
>1

Distra2i knjigu u 10 sekundiD.>: (ilo bi glupo prigovarati !bog takvi. alata. Oni jesu korisni. 5li oni i $ine jasni& da !a @oogle stvarnu vrijednost knjige ne $ini sa&ostojno knji2evno djeloF ono je !a tvrtku tek jo% jedna .rpa podataka koju treba eksploatirati. Meliku knji2ni u kakvu @oogle 2uri stvoriti ne treba brkati s knji2ni a&a na koje s&o navikli. Nije to knji2ni a knjiga. To je knji2ni a ulo&aka. "ronija @oogleovog truda da u $itanje uvede veu e'ikasnost u to&e je da ti&e potkopava jednu !natno druk$iju vrstu e'ikasnosti %to ju je te.nologija knjige uvela u $itanje - a i u na% u&. OslobaGajui nas napora da de%i'rira&o tekst, oblik koji je pisanje popri&ilo na strani i perga&ene ili papira o&oguio na& je da postane&o dubinski $itatelji, da svoju pa2nju, i snagu svog &o!ga, us&jeri&o na tu&a$enje !na$enja. "spisan na ekranu, tekst jo% uvijek &o2e&o br!o de%i'rirati - ako ni%ta drugo, danas $ita&o br2e no ikad - ali on nas tada vi%e ne vodi pre&a dubinsko& ra!u&ijevanju konota ija teksta koje s&o sa&i konstruirali. ;&jesto toga, po2uruje nas se pre&a novi& djelii&a s nji&e pove!ani. in'or&a ija, pa opet novi& i jo% noviji&. +ovr%insko kopanje po Drelevantni& sadr2aji&aD stupa na &jesto sporog iskapanja !na$enja. (ilo je to toplo ljetno jutro u /on ordu, u Save!noj dr2avi #assa .usetts. @odina je bila 1?>>. a Nat.aniel 4a,t.orne, nadajui se uspje%noj karijeri pis a, sjedio je na &alo& %u&sko& proplanku, na osobito spokojno& &jestu koje su u gradu !vali Sanjiva dolina Eengl. Sleep0 4ollo,C. 8uboko kon entriran, pridavao je pa2nju svako& trenutku,
(ili S .ilit i Okan )olak, D8ive into t.e #e&e +ool ,it. @oogle (ook Sear .,D blog "nside @oogle (ooks, 3. rujna 200<, 6oo$searc(. 6/o'spo&.com5911D51</ dive=in&o= meme=poo/=>i&(='oo'/e=6oo$.(&m/T te 8iego +uppin, DBPplore a (ook in 10 Se onds,D blog "nside @oogle (ooks, 1. srpnja 200A, 6oo$searc(.6/o'spo&. com5911<51C5e)p/ore=6oo$=in= 01=seconds.(&m/.
>:

pretvarajui se u ono %to je B&erson, predvodnik trans endentalisti$kog pokreta /on orda, osa& godina prije na!vao Dpro!irni& oko&D. 4a,t.orne je vidio, kako e toga dana !abilje2iti u svo& dnevniku, kako se Dsun e na!ire kro! sjenu, a sjena se su$eljava sa sun e&, oslikavajui tako ono ugodno raspolo2enje u&a u koje& se prepliu radost i !a&i%ljenostD. Osjetio je lak povjetara , Dnajnje2niji !a&islivi da%ak, a ipak du.ovno sna2an utoliko %to se $inilo da svoji& blago&, eteri$no& svje2ino& prodire kro! glinu vanj%tine i odi%e sa&i. du.o& koji ga do$ekuje s blagi& u!dr.tali& veselje&.D ; vjetriu je na&irisao tra$ak D&irisa bijeli. borovaD. Juo je Dotku avanje seoskog sataD i Dkos e kako u daljini bruse koseD, iako Dti !vu$i rada, kad su dovoljno daleko, $ak uveavaju spokoj onoga tko le2i na &iru, sav u i!&agli i vlastiti. &isli.D Najedno&, prenut je i! sanjarenja: 5li .ejI to je !vi2duk loko&otive, - dugi pisak, o%triji od svega, jer prostor sa&o jedne &ilje ne &o2e ga sastaviti u sklad. On ka!uje pri$u o u2urbani& ljudi&a, graGani&a s vrue este koji su do%li provesti dan na selu, - poslovni ljudi, ukratko, o ljudi&a svakog ne&iraF nije ni $udo %to pi%ti tako 2ustro, jer unosi bu$an svijet usred na%eg sanjivog &ira.>> )njigu -&roj u vr&u% svoju klasi$nu studiju o utje aju te.nologije na a&eri$ku kulturu, 6eo #arP otvara prepri$avajui 4a,t.orneovo jutro u Sanjivoj dolini. +rava autorova te&a je, tvrdi #arP, Dkrajolik psi.eD a osobito Dkontrast &edu dva&a na$ini&a svjesnostiD. Ti. %u&ski proplanak
/itati i! 4a,t.orneovi. bilje2ni a navedeni su u Julian 4a,t.orne, Na&(anie/ +a>&(orne and +is :i*e A 2io'rap(3% sv. 1 E(oston: Ja&es H. Osgood, 1??9C, str. >A?-90:.
>>

pru2a osa&ljeno& &islio u Dsavr%enu !a%titu od o&etanjaD, %tieni prostor !a ra!&i%ljanje. (u$an dola!ak vlaka, kr atog Du2urbani& ljudi&aD, donosi Dpsi.i$ku disonan u pove!anu s nastupo& industrijali!&aD.>9 )onte&plativni u& preplavljen je &e.ani$ko& 2urbo& bu$noga svijeta. Naglasak koji @oogle i druge internetske tvrtke stavljaju na e'ikasnost ra!&jene in'or&a ija kao klju$a intelektualnog napretka nije ni%ta novo. Ona je, bare& od po$etka industrijske revolu ije, $esta te&a u intelektualnoj povijesti. Njo&e se daje sna2an i kontinuiran kontrapunkt jedno& posve druga$ije& gledi%tu, koje su i!nosili a&eri$ki trans endentalisti, kao raniji engleski ro&anti$ari, da istinsko prosvjetljenje dola!i jedino pute& konte&pla ije i introspek ije. Ten!ija ti. dviju perspektiva jedna je &ani'esta ija %ireg sukoba i!&eGu, kako ka2e #arP, DstrojaD i DvrtaD - industrijskog ideala i pastoralnog ideala - koji je i&ao tako va2nu ulogu u oblikovanju &odernog dru%tva. )ad je se prenese u s'eru intelektualnog, industrijski ideal e'ikasnosti predstavlja, %to je 4a,t.orne ra!u&io, poten ijalno s&rtnu prijetnju pastoralno& idealu &editativne &isli. To ne !na$i da je pro&i anje br!og otkrivanja i do.vaanja in'or&a ija lo%e. Jer nije. Ha!voj !aokru2enog u&a !a.tijeva i sposobnost pronala2enja i br!og prepo!navanja %irokog spektra in'or&a ija, i sposobnost pro&i%ljanja be! unaprijed !adanog ilja. Treba postojati i vrije&e !a e'ikasno prikupljanje podataka i vrije&e !a nee'ikasnu konte&pla iju, vrije&e !a upravljanje stroje& i vrije&e !a dokono sjedenje u vrtu. Treba&o raditi i u @oogleovo& Dsvijetu brojevaD, ali treba&o se &oi i vraati u Sanjivu dolinu. 8anas je proble& u to&e %to gubi&o &ogunost posti!anja ravnote2e &edu ta dva !natno druk$ija stanja u&a. #entalno, &i s&o u neprekidno& kretanju.
>9 6eo #arP, T(e Mac(ine in &(e Garden Tec(no/o'3 and &(e !as&ora/ Idea/ in America ENe, Kork: OP'ord ;niversit0 +ress, 2000C, str. 2?-2A.

8ok je @utenbergov tiskarski stroj $inio knji2evni u& opi& u&o&, istodobno je pokrenuo i pro es koji danas prijeti da e otpraviti knji2evni u& u ropotarni u povijesti. )ad su knjige i $asopisi po$eli plaviti tr2i%te, ljudi su se prvi put osjetili pretrpani&a in'or&a ija&a. Hobert (urton, u svo& re&ek-djelu i! 132?, Ana&omiji me/an$o/ije% opisuje Dgole&i kaos i !brku knjigaD s kojo& se suo$avao $itatelj u seda&naesto& stoljeu: DOne nas tla$e, o$i nas peku od $itanja a prsti od okretanja strani a.D @odine 1300, dakle nekoliko godina prije, jo% jedan se engleski autor, (arnab0 Hi ., ovako 2ali: DJedna od veliki. bolesti ovoga doba je &no2ina knjiga koje tako prete%ko priti%u svijet da on nije u stanju probaviti to preobilje inertne tvari %to se dano&i e le2e i dola!i na svijet.D>3 Jo% otad, sa sve vei& osjeaje& .itnosti, tra2i&o nove na$ine da dovede&o red u tu !brku in'or&a ija s kojo& se susree&o svakoga dana. Stoljei&a su &etode osobnog &enad2&enta in'or&a ija&a naj$e%e bivale jednostavne, &anualne i nesustavne obi$aji redanja po poli a&a, abe edni slijed, anota ije, bilje%ke i popisi, katalo!i i konkordan e, &ne&ote.nika. (ili su tu slo2eniji, ali jo% uvijek &anualni institu ionalni &e.ani!&i !a sortiranje i po.ranu in'or&a ija, kakvi su se pri&jenjivali u knji2ni a&a, na sveu$ili%ti&a te u trgova$koj i dr2avnoj birokra iji. ; dvadeseto& stoljeu, kako je nabujala rijeka in'or&a ija i kako su napredovale te.nike obrade podataka, &etode i alati kako !a osobni tako i !a institu ionalni &enad2&ent postale su slo2enije, sustavnije i u sve veoj &jeri auto&ati!irane. ; isti& oni& strojevi&a koji su doveli do in'or&a ijskog preoptereenja po$eli s&o tra2iti olak%anje tog proble&a. Mannevar (us. obilje2io je na% &oderni pristup in'or&a ijsko& &enad2&entu u svo& glasovito& $lanku koji je
>3 /itirano u *ill 8urant i 5riel 8urant, T(e A'e o* Reason 2e'ins ENe, Kork: Si&on U S .uster, 1A31C, str. 39.

objavljen 1A>9, u $asopisu A&/an&ic Mon&(/3 pod naslovo& D)ako god &isliliD. (us.a, in2enjera elektrote.nike koji je bio na 'unk iji !nanstvenog savjetnika =ranklina Hoosevelta u drugo& svjetsko& ratu, brinulo je to %to !nanost ne napreduje onako br!o kako bi &ogla !ato %to !nanstveni i ne uspijevaju pratiti sve in'or&a ije relevantne !a nji.ov rad. Novoobjavljenog &aterijala toliko je, pisao je (us., Dda se2e daleko i!nad na%i. &ogunosti da ga upotrijebi&o. Sa2etak ljudskog iskustva %iri se neviGeno& br!ino&, a sredstva koji&a se slu2i&o da bis&o se probili kro! taj labirint do trenuta$no va2nog pred&eta isti je koji& s&o se slu2ili u doba jedrenjaka.D 5li, te.nolo%ko rje%enje proble&a in'or&a ijskog preoptereenja bilo je, s&atrao je (us., na ob!oru: DSvijet je stigao do doba je'tini. a ko&pleksni. ureGaja velike pou!danostiF ne%to se i! toga &ora i!roditi.D On predla2e novu vrstu osobnog stroja !a katalogi!iranje, !vanog &e&eP, koji bi bio koristan ne sa&o !nanstveni i&a nego i svako&e tko se slu2i Dlogi$ki& postup i&a &i%ljenjaD. )ao sastavni dio radnog stola, &e&eP je, pisao je (us., DureGaj u koje& pojedina po.ranjuje Vu sa2eto& oblikuW sve svoje knjige, bilje%ke i koresponden iju, koji je &e.ani!iran tako da se &o2e kon!ultirati s veliko& br!ino& i 'leksibilno%uD. ; dnu takvog radnog stola stoje Dpro!irni !asloniD na koje se proji iraju slike po.ranjeni. &aterijala, a tu su i DtastaturaD te Dskup dug&adi i polugaD koji&a se upravlja ba!o& podataka. D(itna !na$ajkaD stroja je njegova upotreba Daso ijativnog indeksiranjaD koji& se pove!uju ra!li$ite vrste in'or&a ija: D#o2e se po volji odabrati bilo koji pred&et koji e trenuta$no i auto&atski odabrati bilo koji drugi.D Taj pro es Dspajanja dvaju pred&etaD, nagla%ava (us., Dva2na je stvarD.><
><

Mannevar (us., D5s *e #a0 T.ink,D A&/an&ic Mon&(/3% srpanj 1A>9.

Svoji& je &e&ePo& (us. anti ipirao kako osobno ra$unalo tako i .iper&edijski sustav *orld *ide *eba. Njegov $lanak nada.nuo je &noge od prvi. projektanata .ardvera i so'tvera !a +/, uklju$ujui i neke od prvi. ljudi koji su se posvetili .ipertekstu kao %to su slavni in2enjer in'or&atike 8ouglas Bngelbart i i!u&itelj 40per/arda (ill 5tkinson. No, iako se (us.ova vi!ija ispunila preko svake &jere koja se &ogla !a&isliti !a njegova 2ivota - danas s&o potpuno okru2eni &e&ePovi& poto&stvo& - proble& koji je (us. nakanio rije%iti, in'or&a ijsko preoptereenje, i dalje nas &u$i. Ntovi%e, gore je no ikad. )ako je pri&ijetio 8avid 6ev0, D$ini se da ra!voj osobni. digitalni. in'or&a ijski. sustava i globalnog .iperteksta nije rije%io proble& %to ga je (us. identi'i iraoF pogor%ao ga je.D>? @ledano unatrag, ra!log !a neuspje. $ini se o$igledni&. 8ra&ati$ni& s&anjenje& tro%kova stvaranja, po.rane i dijeljenja in'or&a ija, ra$unalne &re2e su unutar na%eg dosega stavile &nogo vi%e in'or&a ija no %to s&o i& ikada i&ali &ogunosti pristupiti. 5 &oni alati !a otkrivanje, 'iltriranje i distribu iju in'or&a ija, koje su ra!vile tvrtke poput @ooglea, osigurale su da e na& rijeka in'or&a ija koje nas neposredno !ani&aju dovijeka biti preko grla - i u koli$ina&a koje su !natno prevelike !a kapa itet na%eg &o!ga. )ako se pobolj%avaju te.nologije obrade podataka, kako na%i alati !a pretra2ivanje i pregledavanje postaju sve pre i!niji, buji a relevantni. in'or&a ija jo% vi%e ja$a. Mi%e stvari koje nas !ani&aju postaje na& vidljivi&a. "n'or&a ijsko preoptereenje postalo je stalno& boljko&, a na%i poku%aji da je !alije$i&o sa&o je pogor%avaju. Jedini na$in da se s njo&e nosi&o je da jo% vi%e gleda&o u&jesto da $ita&o tekst, kad $ita&o da $ita&o dijagonalno, da se jo%
8avid #. 6ev0, OTo @ro, in *isdo&: Mannevar (us., "n'or&ation Overload, and t.e 6i'e o' 6eisure,D !roceedin's o* &(e F&( AIM5IEEE=I- Goin& Ion*erence on Mi'i&a/ ?i6raries% 2009, 2?1-?3.
>?

vi%e oslanja&o na na%e divno spretne i okretne strojeve koji su i!vor istog tog proble&a. 8anas Dna& je dostupno vi%e in'or&a ija nego ikad prijeD, pi%e 6ev0, Dali i&a&o jo% &anje vre&ena da i. upotrijebi&o - a posebno jo% &anje da i. upotrijebi&o s bare& neko& dubino& pro&i%ljanjaD.>A Sutra e situa ija biti jo% gora. Neko se s.vaalo da je najdjelotvorniji 'ilter ljudske &isli vrije&e. DNajbolje pravilo $itanja bit e &etoda prirode, a ne &e.ani$ka &etodaD, napisao je B&erson u svo& $lanku D)njigeD i! 1?9?. godine. Svi pis i &oraju prepustiti Dsvoj rad &udro& u.u Mre&ena, koje sporo va2e, i !a deset godina od &ilijuna e strani a ponovno otisnuti sa&o jednu. Zati& &u se opet sudi, i kad ga i!viju svi ti vjetrovi &i%ljenja, nakon te sjajne selek ije ponovno e se otisnuti !a dvadeset i opet !a stotinu godinaID 90 #i vi%e ne&a&o strpljenja $ekati sporo i ob!irno vijanje vre&ena. ; svako& s&o trenutku potopljeni pod in'or&a ija&a od neposrednog interesa, i ne&a&o puno i!bora nego prepustiti se auto&ati!irani& 'iltri&a, koji pak trenuta$no i!daju propusni e novo& i popularno&. Na #re2i, vjetrovi &nijenja postaju oluje. )ad je vlak iskr ao svoj teret u2urbani. ljudi i kad ga je njegov parni stroj i!vukao i! stani e /on ord, 4a,t.orne se poku%ao, be! &nogo uspje.a, vratiti svo&e duboko& stanju kon entra ije. Skrenuo je pogled na &ravinjak podno svoji. nogu i Dpoput !lona&jernog du.aD, naba ao par !rna pijeska tako da &u !atrpa ula!. @ledao je kako se Djedan od stanovnikaD, vraajui se s Dnekog javnog ili privatnog poslaD, &u$i da ra!u&ije %to &u se dogodilo s do&o&: D)akvo i!nenaGenje, kakva strka, kakva !bunjenost u&a, sve se to i!ra2ava u njegovi& pokreti&aI )ako &u &ora biti neobja%njivo djelo koje je dovelo do te nesreeID
>A 90

"bid. Halp. *aldo B&erson, D(ooks,D A&/an&ic Mon&(/3% sije$anj 1?9?,

5li 4a,t.orne je ubr!o odvratio &isli od nevolja &rava. +ri&ijetiv%i pro&jenu u treperenju sjene i sun a, pogledao je uvis pre&a obla i&a Dra%trkani&a po nebuD i u nji.ovi& je pro&jenjivi& obli i&a gledao Dra!valjene ru%evine utopije jednog sanjaraD. 5&eri$ka udruga !a pro&i anje !nanosti 200<. je godine po!vala 6arr0ja +agea da odr2i uvodni govor na nje!inoj godi%njoj kon'eren iji, najpresti2nije& sastanku !nanstvenika $itave dr2ave. +ageov govor sveo se na nepripre&ljeno naklapanje, ali je pru2io 'as inantan uvid u u& &ladog podu!etnika. Jo% jedno& nala!ei nada.nue u analogiji, s publiko& je podijelio svoje viGenje ljudskog 2ivota i intelekta. D#oja je teorija da, ako pogledate svoj progra&, svoju 8N), ona ko&pri&irana i&a oko 300 &egabajtaD, re$e on, Di utoliko je &anja od bilo kojeg &odernog operativnog sustava, &anja od 6inuPa i *indo,sa ... a to po de'ini iji uklju$uje i po$etno pokretanje va%eg &o!ga. Zna$i, va%i progra&ski algorit&i vjerojatno nisu previ%e ko&pli iraniF Vinteligen ijaW se vjerojatno vi%e odnosi na neko ope i!ra$unavanje.D91 8igitalno ra$unalo odavna je !a&ijenilo sat, rijeku i tvorni$ki stroj i stupilo na &jesto na%e o&iljene &eta'ore kojo& obja%njava&o ustroj i rad &o!ga. Na% &o!ak ve toliko rutinski opisuje&o ter&ini&a i! ra$unarstva da vi%e ni ne pri&jeuje&o da govori&o &eta'ori$ki. E" sa& sa& vi%e od nekoliko puta u knji!i spo&enuo &o2dane DsklopoveD, DspojeveD, Dula!ne podatkeD i Dprogra&eD.C No, +ageovo gledi%te je ekstre&no. Njega &o!ak ne podsjea na ra$unaloF on jest ra$unalo. Njegova pretpostavka u ogro&noj &jeri obja%njava !a%to @oogle i!jedna$uje inteligen iju
6arr0 +age, uvodni govor na @odi%njoj kon'en iji 555S, San =ran is o, 13. velja$e 200<, ne>s.cne&.com50C1C=9@8=C0C188E.(&m/.
91

s e'ikasno%u pri obradi podataka. 5ko su na%i &o!govi ra$unala, onda se inteligen ija &o2e svesti na pitanje produktivnosti - kako %to br2e provui %to vi%e podataka kro! taj veliki $ip u na%oj lubanji. 6judska inteligen ija vi%e se ne &o2e ra!lu$iti od strojne. +age od sa&og po$etka gleda na @oogle kao na u&jetnu inteligen iju u e&brionalno& obliku. DZavr%na ver!ija @ooglea bit e u&jetna inteligen ijaD, rekao je u jedno& intervjuu 2000. godine, dugo prije no %to e i&e njegove tvrtke ui u opi je!ik. D; ovo& trenutku nis&o ni bli!u to&e da to postigne&o. #eGuti&, postupno se &o2e&o pribli2avati to& ilju, i &i se u osnovi ti&e i bavi&o.D 92 ; govoru odr2ano& 200:. na Stan'ordu, oti%ao je jo% &alo dalje u opisu a&bi ije njegove tvrtke: DSavr%en pretra2iva$ki stroj je ne%to %to je toliko pa&etno kao $ovjek - ili pa&etnije.D9: Serge0 (rin, koji ka2e da je po$eo pisati progra&e i! u&jetne inteligen ije u srednjoj %koli, dijeli entu!ija!a& svog partnera !a stvaranje istinskog &isleeg stroja.9> DJasno je, kad bi va& sve in'or&a ije na svijetu bile i!ravno ukop$ane u &o!ak, ili u u&jetni &o!ak koji je pa&etniji od va%eg &o!ga, da bi va& bilo bolje u 2ivotuD, rekao je 200>. novinaru Ne>s>ee$a.FF ; televi!ijsko& intervjuu dano& otprilike u isto vrije&e, (rin ide jo% dalje i ka2e da e Dsavr%en pretra2iva$ki strojD jako sli$iti 456-u Stanle0a )ubri ka. D"ako, naravnoD, rekao je, Dne bi &orao i&ati bug poput 456-a, koji pobije stanovnike sve&irskog broda. 5li to&e &i te2i&o, i &isli& da s&o prevalili dio puta u to& s&jeru.D93
5 ade&0 o' 5 .ieve&ent, D"ntervie,: 6arr0 +age.D Ha .ael 4anle0, D=ro& @oogol to @oogle: /o-'ounder Heturns,D -&an*ord Mai/3% 12. velja$e 200:. 9> 5 ade&0 o' 5 .ieve&ent, D"ntervie,: 6arr0 +age.D 99 Steven 6e,, D5ll Bves on @oogle,D Ne>s>ee$% 12. travnja 200>. 93 Spen er #i .aels, DT.e Sear . Bngine T.at /ould,D Ne>s+our >i&( Gim ?e(rer% 2A. studenog 2002.
9: 92

7elja da se stvori sustav u&jetne inteligen ije sli$an 456-u veini ljudi &o2e biti $udna. No, !a dvoji u ko&pjutera%a koji raspola2u gole&i& koli$ina&a gotovine i i&aju &alu vojsku progra&era i in2enjera na platno& spisku, ta a&bi ija je prirodna, $ak i vrijedna divljenja. Hadei na projektu koji je u osnovi !nanstven, @oogle je &otiviran 2eljo& da se, rije$i&a Bri a S .&idta, Dupotrijebi te.nologija !a rje%avanje proble&a koji nikad prije nisu rije%eniD,9< a u&jetna inteligen ija je u to& polju najte2i otvoreni proble&. Za%to (rin i +age ne bi .tjeli biti oni koji e ga !atvoritiL Oni, &eGuti&, olako pretpostavljaju da e na& Dsvi&a biti boljeD ako svoje& &o!gu pridoda&o u&jetnu inteligen iju, ili ga $ak njo&e nado&jesti&o. Ta pretpostavka podjednako u!ne&iruje i otkriva. Ona nagla%ava $vrstou i neupitnost s koji&a se @oogle dr2i svog tejloristi$kog uvjerenja da je inteligen ija i!la!ni proi!vod nekog &e.ani$kog postupka, ni!a odjeliti. koraka koji se &ogu i!dvojiti, &jeriti i opti&i!irati. D6judska bia se sra&e %to su roGena u&jesto da su napravljenaD, jedno& je pri&ijetio 'ilo!o' dvadesetog stoljea @iint.er 5nders, a u objava&a @oogleovi. osniva$a taj se sra& osjea jednako koliko i njegov poto&ak, a&bi ija. 9? ; @oogleovo& svijetu, a u taj svijet ula!i&o kad s&o na #re2i, &alo je &jesta !a &isaoni &ir dubinskog $itanja i neukroeno vrludanje konte&pla ije. Mi%e!na$nost nije po$etak uvida nego bug koji treba popraviti. 6judski &o!ak je sa&o !astarjeli ko&pjuter koji treba br2i pro esor i vei disk - i bolje algorit&e koji&a e se voditi tok njegovi. &isli. DSve %to ljudska bia $ine da si olak%aju upravljanje ra$unalni& &re2a&a istovre&eno, sa&o i! drugi. ra!loM. Hi .ard #a #anus, D=ull TePt o' @oogle 5nal0st 8a0 +o,erpoint Notes,D blog :e6 9.1 E)p/orer% <. o2ujka 2003, 6/o's.zdne&.com5>e69e)p/orer5.p7089. 9? /itirano u Jean-+ierre 8upu0, On &(e Ori'ins o* Io'ni&ive -cience T(e Mec(aniza&ion o* &(e Mind E/a&bridge, #5: #"T +ress, 200AC, str. Piv.
9<

ga, olak%ava ra$unalni& &re2a&a da upravljaju ljudski& bii&a.D 9A Tako pi%e @eorge 80son u knji!i Mar>in meQu s&rojevima% njegovoj povijesti u&jetne inteligen ije napisanoj 1AA<. godine. Osa& godina nakon i!laska knjige 80son je po!van u @ooglepleP da odr2i govor u spo&en na rad Jo.na von Neu&anna, 'i!i$ara s +rin etona koji je 1A>9, nastavljajui rad 5lana Turinga, i!radio prvi detaljni projekt &odernog ra$unala. 80sona, koji je vei dio 2ivota proveo ra!&i%ljajui o unutarnje& 2ivotu strojeva, posjet @oogleu &orao je odu%eviti. Naposljetku, rije$ je o tvrtki koja je voljna us&jeriti svoje gole&e resurse, uklju$ujui i &noge od najbistriji. in'or&ati$ara svijeta, u stvaranje u&jetnog &o!ga. No, 80son i!la!i i! @oogleplePa !abrinut. +otkraj eseja koji je napisao o to& svo& do2ivljaju, prisjetio se &ra$nog upo!orenja %to ga je Turing ostavio u svo& $lanku DHa$unalni strojevi i inteligen ijaD. ; na%i& poku%aji&a da sagradi&o inteligentne strojeve, napisao je &ate&ati$ar, Dne bis&o s&jeli bogo.ulno u!urpirati Njegovu &o stvaranja du%a, ni%ta vi%e nego kad je rije$ o stvaranju dje e.D 80son prenosi i ko&entar Djednog neobi$no per eptivnog prijateljaD koji je ovaj dao nakon svoje prija%nje posjete @oogleplePu: D;$inilo &i se da je ta udobnost gotovo $e&erna. Sretni !latni retriveri koji na usporenoj sni& i tr$e kro! vodene %tr aljke na travnjaku. 6judi koji si &a%u i os&je.uju se, posvuda igra$ke. "stog sa& trena posu&njao da je tu negdje u &ra$ni& !akut i&a na djelu neko ne!a&islivo !lo. )ad bi vrag do%ao na !e&lju, gdje bi se bolje &ogao sakritiLD30 Ta je reak ija, iako o$igledno ekstre&na, ra!u&ljiva. Sa svojo& nei!&jerno& a&bi ijo&, ogro&ni&
@eorge (. 80son, Mar>in amon' &(e Mac(ines T(e Evo/u&ion o* G/o6a/ In&e//i'ence EHeading, #5: 5ddison-*esle0, 1AA<C, str. 10. 30 @eorge 80son, OTuringOs /at.edral,D Ed'e% 2>. listopada 2009, ed'e.or'58rd@ cu/&ure5d3son1F5d3son@1Finde).(&m/.
9A

bankovni& ra$uno& i i&perijalisti$ki& projekti&a u svijetu !nanja, @oogle je prirodan &edij !a sve na%e stra.ove i na%e 2elje. DNeki ka2u da je @oogle (ogD, pri!nao je Serge0 (rin. D8rugi ka2u da je Sotona.JC0 Nto onda vreba i! &ra$ni. kutaka @oogleplePaL Jes&o li stigli nado&ak dolaska u&jetne inteligen ijeL )u aju li na& na vrata na%i sili ijski gospodariL Mjerojatno ne. +rva akade&ska kon'eren ija posveena potra!i !a u&jetno& inteligen ijo& odr2ana je jo% u ljeto 1A93. - na sveu$ili%tu 8art&out. - i u to se vrije&e $inilo o$iti& da e ra$unala uskoro &oi repli irati ljudsku &isao. #ate&ati$ari i in2enjeri koji su se okupili na to& skupu koji je trajao &jese dana osjeali su, kako su napisali u i!javi, da se Dsvaki aspekt u$enja ili bilo kojeg drugog obilje2ja inteligen ije na$elno &o2e opisati toliko pre i!no da je &ogue napraviti stroj koji e ga si&ulirati.D32 Hadilo se sa&o o to&e da se napi%u pravi progra&i, da se svjesni pro esi u&a pretvore u korake algorita&a. 5li usprkos godina&a i godina&a truda u to& s&jeru, rad ljudske inteligen ije i!&i ao je pre i!no& opisivanju. ; ovi. pola stoljea, koliko je pro%lo od kon'eren ije u 8art&out.u, ra$unala su &unjevito napredovala a ipak su, ljudski& rje$niko&, ostala glupa kao stupovi. Na%i D&isleiD strojevi jo% uvijek ne&aju najbla2eg poj&a o to&e %to &isle. Zapa2anje 6e,isa #u&'orda, da Dnijedan ko&pjuter na osnovi vlastiti. resursa ne &o2e napraviti novi si&bolD ostaje jednako istiniti& danas kao i onog dana kad je i!govoreno 1A3<. godine.3: No, !agovorni i u&jetne inteligen ije nisu odustali,
@reg Jarboe, D5 O=ireside /.atO ,it. @oogleOs Serge0 (rin,D -earc( En'ine :a&c(% 13. listopada 200:, searc(en'ine>a&c(.com581;01;0. 32 M. +a&ela # /ordu k, Mac(ines XO/io T(in$ A !ersona/ InPuir3 in&o &(e +is&or3 and !rospec&s o* Ar&i*icia/ In&e//i'ence ENati k, #5: +eters, 200>C, str. 111. 3: 6e,is #u&'ord, T(e M3&( o* &(e Mac(ine Tec(nics and +uman Meve/opmen& ENe, Kork: 4ar ourt (ra e Jovanovit ., 1A3<C, str. 2AF usp. #it o #a%ini EZagreb: @Z4, 1A?3C.
31

sa&o su pre&jestili 2ari%te pa2nje. ;glavno& su napustili ilj pisanja so'tvera koji repli ira ljudsko u$enje i druge ekspli itne !na$ajke inteligen ije. ;&jesto toga, sada poku%avaju u ra$unalni& sklopovi&a proi!vesti duplikat elektri$ni. signala koji bruje &ilijarda&a neurona &o!ga, vjerujui da e se inteligen ija tada De&ergentnoD pojaviti i! stroja onako kako se u& javlja i! 'i!i$kog &o!ga. 5ko uspijete pogoditi Dope i!ra$unavanjeD, kako je rekao +age, onda e se algorit&i !a inteligen iju napisati sa&i. ; jedno& eseju i! 1AA3. godine %to ga je napisao o nasljeGu )ubri kove 9110% i!u&itelj i 'uturist Ha0 )ur!,eil je ustvrdio da e&o, jedno& kad bude&o &ogli sni&iti &o!ak dovoljno detaljno da Dprepo!na&o ar.itekturu &eGuneuronski. ve!a u ra!li$iti& regija&aD, &oi Dprojektirati si&ulirane neuralne &re2e koje e djelovati na sli$an na$inD. "ako jo% Dne &o2e&o napraviti &o!ak sli$an 456- ovo&D, !aklju$io je )ur!,eil, Dve danas &o2e&o opisati kako e&o to u$initi.D3> Ne&a &nogo ra!loga da vjeruje&o da e se taj novi pristup inkuba iji inteligentnog stroja poka!ati i&alo plodniji& od starog. " on se te&elji na reduktivni& postavka&a. ;!i&a !dravo !a gotovo da &o!ak 'unk ionira u skladu s isti& 'or&alni& &ate&ati$ki& pravili&a kao ko&pjuter - drugi& rije$i&a, da &o!ak i ko&pjuter govore isti& je!iko&. 5li ta pogre%ka je re!ultat na%e 2elje da 'eno&ene koje ne ra!u&ije&o objasni&o ter&inologijo& koju ra!u&ije&o. " sa& Jo.n von Neu&ann upo!oravao nas je da ne postane&o 2rtvo& te gre%ke. D)ad govori&o o &ate&ati iD, napisao je pred kraj 2ivota, D&o2da raspravlja&o o sekundarno& je!iku, sagraGeno& na te&elju pri&arnog je!ika koji se !apravo koristi u na%e& sredi%nje& 2iv$ano& sustavuD. Ntogod bio je!ik 2iv$anog sustava, Don se
8avid @. Stork, ur., +A?Hs ?e'ac3 9110Hs Iompu&er as Mream and Rea/i&3 E/a&bridge, #5: #"T +ress, 1AA3C, str. 139-33.
3>

ne &o2e !na$ajno ra!likovati od onoga %to svjesno i ekspli itno s&atra&o &ate&atiko&.D39 +ogre%no je, osi& toga, ra!&i%ljati o 'i!i$ko& &o!gu i o &islee& u&u kao o !asebni& slojevi&a neke pre i!no projektirane Dar.itektureD. #o!ak i u&, kako su poka!ali pioniri neuroplasti$nosti, istan$ano su protkani i jedno oblikuje drugo. )ako pi%e 5ri S .ul&an u $lanku DZa%to u&ovi ne sli$e ra$unali&aD, objavljeno& 200A. u $asopisu Ne> A&/an&is DSve uka!uje na to da u& nije uredno separirana .ijerar.ija poput ra$unala, nego .ijerar.ija u kojoj se organi!iranost i u!ro$nost isprepliu. +ro&jene u u&u u!rokuju pro&jene u &o!gu, i obratno.D 8a se stvori ra$unalni &odel &o!ga koji bi to$no si&ulirao u&, trebalo bi repli irati Dsvaku ra!inu &o!ga koja utje$e na u& i na koju u& utje$e.D 33 (udui da nis&o ni bli!u to&e da pronikne&o u &o2danu .ijerar.iju, a jo% &anje da ra!u&ije&o kako te ra!ine djeluju i &eGudjeluju, stvaranje u&jetnog u&a e vjerojatno ostati te2njo& sljedei. nara%taja, ako ne i !auvijek. @oogle nije ni (og ni Sotona, a ako u @oogleplePu postoje &ra$ni kut i, oni nisu ni%ta vi%e od .alu ina ija o vlastitoj veli$ini. Ono %to kod osniva$a te tvrtke u!ne&iruje nije nji.ova dje$a$ka 2elja da naprave 'eno&enalno ool stroj koji e &oi nad&udriti svoje tvor e, nego uglavljena kon ep ija ljudskog u&a i! koje takva 2elja proi!la!i.
Jo.n von Neu&ann, T(e Iompu&er and &(e 2rain% drugo i!danje ENe, 4aven, /T: Kale ;niversit0 +ress, 2000C, str. ?2. )ur!iv je von Neu&annov. 33 5ri N. S .ul&an, D*.0 #inds 5re Not like /o&puters,D Ne> A&/an&is% !i&a 200A.
39

9. Pretra$ivanje i pam enje Sokrat je bio u pravu. Otkako su se ljudi navikli !apisivati svoje &isli i $itati &isli %to su i. drugi !apisali, po$inju se sve &anje oslanjati na ono %to su sa&i upa&tili. Ono %to se dotad po.ranjivalo u glavi, sada se &oglo po.raniti na tabli a&a ili svi i&a, ili &edu kori a&a kodeksa. )ako je veliki govornik predvidio, ljudi su sada &ogli Du&jesto da stvari pri!ivaju u sjeanje i! sebe sa&i., sjeanja i!a!ivati i!vanjski& !nakovi&aD. Oslanjanje na vlastito pa&enje dalje se s&anjilo sa %irenje& tiskarskog stroja i ekspan!ijo& nakladni%tva i pis&enosti. )njige i $asopisi, dostupni u javni& knji2ni a&a ili na privatni& poli a&a, postali su doda i&a biolo%kog spre&i%ta u &o!gu. 6judi nisu vi%e &orali sve pa&titi. #ogli su potra2iti gdje to pi%e. 5li to nije ijela pri$a. Sirenje otisnuti. strani a i&alo je jo% jedan u$inak, koji Sokrat nije predvidio ali je lako &ogue da bi ga bio po!dravio. )njige su ljudi&a ponudile daleko vi%e ra!li$iti. $injeni a, &i%ljenja, ideja i pri$a nego %to i& je ikad prije bilo dostupno, a i &etoda i kultura dubinskog $itanja poti ale su upa&ivanje tiskani. in'or&a ija. Seviljski biskup "!idor u sed&o& stoljeu pri&ijetio je kako $itanje Di!rekaD &islila a u knjiga&a Dote2ava nji.ovo i!&i anje i! sjeanjaD.1 (udui da je svatko bio slobodan !a rtati
1

/itirano u 5lberto #anguel, A +is&or3 o* Readin' ENe, Kork: Miking, 1AA3C,

str. >A.

vlastiti put $itanja i odrediti svoj raspored pred&eta koje ra!&atra, individualno pa&enje je postalo u &anjoj &jeri dru%tveno deter&inirani& konstrukto& a u veoj &jeri te&elje& vlastite spe i'i$ne perspektive i osobnosti. Nada.nuti knjigo&, ljudi su na sebe po$eli gledati kao na autore vlastiti. sjeanja. S.akespeare na 4a& letova usta svoje sjeanje na!iva Dknjigo& i svesko& &oga &o!gaD. (rinui se da bi pisanje &oglo one&oati pa&enje, Sokrat je, kako ka2e talijanski ro&ansijer i !nanstvenik ;&berto B o, i!ra!io Djedan vje$ni stra.: stra. da e te.ni$ka dostignua dokinuti ili uni%titi ne%to %to s&atra&o drago jeni&, plodni&, ne$i& %to !a nas predstavlja vrijednost po sebi, i to duboko du.ovnu vrijednostD. Stra. se u ovo& slu$aju poka!ao pro&a%eni&. )njige pru2aju dodatak pa&enju, ali, kako to 'or&ulira B o, i Dpoti$u i pobolj%avaju pa&enje - ne narkoti!iraju gaD.2 Ni!o!e&ski .u&anist Bra!&o Hoterda&ski u svo& ud2beniku i! 1912. naslovljeno& O izo6i/ju nagla%ava pove!anost $itanja i pa&enja. Svoje je u$enike poti ao da pi%u anota ije knjiga slu2ei se Dprikladni& !nakie&D koji& e obilje2iti Dpojavljivanja upe$atljivi. rije$i, ar.ai$ne ili posve nove dik ije, stilski briljantna &jesta, i!reke, pri&jere i druge pri&jedbe vrijedne da se upa&teD. S&atrao je da bi svaki u$enik i u$itelj trebao voditi dnevnik bilje2aka koji e organi!irati te&atski Dtako da kad god naiGe na ne%to vrijedno da se !api%e, &o2e to unijeti u odgovarajui odjeljakD. +repisivanje ti. odlo&aka u $isto te nji.ovo redovito ponavljanje osigurali bi da ostanu netaknuti u pa&enju. Na te je odlo&ke trebalo gledati kao na Dneku vrstu vijeaD koje se, ubrano sa strani a knjiga, $uva na strani a&a sjeanja.:
;&berto B o: DOd "nterneta do @utenbergaD, predavanje na Talijanskoj akade&iji !a napredne studije u 5&eri i odr2ano 12. studenog 1AA3. um6er&oeco. com5en5*rom=in&erne&=&o='u&en6er'=0<<C.(&m/. : /itirano u 5nn #oss, !rin&ed Iommonp/ace=2oo$s and &(e -&ruc&urin' o* Renaissance T(ou'(& EOP'ord: OP'ord ;niversit0 +ress, 1AA3C, str. 102->.
2

Bra!&o, koji je kao %kolara nai!ust pa&tio nepregledne strani e knjiga, uklju$ujui jelokupna djela pjesnika 4ora ija i dra&ati$ara Teren ija, nije preporu$ivao pa&enje radi pa&enja sa&og, ili kao &e.ani$ku vje2bu reten ije $injeni a. Za njega je pa&enje bilo &nogo vi%e od pukog sredstva po.rane. Ono je bilo prvi korak u postupku sinte!e, koji navodi na dublje i osobnije ra!u&ijevanje onoga %to $ita&o. Mjerovao je, kako obja%njava povjesni$arka Brika Hu&&el, da bi $ovjek trebao Dprobaviti ili pounutriti ono %to u$i, te ra!&i%ljati o to&e u&jesto da ropski reprodu ira po2eljne odlike autora koji bi &u bio u!orD. 8aleko od toga da bude &e.ani$ki, be!u&an postupak, Bra!&ov na$in pa&enja koristio je u& u punini. On je !a.tijevao, pi%e Hu&&el, Dkreativnost i &o prosudbeD.> ; Bra!&ovo& se savjetu $uje pri!vuk Hi&ljanina Seneke, koji je bitnu ulogu %to je pa&enje i&a u $itanju i &i%ljenju takoGer opisivao &e.ani$ko& &eta'oro&: DTrebali bis&o se ugledati na p$eleD, pisao je Seneka, Di u !asebni& odjelj i&a dr2ati ono %to s&o prikupili $itajui ra!norodne stvari, jer e se tako po.ranjene bolje o$uvati. Zati& bis&o, &arno se poslu2iv%i svi& sredstvi&a na%e prirodne darovitosti, trebali i!&ije%ati sve te ra!li$ite nektare %to s&o i. ku%ali, i pretvoriti i. u jedinstvenu slatku tvar, i to tako da se doi&a posve ra!li$ito& od svog i!vornog stanja $ak i kad je o$igledno odakle potje$e.D9 +a&enje je, !a Seneku i !a Bra!&a, u jednakoj &jeri kotao koliko i spre&nik. Ono je vi%e od !broja upa&eni. stvari. Na neki na$in, ono je ne%to novo, su%tina jednog jedinstvenog ja. Bra!&ova preporuka da svaki $itatelj vodi dnevnike sa !apisi&a itata vrijedni. pa&enja slijedila se naveliko i na%iroko, i s veliki& entu!ija!&o&. Takve su knji2i e, kasnije
Brika Hu&&el, DBras&us, 8esideriusD, u !(i/osop(3 o* Educa&ion% ur. J. J. /.a&bliss ENe, Kork: @arland, 1AA3C, str. 1A?. 9 /itirano u #oss, !rin&ed Iommonp/ace=2oo$s% str. 12.
>

su i. na!vali Dknjiga&a opi. &jestaD ili sa&o Dopi& &jesti&aD, postale stalni& pratio e& renesansnog %kolovanja. Svaki je u$enik pisao svoju.3 8o seda&naestog stoljea nji.ova se upotreba pro%irila i i!van %kole. )njige opi. &jesta po$ele su se s&atrati nu2ni& instru&enti&a !a njegovanje obra!ovanog u&a. =ran is (a on 132:. pri&jeuje da Dte%ko da i%ta &o2e biti korisnijeD kao Dpou!dan po&onik pa&enjuD od Ddobrog i u$enog Sa2etka opi. &jestaD. +o&a2ui !adr2avanju pisani. djela u pa&enju, pisao je (a on, uredno voGena knjiga opi. &jesta Dpru2a oslona stvarala%tvuD. < /ijelo je osa&naesto stoljee, s&atra pro'esori a lingvistike na 5&eri$ko& sveu$ili%tu Nao&i (aron, Dgospodinova knjiga opi. &jestaD slu2ila Di kao po&agalo i kao kronika njegova intelektualnog ra!vojaD.? +opularnost knjiga opi. &jesta splasnula je kad se 2ivot ubr!ao u devetnaesto& stoljeu, da bi do sredine dvadesetog stoljea i sa&o pa&enje po$elo i!la!iti i! &ode. +rogresivni edukatori protjerali su tu praksu i! u$ioni a kao relikt jednog &anje prosvijeenog vre&ena. ; ono&e %to se dugo s&atralo poti ajni& !a kreativnost i stvaranje osobni. uvida, sada se vidjela barijera &a%tovitosti a !ati& i puko rasipanje &entalne energije. 8ola!ak novi. &edija po.rane i !apisivanja u pro%lo& stoljeu - audio i videovrp i, &ikro'il&ova i &ikro'i%ova, 'otokopirni. strojeva, kalkulatora, ko&pjuterski. diskova - uvelike je pro%irio opseg i dostupnost &e&orije, Du&jetnog sjeanjaD. +repu%tanje in'or&a ija vlastito& u&u i!gledalo je sve &anje i &anje bitno. 8ola!ak be!grani$ni. i lako pretra2ivi. banaka
#oss pi%e da je Dknjiga opi. &jesta bila dio ini ijalnog intelektualnog iskustva svakog %kolar aD u renesansi. !rin&ed Iommonp/ace=2oo$s% str. viii. < =ran is (a on, T(e :or$s o* Lrancis 2acon% sv. >, ur. Ja&es Spedding, Hobert 6eslie Bllis, i 8ouglas 8enon 4eat. E6ondon: 6ong&an, 1?9?C, str. >:9. ? Nao&i S. (aron, A/>a3s On ?an'ua'e in an On/ine and Mo6i/e :or/d EOP'ord: OP'ord ;niversit0 +ress, 200?C, str. 1A<.
3

podataka "nterneta donijelo je daljnji od&ak, ne sa&o u na$inu na koji gleda&o na upa&ivanje nego i u na$inu na koji gleda&o sa&o pa&enje. #re2a se br!o po$ela s&atrati nado&jestko&, ne vi%e sa&o dodatko&, osobno& pa&enju. 6judi danas rutinski govore o u&jetnoj &e&oriji kao da je nera!lu$iva od biolo%kog pa&enja. /live T.o&pson, pisa u &aga!inu :ired% govori o #re 2i kao o Di!vanbrodsko& &o!guD koji preu!i&a ulogu %to ju je prije i&ala unutarnja &e&orija. D@otovo sa& odustao od toga da se trudi& i%ta upa&titiD, ka2e on, Djer trenuta$no &ogu doi do in'or&a ija na "nternetuD. DTi&e %to iskr ava&o podatke u sili ij, oslobaGa&o svoju sivu tvar !a u2e OljudskeO !adae poput diskutiranja i &a%tanja.D A 8avid (rooks, popularni kolu&nist Ne> ,or$ Timesa% dola!i do sli$nog !aklju$ka. D#islio sa& da je $arolija in'or&a ijskoga doba u to&e da na& o&oguuje da !na&o vi%eD, pi%e on, Dali onda sa& s.vatio da je $arolija in'or&a ijskoga doba u to&e %to na& o&oguuje da !na&o &anje. Ono na& pru2a vanjske kognitivne sluge - sili ijske sustave pa&enja, &re2ne suradni$ke 'iltre, algorit&e !a odreGivanje potro%a$ki. pre'eren ija i u&re2eno !nanje. Sada &o2e&o uposliti te sluge i rasteretiti sebe.D10 +eter Suder&an, koji pi%e !a $asopis American -cene% tvrdi da, s na%i& &anje-vi%e stalni& ve!a&a na "nternet, Dvi%e nije osobito e'ikasno upotrebljavati &o!ak !a po.ranu in'or&a ijaD. +a&enje bi, ka2e on, sada trebalo 'unk ionirati kao jednostavno ka!alo, koje nas upuuje na &jesta na *ebu na koji&a &o2e&o lo irati in'or&a ije koje na& trebaju i kada na& trebaju: DZa%to pa&titi sadr2aj jedne knjige kad &o2ete upotrijebiti svoj &o!ak da upa&ti kratki put do ijele knji2ni eL ;&jesto da in'or&a ije pa&ti&o, sada i. digitalno po.ranjuje&o i sa&o pa&ti&o %to s&o
A 10

/live T.o&pson, DKour Outboard (rain )no,s 5llD. :ired% listopad 200<. 8avid (rooks, OT.e Outsour ed (rainD, Ne> ,or$ Times% 23. listopada 200<.

po.ranili.D )ako nas *eb Du$i &isliti sli$no sebiD, ka2e on, na kraju e&o !avr%iti na to&e da dr2i&o Dprili$no &alo dubinskog !nanjaD u vlastitoj glavi.11 8on Taps ott, pisa o te.nologiji, i&a i grublju 'or&ula iju. Sada kad sve &o2e&o potra2iti Djedni& kliko& u @oogleuD, ka2e on, Dpa&enje dugi. odlo&aka ili povijesni. $injeni aD postaje suvi%no. +a&enje je Dgubitak vre&enaD.12 To, da s&o pri.vatili !a&isao da ra$unalne ba!e podataka &ogu 'unk ionirati kao nado&jestak !a osobno pa&enje, ne i!nenaGuje previ%e. To je vr.una stoljetnog po&aka u popularno& stavu pre&a u&u. )ako su strojevi koji&a po.ranjuje&o podatke postajali sve opse2niji, 'leksibilniji i respon!ivniji, po&alo s&o se naviknuli na !a&agljivanje ra!like i!&eGu u&jetne &e&orije i biolo%kog pa&enja. No, svejedno je rije$ o veo&a neobi$no& ra!voju dogaGaja. Za&isao da bi se pa&enje &oglo DprepustitiD, kako ka2e (rooks, neko& ili ne$e& drugo&, bila bi nepoj&ljiva u svako& drugo& trenutku povijesti. Za stare @rke, pa&enje je bilo bo2i a: #ne&osina, &ajka #u!a. Za 5ugustina, ono je bilo Dri!ni a nebrojeni. slikaD koja !r ali &o (oga u $ovjeku. 1: )lasi$no gledi%te ostalo je uvrije2eno kro! $itav srednji vijek, renesansu i prosvjetiteljstvo - dapa$e, sve do pred kraj devetnaestog stoljea. )ad je 1?A2. u svo& predavanju skupini nastavnika *illia& Ja&es i!javio da je Du&ijee pa&enja u&ijee &i%ljenjaD, ti&e se sa&o po!ivao na ne%to opepo!nato.1> 8anas njegove rije$i !vu$e staro&odno. Ne sa&o da je pa&enje
+eter Suder&an, DKour (rain "s an "ndePD, American -cene% 10. svibnja 200A, &(eamericanscene.com5911<51F50053our=6rain=is=an=inde). 12 5lePandra =rean, D@oogle @eneration 4as No Need 'or Hote 6earningD, Times E6ondonC, 2. prosin a 200?F i 8on Taps ott, @ro,n Up Mi'i&a/ ENe, KorkF # @ra,-4ill, 200AC, str. 119. 1: 5urelije 5ugustin, Ispovijes&i% prev. Stjepan 4osu EZagreb: )r%anska sada%njost, 1A?2C, str. 21>-2:0. 1> *illia& Ja&es, Ta/$s &o Teac(ers on !s3c(o/o'3 And &o -&uden&s on -ome o* ?i*eHs Idea/s ENe, Kork: 4olt, 1A03C, str. 1>:.
11

i!gubilo svoju bo2ansku priroduF ono je dobrano na putu da i!gubi i svoju ljudsku prirodu. #ne&osina je postala &a%ina. +o&ak u na%e& gledanju na pa&enje jo% je jedna &ani'esta ija pri.vaanja &eta'ore kojo& se &o!ak prika!uje kao ra$unalo. 5ko biolo%ko pa&enje i sjeanje 'unk ioniraju kao disk u ko&pjuteru i po.ranjuju djelie podataka na !adana &jesta te i. do.vaaju kao ula!ne podatke !a i!ra$une, onda preba ivanje ti. kapa iteta po.rane na *eb nije sa&o &ogue nego je, kako tvrde T.o&pson i (rooks, oslobadajue. *eb na& nudi &nogo vi%e prostora a prito& oslobaGa prostor u na%e& &o!gu !a vrednije, pa $ak i DljudskijeD i!ra$une. Svoju privla$nost ta analogija duguje svojoj jednostavnosti, a svakako !vu$i D!nanstvenijeD od ideje da je na%e pa&enje nalik knji!i pre%anog vijea ili &edu u ko%ni i. No, s to& novo&, postinternetsko& kon ep ijo& ljudskog pa&enja postoji i jedan proble&. +ogre%na je. Nakon %to je rani. 1A<0-i. de&onstrirao da se Dsinapse &ijenjaju s iskustvo&D, Bri )andel je jo% godina&a i dalje eksperi&entirao sa sonda&a u 2iv$ano& sustavu &orskog pu2a. No, sredi%te pa2nje &u se pro&ijenilo. Mi%e se nije bavio sa&o 2iv$ani& okida$i&a jednostavni. re'leksni. reak ija, kao %to je uvla$enje %krga kad i. se dotakne, nego &nogo ko&pli iraniji& pitanje&: kako &o!ak po.ranjuje in'or&a ije kao sjeanja. )andelu je bilo osobito stalo do toga da rasvijetli jednu od glavni. i naj!aku$astiji. !agonetki u neuro!nanosti: kako to$no &o!ak pretvara kratkoro$na sjeanja, kakva sve vrije&e prola!e kro! na%e radno pa&enje, u dugoro$na sjeanja koja na& &ogu ostati !a ijeli 2ivotL Jo% od kraja devetnaestog stoljee neurolo!i i psi.olo!i !naju da na% &o!ak sadr2i vi%e vrsta pa&enja. Nje&a$ki je

psi.olog 4er&ann Bbbing.aus 1??9. proveo is rpljuju ni! pokusa, sa& bivajui svoji& jedini& ispitaniko&, u koji&a je trebalo upa&titi dvije tisue bes&isleni. rije$i. +oka!alo se da sposobnost da !adr2i rije$ u sjeanju postaje ja$o& %to vi%e puta prou$i tu rije$, te da je &nogo lak%e upa&titi %est rije$i odjedno& nego dvanaest rije$i odjedno&. Sa!nao je i da se pro es !aboravljanja sastoji od dvije 'a!e. Meina rije$i koje je prou$avao vrlo bi br!o i%$e!nula i! sjeanja, unutar sat vre&ena nakon %to bi i. ponovio, ali jedan &anji dio bio ostao !apa&en &nogo dulje - te je rije$i !aboravljao postupno. He!ultati Bbbing.ausovi. ispitivanja naveli su 1?A0. *illia&a Ja&esa na !aklju$ak da postoje dvije vrste sjeanja: Dpri&arna sjeanjaD, koja ispare i! u&a ubr!o nakon dogaGaja !bog kojeg su nastala, i Dsekundarna sjeanja, koja &o!ak &o2e !adr2ati beskona$no dugo.19 Otprilike u to vrije&e, istra2ivanja provedena na boksa$i&a poka!ala su da udar i u glavu &ogu dovesti do retrogradne a&ne!ije, kojo& se bri%u sva sjeanja nastala u pret.odni. nekoliko &inuta ili sati, dok starija sjeanja ostaju netaknuta. "sti je 'eno&en uo$en u epilepti$ara nakon napada. Takva su opa2anja i&pli irala da sjeanja, $ak i ona sna2na, na neko krae vrije&e nakon nastanka ostaju nestabilna. Jinilo se da je potrebno stanovito vrije&e da se pri&arna, ili kratkoro$na sjeanja pretvore u sekunda&a, ili dugoro$na. Tu je pretpostavku potvrdilo istra2ivanje koje su provela druga dva nje&a$ka psi.ologa, @eorg #iiller i 5l'ons +il!e ker kasni. 1?A0-i.. ; varija iji Bbbing.ousovi. pokusa, !atra2ili su od skupine ljudi da upa&te skup bes&isleni. rije$i. 8an poslije dali su grupi test na koje& se poka!alo da se ispitani i be! te%koa sjeaju !adani. rije$i. "stra2iva$i su !ati& proveli isti pokus na drugoj grupi ljudi, sa&o %to
19 M. Bri H. )andel, In -earc( o* Memor3 T(e Emer'ence o* a Ne> -cience o* Mind (Ne> ,or$ Norton, 2003C, sir. 20?-10.

su nji&a !adali da upa&te jo% jedan skup rije$i neposredno nakon prvoga. Na testiranju sljedeeg dana, ova grupa nije uspjela upa&titi pri&a&i skup rije$i. +oto& su #iiller i +il!e ker proveli !avr%nu varijantu ispitivanja: trea grupa ispitanika je pa&tila prvi skup rije$i a !ati& su nakon dva sata stanke dobili drugi skup rije$i. Ta se grupa, poput prve, sljedeeg dana s lakoo& sjeala prvog skupa rije$i. #iiller i +il!e ker su !aklju$ili da je potrebno oko sat vre&ena da se u &o!gu sjeanja u$vrste, ili DkonsolidirajuD. )ratkoro$na sjeanja ne postaju od&a. dugoro$na, a postupak nji.ove konsolida ije je osjetljiv. Svako njegovo naru%avanje, bilo da vas netko odala&i u glavu ili da va& se skrene pa2nja na ne%to drugo, &lada sjeanja &o2e pobrisati i! u&a.13 )asnija su istra2ivanja potvrdila postojanje kratkoro$ne i dugoro$ne 'or&e pa&enja te su donijela daljnje doka!e va2nosti 'a!e konsolida ije u kojoj se prva pretvaraju u druga. 6ouis =lePner, neurolog sa Sveu$ili%ta +enns0lvania, 1A30-i. je godina do%ao do jednog osobito intrigantnog otkria. Nakon %to je u &i%eve ubri!gao antibiotik koji prije$i stani a&a da proi!vode proteine, otkrio je da 2ivotinje nisu u stanju stvarati dugoro$na sjeanja Eo to&e kako i!bjei strujni udar u labirintuC, ali svejedno &ogu stvarati kratkoro$na sjeanja. +osljedi a je bila jasna: dugoro$na sjeanja nisu tek ja$i oblik kratkoro$ni.. Ta dva tipa pa&enja uklju$uju ra!li$ite biolo%ke pro ese. +o.rana dugoro$ni. sjeanja !a.tijeva sinte!u novi. proteina. +o.rana kratkoro$ni. je ne !a.tijeva.1< Nada.nut svoji& prija%nji& pokusi&a na 5pl0sia&a, )andel je anga2irao ekipu daroviti. istra2iva$a, &edu koji&a i 'i!iolo%ke psi.ologe i stani$ne biologe, da &u po&ognu doku$iti kako 'i!i$ki 'unk ioniraju kratkoro$no i dugoro$no
"bid., str. 210-11. 6ouis (. =lePner, Jose'a (. =lePner, i Hi .ard (. Hoberts, D#e&or0 in #i e 5nal0!ed ,it. 5ntibioti sD, -cience% 199 E1A3<C: 1:<<-?:.
1< 13

pa&enje. DStani u po stani uD, po$eli su po&no pratiti tok 2iv$ani. signala &orskog pu2a dok se 2ivotinja u$ila prilagodavati vanjski& podra2aji&a, ubodi&a i elektro%okovi&a.1? ;br!o su potvrdili ono %to je opa!io Bbbing.aus: %to se koji do2ivljaj vi%e puta ponovi, dulje e potrajati sjeanje na njega. +onavljanje poti$e konsolida iju. )ad su prou$ili 'i!iolo%ke u$inke ponavljanja na pojedina$ne neurone i sinapse, otkrili su ne%to !apanjujue. Ne sa&o da se pro&ijenila kon entra ija neurotrans&itera u sinapsa&a, $i&e se i!&ijenila snaga postojei. ve!a &edu neuroni&a - i! neurona su i!rasli novi sinapti$ki !avr%e i. Stvaranje dugoro$ni. sjeanja, drugi& rije$i&a, uklju$uje ne sa&o bioke&ijske, nego i anato&ske pro&jene. To obja%njava, s.vatio je )andel, !a%to su !a konsolida iju sjeanja potrebni novi proteini. +roteini i&aju klju$nu ulogu u nastanku strukturni. pro&jena u stani a&a. 5nato&ske pro&jene u relativno jednostavni& sklopovi&a pa&enja &orskog pu2a bile su veo&a opse2ne. ; jedno& slu$aju, istra2iva$i su prona%li da je jedan osjetni neuron i&ao neki. 1:00 sinapti$ki. ve!a s oko dvadeset i pet drugi. neurona prije nego se konsolidiralo dugoro$no pa&enje. Sa&o oko >0Z ti. ve!a bilo je aktivno - drugi& rije$i&a, slale su signale proi!vodei neurotrans&itere. Nakon %to se o'or&ilo dugoro$no sjeanje, broj sinapti$ki. ve!a vi%e se nego udvostru$io na oko 2<00, a udio aktivni. se poveao s $etrdeset na %e!deset posto. Nove sinapse su se !adr2ale dok god je bilo sjeanja. )ad su istra2iva$i pustili da sjeanje i!blijedi - prestali su ponavljati do2ivljaj - broj sinapsi je na kraju pao na oko 1900. Jinjeni a da broj sinapsi ostaje &alo vei nego %to je bio u po$etku, $ak i kad sjeanje i%$e!ne, po&a2e objasniti !a%to je lak%e nau$iti ne%to drugi put.
1?

)andel, In -earc( o* Memor3% str. 221.

; novoj rundi pokusa s 5pl0sio&, kako pi%e )andel u svoji& &e&oari&a ; potra!i !a sjeanje&, Dprvi put s&o vidjeli da broj sinapsi u &o!gu nije nepro&jenjiv - broj i& se &ijenja kako u$i&oI Ntovi%e, dugoro$no pa&enje traje onoliko dugo koliko se !adr2e anato&ske pro&jene.D To je istra2ivanje nadalje otkrilo osnovnu 'i!iolo%ku ra!liku &eGu ta dva tipa pa&enja: D)ratkoro$no pa&enje dovodi do pro&jene 'unk ije sinapse te ja$a ili slabi postojee ve!eF dugoro$no pa&enje !a.tijeva anato&ske pro&jene.D1A )andelovi nala!i savr%eno se uklapaju s oni& %to su o neuroplasti$nosti otkrili #er!eni . i drugi. 8aljnji pokusi posve su jasno poka!ali da bioke&ijske i strukturne pro&jene do koji. dovodi konsolida ija sjeanja nisu spe i'i$ne !a &orske pu2eve. One se dogaGaju i u &o!govi&a drugi. 2ivotinja, uklju$ujui pri&ate. )andel i njegovi kolege otkrili su neke od tajni pa&enja na stani$noj ra!ini. Sada su po2eljeli !ai dublje - na &olekularne pro ese unutar stani a. "stra2iva$i su, kako se )andel kasnije i!ra!io, Du%li u potpuno neu rtan teritorijD. 20 +rvo su gledali do kakvi. &olekularni. pro&jena dola!i u sinapsa&a pri stvaranju dugoro$ni. sjeanja. Otkrili su da taj pro es sadr2i &nogo vi%e nego puki prijenos neurotrans&itera - u ovo& slu$aju gluta&ata - s jednog neurona na drugi. ; njega su uklju$ene i druge vrste stani a, tako!vani interneuroni. "nterneuroni stvaraju neurotrans&iter serotonin, koji 'ino ba2dari sinapti$ku ve!u tako %to &odulira koli$inu gluta&ata koji se ispu%ta u sinapsu. ; suradnji s bioke&i$ari&a Ja&eso& S .,art!o& i +aulo& @reengardo&, )andel je otkrio da se to ba2darenje i!vodi ni!o& &olekularni. signala. Serotonin koji otpu%taju interneuronski spojevi ve2e se !a re eptor na &e&brani predsinapti$kog neurona - neurona koji nosi elektri$ni puls - %to pokree
1A 20

"bid., str. 21>-19. "bid., str. 221.

ke&ijsku reak iju !bog koje e neuron proi!vesti &olekulu !vanu ikli$ki 5#+. /ikli$ki 5#+ pak aktivira protein !van kina!a 5, %to je kataliti$ki en!i& koji poti$e stani e da otpu%taju vi%e gluta&ata u sinapsu, $i&e se oja$ava sinapti$ka ve!a pa elektri$na aktivnost u pove!ani& neuroni&a traje dulje i o&oguuje &o!gu da !adr2i kratkoro$no pa&enje nekoliko sekundi ili &inuta. Sljedei i!a!ov pred koji& se na%ao )andel bio je sa!nati kako se tako kratkotrajna sjeanja pretvaraju u &nogo trajnija, dugoro$na sjeanja. )oja je &olekularna osnova postupka konsolida ijeL +ronala2enje odgovora na to pitanje odvest e ga u podru$je genetike. @odine 1A?:. presti2ni i i!da%no 'inan irani #edi inski institut 4o,ard 4ug.es !a&olio je )andela da sa S .,art!o& i neuro!nanstveniko& sa Sveu$ili%ta /olu&bia Hi .ardo& 5Pelo& stane na $elo kolu&bijskog istra2iva$kog ti&a koji se bavi &olekularno& kogni ijo&. Nji.ova je grupa ubr!o uspjela i!dvojiti neurone i! li$inke 5pl0sije i na nji&a, kao na laboratorijskoj kulturi, u!gojiti te&eljni 2iv$ani sklop koji se sastoji od predsinapti$kog i postsinapti$kog neurona, te sinapse &edu nji&a. 8a bi opona%ali &odulirajue djelovanje interneurona, !nanstveni i su u kulturu ubri!gali serotonin. Jedan %tr aj serotonina, koji bi repli irao jedan do2ivljaj u$enja, pokrenuo je, kako se i o$ekivalo, otpu%tanje gluta&ata - doveo je do trenuta$nog ja$anja sinapse, %to je karakteristi$no !a kratkoro$no pa&enje. +et !asebni. %tr aja serotonina toliko je pak oja$alo sinapsu da je u$inak trajao dani&a, te je potaknuo tvorbu novi. sinapti$ki. !avr%etaka - %to su pro&jene karakteristi$ne !a dugoro$no pa&enje. Nakon ponovljeni. ubri!gavanja serotonina, nai&e, kina!a 5 i jo% jedan en!i&, tako!vani #5+, pre&je%taju se i! vanjske itopla!&e neurona u njegovu je!gru. Ta&o kina!a 5 aktivira protein !van /HB(-1, koji pak aktivira skup gena koji sinteti!iraju proteine koji e neuronu trebati da

bi &u narasli novi sinapti$ki !avr%e i. "stodobno, #5+ aktivira jo% jedan protein, /HB(-2, koji deaktivira skup gena koji ina$e spre$avaju rast novi. !avr%etaka. Slo2eni& ke&ijski& pro eso& stani$nog D&arkiranjaD, pro&jene na sinapsa&a su sada kon entrirane na to$no odreGeni& dijelovi&a povr%ine neurona i ponavljaju se jo% dugo vre&ena. Ti& !a&r%eni& postupko&, koji uklju$uje ke&ijske i geneti$ke signale i pro&jene, sinapse postaju takve da &ogu odr2avati sjeanja vi%e dana ili $ak godina. DHast i odr2avanje novi. sinapti$ki. !avr%etakaD, pi%e )andel, D$ine sjeanja trajni&a.D21 Taj je pro es govori na& i ne%to va2no o to&e kako, !a.valjujui plasti$nosti svog &o!ga, na%i do2ivljaji neprestano oblikuju na%e pona%anje i identitet: DJinjeni a da se, da bi se oblikovalo dugoro$no sjeanje, &oraju aktivirati i geni, jasno poka!uje da geni nisu sa&o puke deter&inante pona%anja, nego da oni i odgovaraju na poti aje i! okoline, pri&jeri e na u$enje.D22 #entalni 2ivot &orskog pu2a, ako s&ije& nagaGati, nije osobito u!budljiv. Sklopovi pa&enja kakve su )andel i njegova ekipa prou$avali veo&a su jednostavni. Oni obavljaju po.ranu onoga %to psi.olo!i na!ivaju Di&pli itni&D sjeanji&a - nesvjesni& sjeanji&a na ono %to s&o do2ivjeli koja se pri!ivaju u pa&enje auto&atski kad djeluje&o re'leksno ili kad ponavlja&o neku nau$enu vje%tinu. +u2 pri!iva i&pli itna sjeanja kad uvla$i %krge. Jovjek se na nji. oslanja kad dribla loptu ili vo!i bi ikl. )ako obja%njava )andel, i&pli itno sjeanje Dse pri!iva direktno djelovanje&, be! ikakvog napora volje ili $ak svijesti da se oslanja&o na sjeanje.D2:
21 21

"bid., str. 2<3. "bid. 2: "bid., str. 1:2.

)ad govori&o o sjeanji&a, obi$no &isli&o na ona Dekspli itnaD sjeanja na ljude i dogaGaje, na upa&ene $injeni e, ideje, osjeaje i doj&ove koje &o2e&o pri!vati u radno pa&enje na%eg svjesnog u&a. Bkspli itno pa&enje obu.vaa sve !a %to bis&o rekli da se Dsjea&oD o pro%losti. )andel o ekspli itno& pa&enju govori kao o Dko&pleksno& pa&enjuD - s dobri& ra!lo!i&a. 8ugoro$na po.rana ekspli itni. sjeanja uklju$uje sve bioke&ijske i &olekularne pro ese Dsinapti$ke konsolida ijeD koji se odvijaju i u po.rani i&pli itni. sjeanja. No, ona !a.tijevaju jo% jedan oblik konsolida ije, tako!vanu Dsiste&sku konsolida ijuD, koja uklju$uje usklaGene interak ije &eGusobno udaljeni. dijelova &o!ga. Znanstveni i su tek nedavno po$eli doku&entirati rad siste&ske konsolida ije, i &nogi nji.ovi nala!i !asad su jo% uvijek provi!orni. Jasno je, &eGuti&, da konsolida ija ekspli itni. sjeanja podra!u&ijeva dug i pre i!an Dra!govorD &o2dane kore i .ipoka&pusa. Taj &ali i prastari dio &o!ga, .ipoka&pus, le2i i!a &o2- dane kore, s&je%ten duboko u vijuga&a sredi%nji. sljepoo$ni. re2njeva. Osi& %to je sjedi%te osjeaja !a orijenta iju - ta&o londonski taksisti po.ranjuju svoje &entalne karte gradski. pro&etni a - .ipoka&pus i&a va2nu ulogu u stvaranju ekspli itni. sjeanja i raspolaganju nji&a. Jedan od naj!aslu2niji. ljudi !a otkrie pove!anosti .ipoka&pusa s po.rano& sjeanja nesretnik je po i&enu 4enr0 #olaison. HoGen 1A23, #olaison je dobio epilepsiju nakon te%ke povrede glave !adobivene u &ladosti. )ao odrastao $ovjek pro2ivljavao je te%ke napade sa sve te2i& posljedi a&a. ;!rok njegova stanja naposljetku je pronaGen u dijelu njegovog .ipoka&pusa te su &u lije$ni i 1A9:. godine odstranili najvei dio .ipoka&pusa, kao i neke druge dijelove njegovi. &edijalni. sljepoo$ni. re2njeva. Opera ijo& je #olaisonova epilepsija bila i!lije$ena, ali ostale su i!vanredno neobi$ne posljedi e na njegovo pa&enje. "&pli itna

sjeanja su &u ostala netaknuta, kao i starija ekspli itna sjeanja. 8ogaGaja i! djetinjstva, pri&jeri e, sjeao se veo&a detaljno. No, &noga skorija ekspli itna sjeanja - od koji. neka potje$u godina&a prije opera ije - i%$e!la su. " vi%e nije bio u stanju stvarati nova. 8ogaGaji su &u bje2ali i! glave ve nakon nekoliko trenutaka. #olaisonovo iskustvo, koje je bri2ljivo doku&entirala engleska psi.ologinja (renda #ilner, navodilo je na &isao da je .ipoka&pus bitan !a konsolida iju novi. ekspli itni. sjeanja ali da nakon nekog vre&ena &noga od ti. sjeanja postaju neovisna o .ipoka&pusu. 2> ; posljednji. se pet desetljea naveliko eksperi&entiralo na to& tragu, i velik dio !agonetke je odgonetnut. Sjeanje na neki dogaGaj se, $ini se, po.ranjuje se ne sa&o u podru$ji&a &o2dane kore koja bilje2e dogaGaje - slu%ni dio kore !a pa&enje !vukova, vidni !a bilje2enje onoga %to s&o gledali, i tako dalje - nego i u .ipoka&pusu. 4ipoka&pus je idealno &jesto !a $uvanje novi. sjeanja jer se njegove sinapse &ogu &ijenjati jako br!o. ; nekoliko dana, signalni& pro eso& koji je i dalje tajnovit, .ipoka&pus po&a2e stabili!iranju pa&enja u &o2danoj kori i tako !apo$inje trans'or&a iju od kratkoro$nog u dugoro$no pa&enje. Ji& se sjeanje konsolidira do kraja, $ini se da se ono bri%e i! .ipoka&pusa. Njegovo jedino spre&i%te postaje &o2dana kora. +otpun prijenos ekspli itnog sjeanja i! .ipoka&pusa u koru postupan je pro es koji ponekad traje i vi%e godina.29 Zato je s vaGenje& .ipoka&pusa nestalo tako puno #olaisonovi. sjeanja. Jini se da .ipoka&pus radi otprilike kao dirigent orkestra na%eg svjesnog pa&enja. Osi& %to je anga2iran na
8ok &u i&e nije otkriveno nakon s&rti 200?, #olaison je u !nanstvenoj literaturi bio po!nat kao 4. #. 29 M. 6arrv H. SRuire i +ablo 5lvare!, DHetrograde 5&nesia and #e&or0 /onsolidation: 5 Neurobiologi al +erspe tiveD, Iurren& Opinion in Neuro6io/o'3% 9 E1AA9C: 13A-<<.
2>

u$vr%ivanju pojedina$ni. sjeanja u &o2danoj kori, s&atra se da i&a i va2nu ulogu u pove!ivanju ra!noliki. !asebni. sjeanja vi!ualni., prostorni., slu%ni., taktilni., e&o ionalni. - koja se !asebno i po.ranjuju u &o!gu ali se okupljaju tako da na& daju jedinstveno, ne'rag&entirano sjeanje na neki dogaGaj. Neuro!nanstveni i, nadalje, teoreti!iraju da .ipoka&pus po&a2e pove!ivanju novi. sjeanja sa stari&a, stvarajui bogato prepletene 2iv$ane ve!e koje daju pa&enju 'leksibilnost i dubinu. #noge od ti. ve!a &edu sjeanji&a vjerojatno se stvaraju dok spava&o, kad je .ipoka&pus slobodan od neki. drugi. kognitivni. !adataka. )ako obja%njava psi.ijatar 8aniel Siegel u svojoj knji!i Um u razvoju% D"ako su ispunjeni neko& ko&bina ijo& nai!gled nasu&i$ni. aktiva ija, aspekata svakodnevni. dogaGaja i ele&enata daljnje pro%losti, &ogue je da su snovi te&eljni postupak koji& u& konsolidira tisue ekspli itni. sjeanja u ko.erentan skup predod2aba koje, tako konsolidirane, trajno pa&ti&o.D23 )ad na& se naru%i san, kako poka!uju istra2ivanja, naru%ava se i pa&enje. 2< Jo% &nogo toga i&a&o nau$iti o 'unk ioniranju ekspli itnog, pa $ak i i&pli itnog pa&enja, a budui& e se istra2ivanji&a &nogo toga %to danas !na&o i revidirati i ra'inirati. No, sve je vi%e doka!a !bog koji. je jasno da je sjeanje u na%oj glavi proi!vod i!vanredno slo2enog prirodnog pro esa koji je u svako& dano& trenutku pre i!no ba2daren !a jedinstvenu okolinu u kojoj svatko od nas 2ivi, i !a jedinstven u!orak do2ivljaja %to i. svatko od nas pro2ivljava.
8aniel J. Siegel, T(e Meve/opin' Mind ENe, Kork: @uil'ord, 2001C, str. :<-:?. ; istra2ivanju provedeno& 200A. godine, 'ran uski i a&eri$ki istra2iva$i su prona%li doka! da kratke, inten!ivne os ila ije koje se valjaju .ipoka&puso& dok spava&o, i&aju va2nu ulogu u po.rani sjeanja u &o2danoj kori. )ad su istra2iva$i na&jerno su!bili te os ila ije u &o!govi&a %takora, %takori nisu &ogli konsolidirati dugoro$na prostorna sjeanja. @abrielle @irardeau, )ari& (en .enane, Sidne0 1. *iener, et al., DSele tive Suppression o' 4ippo a&pal Hipples "&pairs Spatial #e&or0D, Nature Neuros ien e, 1:. rujna 200A, na&ure.com5neuro5journa/5vaop5ncurren&5a6s5nn.98;E.(/m/.
2< 23

Stare botani$ke &eta'ore !a sjeanje, sa svoji& nagla%avanje& kontinuiranog, nedeter&iniranog organskog rasta su, poka!alo se, i!nenaGujue prikladne. 8apa$e, $ini se da &u bolje pristaju od novi. i po&odni. te.ni$ki. &eta'ora koji&a se biolo%ko pa&enje i!jedna$ava s pre i!no de'inirani& odsje$ i&a digitalni. podataka po.ranjeni. u ba!e i obraGeni. u $ipovi&a. Svaki aspekt ljudskog pa&enja, ke&ijski, elektri$ni i geneti$ki, te njegovo stvaranje, odr2avanje, pove!ivanje i do.vaanje, i&aju gotovo beskrajno &nogo grada ija upravljani. veo&a ra!noliki& biolo%ki& signali&a. Ha$unalna &e&orija opstoji kao jednostavan binarni bit - jedini a ili nula - i takvi se bitovi obraGuju u nepro&jenjivi& sklopovi&a, koji &ogu biti otvoreni ili !atvoreni, ali ni%ta i!&eGu. )obi Hosenblu&, pro$elnik Odsjeka !a neurobiologiju i etologiju na i!raelsko& Sveu$ili%tu u 4ai'i, proveo je, poput Bri a )andela, opse2na istra2ivanja konsolida ije pa&enja. Jedna od $vrsti. pouka koje proi!la!e i! njegova rada je da je biolo%ko pa&enje posve ra!li$ito od ra$unalne &e&orije. D+ostupak stvaranja dugoro$ni. sjeanja u ljudsko& &o!gu jeD, ka2e on, Djedan od nevjerojatni. pro esa koji su tako jasno druga$iji od Ou&jetni. &o!govaO poput oni. u ra$unalu. 8ok u&jetni &o!ak apsorbira in'or&a ije i po.ranjuje i. i!ravno u &e&oriju, ljudski &o!ak nastavlja obraGivati in'or&a ije jo% dugo nakon %to i. pri&i, i kvaliteta sjeanja ovisi o to&e kako su in'or&a ije obraGene.D 2? (iolo%ko pa&enje je 2ivo. Ha$unalna &e&orija nije. One koji po!dravljaju DdelegiranjeD pa&enja *ebu !avela je &eta'ora. Oni gube i! vida 'unda&entalno organsku prirodu biolo%kog pa&enja. Ono %to stvarno&
Sveu$ili%te u 4ai'i, DHesear .ers "denti'ied a +rotein Bssential in 6ong Ter& #e&or0 /onsolidationD, !(3sor'.com% A. rujna 200?, p(3sor'.com5ne>s= 0E10D89F;.(&m/.
2?

pa&enju daje bogatstvo i karakter, da i ne spo&inje&o njegovu tajnovitost i kr.kost, njegova je kontingentnost. Ntovi%e, i!gleda da ve i sa& $in prisjeanja i!nova pokree ijeli postupak konsolida ije, uklju$ujui proi!vodnju proteina koji stvaraju nove sinapti$ke !avr%etke.2A Onog $asa kad neko ekspli itno dugoro$no sjeanje vrati&o u radno pa&enje, ono opet postaje kratkoro$ni&. )ad ga rekonsolidira&o, ono dobiva novi skup ve!a - novi kontekst. )ako obja%njava Josep. 6e8ouP, D#o!ak koji tada pa&ti nije isti onaj &o!ak koji je stvorio to sjeanje. 8a bi staro sjeanje i&alo s&isla u novo& aktualno& &o!gu, ono se &ora a2urirati.D:0 (iolo%ko pa&enje je u stalno& stanju obnavljanja. Za ra!liku od njega, &e&orija po.ranjena u ra$unalu u obliku je odjeliti., stati$ni. bitovaF bitove &o2ete preba ivati s jednog diska !a po.ranu na drugi koliko god puta 2elite, i oni e uvijek ostati to$no onakvi kakvi su i bili. Zagovorni i ideje delegiranja, osi& toga, brkaju radno pa&enje i dugoro$no pa&enje. )ad $ovjek ne uspije konsolidirati neku $injeni u, !a&isao ili do2ivljaj u dugoro$no& pa&enju, on ne DoslobaGaD prostor u &o!gu !a druge 'unk ije. Za ra!liku od radnog pa&enja veo&a ograni$enog kapa iteta, dugoro$no pa&enje se %iri i skuplja gotovo beskrajno elasti$no, !a.valjujui sposobnosti &o!ga da stvara i odstranjuje sinapti$ke !avr%etke i kontinuirano ba2dari snagu sinapti$ki. ve!a. DZa ra!liku od ko&pjuteraD, pi%e Nelson /o,an, stru$njak !a pa&enje koji predaje na Sveu$ili%tu #issouri, Dnor&alni ljudski &o!ak nikad ne dola!i u stanje u koje& se do2ivljaji vi%e
M. Jona. 6e.rer, !rous& :as a Neuroscien&is& ENe, Kork: 4oug.ton #i''lin, 200<C, str. ?>-?9. :0 Josep. 6e8ouP, -3nap&ic -e/* +o> Our 2rains 2ecome :(o :e Are ENe, Kork: +enguin, 2002C, str. 131.
2A

ne bi &ogli pa&titiF u &o!gu uvijek jo% i&a &jesta.D :1 )ako ka2e Torkel )lingberg, D)oli$ina in'or&a ija koje se &ogu po.raniti u dugoro$no& pa&enju prakti$ki je beskona$na.D:2 Ntovi%e, sve upuuje na to da na& &o!ak postaje sve bistriji kako na%e osobno skladi%te podataka raste. Jini se da ve sa& $in prisjeanja, kako obja%njava klini$ka psi.ologija S.eila /ro,ell u knji!i Neurobiologija u$enja, &ijenja &o!ak tako da na& ubudue bude lak%e nau$iti nove ideje i vje%tine.:: )ad po.ranjuje&o nova dugoro$na sjeanja, ti&e ne is rpljuje&o svoje &entalne snage - naprotiv, ja$a&o i.. Sa svaki& poveanje& na%eg pa&enja poveava na& se i inteligen ija. *eb nudi prikladan i privla$an dodatak na%e& osobno& pa&enju, ali kad se nji&e po$ne&o slu2iti kao nado&jestko& !a osobno pa&enje, !aobila!ei unutarnje postupke konsolida ije, dovodi&o se u opasnost da !akine&o svoj u& !a njegovo bogatstvo. 1A<0-i. godina, kad su %kole i 'akulteti po$eli dopu%tati u$eni i&a da se slu2e prijenosni& kalkulatori&a, &nogi roditelji su se pobunili. (ojali su se da e nji.ova dje a, oslanjajui se na strojeve, slabije ra!u&jeti &ate&ati$ke poj&ove. Ti su stra.ovi, kako su poka!ala kasnija istra2ivanja, bili uglavno& neute&eljeni. :> )ako vi%e nisu bili prisiljeni tro%iti &nogo vre&ena na rutinske i!ra$une, &nogi u$eni i su stekli dublje ra!u&ijevanje na$ela koja stoje u
:1

Nelson /o,an, :or$in' Memor3 Iapaci&3 ENe, Kork: +s0 .olog0 +ress, 2009C,

str. 1. Torkel )lingberg, T(e Over*/o>in' 2rain In*orma&ion Over/oad and &(e ?imi&s o* :or$in' Memor3% engl. prev. Neil (etteridge EOP'ord: OP'ord ;niversit0 +ress, 200AC, str. :3. :: S.eila B. /ro,ell, DT.e Neurobiolog0 o' 8e larative #e&or0D, u Jo.n 4. S .u&ann, S.elia B. /ro,ell, NanaO B. Jones, et al.. T(e Neuro6io/o'3 o* ?earnin' !erspec&ives *rom -econd ?an'ua'e AcPuisi&ion E#a.,a., NJ: Brlbau&, 200>C, str. <3. :> Midi, pri&jeri e, Ha0 4e&bree i 8onald J. 8essart, DB''e ts o' 4and.eld /al ulators in +re ollege #at.e&ati s Bdu ation: 5 #eta-anal0sisD, Gourna/ *or Researc( in Ma&(ema&ics Educa&ion% 1<, br. 2 E1AS3C: ?:-AA.
:2

podlo!i !adatka. 8anas se pri$a o kalkulatoru $esto koristi kao potpora argu&entu da je na%e sve ja$e oslanjanje na internetske ba!e podataka benigno, $ak oslobadajue. )ako se ka2e, *eb nas oslobaGa od posla pa&enja i ti&e na& o&oguuje da posveti&o vi%e vre&ena kreativno& &i%ljenju. No, ta je paralela pogre%no postavljena. 82epni kalkulator je u&anjio pritisak na na%e radno pa&enje i dopustio na& da to kriti$no kratkoro$no spre&i%te upotrijebi&o !a apstraktnije !aklju$ivanje. )ako je poka!alo iskustvo studenata &ate&atike, kalkulator je olak%ao &o!gu da prenosi !a&isli i! radnog pa&enja u dugoro$no pa&enje i da i. kodira u poj&ovne s.e&e, tako va2ne !a i!gradnju !nanja. ;$inak *eba je posve druga$iji. On stavlja vei pritisak na na%e radno pa&enje, i ne sa&o %to preus&jerava resurse s na%i. sposobnosti vi%eg &i%ljenja nego i prije$i konsolida iju dugoro$ni. sjeanja i ra!voj s.e&a. +oka!alo se da kalkulator, &oan ali veo&a spe ijali!iran alat, po&a2e pa&enju. *eb je te.nologija !aboravljivosti. Nto odreGuje %to e&o upa&titi a %to !aboravitiL )lju$ konsolida ije pa&enja je pa2ljivost. +o.rana ekspli itni. sjeanja i, %to je jednako va2no, stvaranje ve!a &eGu nji&a !a.tijeva jaku &entalnu kon entra iju, poja$anu ponavljanje& ili inten!ivni& intelektualni& i e&o ionalni& anga2&ano&. Nto s&o pa2ljiviji, sjeanja e biti jasnija. D8a bi se neko sjeanje odr2aloD, pi%e )andel, Ddola!ne se in'or&a ije &oraju obraditi dubinski i te&eljito. To se posti2e tako %to obraa&o pa2nju na te in'or&a ije te i. s&isleno i sustavno pove!uje&o sa !nanje& koje ve otprije postoji u sjeanju.D:9 5ko nis&o u stanju us&jeriti pa2nju na in'or&a ije u na%e& radno& pa&enju, in'or&a ije traju sa&o
:9

)andel, In -earc( o* Memor3% str. 210.

tako dugo koliko neuroni koji i. dr2e odr2avaju svoj elektri$ni naboj - u najbolje& slu$aju nekoliko sekundi. Zati& nestaju, s &alo ili ni&alo traga u na%e& u&u. +a2nja &o2da i!gleda eteri$no - nalik Ddu.u u glaviD, kako ka2e ra!vojni psi.olog (ru e # /andliss:3 - ali ona je istinski 'i!i$ko stanje i dovodi do &aterijalni. u$inaka u $itavo& &o!gu. Nedavno provedeni pokusi na &i%evi&a uka!uju na to da je $in pridavanja pa2nje nekoj ideji ili do2ivljaju pokree lan$anu reak iju koja se %iri ijeli& &o!go&. Svjesna pa2nja !a$inje se u $eoni& re2njevi&a &o2dane kore, na&etanje& voljne, i!vr%ne kontrole nad 2ari%te& pa2nje u&a. ;spostava pa2nje navodi neurone u kori da %alju signale neuroni&a u srednje& &o!gu, koji proi!vode sna2ni neurotrans&iter dopa&in. 5ksoni ti. neurona se2u $ak u .ipoka&pus, i to& neurotrans&iteru slu2e kao distribu ijski kanal. Jedno& kad se dopa&in dovede u sinapse .ipoka&pusa, on pokree postupak konsolida ije ekspli itnog pa&enja, vjerojatno tako %to aktivira gene koji poti$u sinte!u novi. proteina.:< "n'or&a ije koje se nad&eu !a na%u pa2nju, a koje nas preplavljuju svaki put kad s&o na "nternetu, ne sa&o %to preoptereuju na%e radno pa&enjeF one !natno ote2avaju na%i& $eoni& re2njevi&a da saberu na%u pa2nju na jednu stvar. +ostupak konsolida ije ne &o2e ni !apo$eti. 5 jo% jedno& !a.valjujui plasti$nosti na%i. neuronski. putova, %to vi%e se slu2i&o *ebo&, to vi%e uvje2bava&o svoj &o!ak da bude o&eten - da obraGuje in'or&a ije veo&a br!o i veo&a e'ikasno, ali be! odr2avanja pa2nje. To po&a2e objasniti !a%to se &nogi&a od nas te%ko kon entrirati kad nis&o !a ko&pjutero&. Na% se &o!ak uvje2bao !aboravljati, a odu$io pa&titi. Sve vee oslanjanje na in'or&a ije
/itirano u #aggie Ja kson, Mis&rac&ed T(e Erosion o* A&&en&ion and &(e Iomin' Mar$ A'e E5&.erst, NK: +ro&et.eus, 200SC, str. 2>2. :< )andei, In -earc( o* Memor3% str. :12-19.
:3

dostupne na *ebu &o2da je $ak proi!vod sa&o-odr2avajue i sa&opoja$avajue petlje. (udui da na& je, koristei se *ebo&, te2e po.ranjivati in'or&a ije u na%e& biolo%ko& pa&enju, prisiljeni s&o se sve vi%e i vi%e prepu%tati u&jetnoj a prostranoj i pretra2ivoj &e&oriji #re2e, uslijed $ega kao &islio i postaje&o sve plii. +ro&jene u na%e& &o!gu odvijaju se auto&atski, i!van uskog ko&pasa na%e svijestiF ti&e, &eGuti&, nis&o odrije%eni odgovornosti !a svoje odluke. Jedna od stvari koja nas ra!dvaja od drugi. 2ivotinja na%a je sposobnost da vlastito& voljo& upravlja&o svojo& pa2njo&. DONau$iti kako &islitiO !apravo !na$i nau$iti kako kontrolirati kako i %to &isliteD, rekao je ro&anopisa 8avid =oster *alla e u svo& nastupno& predavanju na koled2u )en0on 2009. godine. DTo !na$i biti svjestan i dovoljno pribran da i!aberete na %to ete us&jeriti pa2nju i da i!aberete kako ete konstruirati !na$enje i! onoga %to do2ivljavate.D Odustati od te kontrole !na$i biti prepu%ten Dkonstantno& gnjavljenju osjeaja da ste neko i&ali, a sada ste i!gubili, ne%to beskrajno.:9 )ao $ovjek s &entalni& tegoba&a - dvije i pol godine nakon tog govora se objesio - *alla e je osobito alar&antno !nao koliko su veliki ulo!i u to&e kako bira&o, ili ne bira&o, ka&o e&o us&jeriti svoj u&. Od kontrole nad svojo& pa2njo& odustaje&o na vlastitu %tetu. Sve %to su neuro!nanstveni i otkrili o stani$no& i &olekularno& radu ljudskog &o!ga nagla%ava tu poantu. Sokrat je &o2da pogre%no o ijenio u$inak pisanja i pis&enosti, ali nas je &udro upo!orio da rasko% svog pa&enja ne u!i&a&o !dravo !a gotovo. Njegovo proro$anstvo o alatu koji e Dunijeti !aboravD u u& i dati Dne lijek !a pa&enje nego !a prispo&injanjeD, postaje i!nova aktualno s
8avid =oster *alla e, T(is Is :a&er -ome T(ou'(&s% Me/ivered on a -i'ni*ican& Occasion% a6ou& ?ivin' a Iompassiona&e ?i*e ENe, Kork: 6ittle, (ro,n, 200AC, str. 9> i 12:.
:9

dolasko& *eba. Njegovo se predviGanje &o2da poka2e tek preuranjeni&, a ne pogre%ni&. Od svi. na%i. 2rtava koje s&o podnijeli kad s&o se posvetili "nternetu kao svo& univer!alno& &ediju, najvea je vjerojatno to bogatstvo ve!a unutar vlastitog u&a. "stina je da je *eb i sa& &re2a ve!a, ali .iperlinkovi koji pove!uju odsje$ke podataka na "nternetu ne%to su sasvi& drugo od sinapsi u na%e& &o!gu. 6inkovi *eba su sa&o adrese, puke so'tverske etikete koje navode preglednik da u$ita jo% jednu odjelitu strani u in'or&a ija. Oni ne&aju ni%ta od organskog obilja i osjetljivosti na%i. sinapsi. #o2dane ve!e, kako pi%e 5ri S .ul&an, Dnee na& naprosto pru2iti pristup sjeanjuF one na &nogo na$ina i sa&e konstituiraju sjeanjaD.:A Me!e *eba nisu na%e ve!e - i &a koliko sati proveli pretra2ujui i sur'ajui, one to nikad nee ni postati. )ad delegira&o svoje sjeanje stroju, ti&e s&o delegirali i jedan veo&a va2an dio svog intelekta pa $ak i identiteta. *illia& Ja&es u !aklju$ku svog predavanja o pa&enju odr2anog 1?A2. godine ka2e: D+ove!ivanje jest &i%ljenje.D Na %to je dodao: D+ove!ivanje jest na%e ja.D DJa navije%ta& povijest budunostiD, napisao je *alt *.it&an u jedno& od po$etni. sti.ova O/a&i &rave. Me se odavno !na da kultura u kojoj je netko odrastao utje$e na sadr2aj i karakter njegova pa&enja. 6judi koji su roGeni u dru%tvi&a koja veli$aju individualna postignua, poput Sjedinjeni. 8r2ava, obi$no se, pri&jeri e, uspijevaju sjetiti raniji. dogaGaja i! svog 2ivota od ljudi roGeni. u dru%tvi&a koja nagla%avaju postignua !ajedni e, poput )oreje. >0 +si.olo!i i antropolo!i sada otkrivaju da je, kako je *.it&an
5ri N. S .ul&an, ra!govor s autoro&, <. srpnja 200A. 6ea *iner&an, DT.e /ulture o' #e&or0D, Moni&or on !s3c(o/o'3% :3, br. ? Erujan 2009C: 93.
>0 :A

intuitivno osjetio, utje aj obostran. Osobno pa&enje oblikuje i odr2ava Dkolektivno sjeanjeD koje ute&eljuje kulturu. Ono %to je po.ranjeno u individualni& u&ovi&a - dogaGaji, $injeni e, poj&ovi, vje%tine - vi%e je od Drepre!enta ije navlastite osobnostiD koja konstituira na%e ja, pi%e antropolog +as al (o0er. To je i Dklju$ kulturnog prijenosaD.>1 Svatko od nas u sebi nosi i proji ira povijest budunosti. )ultura se odr2ava u na%i& sinapsa&a. +reba ivanje sjeanja u i!vanjske banke podataka ne prijeti jedino dubini i vlastitosti na%ega ja. Nji&e se prijeti i dubini i vlastitosti kulture %to je !ajedno dijeli&o. ; jedno& nedavno& eseju dra&ati$ar Hi .ard =ore&an elokventno je opisao o kakvi& je ulo!i&a rije$. DJa dola!i& i! tradi ije kulture ZapadaD, pi%e on, Du kojoj je ideal E&oj idealC bio nalik na ko&pleksnu, gustu OkatedralnuO strukturu visoko obra!ovane i artikulirane li$nosti - &u%kar e ili 2enu koji u sebi nose osobno konstruiranu i jedinstvenu ver!iju $itave ba%tine ZapadaD. 5li sada, nastavlja on, Du svi&a na&a Euklju$ujui i sebeC vidi& kako se ta ko&pleksna unutarnja gustoa &ijenja u jednu novu vrstu ljudskoga ja - koja se ra!vija pod pritisko& in'or&a ijskog preoptereenja i te.nologije Otrenuta$ne dostupnostiOD. )ako se i! nas ijedi na% Dunutarnji repertoar gustog kulturnog nasljeGaD, !aklju$uje =ore&an, dovodi&o se u opasnost da se pretvori&o u Dljude-pala$inke - tanko ra!livene pove!ivanje& s to& gole&o& &re2o& in'or&a ija koji&a se pristupa puki& dodiro& na tipkuD.>2 )ultura je vi%e od nakupine onoga %to @oogle na!iva Din'or&a ija&a svijetaD. Ona je vi%e od onoga %to se &o2e svesti na binarni kod i staviti na #re2u. 8a bi se odr2ala
+as al (o0er i Ja&es M. *erts ., ur., Memor3 in Mind and Iu/&ure ENe, Kork: /a&bridge ;niversit0 +ress, 200AC, < i 2??. >2 Hi .ard =ore&an, DT.e +an ake +eople, or, OT.e @ods 5re +ounding #0 4ead,OD Bdge, ?. o2ujka 2009, ed'e.or'58rd@cu/&ure5*oreman1F5*oreman1F@in= de).(&m/.
>1

na 2ivotu, kultura se &ora obnavljati u u&ovi&a $lanova svakog novog nara%taja. 8elegirajte pa&enje i kultura e uvenuti.

Digresija o pisanju ove knjige Zna& %to &islite. Jinjeni a postojanja ove knjige ve sa&a po sebi nai!gled proturje$i njenoj te!i. 5ko &i je tako te%ko kon entrirati se i !adr2ati pa2nju na jednu liniju ra!&i%ljanja, kako sa& onda uspio napisati nekoliko stotina strani a bar donekle suvislog tekstaL Nije bilo lako. )ad sa& potkraj 200<. po$eo pisati !/i&$o% u!alud sa& se borio da !adr2i& &isao na i$e&u %to bi. si !adao. #re2a je, kao i uvijek, nudila obilje korisni. in'or&a ija i istra2iva$ki. po&agala, ali njeno konstantno prekidanje $inilo je &oje rije$i i &isli ra%trkani&a. Naj$e%e sa& pisao u nepove!ani& da.ovi&a, onako kako sa& pisao !a blog. +ostalo je jasno da treba podu!eti ne%to o!biljno. ; ljeto sljedee godine &oja supruga i ja s&o se preselili i! veo&a dobro pove!anog predgraGa (ostona u planine /olorada. ; na%e& novo& do&u nije bilo signala !a &obitel, a ve!a na "nternet bio je tek relativno %epavi tele'onski 8S6. Otka!ao sa& $lanstvo na T,itteru, !a&r!nuo =a ebook i !akukuljio blog. ;gasio sa& HSS-$ita$ i sre!ao upotrebu Sk0pea i instant-poruka. " najva2nije, usporio sa& svoju aplika iju !a e-&ail. 8ugo sa& je dr2ao postavljenu tako da provjerava jesu li pristigle nove poruke svake &inute. Sada sa& joj !adao da i. provjerava svaki. sat vre&ena, a kad se i to poka!alo preveliki& o&etanje&, dr2ao sa& je isklju$eno& vei dio dana. Haspad &og 2ivota na "nternetu bio je daleko od be!bolnog. #jese i&a su &i sinapse urlale !a svojo& do!o& #re2e. Znao sa& se uloviti kako krado&i e klika& na gu&b !a provjeru e-&aila. +ovre&eno bi. si priu%tio jelodnevni provod na *ebu. No, ti su porivi s vre&eno& splasnuli i ponovno sa& se na%ao u situa iji da &ogu sjesti !a ko&pjuter i tipkati sati&a be! prestanka, ili $itati gusto pisan !nanstveni $lanak a da &i &o!ak prito& ne luta. )ao

da su neki stari, neupotrebljavani 2iv$ani sklopovi ponovo propupali, a neki od noviji., ve!ani. !a *eb, uti.nuli. +o$eo sa& se osjeati openito &irnije i lak%e sa& vladao svoji& &isli&a - &anje kao laboratorijski %takor koji priti%e polugu a vi%e kao ... $ovjek. #o!ak &i je ponovno prodisao. Jasno &i je da &oj slu$aj nije tipi$an. (udui da sa& sa& svoj poslodava i po prirodi prili$no sklon osa&i, i&ao sa& &ogunost da se iskop$a&. Meina ljudi danas je ne&a. *eb je u toj &jeri bitan dio nji.ova posla i dru%tvenog 2ivota da ne bi &ogli u&aknuti #re2i i kad bi to po2eljeli. ; jedno& nedavno napisano& eseju &ladi knji2evnik (enja&in )unkel raspreda o to&e kako #re2a preu!i&a sve vei udio njegovog vre&ena u budno& stanju: D"nternet, kako nas njegovi !agovorni i s pravo& podsjeaju, doprinosi ra!norodnosti i ugodnostiF on nas ni na %to ne prisiljava. Sa&o %to se poka!uje da &i to tako ne osjea&o. Ne $ini se kao da s&o slobodno i!abrali na$in na koji se vlada&o na "nternetu. Naprotiv, osjea&o da su to navike koje s&o bespo&ono preu!eli ili koje je na&etnula povijest, i da svoju pa2nju ne distribuira&o onako kako s&o na&jeravali, pa $ak ni onako kako na& se sviGa:D>: +itanje !apravo nije &ogu li ljudi jo% uvijek tu i ta&o pro$itati ili napisati knjigu. Naravno da &ogu. )ad se po$inje&o slu2iti novo& intelektualno& te.nologijo&, nee&o se istog trena preba iti i! jednog u drugi &entalni na$in rada. #o!ak nije binaran. "ntelektualna te.nologija svoj utje aj provodi tako %to preba uje naglasak u na%e& &i%ljenju. "ako $ak i prvi korisni i te.nologije, dok i& se &o!ak adaptira na novi &edij, $esto osjeaju pro&jene u svoji& obras i&a odr2avanja pa2nje, spo!navanja i pa&enja, najdublje se pro&jene odvijaju sporije i traju nekoliko
(enja&in )unkel, D6ingeringD, nY0% :1. svibnja 200A, np/usonema'.com5/in'e= rin'. )ur!iv je )unkelov.
>:

nara%taja, kako se te.nologija sve ja$e ugraGuje u rad, slobodno vrije&e i obra!ovanje - u sve nor&e prakse koje odreGuju neko dru%tvo i njegovu kulturu. )ako se &ijenja na$in na koji $ita&oL )ako se &ijenja na$in na koji pi%e&oL )ako se &ijenja na$in na koji &isli&oL To su pitanja koja bis&o trebali postavljati, i sebi i na%oj dje i. Nto se &ene ti$e, ja se ve po&alo vraa& na staro. )ako se ovoj knji!i pri&i$e kraj, opet sa& po$eo dr2ati e-&ail otvoren po ijeli dan i opet sa& se uklju$io u svoj HSS-$ita$. +oigrao sa& se i s nekoliko novi. dru%tveni. &re2a, i ponovo po&alo pi%e& na blogu. Nedavno sa& pokleknuo i kupio novi (lu-ra0 $ita$ s ugraGeno& be2i$no& &re2o& pa preko njega na .i-'i liniji slu%a& gla!bu s +andore i na televi!oru gleda& 'il&ove s Net'liPa i video s KouTubea. #ora& pri!nati: sjajno je. Nisa& siguran da bi. &ogao 2ivjeti be! toga.

10. !tvar kao ja (ila je to jedna od $udniji. ali i jedna od pou$niji. epi!oda u povijesti ra$unarstva. ; nekoliko &jese i 1A3>. i 1A39. godine Josep. *ei!enbau&, $etrdesetjednogodi%nji in'or&ati$ar s #"T-a, napisao je so'tver koji ra%$lanjuje pisani je!ik te ga progra&irao tako da radi na sveu$ili%no& vi%ekorisni$ko& sustavu. Student, sjedei !a jedni& od ter&inala, utipkao bi re$eni u u ra$unalo a *ei!enbau&ov bi progra&, slijedei skup jednostavni. pravila o gra&ati i engleskog je!ika, identi'i irao !na$ajnu rije$ ili 'ra!u u toj re$eni i te anali!irao sintakti$ki kontekst u koje& je upotrijebljena. +rogra& bi !ati&, slijedei drugi skup pravila, preina$io tu re$eni u u novu re$eni u koja se doi&a kao odgovor na prvotnu. He$eni a koju generira ra$unalo studentu bi se pojavila na ter&inalu gotovo trenuta$no, stvarajui ilu!iju konver!a ije. ; $lanku u koje& opisuje svoj progra&, objavljeno& u sije$nju 1A33, *ei!enbau& daje pri&jer njegova rada. 5ko bi osoba utipkala re$eni u DOvi. dana se osjea& jako nesretnoD, ra$unalo treba sa&o !nati da i!a predikata Dosjea&D tipi$no dola!i opis, u ovo& slu$aju osjeaja. Ha$unalo bi !ati& preto$ilo tu re$eni u u odgovor D)ako dugo se ovi. dana osjeate jako nesretnoLD +rogra& 'unk ionira tako da, obja%njava *ei!enbau&, prvo pri&ijeni Dneku vrstu predlo%ka na i!vornu re$eni u, $iji bi se jedan dio podudarao s

predikato& Oosjea& seO a drugi bi i!olirao rije$i opisa, Ojako nesretnoO i Oovi. danaOD. Zati& bi upotrijebio algorita&ski Dko&plet !a sastavljanjeD prilagoGen predlo%ku, koji uklju$uje pravilo koje ka2e da Dsvaka re$eni a takvog oblika da netko TO-"-TOD treba biti Dpretvorena u O)ako dugo TO-"- TOLO, neovisno o !na$enju koje i&a TO-"-TO.D>> *ei!enbau&ov progra& bio je proi!vod svoga vre&ena. +edeseti. i %e!deseti. godina pro%loga stoljea entu!ija!a& !a ko&pjutere, progra&iranje i u&jetnu inteligen iju doveo je ne sa&o do ideje da je ljudski &o!ak jedan tip ra$unala nego i do osjeaja da je ljudski je!ik re!ultat nekog algorit&a koji se odvija unutar tog ra$unala. )ako obja%njava 8avid @olu&bia u knji!i Bu/&urna /o'i$a ra#unars&va% novi soj Dra$unalni. lingvistaD predvoGen *ei!enbau&ovi& kolego& s #"T-a Noa&o& /.o&sk0& ustvrdio je da oblik Dprirodnog je!ikaD koji& ljudi govore i pi%u odra2ava Drad ko&pjutera unutar ljudskog u&a, koji obavlja sve je!i$ne opera ijeD.>9 ; $lanku objavljeno& 1A9?. u $asopisu "n'or&ation and /ontrol, /.o&sk0 je napisao da je Djedna od &ogui. &etoda opisivanja gra&atike ta da se to u$ini progra&o& !a univer!alni Turingov strojD.>3 )o&puta ionisti$ku teoriju u$inilo je tako privla$no&, pi%e @olu&bia, to %to je bila upakirana u !avodljivu Dpolusjenu te.nolo%ke novineD. Nudila je D&e.ani$ku jasnouD, !a&ijeniv%i ljudsku D&uljevitostD D$istoo& unutarnjeg ko&pjuteraD.>< 5ko budete ra!&i%ljali kao in2enjer, sa&o u obratno& s&jeru, otkrit ete osnovni kod je!ika, koji onda &o2ete repli irati kao so'tver.
Josep. *ei!enbau&, DB6"Z5 S5 /o&puter +rogra& 'or t.e Stud0 o' Natural 6anguage /o&&uni ation bet,een #an and #a .ineD, Iommunica&ions o* &(e Associa&ion *or Iompu&in' Mac(iner3% A, br. 1 Esije$anj 1A33C: :3->9. >9 8avid @olu&bia, T(e Iu/&ura/ ?o'ic o* Iompu&a&ion E/a&bridge, #5: 4arvard ;niversit0 +ress, 200AC, str. >2. >3 /itirano u @olu&bia, Iu/&ura/ ?o'ic% str. :<. ED "bid., str. >2.
>>

*ei!enbau& je svoj progra& na!vao B6"Z5 po Bli!i 8oolitle, kvartovskoj vjeari i koja u +0g&alionu @eorgea (ernarda S.a,a u$i pravilno govoriti engleski pod tutorstvo& u&i%ljenog pro'esora 'onetike, 4enr0ja 4igginsa. 8a bi si&ulirane konver!a ije u$inio &alo !ani&ljiviji&a, *ei!enbau& je svo& u&jetno& sugovorniku dao i personu - Hogersovog psi.oterapeuta. Taj je i!bor, kako obja%njava u $lanku, bio prag&ati$an. )oristei se te.niko& %to ju je 1A>0-i. godina ra!vio psi.olog /arl Hogers, psi.oterapeut se u konver!a iji s pa ijento& pravi da uope ne ra!u&ije svijet. Naj$e%e kao papiga u!vraa i!java&a sa&og pa ijenta u obliku banalni., otvoreni. pitanja i ko&entara. Znajui da je ta naivnost sa&o po!a, pa ijenti bi svoji& terapeuti&a pripisivali Dsvakakvo pret.odno !nanje, &udrost i sposobnostD. Hogersovska persona, uvidio je *ei!enbau&, B6"Z" daje Dklju$nu psi.olo%ku prednostD: ona sugerira da je ispra!nost progra&a tek obra!ina neke vrste prave inteligen ije. *ei!enbau& je ponudio prijepis dijela ra!govora B6"- ZB i stanovite &lade 2ene koja je testirala progra& u ranoj 'a!i ra!voja Eodgovori stroja su u kur!ivuC: Svi &u%kar i su isti. Na $oji na#in . ;vijek nas gnjave o sve&u i sva$e&u. Mo"e&e /i se sje&i&i ne$o' odreQeno' primjera. +a, &oj de$ko &e nagovorio da doGe& ova&o. OaW de#$o vas je na'ovorio da doQe&e ovamo. On ka2e da sa& veinu vre&ena depresivna. Vao mi je #u&i da s&e depresivni. "stina je. Nesretna sa&.

Mis/i&e /i da Se vam &o W&o s&e doW/i ovamo pomoSi da ne 6ude&e nesre&ni. Treba &i po&o, to je sigurno. &o 6i vam zna#i/o a$o 6is&e ima/i pomoS. #o2da bi. se nau$ila bolje slagati s &ajko&. !ri#aj&e mi o svojoj o6i&e/ji. #oja &ajka se brine !a &ene. T$o se joW u vaWoj o6i&e/ji 6rine za vas. #oj ota . OaW o&ac. Mi ste na neki na$in sli$ni &o& o u. Ba$vu s/i#nos& primjeSuje&e. Niste jako agresivni ali &isli& da ne 2elite da ja to pri&ijeti&. ZaW&o mis/i&e da nisam ja$o a'resivna. Ne svaGate se sa &no&. &o mis/i&e% zaW&o se ne svaQam s vama. (ojite &e se. ini /i vam zadovo/js&vo vjerova&i da vas se 6ojim. #oj ota se boji svakoga.>? )o&entirajui svoje djelo, !a koje pri!naje da predstavlja skro&an pa $ak i po&alo budalast doprinos &lado& polju obrade prirodnog je!ika, *ei!enbau& je pri&ijetio kako je progra&eri&a lako postii da se strojevi Dpona%aju na $udesne na$ine, $esto dovoljno da !adive i najiskusnijeg pro&atra$aD. 5li, $i& se Dunutarnji na$in rada objasni je!iko& dovoljno jednostavni& da potakne ra!u&ijevanjeD,
>?

*ei!enbau&, DB6"Z5D.

nastavlja on, Dnjegova $arolija se rasplineF ra!otkrivena kao puki !bir postupaka, od koji. je svaki posve s.vatljiv. +ro&atra$ si ka2e: To sa& i ja &ogao napisati.OD +rogra& prela!i Ds poli e OinteligentnoO na onu re!erviranu !a Oneobi$noOD.>A 5li *ei!enbau&u e, poput 4enr0ja 4igginsa, ravnote2a uskoro biti naru%ena. B6"Z5 je ubr!o postala slavna unutar sveu$ili%ta #"T i postala je stalni& pri&jero& u predavanji&a i i!laganji&a o ra$unarstvu i dijeljenju resursa. To je bio jedan od prvi. ko&pjuterski. progra&a koji su uspjeli de&onstrirati snagu i br!inu ra$unala tako da i. nestru$njak &o2e lako s.vatiti. Ne treba va& studij &ate&atike, a pogotovo ne in'or&atike, da biste pri$u kali s B6"ZO#. )opije progra&a su se &no2ile i na drugi& sveu$ili%ti&a. Tada su je pri&ijetile i novine, i B6"Z5 je postala, kako se *ei!enbau& poslije i!ra!io, Dna ionalna igra$kaD.90 (io i!nenaGen intereso& javnosti !a svoj progra&, a %okiralo ga je kako su br!o i duboko ljudi koji su se slu2ili nji&e Dpostali e&o ionalno anga2irani pre&a ko&pjuteruD, te su o nje&u govorili kao da je rije$ o stvarnoj osobi. DNakon %to bi ra!govarali s njo& neko vrije&e, unato$ &oji& obja%njenji&a in!istirali su da i. stroj !aista ra!u&ije.D91 Jak i njegova tajni a, koja ga je svoji& o$i&a gledala kako pi%e kod !a B6"Z; Di sasvi& sigurno !na da je to tek ko&pjuterski progra&D, bila je !avedena. Nakon nekoliko trenutaka kori%tenja so'tvera na ter&inalu u *ei!enbau&ovo& uredu, !a&olila je pro'esora da i!iGe jer joj je bilo nelagodno !bog inti&nosti ra!govora. DTada nisa& ra!u&ioD, ka2e *ei!enbau&, Dda ve i!u!etno kratko i!laganje relativno jednostavno& ko&pjutersko& progra&u
"bid. Josep. *ei!enbau&, Iompu&er !o>er and +uman Reason Lrom Gud'men& &o Ia/cu/a&ion ENe, Kork: =ree&an, 1A<3C, str. 9. 91 "bid., str. 1?A.
90 >A

posve nor&alne ljude &o2e navesti na i!ra!ito delu!ivno ra!&i%ljanje.D92 Stvari e postati jo% $udnije. "staknuti psi.ijatri i in'or&ati$ari po$eli su sa !natni& entu!ija!&o& i!nositi prijedloge da bi taj progra& &ogao i&ati vrijednu ulogu u pravo& tret&anu bolesni. i pore&eeni.. ; $lanku u $asopisu Gourna/ o* Nervous and Men&a/ Misease% tri po!nata istra2iva$ka psi.ijatra napisala su da bi B6"Z5, s &alo prilagodbe, &ogla biti Dterapijsko po&agalo koje bi bilo dostupno u&obolni a&a i psi.ijatrijski& entri&a koji pate od nedostatka terapeuta.D Za.valjujui Dsposobnosti &oderni. i budui. ra$unala da dijele vrije&e na vi%e korisnika, ra$unalni sustav projektiran u tu svr.u &ogao bi preu!eti nekoliko stotina pa ijenata na satD. ; $asopisu Na&ura/ +is&or3 slavni je astro'i!i$ar /arl Sagan i!ra!io sli$no u!buGenje oko B6"Z"NO@ poten ijala. +redvidio je ra!voj D&re2e ra$unalni. terapeutski. ter&inala, koji bi bili ne%to sli$no vei& tele'onski& govorni a&a, u koji&a bis&o !a par dolara po satu &ogli ra!govarati s pa2ljivi&, testirani& i u najveoj &jeri ne-vodei& psi.oterapeuto&.D9: ; svo& $lanku D/o&puting #a .iner0 and "ntelligen eD 5lan Turing u.vatio se u ko%ta s pitanje& D#ogu li strojevi &islitiLD +redlo2io je jednostavan pokus koji& bi se o ijenilo &o2e li se !a ra$unalo rei da je inteligentno, i na!vao ga Digra opona%anjaD, no ubr!o je postao po!nat kao Turingov test. ; nje&u i&a&o jednu osobu, Dispitiva$aD, koja sjeda !a ko&pjuterski ter&inal u pra!noj prostoriji i !apodijeva tipkanu konver!a iju s dva druga sugovornika, od koji. je jedan $ovjek a drugi ko&pjuter koji se pretvara da je $ovjek. 5ko ispitiva$ ne bude u stanju raspo!nati ra$unalo od prave osobe, onda se to ra$unalo, tvrdio je Turing, &o2e s&atrati inteligentni&. Sposobnost
92 9:

"bid., str. <. /itirano u *ei!enbau&, Iompu&er !o>er% str. 9.

da se od rije$i sa$ini neko plau!ibilno ja !na$ila bi dola!ak istinskog &isleeg stroja. )onver!a ija s B6"ZO# jedna je varija ija provedbe Turingovog testa. No, na *ei!enbau&ovo !aprepa%tenje, ljude koji su Dra!govaraliD s progra&o& uope nije !ani&alo dono%enje ra ionalni., objektivni. o jena B6"Z"NO@ identiteta. Oni su 2eljeli vjerovati da je B6"Z5 &islei stroj. 7eljeli su pripisati B6"Z" ljudske kvalitete - $ak i kad su bili posve svjesni da B6"Z5 nije ni%ta vi%e nego ko&pjuterski progra& koji slijedi jednostavne i prili$no ra!u&ljive instruk ije. Turingovi& testo&, poka!alo se, ustvari se u jednakoj &jeri testira i na$in na koji ra!&i%ljaju ljudi i na$in na koji ra!&i%ljaju strojevi. ; svo& $lanku u $asopisu Gourna/ o* Nervous and Men&a/ Misease% ta tri psi.ijatra nisu sa&o predlo2ila da B6"Z5 nastupi kao nado&jestak !a pravog psi.ijatra - daljnji, i irkularni, !aklju$ak bio je da je psi.oterapeut u biti neka vrsta ko&pjutera: DNa ljudskog terapeuta &o2e&o gledati kao na pro esor in'or&a ija koji donosi odluke te&eljene na skupu pravila odlu$ivanja koja su usko ve!ana !a kratkoro$ne i dugoro$ne iljeve.D9> Si&ulirajui ljudsko bie, &a kako %eprtljavo, B6"Z5 je potaknula ljudska bia da na sebe gledaju kao na si&ula ije ra$unala. Takva reak ija na njegov progra& *ei!enbau&a je prenera!ila. ; nje&u je, &eGuti&, potaknula pitanje koje si nikad prije nije bio postavio, i koje e ga obu!i&ati jo% godina&a: DNto je to u ra$unalu dovelo gledi%te o $ovjeku kao stroju na novu ra!inu plau!ibilnostiLD99 /ijelo desetljee nakon debitantskog nastupa B6"ZB, odgovor je 1A<3. godine dao u svojoj knji!i MoS ra#una/a i /juds$i um. 8a biste ra!u&jeli u$inak ra$unala, tvrdi on, &orate vidjeti stroj u
)ennet. #ark /olb0, Ja&es (. *att i Jo.n +. @ilbert, D5 /o&puter #et.od o' +s0 .ot.erap0: +reli&inar0 /o&&uni ationD, Journal o' Nervous and #ental 8isease, 1>2, br. 2 E1A33C: 1>?-92. 99 *ei!enbau&, Iompu&er !o>er% str. ?.
9>

kontekstu prija%nji. intelektualni. te.nologija $ovje$anstva, dugog slijeda alata koji su, poput karte i sata, &ijenjali prirodu i D$ovjekovu per ep iju stvarnostiD. Takve te.nologije postale su dijelo& Dsa&e tvari od koje $ovjek gradi svoj svijetD. Jedno& kad se pri.vate, nikad se vi%e ne &ogu odba iti, bar ne be! opasnosti da dru%tvo padne u Dveliku !brku i &o2da posve&a%nji kaosD. "ntelektualna te.nologija, pisao je on, Dpostaje ne!a&jenjivo& ko&ponento& svake strukture, a jedno& kad je tako duboko pro2eta s to& strukturo&, tako integrirana u njene ra!ne vitalne supstrukture, vi%e se ne &o2e i!lu$iti a da se 'atalno ne ugro!i ijela struktura.D Ta $injeni a, gotovo DtautologijaD, djelo&i$no obja%njava kako je na%a oslonjenost na digitalna ra$unala neprestano i nai!gled neu&itno rasla nakon i!u&a ti. strojeva kraje& drugog svjetskog rata. D; poslijeratno& ra!doblju, ko&pjuter nije bio neop.odan !a opstanak &odernog dru%tvaD, tvrdi *ei!enbau&F Dpri.vatili su ga, entu!ijasti$no i nekriti$ki, OnajprogresivnijiO ele&enti a&eri$ke vlade, poslovni. i industrijski. krugova $i&e je postao bitni& resurso& !a pre2ivljavanje dru%tva u ono& obliku koji je sa& ko&pjuter bitno uvjetovao.D "! vlastitog iskustva s vi%ekorisni$ki& ra$unalni& &re2a&a !nao je da e se uloga ra$unala pro%iriti preko auto&ati!a ije upravni. i industrijski. pro esa. Ha$unala e na kon u posredovati aktivnosti koje de'iniraju svakodnevni 2ivot ljudi kako u$e, kako &isle, kako se dru2e. +ovijest intelektualni. te.nologija poka!uje na&, upo!oravao je, da DuvoGenje ko&pjutera u neke ko&pleksne ljudske aktivnosti &o2e predstavljati irever!ibilnu obve!u.D Na% intelektualni i dru%tveni 2ivot &o2da, kao %to se to dogodilo s rutinski& postup i&a u industriji, po$ne biti odra! oblika %to &u ga na&ee ra$unalo.93
93

"bid., str. 1<-:?.

*ei!enbau& !aklju$uje da je ono %to nas $ini najljudskiji&a upravo ono %to je naj&anje i!ra$unljivo u na&a - ve!e na%eg u&a i tijela, do2ivljaji koji oblikuju na%e pa&enje i &i%ljenje, na%a sposobnost !a e&o ije i e&patiju. Melika opasnost s kojo& se suo$ava&o kako postaje&o inti&nije ve!ani !a ra$unala - kako sve vi%e toga u svo& 2ivotu do2ivljava&o preko bestjelesni. si&bola koji trepere na%i& ekrani&a - jest da e&o po$eti gubiti svoju ljudskost, da e&o 2rtvovati upravo te kvalitete koje nas odvajaju od strojeva. Jedini na$in da se i!bjegne ta sudbina, napisao je *ei!enbau&, jest biti svjestan sebe i i&ati .rabrosti odbiti prepustiti ra$unali&a na%e najljudskije &entalne aktivnosti i intelektualne pot.vate, osobito D!adatke koji !a.tijevaju &udrostD.9< Osi& %to je u$ena rasprava o radu ra$unala i so'tvera, *ei!enbau&ova knjiga je bila i krik i! sr a jednog progra&era, njegovo strasno i povre&eno pravedni$ko propitivanje grani a vlastite pro'esije. Zbog te knjige autor nije o&ilio svoji& kolega&a. Nakon nje!ina i!laska, *ei!enbau&a su vodei in'or&ati$ari i%utirali kao .eretika, osobito !nanstveni i s podru$ja u&jetne inteligen ije. Jo.n # /art.0, jedan od organi!atora i!vorne kon'eren ije o u&jetnoj inteligen iji na 8art&out.u, govorio je u i&e &nogi. te.nologa kad je, rugajui &u se u re en!iji knjige, otpisao MoS ra#una/a i /juds$i um kao Dnera!u&nu knjiguD i pre!reo *ei!einbau&a !bog ne!nanstvenog D&orali!iranjaD.9? "!van krugova koji se bave obrado& podataka, knjiga je prou!ro$ila tek kratko &re%kanje. +ojavila se tek %to su prva osobna ra$unala po$ela i!la!iti i! .obisti$ki. radioni a u &asovnu proi!vodnju. Javnost, i%$ekujui nastup potro%a$ke gro!ni e kojo& e se ra$unalo nai u svako&
9< 9?

"bid., str. 22<. Jo.n # /art.0, D5n ;nreasonable (ookD, S"@5HT Ne,sletter, 9? Elipanj

1A<3C.

uredu, do&u i %koli u dr2avi, nije i&ala volje da se bavi apostatski& su&nja&a. )ad stolar u!&e $eki u ruku, taj $eki, bare& %to se ti$e stolareva &o!ga, postaje djelo& njegove ruke. )ad vojnik prinese dvogled o$i&a, njegov &o!ak vidi novi& paro& o$iju, i trenuta$no se prilagoGava !natno druk$ije& vidno& polju. +okusi na &aj&uni&a koji se slu2e grablja&a i klije%ri&a otkrili su kako &o!ak pri&ata spre&no ugraGuje alate u svoje osjetne karte i posti2e da se u&jetno osjea kao prirodno. ; ljudsko& &o!gu ta je sposobnost u!napredovala daleko dalje od bilo $ega %to s&o vidjeli kod na%i. roGaka pri&ata. Na%a &ogunost da se stopi&o sa svakakvi& alati&a jedna je od kvaliteta koje nas kao vrstu najvi%e ra!likuju od drugi.. ; ko&bina iji s na%i& superiorni& kognitivni& vje%tina&a, ona nas $ini tako spretni&a u kori%tenju novi. te.nologija. 5 i u nji.ovo& i!u&ljivanju. Na% &o!ak &o2e !a&isliti &e.aniku novog ureGaja i njegovu korisnost jo% prije nego taj ureGaj uope postoji. Bvolu ija na%e i!vanredne &entalne sposobnosti da !a&uti&o grani u i!&eGu unutarnjeg i vanjskog, tijela i instru&enta, bila je, kako ka2e neuro!nanstvenik sa Sveu$ili%ta Oregon S ott =re0, Dnesu&njivo odlu$an korak u ra!voju te.nologijeD.9A ;ska pove!anost koju stvara&o s na%i& alati&a dvos&jerna je. )ako na%e te.nologije postaju na%i& produ2e i&a, i &i postaje&o produ2e i&a na%i. te.nologija. )ad stolar u!&e $eki u ruku, to& ruko& &o2e napraviti sa&o ono %to se &o2e napraviti s $ekie&. Huka postaje pribor !a !abijanje i vaGenje $avala. )ad vojnik prinese dvogled o$i&a, &o2e vidjeti sa&o ono %to &u lee dopu%taju. Midno
#i .ael (aiter, DTool ;se "s Just 5not.er Tri k o' t.e #indD, -cience=NO:% 2?. sije$anj 200?, scienceno>.sciencema'.or'5c'i5con&en&5*u//5911;509;59.
9A

polje &u se produljuje ali postaje slijep !a ono %to &u je bli!u. Niet! .eovo iskustvo s pisai& stroje& osobito dobro ilustrira kako te.nologije utje$u na nas. =ilo!o' ne sa&o %to je po$eo !a&i%ljati da je njegova pisaa kugla Dstvar kao jaD, nego je i osjetio da on postaje stvar kao ona, da njegov pisai stroj oblikuje njegove &isli. T. S. Bliot i&ao je sli$no iskustvo kad je pre%ao s pisanja pjesa&a i eseja na tipkanje. D)ad tipka& na pisae& strojuD, napisao je 1A13. u pis&u /onradu 5ikenu, Dpoka!alo se da kre%e& sve one &oje duge re$eni e koje sa& prije njegovao. )ratko, sta ato, kao &oderna 'ran uska pro!a. +isai stroj je dobar !a lu idnost, ali nisa& siguran da poti$e suptilnost.D30 Otvarajui nove &ogunosti, svaki alat postavlja i ograni$enja. Nto se nji&e vi%e slu2i&o, vi%e se oblikuje&o pre&a njegovoj 'or&i i 'unk iji. To obja%njava !a%to sa&, nakon %to sa& dugo radio u svo& tekst-pro esoru, po$eo gubiti lakou pisanja i ureGivanja teksta ruko&. #oje iskustvo, kako sa& kasnije do!nao, nije neuobi$ajeno. D6judi koji pi%u !a ko&pjutero& $esto i&aju te%koa kad trebaju pisati ruko&D, i!vje%tava Nor&an 8oidge. Nji.ova sposobnost
T(e ?e&&ers o5T. -. E/io&% sv. 1, 1?A?-1A22, prir. Malerie Bliot ENe, Kork: 4ar ourt (ra e Jovanovi ., 1A??C, str. 1>>. Nto se ti$e Niet!s .ea, njegov susret s #alling-4ansenovo& pisao& kuglo& poka!ao se jednako kratki& koliko je bio i inten!ivan. +oput &nogi. ljudi koji &edu prvi&a po$nu koristiti neki novi ureGaj, koji e ga slijediti u njegovoj gorljivosti, po$ele su ga 'rustrirati njegove &ane. +oka!alo se da je pisaa kugla puna gre%aka u projektiranju. )ad je s dolasko& proljea &editeranski !rak postao vla2niji, tipke su se po$ele !aglavljivati a tinta uriti po strani i. Naprava je, kako je Niet!s .e napisao u jedno& pis&u, Dosjetljiva kao sa& vrag i i&a puno proble&aD. Me !a nekoliko &jese i odustaje od pisae kugle i !a&jenjuje udljivi ureGaj !a sekretari u, &ladu pjesnikinju 6ou Salo&e, koja je njegove i!govorene rije$i !apisivala na papir. +et godina poslije, u jednoj od njegovi. !adnji. knjiga, Genea/o'iji mora/a% Niet!s .e i!nosi rje$it argu&ent protiv &e.ani!a ije ljudske &isli i li$nosti. 4vali konte&plativno stanje u&a u koje& ti.o i pa2ljivo Dprobavlja&oD svoje do2ivljaje. D+rivre&eno !atvaranje pro!ora i vrata svijesti, olak%anje od buke i u!buneD, pi%e on, o&oguuju &o!gu Dda ponovo napravi &jesta !a nove, i i!nad svega !a ple&enitije 'unk ijeD. =riedri . Niet!s .e, T(e Genea/o'3 o* Mora( E#ineola, NK: 8over, 200:C, str. :>.
30

Dda prevode &isli u rte pis&aD, opada kako se navikavaju na lupkanje po tipka&a i gledanje slova koja se kao $arolijo& pojavljuju na ekranu.31 8anas kad klin i koriste tipke na ko&pjuteru i drugi& ureGaji&a ve od &ali. nogu, a %kole ukidaju nastavu i! pisanja ruko&, sve vi%e doka!a govori u prilog to&e da sposobnost pisanja olovko& openito nestaje i! na%e kulture. +ostaje i!gubljeno& u&jetno%u. D#i kuje&o svoje alateD, pri&ijetio je je!uitski sveenik i stru$njak !a &edije Jo.n /ulkin 1A3<, Da onda oni kuju nasD.32 #ars.all # 6u.an, koji je bio /ulkinov intelektualni &entor, pojasnio je na koje nas na$ine na%e te.nologije istodobno osna2uju i sputavaju. ; jedno& od najper eptivniji., iako &anje !apa2eni. odlo&aka u Razumijevanju medija # 6u.an je napisao da na%i alati na kraju DotupeD svaki dio tijela koji Dpoja$avajuD. 3: )ad u&jetno produ2i&o neki dio sebe, ti&e se i udaljava&o od tog poja$anog dijela i njegovi. prirodni. 'unk ija. )ad je i!u&ljen parni tkala$ki stan, tkal i su &ogli &anu'akturno proi!vesti daleko vi%e tkanine u jedno& radno& radu nego %to su to &ogli ru$no, ali 2rtvovali su ne%to svoje &anualne spretnosti, da i ne spo&inje& DosjeajD !a tkanje. +rsti su i&, da se poslu2i& # 6u.anovi& rje$niko&, otupjeli. Sli$no, ratari su i!gubili ne%to svog osjeaja !a tlo kad su po$eli koristiti &e.ani$ke drlja$e i plugove. 8ana%nji radnik na industrijskoj 'ar&i, koji sjedi u kli&ati!iranoj kabini na vr.u divovskog traktora, rijetko i doti$e tlo - iako u jedno& jedino& danu obradi polje koje bi njegov pred%asnik s &otiko& preokretao &jese dana. )ad s&o !a volano& auto&obila, &o2e&o
Nor&an 8oidge, T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/* -&ories o* !ersona/ Triump( *rom &(e Lron&iers o* 2rain -cience ENe, Kork: +enguin, 200<C, str. :11. 32 Jo.n #. /ulkin, D5 S .ool&anOs @uide to #ars.all # 6u.anD, Saturda0 Hevie,, 1?. o2ujka 1A3<. 3: #ars.all # 6u.an, Unders&andin' Media T(e E)&ensions o* Man% krit. i!d., ur. *. Terren e @ordon E/orte #adera, /5: @ingko +ress, 200:C, str. 3:-<0.
31

prevaliti daleko vee udaljenosti nego pje%ke, ali gubi&o .oda$evu inti&nu ve!u sa !e&ljo&. # 6u.an je !nao da nije ni i!bli!a prva osoba koja pri&jeuje !atupljujui u$inak te.nologije. To je prastara &isao, $iji je &o2da najrje$itiji i naj!na$ajniji i!ra! dao psal&opisa Starog !avjeta: 5 idoli su nji.ovi srebro i !lato, djelo ruku $ovje$ji.. ;sta i&aju, a ne &ogu govoriti, dva oka, a ne &ogu vidjeti, 8va u.a, a ne &ogu $uti, nos, a ne &ogu &irisati, Huke, a ne &ogu .vatati, noge, a ne &ogu .odati - ne pu%taju glasa i! grla svojega. )oji i. na$ini%e, neka postanu kao oni, svaki, koji se pou!dao u nji.I /ijena koju plaa&o da bis&o !au!dali &o te.nologije je otuGenje, a osobito velik ra$un na kraju dobiva&o kad se radi o intelektualni& te.nologija&a. "nstru&enti u&a poja$avaju pa onda i !atupljuju na%e najinti&nije, najljudskije prirodne sposobnosti sposobnosti ra!&i%ljanja, opa2anja, pa&enja, osjeanja. #e.ani$ki sat, unato$ svi& blagoslovi&a koji&a nas je obasuo, udaljio nas je od prirodnog toka vre&ena. )ad je 6e,is #u&'ord opisao kako su &oderni satovi po&ogli da se Dstvori vjerovanje u ne!avisni svijet &ate&ati$ki &jerljivi. sekven iD, naglasio je da je posljedi a toga da sat Dra!dru2uje vrije&e od ljudski. !bivanjaD. 3> *ei!enbau&, nastavljajui na tu #u&'ordovu &isao, tvrdio je da je kon ep ija svijeta koja je i!rasla i! instru&enata !a &jerenje vre&ena Dbila i ostala osiro&a%ena ver!ija
6e,is #u&rord, Tec(nics and Iivi/iza&ion ENe, Kork: 4ar ourt (ra e, 1A3:C, str. 19F usp. Te(ni$a i civi/izacija ENovi Sad: #editerran, 200AC.
3>

one starije, jer po$iva na odba ivanju oni. neposredni. do2ivljaja koji su $inili osnovu, dapa$e koji su konstituirali staru realnost.D 39 Odlu$ujui kad e&o jesti, raditi, spavati ili ustati, prestali s&o slu%ati svoja osjetila i po$eli s&o se pokoravati satu. +ostali s&o puno !nanstveniji, ali prito& s&o postali i &alo vi%e &e.ani$ki. Jak i instru&ent nai!gled tako jednostavan i dobroudan kao %to je karta, i&a u$inak !atupljivanja. Na%i& je pre i&a kartogra'sko u&ijee nei!&jerno povealo naviga ijske vje%tine. +rvi put u povijesti, ljudi su &ogli sigurno prela!iti !e&lje i &ora koja nikad prije nisu vidjeli - taj napredak je potaknuo i povijesnu ekspan!iju istra2ivanja, trgovine i ratovanja. 5li nji.ova uroGena sposobnost da ra!u&iju okoli% u koje& se nala!e, da stvore bogatu i detaljnu &entalnu kartu svog okru2enja, oslabila je. 5pstraktni, dvodi&en!ionalni prika! prostora kakav $ita&o s karte isprije$io se i!&eGu nje!ina korisnika i njegove per ep ije stvarnog !e&lji%ta. )ao %to &o2e&o !aklju$iti i! nedavni. istra2ivanja &o!ga, taj je gubitak &orao i&ati i svoju 'i!i$ku ko&ponentu. )ad su se ljudi po$eli oslanjati na karte u&jesto na vlastitu prosudbu, vjerojatno i& se podru$je .ipoka&pusa posveeno repre!enta iji prostora, po$elo s&anjivati. 8o !atupljenja je &oralo doi duboko u nji.ovi& neuroni&a. Mjerojatno je da e&o i &i danas proi kro! jo% jednu takvu adapta iju kako se sve vi%e oslanja&o na pastirske usluge ko&pjuteri!irani. @+S-ureGaja. Bleanor #aguire, neuro!nansrveni a koja je vodila istra2ivanje &o!gova londonski. taksista, brine se da bi satelitska naviga ija &ogla i&ati Dveliki u$inakD na nji.ove neurone. DSilno se nada&o da i. nee po$eti koristitiD, ka2e ona, govorei ispred svog istra2iva$kog ti&a. DMjeruje&o da se podru$je V.ipoka&pusaW
39

*ei!enbau&, Iompu&er !o>er% str. 29.

u &o!gu povealo volu&eno& sive tvari !bog gole&e koli$ine podataka koju su Vvo!a$iW &orali upa&titi. 5ko se svi po$nu slu2iti @+S-o&, ta e ba!a !nanja biti &anja i &o2- da e utje ati na pro&jene u &o!gu koje danas vidi&o.D33 Taksisti e biti osloboGeni napornog u$enja gradski. pro&etni a, ali e i i!gubiti spe i'i$ne &entalne blagodati tog nauka. Nji.ov e &o!ak postati &anje !ani&ljiv. Obja%njavajui kako te.nologije otupljuju one iste sposobnosti koje oja$avaju, $ak do Dautoa&puta ijeD, # 6u.an nije 2elio ro&anti!irati dru%tvo kakvo je postojalo prije i!u&a kartogra'ije, urarstva ili parni. tkala$ki. stanova. OtuGenje, s.vatio je, neu&itna je nuspojava upotrebe te.nologije. Svaki put kad se slu2i&o neki& instru&ento& koji na& daje veu kontrolu nad vanjski& svijeto&, &i &ijenja&o svoj odnos s ti& svijeto&. )ontrola se &o2e obavljati jedino s psi.olo%ke distan e. ; neki& slu$ajevi&a, otuGenje je upravo ono %to instru&entu daje njegovu vrijednost. #i gradi&o kue i %ije&o jakne od @ore-TePa upravo !ato %to 2eli&o biti otuGeni od vjetra, ki%e i .ladnoe. "&a&o kanali!a iju upravo !ato %to 2eli&o biti na !dravoj udaljenosti od vlastitog i!&eta. +riroda nije na% neprijatelj, ali ni prijatelj. # 6u.anova poanta bila je da po%tena o jena svake nove te.nologije, a i napretka openito, !a.tijeva jednako veliku osjetljivost !a ono %to se gubi kao i !a ono %to se dobiva. Ne bis&o s&jeli dopustiti da $ari te.nologije !aslijepe na%eg unutarnjeg psa $uvara tako da previdi kako s&o otupjeli bitan dio sebe. )ao univer!alni &edij, nenad&a%no svena&jensko pro%irenje na%i. osjetila, na%i. kognitivni. sposobnosti i na%eg pa&enja, u&re2eno ra$unalo slu2i kao osobito sna2no
Hoger 8obson, OTaPi 8riversO )no,ledge 4elps T.eir (rains @ro,D, Independen&% 1<. prosin a 2003.
33

2iv$ano poja$alo. 5 jednako je sna2an i njegov u$inak otupljivanja. Nor&an 8oidge obja%njava da Dra$unalo %iri pro esne sposobnosti na%eg sredi%njeg 2iv$anog sustavaD i da ga prito& Di &ijenjaD. Blektroni$ki &ediji Dtako djelotvorno &ijenjaju 2iv$ani sustav jer i jedno i drugo rade na sli$an na$in te su u osnovi ko&patibilni i lako se pove!ujuD. Za.valjujui svojoj plasti$nosti, 2iv$ani sustav D&o2e iskoristiti tu ko&patibilnost i pretopiti se s elektroni$ki& &ediji&a, tvorei tako jedinstven, vei sustav.D3< +ostoji jo% jedan, jo% dublji ra!log !bog kojeg se na%i 2iv$ani sustavi tako spre&no DpretapajuD s na%i& ra$unali&a. Bvolu ija je obdarila na% &o!ak sna2ni& so ijalni& instinkto&, koji, kako ka2e Jason #it .ell, voditelj .arvardskog 6aboratorija !a dru%tvenu kogni iju i a'ektivnu neuro!nanost, uklju$uje Dni! pro esa koji&a !aklju$uje&o %to ljudi oko nas &isle i osjeajuD. Nedavno provedene studije sni&anja &o!ga uka!uju na to da su tri i!ra!ito aktivna podru$ja &o!ga - jedno u prednje& $eono& dijelu &o2dane kore, jedno u njegovo& tje&eno& dijelu, i jedno na dodiru tje&enog i sljepoo$nog dijela &o2dane kore - Dposebno posveena !adai ra!u&ijevanja toga %to se dogaGa u u&ovi&a drugi. ljudiD. Na%a uroGena sposobnost D$itanja &isliD, ka2e #it .ell, i&ala je va2nu ulogu u uspje.u na%e vrsteF ona na& je o&oguila da Dkoordinira&o velike skupine ljudi koje e postii ono %to pojedin i ne bi &ogli.D 3? ;%av%i u ko&pjutersko doba, &eGuti&, na% je dar !a spajanje s drugi& u&ovi&a doveo do jedne nena&jeravane posljedi e. D)roni$na pretjerana aktivnost ti. podru$ja &o!ga koja su u&ije%ana u dru%tveno &i%ljenjeD &o2e nas, pi%e #it .ell, navesti na to da u&ove pronala!i&o i ta&o gdje i. ne&a, $ak i u Dne2ivi& pred&eti&aD. Nadalje, sve
8oidge, 2rain T(a& I(an'es I&se/*% str. :10-11. Jason +. #it .ell, D*at .ing #inds "ntera tD, u :(a&Hs Ne)& Mispa&c(es on &(e *u&ure o* -cience% ur. Ma) 2roc$man ENe, Kork: Mintage, 200AC, str. <?-??.
3? 3<

je vi%e doka!a da na% &o!ak prirodno opona%a stanja drugi. u&ova s koji&a s&o u interak iji, bili oni realni ili !a&i%ljeni. Takvo 2iv$ano D!r aljenjeD po&a2e objasniti !a%to s&o tako skloni pripisivati ljudske karakteristike na%i& ko&pjuteri&a i ko&pjuterske karakteristike sebi - !a%to kad govori B6"Z5 $uje&o ljudski glas. Na%a spre&nost, $ak i radost, !a ulasko& u ono %to 8oidge na!iva Djedinstven, vei sustavD s na%i& ureGaji&a !a obradu podataka nastala je ne sa&o na osnovi karakteristika digitalnog ra$unala kao in'or&a ijskog &edija, nego i na osnovi karakteristika na%eg dru%tveno adaptiranog &o!ga. "ako na& to kibernetsko &u$enje u&a i stroja &o2- da o&oguuje da pojedine kognitivne !adae i!vede&o e'ikasnije, ono predstavlja prijetnju na%e& integritetu kao ljudski. bia. " dok na& vei sustav u koji se na% u& tako rado pretapa po!aj&ljuje svoju &o, on na& na&ee i svoja ograni$enja. 8a re iklira& /ulkinovu 'or&ula iju, &i progra&ira&o svoja ra$unala a !ati& ona progra&iraju nas. Jak i na prakti$noj ra!ini, u$in i nisu uvijek tako blagotvorni kako bis&o 2eljeli vjerovati. )ako poka!uju &noga istra2ivanja .iperteksta i .iper&edija, na%a sposobnost u$enja &o2e se !na$ajno u&anjiti kad na& se &o!ak preoptereti ra!norodni& podra2aji&a s "nterneta. Mi%e in'or&a ija &o2e !na$iti &anje !nanja. 5 %to s u$in i&a &nogi. so'tverski. alata koji&a se slu2i&oL )ako sve te do&i%ljate aplika ije na koje se oslanja&o da bis&o prona%li i o ijenili in'or&a ije, uobli$ili i prenijeli svoje &isli, i obavili druge svakodnevne kognitivne !adatke, kako one utje$u na to %to i kako u$i&oL 8anski klini$ki psi.olog /.risto' van Ni&,egen 200:. je godine otpo$eo 'as inantnu studiju u$enja potpo&ognutog ra$unali&a, koju e pisa s ((/- a kasnije pro!vati Djedno& od naj!ani&ljiviji. ispitivanja aktualnog kori%tenja ra$unala i poten ijalni. &ana na%eg sve ja$eg oslanjanja na interak iju s in'or&a ijski& sustavi&a

te&eljenu na ekranu.D3A Man Ni&,egen je dvje&a skupina&a dobrovolja a dao da rje%avaju jednu te%ku logi$ku !agonetku na ko&pjuteru. Zagonetka se sastoji od preno%enja obojeni. kugli i! jedne u drugu kutiju u skladu sa skupo& pravila o to&e koja se kugla kada s&ije &i ati. Jedna skupina se slu2ila so'tvero& koji je di!ajniran tako da po&a2e korisniku najvi%e %to je &ogue. Nudi po&o na ekranu !a vrije&e rje%avanja !agonetke u obliku vi!ualni. po&agala - pri&jeri e, obilje2ava dopu%tene pote!e. 8ruga skupina se slu2ila osnovno& ver!ijo& progra&a, be! ikakvi. savjeta i druge po&oi. ; rani& 'a!a&a rje%avanja !agonetke, grupa koja se slu2ila so'tvero& koji po&a2e br2e je vukla pote!e od druge grupe, %to bi se i o$ekivalo. No, kako se test nastavljao, $lanovi grupe koja se slu2ila osnovni& progra&o& br2e su ovladavali !agonetko&. Na kraju su oni koji su se slu2ili so'tvero& koji ne po&a2e uspijevali rije%iti !agonetku br2e i s &anje pogre%ni. pote!a. HjeGe su dola!ili i u patpo!i iju, u kojoj vi%e ne&a dopu%teni. pote!a, od oni. koji su se slu2ili so'tvero& koji po&a2e. )ako i!vje%tava van Ni&,egen, nala!i uka!uju na to da su oni koji su se slu2ili so'tvero& koji ne po&a2e uspijevali bolje planirati pote!e unaprijed i stvarati strategiju, dok su se oni koji su se slu2ili so'tvero& koji po&a2e radije vodili !a poku%aji&a i pogre%ka&a. Oni sa so'tvero& koji po&a2e su, %tovi%e, $esto Dbes iljno nasu& e klikaliD poku%avajui odgonetnuti rje%enje.<0
(ill T.o&pson, D(et,een a Ho k and an "nter'a eD, 22I Nezvs% <. listopada 200?, ne>s.66c.co.u$595(i5&ec(no/o'35DCFC;E8.s&m. <0 /.rristo' van Ni&,egen, DT.e +aradoP o' t.e @uided ;ser 5ssistan e /an (e /ounter-e''e tiveD, -IB- Misser&a&ion -eries No. 911;=1<% Sveu$ili%te ;tre .t, :1. o2ujka 200?. M. takoGer /.risto' van Ni&,egen i 4erre van Oostendorp, DT.e Yuestionable "&pa t o' an 5ssisting "nter'a e on +er'or&an e in Trans'er SituationsD, In&erna&iona/ Gourna/ o* Indus&ria/ Er'onomics% :A, br. : Esvibanj 200AC: 901-?.
3A

Osa& &jese i nakon tog pokusa van Ni&,egen je ponovno okupio grupe i jo% jedno& i& je dao da rje%avaju !agonetku s obojeni& kugla&a, te jednu nje!inu varija iju. +rona%ao je da su ljudi koji su se u prvo& rje%avanju slu2ili so'tvero& koji ne po&a2e uspijevali rije%iti !agonetke gotovo dvaput br2e od oni. koji su se tada slu2ili so'tvero& koji po&a2e. Na jo% jedno& testiranju, !adao je drugo& skupu dobrovolja a da u! po&o obi$nog so'tvera !a voGenje kalendara organi!iraju ko&pli iran ni! sastanaka, &eGu koji&a i preklapajue grupe sudionika. " opet se jedna skupina slu2ila so'tvero& koji po&a2e, a druga so'tvero& koji ne po&a2e. He!ultati su bili isti. "spitani i koji su se slu2ili progra&o& koji ne po&a2e Drije%ili su proble&e s &anje suvi%ni. radnji ViW na jednostavniji na$inD, te su iska!ali vi%e Dpona%anja koje se te&elji na planiranjuD i Dbolji& putovi&a rje%avanja proble&aD.<1 ; svo& i!vje%taju o to& istra2ivanju, van Ni&,egen nagla%ava da je kontrolirao varija ije u osnovni& kognitivni& vje%tina&a sudionika. ;pravo su ra!like u di!ajnu so'tvera obja%njavale ra!like u re!ultati&a i u u$enju. "spitani i koji su se slu2ili osnovni& so'tvero& kon!istentno su iska!ivali Dvi%e usredoto$enosti, direktnija i ekono&i$nija rje%enja, bolje strategije, i bolje usvajanje !nanjaD. Nto su se vi%e ljudi oslanjali na ekspli itnu po&o so'tvera, to su &anje bili anga2irani na sa&oj !adai i na kraju su nau$ili &anje. Ti re!ultati uka!uju na to, !aklju$uje Ni&,egen, da kako Deksternali!ira&oD rje%avanje proble&a i druge rutinske kognitivne !adatke na ra$unala, ti&e u&anjuje&o sposobnost vlastitog &o!ga da Dgradi stabilne strukture !nanjaD - drugi& rije$i&a, s.e&e - koje se kasnije &ogu Dpri&ijeniti na nove situa ijeD. <2 +ole&i$ar bi to 'or&ulirao upe$atljivije: %to je so'tver pa&etniji, korisnik je tuplji.
<1 <2

"bid. "bid.

; raspravi o i&plika ija&a tog istra2ivanja, van Ni&,egen savjetuje progra&eri&a da di!ajniraju so'tver tako da &anje po&a2e svoji& korisni i&a, kako bi bili prisiljeni vi%e ra!&i%ljati. To &o2da jest dobar savjet, ali te%ko je i !a&isliti da bi ga stru$nja i !a ra!voj ko&er ijalnog so'tvera i ,eb-aplika ija o!biljno s.vatili. )ako je van Ni&,egen i sa& pri&ijetio, jedan od dugotrajni. trendova u progra&iranju je potraga !a Dprijateljskiji&D korisni$ki& su$elji&a. To osobito vrijedi !a #re2u. "nternetske tvrtke se 2estoko natje$u da ljudi&a olak%aju 2ivot, da se teret rje%avanja proble&a i drugog u&nog rada preba i s korisnika na &ikropro esor. #ali ali rje$it pri&jer &o2e se vidjeti u ra!voju pretra2iva$ki. &e.ani!a&a. ; svojoj najstarijoj inkarna iji, @oogleov pretra2iva$ bio je veo&a jednostavan alat: unijeli biste klju$nu rije$ u kui u i pritisnuli dug&e +retra2i. 5li je @oogle, suo$en s konkuren ijo& drugi. pretra2iva$a kao %to su #i roso'tov (ing, vrijedno radio na to&e da &u so'tver postaje sve uslu2niji. 8anas, $i& unesete prvo slovo klju$ne rije$i u kui u, @oogle va& istog $asa predla2e popis popularni. klju$ni. rije$i koje po$inju na to slovo. DNa%i algorit&i koriste se %iroki& spektro& in'or&a ija pri predviGanju koje bi upite korisni i najvjerojatnije 2eljeli vidjetiD, obja%njava tvrtka. DSugerirajui od&a. na po$etku ra'iniranije upite, trudi&o se u$initi va%e upite korisniji&a i e'ikasniji&a.D<: 5uto&ati!a ija kognitivni. pro esa na taj na$in je postala svakodnevni& kru.o& &odernog progra&era. " s dobri& ra!logo&: ljudi prirodno tra2e one progra&e i ,eb-strani e koje i& nude najvi%e po&oi - a bje2e od oni. koji&a je te%ko ovladati. #i 2eli&o ugodan so'tver koji na& po&a2e. Za%to i ne bis&oL No, kako so'tveru prepu%ta&o sve vei dio posla &i%ljenja, vjerojatno u&anjuje&o vlastite
D=eatures: Yuer0 SuggestionsD, Goo'/e :e6 -earc( +e/p% be! datu&a, /a6s.'oo= '/e.com5su''es&*aP.(&m/.
<:

&o2dane snage, suptilno ali suvislo. )ad kopa$ rovova !a&ijeni lopatu rovokopa$e&, &i%ii ruke &u oslabe iako &u se e'ikasnost poveala. 6ako je &ogue da do sli$nog ko&pro&isa dola!i i kad auto&ati!ira&o u&ni rad. Jo% jedno nedavno provedeno istra2ivanje, ovaj put na te&u akade&ski. radova, nudi posve realne doka!e o to&e kako alati koji&a se slu2i&o kad prosijava&o in'or&a ije na "nternetu utje$u na na%e &entalne navike i uobli$uju na%e ra!&i%ljanje. Ja&es Bvans, so iolog sa Sveu$ili%ta /.i ago, sastavio je gole&u ba!u podataka o :> &ilijuna !nanstveni. $lanaka objavljeni& u $asopisi&a i!&eGu 1A>9. i 2009. godine. 5nali!irao je itate uvr%tene u $lanke pro&atrajui jesu li se obras i itiranja, a utoliko i istra2ivanja, pro&ijenili s prelasko& s tiskani. sve!aka na ,eb-$asopise. "&ajui u vidu koliko je digitalni tekst lak%e pretra2ivati nego tiskani, uvrije2ena pretpostavka je bila da e opseg !nanstvenog istra2ivanja !natno pro%iriti ako se $asopisi u$ine dostupni&a na #re2i, %to bi dovelo do ra!novrsniji. itata. 5li to nije bilo ono %to je otkrio Bvans. Nto se vi%e $asopisa preba ivalo na "nternet, !nanstveni i su itirali &anje $lanaka. 5 %to se vi%e stari. brojeva tiskani. $asopisa digitali!iralo i stavljalo na *eb, !nanstveni i su vi%e itirali re entnije $lanke. Nirenje dostupni. in'or&a ija dovelo je do, kako je to opisao Bvans, Dsu2avanja !nanosti i nje!ina podru$ja bavljenjaD.<> Obja%njavajui te protu-intuitivne re!ultate u $lanku u $asopisu -cience% Bvans pri&jeuje da auto&ati!irani alati !a 'iltriranje in'or&a ija, poput pretra2iva$a, naj$e%e slu2e kao poja$ala popularnosti, koja vrlo br!o uspostavljaju a !ati& trajno odr2avaju konsen!us o to&e koje su in'or&a ije popularne a koje nisu. 6akoa kojo& slijedi&o .iperlinkove, nadalje, navodi istra2iva$e na "nternetu da
<> Ja&es 5. Bvans, DBle troni +ubli ation and t.e Narro,ing or S ien e and S .olars.ipD, -cience% :21 E1?. srpnja 200?C: :A9-AA.

D!aobiGu &noge rubno relevantne $lanke koje bi istra2iva$i na papiruD rutinski pregledali dok listaju strani e knjige ili $asopisa. Nto istra2iva$i br2e uspiju Dpronai prevladavajue &i%ljenjeD, pi%e Bvans, to e ga vjerojatnije Dslijediti, %to e i. dovesti do daljnji. itata koji re'eriraju na sve &anji broj $lanakaD. "ako &nogo &anje e'ikasno od pretra2ivanja *eba, staro&odno istra2ivanje u knji2ni i vjerojatno je %irilo .ori!onte !nanstvenika: DModei istra2iva$e preko $lanaka neve!ani. !a ono %to tra2e, pregledavanje i pretra2ivanje tiskanog &aterijala &oglo je olak%ati %ire usporedbe i povesti istra2iva$e u pro%lost.D<9 6ak%i put &o2da nije uvijek i najbolji, ali na%a ra$unala i pretra2iva$i "nterneta poti$u nas da poGe&o upravo nji&e. +rije nego %to je =rederi k Ta0lor uveo svoj sustav !nanstvenog &enad2&enta, pojedina$ni radnik je, na osnovi svog naukovanja, !nanja i iskustva, sa& donosio odluke o to&e kako obaviti posao. Sa& je pisao svoju skripru, svoj s enarij. Nakon Ta0lora, radnik je po$eo slijediti skriptu koju je napisao netko drugi. Od operatera na stroju nije se o$ekivalo da ra!u&ije kako je i po kojoj logi i ta skripta konstruiranaF od njega se o$ekivalo da joj se naprosto povinuje. Zbrka koja dola!i s individualno& autono&ijo& bila je pro$i%ena, tvorni a kao jelina postala je djelotvornijo& a njen proi!vod pred vidljiviji. "ndustrija je vala. Ono %to je !ajedno sa !brko& i!gubljeno bila je osobna ini ijativa, kreativnost i udljivost. Svjesni !anat pretvoren je u nesvjesnu rutinu. )ad ide&o na "nternet, i &i slijedi&o skripte koje su napisali drugi - algorita&ske instruk ije koje bi &alobrojni &edu na&a &ogli ra!u&jeti i da &o2e&o otkriti nji.ov skriveni kod. )ad pretra2uje&o in'or&a ije preko @ooglea ili drugi. pretra2ivala, &i slijedi&o neku skripru. )ad gleda&o
<9

"bid.

koji na& proi!vod preporu$uju 5&a!on ili Net'liP, slijedi&o skriptu. Te skripte &ogu biti do&i%ljate i i!vanredno korisne, kao %to su to i u tejloristi$ki& tvorni a&a, ali one svejedno &e.ani!iraju !brkane pro ese intelektualnog istra2ivanja pa $ak i dru%tvenog pove!ivanja. )ako je tvrdio progra&er T.o&as 6ord, so'tver na kraju &o2e pretvoriti najinti&nije i najosobnije ljudske aktivnosti u be!u&ne DritualeD $iji su kora i Dkodirani u logi i ,ebstrani aD. <3 ;&jesto da postupa&o u skladu s vlastiti& !nanje& i intui ijo&, &i prati&o !adanu koreogra'iju. Nto se to$no dogaGalo u 4a,t.orneovoj glavi kad je sjeo u skrovito !elenilo Sanjive doline i i!gubio se u konte&pla ijiL " po $e&u se to ra!likovalo od onoga %to se dogaGalo u glava&a stanovnika grada u ono& bu$no&, prepuno& vlakuL Ni! psi.olo%ki. istra2ivanja provedeni. u posljednji. dvadeset godina otkrio je da ljudi iska!uju veu sposobnost pa2nje, bolje pa&enje, i openito pobolj%ane kognitivne sposobnosti nakon %to provedu neko vrije&e u ti.o&, seosko& okru2enju, bli!u prirodi. #o!govi i& postanu &irniji i bistriji. Ha!log je, pre&a teoriji &entalnog obnavljanja, ili 5HT-u, u to&e da se ljudski &o!ak &o2e e'ektivno opustiti kad ga se ne bo&bardira vanjski& podra2aji&a. 6judi vi%e ne &oraju plaati pore! na radno pa&enje obraGujui stalni dotok po!adinskog o&etanja. +osljedi$no stanje konte&plativnosti ja$a sposobnost da kontrolira&o svoj u&. He!ultati najnovijeg takvog istra2ivanja objavljeni su u $asopisu !s3c(o/o'ica/ -cience potkraj 200?. godine. Ti& istra2iva$a sa Sveu$ili%ta #i .igan, predvoGen psi.ologo& #ar o& (er&ano&, anga2irao je neki. tridesetak ljudi i podvrgnuo i. je rigoro!no& i &entalno is rpljujue&
T.o&as 6ord, OTo& 6ord on Hitual, )no,ledge and t.e *ebD, blog Rou'( T3pe% A. studenog 200?, rou'(&3pe.com5arc(ives5911;5005&om@ /ord@on@ri&.p(p.
<3

ni!u testova os&i%ljeni. tako da &jere kapa itet radnog pa&enja i sposobnost kontrole nad pa2njo&. "spitani i su poto& podijeljeni u dvije skupine. +olovi a nji. je sat vre&ena %etala skroviti& %u&oviti& parko&, a druga polovi a je isto vrije&e provela .odajui napu$eni& uli a&a sredi%ta grada. Obje grupe su !ati& po drugi put podvrgnute testiranju. (ivanje u parku, otkrili su istra2iva$i, D!na$ajno je pobolj%aloD re!ultate na kognitivni& testovi&a, uklju$ujui !na$ajno poveanje sposobnosti odr2avanja pa2nje. 4odanje grado& pak nije dovelo ni do kakvi. pobolj%anja na testiranju. "stra2iva$i su !ati& proveli sli$an pokus na drugo& skupu ljudi. ;&jesto da %eu u pau!i i!&eGu dva testa, ovi ispitani i su jednostavno gledali 'otogra'ije ti.i. seoski. pri!ora, odnosno gradske vreve. He!ultati su bili isti. 6judi koji su gledali 'otogra'ije pri!ora prirode !natno su bolje kontrolirali pa2nju, dok oni koji su gledali gradske pri!ore nisu iska!ali nikakvo pobolj%anje pa2nje. DZaklju$noD, pi%u istra2iva$i, Djednostavne i kratke interak ije s prirodo& &ogu proi!vesti vidljiv napredak kognitivne kontrole.D Jini se da je provoGenje vre&ena u prirodno& svijetu D2ivotno va2noD !a De'ektivno kognitivno 'unk ioniranjeD.<< Na "nternetu ne postoji Sanjiva dolina, &irno &jesto na koje& bi konte&plativnost &ogla obaviti svoju $aroliju obnavljanja. Tu je sa&o beskrajno, .ipnoti!irajue brujanje gradske uli e. Sti&ula ije #re2e, poput oni. gradski., &ogu biti poti ajne i nada.njujue. Ne 2eli&o odustati od nji.. 5li one i is rpljuju i o&etaju. )ako je ra!u&io 4a,t.orne, one lako nadvladaju sve ti%e na$ine &i%ljenja. Jedna od najvei. opasnosti s koji&a se suo$ava&o kad auto&ati!ira&o rad vlastita u&a, kad &ono& elektroni$ko&
#are @. (er&an, Jo.n Jonides i Step.en )aplan, DT.e /ognitive (ene'its o' "ntera ting ,it. NatureD, !s3c(o/o'ica/ -cience% 1A, br. 12 Eprosina 200?C: 120<-12.
<<

sustavu prepusti&o kontrolu nad toko& na%i. &isli i sjeanja, a koje se boje i !nanstvenik Josep. *ei!enbau& i u&jetnik Hi .ard =ore&an, spora je ero!ija na%e ljudskosti. 8ubinsko &i%ljenje nije jedino koje !a.tijeva &iran i pa2ljiv u&. Tu su i e&patija i suosjeajnost. +si.olo!i su dugo prou$avali kako ljudi do2ivljavaju stra. i reagiraju na psi.olo%ke prijetnje, ali tek su nedavno po$eli istra2ivati i!vore na%i. ple&enitiji. nagona. 5 kako obja%njava 5ntonio 8a&asio, ravnatelj "nstituta !a &o!ak i kreativnost pri Sveu$ili%tu )ali'ornija, otkrili su da vi%e e&o ije nastaju i! 2iv$ani. pro esa koji su Din.erentno sporiD. <? ; jedno& nedavno provedeno& pokusu, 8a&asio i njegovi kolege dali su ispitani i&a da slu%aju pri$e u koji&a se govori o ljudi&a koji do2ivljavaju 'i!i$ku ili psi.i$ku bol. "spitanike su poto& stavili u stroj !a sni&anje &o!ga &agnetno& re!onan ijo& te su i., sni&ajui, ispitivali o to&e $ega se sjeaju i! pri$a. Taj je pokus otkrio da se, iako &o!ak reagira vrlo br!o na pri!or 'i!i$ke boli - kad vidite da je netko o!lijeGen, gotovo trenuta$no se aktiviraju pri&itivni entri !a bol u va%e& &o!gu - so'isti iraniji &entalni pro es e&patije s psi.i$ko& patnjo& odvija &nogo sporije. )ako su otkrili istra2iva$i, &o!gu treba vre&ena Dda trans endira neposredno tjelesnu di&en!ijuD i po$ne s.vaati i osjeati Dpsi.olo%ke i &oralne di&en!ije situa ijeD.<A Taj pokus, ka2u !nanstveni i, uka!uje na to da %to s&o vi%e o&etani, &anje s&o sposobni do2ivjeti najsuptilnije, najposebnije ljudske oblike e&patije, suosjeanja i drugi. e&o ija. DZa neke vrste &isli, a osobito !a dono%enje &oralni. odluka o dru%tvenoj i psi.i$koj situa iji drugi. ljudi, treba&o si ostaviti adekvatno vrije&e !a ra!&i%ljanjeD,
/arl #ar!iali, DNobler "nstin ts Take Ti&eD, ,eb-strani e Sveu$ili%ta )ali'ornija, 1>. travnja 200A, co//e'e.usc.edu5ne>s5s&ories5FED5no6/er=ins&inc&s=&a$e=&ime. <A #ar0 4elen "&&ordino-Kang, 5ndrea # /o"l, 4anna 8a&asio i 5ntonio 8a&asio, DNeural /orrelates ot 5d&iration and /o&passionD, !roceedin's o* &(e Na&iona/ Academ3 o* -ciences% 103, br. 1A E12. svibnja 200AC: ?021-23.
<?

upo!orava #ar0 4elen "&&ordino-Kang, $lani a istra2iva$kog ti&a. D5ko se stvari dogaGaju prebr!o, &o2da uope neete &oi do2ivjeti e&o ije o psi.olo%ki& stanji&a drugi. ljudi.D ?0 (ilo bi br!opleto napre$a !aklju$iti da "nternet naru%ava na% &oralni osjeaj. Ne bi, &eGuti&, bilo br!opleto sugerirati da kako #re2a preus&jerava na%e 2ivotne 2iv$ane putove i u&anjuje na%u sposobnost konte&pla ije, ona &ijenja i dubinu na%i. e&o ija, ne sa&o na%i. &isli. +ostoje i ljudi koje raduje lakoa s kojo& se na% u& prilagoGava intelektualnoj eti i *eba. DTe.nolo%ki napredak je jednos&jeranD, pi%e kolu&nist :a// -&ree& Gourna/a% Dpa e se trend dijeljenju pa2nje pri vi%e!adano& radu i kon!u&iranju vi%e ra!li$iti. tipova in'or&a ija sa&o nastavitiD. Svejedno, ne&a &jesta bri!i jer e na% Dljudski so'tverD s vre&eno& Du.vatiti korak sa strojno& te.nologijo& koja o&oguuje to obilje in'or&a ijaD. ;kratko, DevoluiratD e&o tako da postane&o agilniji kon!u&enti podataka.?1 +isa naslovne pri$e u &aga!inu Ne> ,or$ ka2e da e se Dsklopovi u &o!gu prito& nei!bje2no i!&ijeniti tako da se &ogu e'ikasnije baviti s vi%e in'or&a ijaD kako se bude&o navikavali na DprebiranjeD &edu ko&adii&a in'or&a ija na "nternetu, Dtu !adau 21. stoljeaD. #o2da i i!gubi&o sposobnost Dda se kon entrira&o na jedan ko&pleksni !adatak od po$etka do krajaD, ali !au!vrat e&o stei nove vje%tine, kao %to je sposobnost da Distovre&eno vodi&o :> konver!a ije u %est ra!li$iti. &edijaD.?2 ;va2eni ekono&ist pak veselo pi%e da Dna& *eb o&oguuje da po!aj&ljuje&o kognitivne prednosti auti!&a i postane&o bolji 2dera$i in'or&a ijaD.?: Jedan autor $asopisa A&/an&ic s&atra da je
?0 ?1

#ar!iali, DNobler "nstin tsD. 6. @ordon /rovit!, D"n'or&ation OverloadL HelaPD, :a// -&ree& Gourna/% 3. srpnja Sa& 5nderson, D"n 8e'ense o' 8istra tionD, Ne> ,or$% 29. svibnja 200A. T0ler /o,en, Irea&e ,our O>n Econom3 ENe, Kork: 8utton, 200AC, str. 10.

200A.
?2 ?:

Dna% te.nologijo& proi!veden 588D &o2da Dkratkoro$ni proble&D, koji proistje$e i! na%eg oslanjanja na Dkognitivne navike koje su evoluirale i usavr%ile se u eri ograni$enog protoka in'or&a ijaD. Ha!voj novi. kognitivni. navika Djedini je odr2ivi pristup orijenta iji u dobu konstantne pove!anostiD.?> Ti su pis i svakako u pravu kad tvrde da nas na% novi in'or&a ijski okoli% doista oblikuje. Na%a &entalna prilagodljivost, ugraGena u najdublji& 'unk ija&a na%eg &o!ga, te&elj je intelektualne povijesti. 5li ako u nji.ovo& o.rabrivanju i&a ikakve utje.e, ona je veo&a .ladna. 5dapta ija nas $ini bolje prilagoGeni&a okolnosti&a, ali kvalitativno, to je neutralan pro es. Na kraju krajeva, ono %to se ra$una je %to s&o postali, a ne kako s&o to postajali. 1A90-i. godina #artin 4eidegger je uo$io da je Dpli&a te.ni$ke revolu ijeD u toj &jeri Dobu!ela, op$inila, opila, !avela $ovjeka da e se kalkulativno &i%ljenje jednog dana &o2da pri.vaati i prakti irati kao jedini na$in &i%ljenjaD. Na%a sposobnost D&editativnog &i%ljenjaD, koju je s&atrao sa&o& biti na%e ljudskosti, &o2da postane 2rtvo& be!glavog progresa.?9 (uran napredak te.nologije &o2da je, poput dolaska loko&otive na stani u /on ord, otjerao ra'inirane opa2aje, &isli i e&o ije koje se javljaju jedino u konte&pla iji i re'leksiji. D=reneti$nost te.nologijeD, pisao je 4eidegger, prijeti da e se Dukopati ba% svugdjeD.?3 #o2da danas ula!i&o u !avr%nu 'a!u tog ukopavanja. Njenoj s&o 'reneti$nosti otvorili put u svoju du%u.
Ja&ais /as io, D@et S&arterD, A&/an&ic% srpanjTkolovo! 200A. #artin 4eidegger, Miscourse on T(in$in' ENe, Kork: 4arper U Ho,, 1A33C, str. 93. )ur!iv je 4eideggerov. ?3 #artin 4eidegger, T(e Nues&ion Ioncernin' Tec(no/o'3 and O&(er Essa3s Ne, Kork: 4arper U Ho,, 1A<<C, str. :9.
?9 ?>

!"#log

Ljudski elementi )ad sa& dovr%io ovu knjigu potkraj 200A. godine, nabasao sa& na jednu pri$i u kakva nikad ne sti2e na naslovne strani e novina. BdeP el, najvea tvrtka u Bngleskoj koja se bavi %kolski& testiranje&, objavila je da uvodi Dauto&ati!irano o jenjivanje ispitni. eseja, te&eljeno na u&jetnoj inteligen ijiD. )o&pjuteri!irani sustav o jenjivanja e D$itati i o jenjivatiD eseje koji britanski u$eni i pi%u u sastavu jednog veo&a upotrebljavanog testa vladanja je!iko&. @lasnogovornik BdeP ela, tvrtke u vlasni%tvu &edijskog konglo&erata +earson, objasnio je da Dsustav proi!vodi to$nost ljudski. o jenjiva$a a prito& eli&inira ljudske ele&ente kao %to su u&or i subjektivnostD, kako ka2e i!vje%taj u $asopisu Times Educa&ion -upp/emen&. Stru$njak !a testiranje u isto& $lanku i!javljuje da e ko&pjuteri!irano o jenjivanje eseja biti ope &jesto u obra!ovanju budunosti: DNei!vjesno je OkadaO, a ne Oda liO.D1 )ako e, pitao sa& se ja, BdeP elov so'tver prepo!nati one rijetke u$enike koji i!la!e i! konven ija pisanja ne !ato %to su neko&petentni nego !ato %to i&aju onu posebnu iskru briljantnostiL Znao sa& odgovor: nee. )o&pjuteri, kako je naglasio Josep. *ei!enbau&, slijede pravilaF oni ne prosuGuju. Na &jesto subjektivnosti oni na& daju
*illia& Ste,art, DBssa0s to (e #arked b0 OHobots,OD Times Educa&ion -upp/emen&% 29. rujna 200A.
1

'or&ule. Ta pri$a poka!uje koliko je *ei!enbau& dobro predviGao kad je prije vi%e desetljea upo!oravao da e&o, kako se sve vi%e navikava&o na na%a ra$unala, biti u isku%enju povjeriti i& D!adatke koji !a.tijevaju &udrostD. 5 jedno& kad to u$ini&o, vi%e nee biti povratka. So'tver e na to& poslu postati ne!a&jenjiv. Te%ko se oduprijeti $ari&a te.nologije, i &o2e se stei doja& da u na%e& dobu instant-in'or&a ija prednosti br!ine i e'ikasnosti ne&a pre& a, a da je nji.ova po2eljnost i!van svake rasprave. 5li, ja jo% ne gubi& nadu da nee&o %utke otii u budunost kakvu na%i in'or&ati$ari i progra&eri !a nas pi%u u skripti. Jak i ako *ei!enbau&ove rije$i ne pri&i&o k sr u, duguje&o sebi da i. o!biljno ra!&otri&o, pa!ei %to i&a&o !a i!gubiti. )ako bi tu2no bilo, osobito kad se radi o u&ovi&a na%e dje e, da be! pitanja pri.vati&o ideju da su Dljudski ele&entiD i!a%li i! &ode i !astarjeli. +ri$a o BdeP elu &i je jo% jedno& vratila sjeanje na onu s enu s kraja 9110. ;sjekla &i se u pa&enje jo% kad sa& je prvi put vidio kao tinejd2er 1A<0-i. godina, usred &oje analogne &ladosti. Ono %to je $ini tako dobro pogoGeno&, i tako $udno&, je reak ija ko&pjutera na rastavljanje njegova u&a: njegovo o$ajavanje dok &u jedan po jedan sklop prestaje raditi, njegovo djetinje &oljakanje astronauta DOsjea& to. Osjea& to. (oji& se.D - i njegovo kona$no vraanje na ono %to se jedino &o2e na!vati stanje& nevinosti. 456-ov i!ljev osjeaja u kontrastu je s li%eno%u e&o ija koja karakteri!ira ljudske likove u 'il&u, koji se bave svoji& poslovi&a gotovo robotsko& e'ikasno%u. Nji.ove &isli i postup i djeluju kao da su unaprijed propisani, kao da slijede korake kakvog algorit&a. ; svijetu 2002, ljudi su postali tako sli$ni strojevi&a da ispada da je najljudskiji lik u 'il&u stroj. To je bit )ubri kovog &ra$nog proro$anstva: prepustiv%i ra$unali&a da posreduju na%e& s.vaanju svijeta, na%a se vlastita inteligen ija spljo%tava u u&jetnu inteligen iju.

Literatura Ova je knjiga !agrebla po &nogi& povr%ina&a. Jitatelju koji bi .tio dalje istra2iti te te&e preporu$uje& sljedee knjige. Sve su &i one bile pou$ne, a &noge su &e i nada.nule. #o!ak i njegova plasti$nost (uller, 8avid J. Adap&in' Minds Evo/u&ionar3 !s3c(o/o'3 and &(e !ersis&en& Nues& *or +uman Na&ure. #"T +ress, 2009. /o,an, Nelson. *orking #e&or0 /apa it0. +s0 .olog0 +ress, 2009. 8oidge, Nor&an. T(e 2rain T(a& I(an'es I&se/* -&ories o* !ersona/ Triump( *rom &(e Lron&iers o* 2rain -cience. +enguin, 200<. 8upu0, Jean-+ierre. On &(e Ori'ins o* Io'ni&ive -cience T(e Mec(aniza&ion o* &(e Mind. #"T +ress, 200A. =l0nn, Ja&es H. :(a& Is In&e//i'ence. 2e3ond &(e L/3nn E**ec&. /a&bridge ;niversit0 +ress, 200<. @olu&bia, 8avid. T(e Iu/&ura/ ?o'ic o* Iompu&a&ion. 4arvard ;niversit0 +ress, 200A. Ja&es, *illia&. T(e !rincip/es o* !s3c(o/o'3. 4olt, 1?A0. )andel, Bri H. In -earc( o* Memor3 T(e Emer'ence o* a Ne> -cience o* Mind. Norton, 2003. )lingberg, Torkel. T(e Over*/o>in' 2rain In*orma&ion Over/oad and &(e ?imi&s o* :or$in' Memor3. OP'ord ;niversit0 +ress, 200?. 6e8ouP, Josep.. -3nap&ic -e/* +o> Our 2rains 2ecome :(o :e Are. +enguin, 2002. #artensen, Hobert 6. T(e 2rain Ta$es -(ape An Ear/3 +is&or3. OP'ord ;niversit0 +ress, 200>.

S .,art!, Je''re0 #., i S.aron (egle0. T(e Mind and &(e 2rain Neurop/as&ici&3 and &(e !o>er o* Men&a/ Lorce. 4arper +erennial, 2002. S,eller, Jo.n. Ins&ruc&iona/ Mesi'n in Tec(nica/ Areas. 5ustralian /oun il 'or Bdu ational Hesear ., 1AAA. *ePler, (ru e B. 2rain and Iu/&ure Neuro6io/o'3% Ideo/o'3% and -ocia/ I(an'e. #"T +ress, 2003. Koung, J. Z. Mou6& and Ier&ain&3 in -cience A 2io/o'is&Hs Re*/ec&ions on &(e 2rain. OP'ord ;niversit0 +ress, 1A91. +ovijest knjige /.appell, *arren. A -(or& +is&or3 o* &(e !rin&ed :ord. )nop', 1A<0. 8iringer, 8avid. T(e +and=!roduced 2oo$. +.ilosop.i al 6ibrar0, 1A9:. Bisenstein, Bli!abet. 6. T(e !rin&in' !ress as an A'en& o* I(an'e. /a&bridge ;niversit0 +ress, 1A?0. Skraena ver!ija s korisni& pogovoro& objavljena je pod naslovo& T(e !rin&in' Revo/u&ion in Ear/3 Modern Europe E/a&bridge ;niversit0 +ress, 2009C. )ilgour, =rederi k @. T(e Evo/u&ion o* &(e 2oo$. OP'ord ;niversit0 +ress, 1AA?. #anguel, 5lberto. A +is&or3 o* Readin'. Miking, 1AA3. Nunberg, @eo''re0, ur. T(e Lu&ure o* &(e 2oo$. ;niversit0 o' /ali'ornia +ress, 1AA3. Saenger, +aul. -pace 6e&>een :ords T(e Ori'ins o* -i/en& Readin'. Stan'ord ;niversit0 +ress, 1AA<. ;& $ita$a (irkerts, Sven. T(e Gu&en6er' E/e'ies T(e La&e o* Readin' in an E/ec&ronic A'e. =aber and =aber, 1AA>. 8e.aene, Stanislas. Readin' in &(e 2rain T(e -cience and Evo/u&ion o* a +uman Inven&ion. Miking, 200A. @ood0, Ja k. T(e In&er*ace 6e&>een &(e :ri&&en and &(e Ora/. /a&bridge ;niversit0 +ress, 1A?<.

4avelo k, Bri . !re*ace &o !/a&o. 4arvard ;niversit0 +ress, 1A3:. #oss, 5nn. !rin&ed Iommonp/ace=2oo$s and &(e -&ruc&urin' o* Renaissance T(ou'(&. OP'ord ;niversit0 +ress, 1AA3. Olson, 8avid H. T(e :or/d on !aper T(e Ioncep&ua/ and Io'ni&ive Imp/ica&ions o* :ri&in' and Readin'. /a&bridge ;niversit0 +ress, 1AA>. Ong, *alter J. Oralit0 and 6itera 0: T(e Tec(no/o'izin' o* &(e :ord. Houtledge, 2002. *ol', #ar0anne. !rous& and &(e -Puid T(e -&or3 and -cience o* &(e Readin' 2rain. 4arper, 200<. )arte, satovi i sli$no 5itken, 4ug. @. J. T(e Ion&inuous :ave Tec(no/o'3 and American Radio% 1A00-1A:2. +rin eton ;niversit0 +ress, 1A?9. 4arle0, J. (., i 8avid *ood,ard, ur. T(e +is&or3 o* Iar&o'rap(3% sv. 1. ;niversit0 o' /.i ago +ress, 1A?<. 4eadri k, 8aniel H. :(en In*orma&ion Iame o* A'e Tec(no/o'ies o* Bno>/ed'e in &(e A'e o* Reason and Revo/u&ion% 1<001?90. OP'ord ;niversit0 +ress, 2000. 6andes, 8avid S. Revo/u&ion in Time I/oc$s and &(e Ma$in' o* &(e Modern :or/d% i!&. i!d. 4arvard ;niversit0 +ress, 2000. Hobinson, 5rt.ur 4. Ear/3 T(ema&ic Mappin' in &(e +is&or3 o* Iar&o'rap(3. ;niversit0 o' /.i ago +ress, 1A?2. T.ro,er, Nor&an J. *. Maps and Iivi/iza&ion Iar&o'rap(3 in Iu/&ure and -ocie&3. ;niversit0 o' /.i ago +ress, 200?. Mirga, Min ent, i 6ibrar0 o' /ongress. Iar&o'rap(ia Mappin' Iivi/iza&ions. 6ittle, (ro,n, 200<. Te.nologija u intelektualnoj povijesti 4eidegger, #artin. T(e Nues&ion concernin' Tec(no/o'3 and O&(er Essa3s. 4arper U Ho,, 1A<<. 4eideggerov esej o te.nologiji i!vorno je objavljen u !bir i Oor&ra'e und Au*sii&ze 1A9>.

"nnis, 4arold. T(e 2ias o* Iommunica&ion. ;niversit0 o' Toronto +ress, 1A91. )ittler, =riedri . 5. Gramop(one% Li/m% T3pe>ri&er. Stan'ord ;niversit0 +ress, 1AAA. #arP, 6eo. T(e Mac(ine in &(e Garden Tec(no/o'3 and &(e !as&ora/ Idea/ in America. OP'ord ;niversit0 +ress, 2000. # 6u.an, #ars.all. T(e Gu&en6er' Ga/a)3 T(e Ma$in' o* T3po'rap(ic Man. ;niversit0 o' Toronto +ress, 1A32. # 6u.an, #ars.all. Unders&andin' Media T(e E)&ensions o* Man% kriti$ko i!d. @ingko, 200:. #u&'ord, 6e,is. Te(ni$a i civi/izacija. #editerran, 200A. +ost&an, Neil. Tec(nopo/3 T(e -urrender o* Iu/&ure &o Tec(no/o'3. Mintage, 1AA:. )o&pjuteri, "nternet i u&jetna inteligen ija (aron, Nao&i S. A/>a3s On ?an'ua'e in an On/ine and Mo6i/e :or/d. OP'ord ;niversit0 +ress, 200?. /r0stal, 8avid. 6anguage and t.e "nternet, 2. i!danje. /a&bridge ;niversit0 +ress, 2003. 80son, @eorge (. Mar>in amon' &(e Mac(ines T(e Evo/u&ion o* G/o6a/ In&e//i'ence. 5ddison-*esle0, 1AA<. Ja kson, #aggie. Mis&rac&ed T(e Erosion o* A&&en&ion and &(e Iomin' Mar$ A'e. +ro&et.eus, 200?. )e&en0, Jo.n @. Man and &(e Iompu&er. S ribner, 1A<2. 6ev0, 8avid #. -cro//in' Lor>ard Ma$in' -ense o* Mocumen&s in &(e Mi'i&a/ A'e. 5r ade, 2001. Mon Neu&ann, Jo.n. T(e Iompu&er and &(e 2rain% 0. i!danje. Kale ;niversit0 +ress, 2000. *iener, Norbert. T(e +uman Use o* +uman 2ein's. 4oug.ton #i''lin, 1A90. *ei!enbau&, Josep.. Iompu&er !o>er and +uman Reason Lrom Gud'men& &o Ia/cu/a&ion. =ree&an, 1A<3.

%a&vale )njiga je i!rasla i! $lanka koji sa& napisao !a $asopis A&/an&ic pod naslovo& DJini li nas @oogle glupi&aLD E"s @oogle #aking ;s StupidLC koji je objavljen u broju !a srpanj i kolovo! 200?. godine. Za.valjuje& Ja&esu (ennetu, 8onu +e ku, Ja&esu @ibne0u, Ti&ot.0ju 6avinu i Hei.an Sala& i! A&/an&ica na po&oi i bodrenju. #oja rasprava o @oogleovoj strategiji u os&o& poglavlju oslanja se na &aterijal koji je i!vorno objavljen u $lanku DBnig&a @oogleD ET.e @oogle Bnig&aC, koji sa& napisao 200<. !a $asopis -&ra&e'3 4 2usiness. Za.valjuje& 5rtu )leineru i 5&0 (ernstein i! tog $asopisa na nji.ovo& stru$no& ureGivanju. Na velikodu%nosti %to su si u!eli vre&ena da odgovaraju na &oja pitanja !a.valjuje& #ikeu #er!eni .u, #ar0anne *ol', Ji&u Oldsu, Hussellu +oldra ku, @ar0ju S&allu, Zi&ing 6iu, /la0u S.irk0ju, )evinu )ell0ju, (ru eu =ried&anu, #attu /uttsu, To&u 6ordu, /alebu /rainu, (illu T.o&psonu i 5riju S .ul&anu. Osobitu !a.valnost duguje& svo& uredniku u kui *. *. Norton, (rendanu /urrvju i njegovi& daroviti& kolega&a. Zadu2io &e i &oj agent, Jo.n (ro k&an, te njegovi suradni i u tvrtki (ro k&an. )ona$no, odaje& po$ast odva2ni& prvi& $itatelji&a knjige: &ojoj 2eni 5nn i sinu 4enr0ju. ;spjeli su stii do kraja.

/"+ !apis dostupan u ra$unalno& katalogu Na ionalne i sveu$ili%ne knji2ni e u Zagrebu pod broje& <?999?.