Professional Documents
Culture Documents
Sadraj:
1. Uvod:..................................................................................................................................................... 3 1.1. 2. 3. Podesiva kontrola krstarenja (Tempomat) ACC ........................................................................... 3
ACC Senzorske tehnologije .................................................................................................................. 3 Korienje sistema ACC ....................................................................................................................... 6 3.1. 3.2. Tipovi prilagodljivih tempomata (ACC) ....................................................................................... 8 Vise-senzorski sistemi................................................................................................................... 8
4. 5. 6. 7. 8. 9.
ACC i bezbednost saobraaja ............................................................................................................... 9 ematski prikaz i delovi sistema ACC-a ............................................................................................. 10 Vonja u krivini i ACC ....................................................................................................................... 12 ACC kod autobusa .............................................................................................................................. 13 Teretna vozila i ACC .......................................................................................................................... 13 Uteda goriva primenom ACC sistema kod teretnih vozila ................................................................ 15 9.1. PCC i ECC (predictive cruise control i eco cruise control) ........................................................ 16 Zakljuak: ....................................................................................................................................... 17 Literatura:........................................................................................................................................ 18
10. 11.
1. Uvod:
Podesivi sistem krstarenja ACC Tempomat Jedan od najudobnijih sistema za vonju na auto putevima je ACC. ACC Omoguava vozau da podesi brzinu kretanja vozila u reimu normalne brzine krstarenja. Ukoliko se vozilo koje je ispred vozila opremljenog sistemom kree sporije onda je ubrzanje i koenje opremljenog vozila podeeno po brzini kojom se to vozilo kree. Odstojanje izmeu vozila podeava voza bilo vremenski ili u razdaljini. Predhodno podeena brzina se automatski vraa na podeeni nivo kada je put ispred ist bilo da je sporije vozilo promenilo traku ili je voza opremljenog vozila preao u istu traku. Sistemi koji su trenutno na trzitu prate deavanja ispred bilo pomou radara ili lidara (laserski radar); sistemi u budunosti e moda koristiti i vestako osmatranje.Dananji ACC sistemi funkcioniu samo iznad granice od 40km/h. Koenje sistema je takoe ogranieno; ukoliko se razdaljina izmeu vozila opremljenog ACC ureajem znaajno smanjuje u odnosu na vozilo ispred potrebno je dodadno koenje od strane vozaa opremljenog vozila kako bi se izbegao sudar, sistem uzbunjuje vozaa da je potrebno da reaguje.Korisnici su izjavili da sistem znaajno smanjuje koenje i ubrzavanje u tipinom drumskom saobraaju, u podruijima gde je konvencionalni tempomat sve osim neupotrebljiv zbog gustine saobraaja.
1.1.
Sistem ACC olakava stres vonje u gustom saobraaju delujui kao "uzduna kontrola kopilot. Sistem ACC Tempomat omogucava i praenje vozila koje je u traci ispred opremljenog vozila i prilagoditi brzinu potrebnu da se odri bezbedno odstojanje, voza moe odabrati odstojanje izmeu vozila.Zbog razloga koji ce biti navedeni kasnije tempomati se proizvode u razlicitim varijantama, pa tako postoji tempomat za velike brzine, za male brzine kao i tempomat koji obuhvata ceo opseg.
ACC moze da prikazuje podatke o brzini i rastojanju u vidu HUD-a (head-up display) preko vetrobranskog stakla, voza moe da podesi poziciju i veliinu hud-a. Tip automobila koji koristi ovakav sistem za prikaz informacije je 2004 Cadillac XLR.
Mogue je i podesiti eljenu udaljenost prema sopstvenoj potrebi slika 3 i 4. Podrazumevana vrednost iznosi 50 m i propisana je zakonom u Nemakoj. Voza i dalje snosi punu odgovornost za svoje vozilo i moe da prevazie ACC sistem u bilo koje vreme pritiskom na papuicu za gas. Ukoliko upotrebi konicu / polugu retardera, sistem se deaktivira.
Slika 3.
Slika 4.
Kod teretnih vozila tipa Scania takoe postoji sistem za kontrolu brzine.Scania ACC (prilagodljivi tempomat) pomae vozau da odri konstantan vremenski razmak u odnosu na vozilo ispred njega te ga upozorava ako se rastojanje iznenada smanji. eljeni vremenski razmak se moe podesiti u pet koraka, kao to je navedeno na glavnoj instrument tabli. Scania ACC sistem analizira brzinu kretanja, podatke od motora, Scania retarder i radne konice kako bi odrao prethodno podeeni vremenski razmak. Takoe upozorava vozaa ako se rastojanje iznenada smanji, ali nikada ne preuzima potpunu kontrolu nad vozilom. Tako se spreava nepanja usled preteranog oslanjanja vozaa na sistem. Trenutno se Scania ACC moe naruiti kod tegljaa za prevoz na duge relacije ako teglja ima retarder Scania. ACC sistem ne koristi nikakvu satelitsku pomo i podrku drugih vozila. Takav sistem ima razliite nazive prema proizvoaima. Ovakvi sistemi koriste ili radarski ili laserske senzore koje omoguavaju vozilu da uspori kad naie na vozilo ispred njega i ubrza kada uslovi saobraaja to dozvoljavaju.
3.1.
Postoje dva tipa prilagodljivih tempomata odnosno ACC a to su: Tempomati zasnovani na radarskim senzorima Tempomati zasnovani na laserskim senzorima (lidar)
Laserski i radarski ACC su zasnovani na istom principu, emitovanjem snopa ispred tako da bi se detektovalo vozilo koje se nalazi ispred njega. Radarski zasnovani sistemi emituju milimetarske talase i prihvataju odbijeni signal od vozila. Laserski koriste laserske pulseve koje se odbijaju. Radarski senzor ACC-a (adaptivnog tempomata) u krugu od 150 m prepoznaje udaljenost i relativnu brzinu vozila koja se nalaze ispred i u istoj traci. Kontrolni ureaj izraunava najpogodniji nain prilaenja na osnovu podataka dobijenih iz senzora, smera trake, brzinu samog vozila na kome je postavljen i radnji vozaa i po potrebi aktivira obrtni moment motora i sistem upravljanja koenjem (retarder i glavna konica). Brzina na putu, ubrzavanje i usporavanje vozila bivaju aktivno regulisani, dok se odrava udaljenost od vozila ispred. ACCom se, kao i pre, upravlja preko poluge tempomata. Laserski zasnovani ACC ne detektuje i ne prati u razliitim vremenskim uslovima niti pouzdano prate veoma prljava vozila (ne reflektujuca). Laserski senzori moraju biti izloeni (vea crna kutija) obino se nalazi na donjoj prednjoj strani vozila. Mitsubishi je prvi koji je proizveo laserski zasnovan ACC sistem 1995 na Mitsubishi diamante. Ovaj rani sistem nije koristio konice i samo je kontrolisao brzinu preko kontrole gasa. Radarski zasnovani ACC sistemi esto imaju sistem za izbegavanje sudara, koji obavetava vozaa I obezbeuje podrku koenja ako postoji velika ansa za sudarom. Takoe u odreenim vozilima ugraeno je i sa sistemom za odravanje trake, koji obezbeuje podrku upravljanja kada je acc ukljuen.
3.2.
Vise-senzorski sistemi
Podrka GPS-a , GPS navigacijski sistem prua podatke navoenja za ACC. Pojedinani radarski sistemi su najei. Sistemi koji koriste vie senzora koriste ili sline hardverske senzore kao 2010 audi a8 ili 2010 volkswagen touareg, ili jedan dugacki centralni radar koji je povezan sa dva kraa radarska senzora postavljena na okovima vozila kao BMW 5 i 6-a serija. Nain postavljana senzora prikazan je na slici 7. Toyota je 1997, poela da primenjuje radarski sistem na celsior. Poboljali su sistem uvodei kontrolu koenja 2000 godine i reim praenja malom brzinom 2004 godine.
Slika 7. Raspored senzora za daljinu, senzor za brzinu toka, kontrolni modul motora, ABS
Modul za kontrolu motora primarna funkcija ovog modula je da primi informacije od acc modula I instrument table I da kontrolise brzinu vozila zasnovano na ovoj informaciji. Ovaj modul kontrolise brzinu tako sto upravlja sa gasom motora. Modul kontrole kocenja primarna funkcija ovog modula je da odredi brzinu vozila preko svakog tocka I da uspori vozilo kocenjem kada se zahteva preko ACC modula. Sistem za kocenje je hidraulicno sa elektronskim poboljsanjima, kao sto je ABS. Instrument tabla primarna funkcija je da obradi informacije prekidaca krstarenja I da se posalje informacije ACC-u I modulu za kontrolu motora. Instrument tabla takodje pokazuje tekstualnu poruku tako da vozac ima informacije u vezi sa ACC sistemom. CAN - The Controller Area Network odnosno mreza koja je standardna mreza koja koristi 2 zicane magistrale da salje I prima podatke. Svaki cvor mreze ima sposobnost da posalje od 0 to 8 bajta u okviru poruke. Prekidaci za krstarenje Postavljeni sun a volanu I imaju nekoliko prekidaca koje omogucavaju vozacu da kontrolise ACC sistem. Prekidaci se sastoje od: On ukljucuje sistem Off iskljucuje ceo sistem Prekidaci za koenje postoje dva prekidaa, BS1 (odnosno prekida 1) I BS2 (drugi prekida za koenje). Svetla za koenje kada modul za koenje aktivira koenje na zahtev ACC, osvetlie se svetla za koenje da bi upozorili vozila iza vozila koje usporava.
10
11
Dranje adekvatnog rastojanja sa vozilom ispred, identino je i u krivinama, kada se aktivira i dodatna funkcija nadgledanja vozila u drugoj traci koje bi u trenutku praenja moglo da ue u slobodni prostor ispred. Pri ovoj operaciji, ACC sistem koristi ugao zakretanja upravljaa, proraunavajui sve podatke za konstantno ostvarivanje zadanog rastojanja. Kod ovog sistema vozaeve elje uvek predstavljaju prioritet, tako da je uvek mogue ubrzavati i preko zadane brzine, koja e biti automatski ostvarena ako voza pritisne papuicu gasa. U zavisnosti od proizvoaa automobila, senzori mogu biti ugraeni bez dodataka kao kod Mercedes Benz sistema ili mogu biti ugraeni sa modulom za kontrolu sistema, kao kod BMW i Cadilac-a. Takoe su integrisani sa drugim sistemima kao sto je ABS, sistemi za prijanjanje i stabilnost. Primer za vozilo: Na 2003 BMW, kontrola za brzinu u krivini rauna ulazne podatke tako da je brzina organiena na krivinama. Kada je upravljaki volan okrenut, ubrzavanje ACC vozila je spreeno kada je detekcija vozila ispred izgubljena u krivini.
12
sistemom.Velika razlika izmeu ove i prethodne generacije je u mnogo veoj sili koenja i ravnomernijem koenju.Takoe je poboljan sistem sa radarom koji prati razmak od vozila koje se kree ispred kako bi se dobila vea preciznost i pouzdanost. Novi ACC sistem je takoe razvijen kako bi na najbolji nain funkcionisao sa sistemom I-Shift, sistemom firme Volvo za automatsku promenu stepena prenosa. Pre svega, ACC sistem je sistem koji znatno poveava udobnost zato to tempomat i konice pomau vozau da odri brzinu i da se lako kree putem. U kombinaciji sa sistemom I-shift, kretanje je lako i udobno. Meutim, ACC sistem je takoe vaan sa stanovita bezbednosti. Podrka za kretanje u traci je mogua kod kamiona Volvo FH i Volvo FH16, a prilagodljivi tempomat je mogu kod kamiona DAF, Volvo FM, Volvo FH i Volvo FH16 sa sistemom I-Shift.
Nemaki proizvoa kamiona MAN su uestvovali 4 godine u istraivanju sa 57 kamiona. Kamioni koji su uestvovali u dugim rutama bili su opremljeni sa ACC i sistemom za izbegavanje naputanja trake (LGS). Vozili su vie od 7.5 miliona kilometara. Test je istraivao uticaj elektronskih sistema za pomo vozau kao i uticaj na bezbednost, okolinu i prihvatanje od strane vozaa. ACC sistem ima mogunost da sprei jako koenje i naglih manevara preko 35 %. Broj situaciju u kojem je razdaljina izmedju vozila ispred bila kritina je prepolovljena u proseku. Tamo gde ACC nije korien, bilo je u proseku est kritinih dogaaja na putu duine 600 km, sa sistemom broj kritinih dogaaja se smanjio na samo jedan.
14
ACC takoe ima dobri ekoloki uticaj na okolinu, zbog smanjene potronje goriva za 2 % i porasa srednje brzine za 1 % to za transportni rad ima veliki znaaj.
15
9.1.
PCC (predictive cruise control) je sistem koji je uveden od strane Daimler Trucks North America, PCC sistem koristi mapu i podrku satelita i smanjuje znaajnu potronju goriva. Za razliku od obinih ACC sistema gde sistema pokuava da odri brzinu, PCC sistem gleda put ispred koristei podrku satelita tako da moe da poalje signale modulu za kontrolu motora kada vozilo nailazi na uzbrdicu i nizbrdicu. Zahvaljujui ovoj informaciji, raunar izrauna optimalnu brzinu kako bi se utedelo gorivo.Uteda u gorivu je postignuta tako to se trenutna brzina prilagoava bez smanjivanja srednje brzine. Korienjem ECC sistema koji takoe koristi topografske informacije terena da bi se utedelo gorivo moe da smanji potronju za 5 do 15 %.
Slika 13.
Slika 14.
16
10. Zakljuak:
Adaptive Cruise Control zasigurno je jedan od trenutno najmodernijih ureaja koji se nudi u automobilskoj industriji, otvarajui time novu dimenziju komfora i bezbednosti u saobraaju, odreena istraivanja su pokazala da ACC sistem ima svoje pozitivne efekte pri manjoj gustini saobraaja i pomo pri kontroli i odravanju brzine kao i svoje negativne efekte kao to je: zakasnela reakcija na koenje i tee dranje pozicije u traci. ACC moe da se ugradi bez dodataka i sa dodacima odnosno komplementarnim senzorima, ABS, GPS, sistemi za stabilnost. Ugradnja sa dodadnim sistemima znatno vise kota tako da se mnogi opredeljuju za ugradnju bez dodataka. ACC ima dosta veliku primenu kod teretnih vozila, pogotovu je znaajno za vozae da imaju takav sistem pri duim relacijama. Savremeniji sistemi ECC, I see, I shift imaju znaajnu ulogu u utedi goriva od 5% pa do 15%, to ih ini ekoloki prihvatljivim za okolinu zbog redukovanog emitovanja CO2 i ostalih tetnih produkata sagorevanja, kao i znaajnu utedu u ostvarivanju veeg transportnog rada.
17
11. Literatura:
[1] http://www.mantruckandbus.me/ [2] http://www.scania.ba/ [3] http://www.automotoportal.ba/ [4] http://sunnyday.mit.edu/ [5] http://www.swov.nl/ [6] http://www.fasep.it/ [7] http://www.gizmag.com/ [8] http://phys.org/ [9] http://www.can-cia.org/ [10] http://www.commercialmotor.com/ [11] http://www.volvotrucks.com/
18