You are on page 1of 8

Palete i paletizacija

Paleta je drvena podloga izraena od dasaka odreenih normiziranih dimenzija, na koje se tovari roba. Paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketa, sloenog iz raznih vrsta komadne robe. Treba istaknuti da paleta i paletizacija nisu istoznanice. Paleta je transportni ureaj - naprava izraena od razliitih materijala, a osnovna joj je zadaa da omogui oblikovanje optimalne jedinice manipuliranja. Po svojoj tehnolokoj funkciji konstruktivnim znaajkama paleta vjerojatno jo nije dosegnula optimum, a njenim e se osobitostima sigurno jo baviti i konstruktori i tehnolozi. "Paletizaciju" bi pak trebalo promatrati kao proces primjene paleta u prijevoz robe. Uinci primjene tog procesa su viestruki. Veoma pojednostavljeno reeno, su prije svega ekonomski i tehnoloki, a pritom zatitni, sigurnosni i ostali.

Vrste paleta
Od trenutka pojave paleta do danas nalazimo razne vrste paleta. Razlike u promatranju mogu nastati s obzirom na: - oblik palete, - dimenziju, - namjenu, - vrstu materijala od kojeg su izraene, - konstrukcijske osobine i dr. Podjela paleta s obzirom na oblik Najee su ravne palete i boks-palete raznih vrsta i podvrsta. To je samo dio programa dananjih osamdesetak vrsta najeih paleta koje se sreu u praksi.

Boks paleta Obiljeje paleta s obzirom na vlasnitvo S obzirom na vlasnitvo paleta, openito se razlikuju sljedee osnovne skupine nositelja: - poduzea koja pruaju uslugu u prijevozu (tu se prije svega misli na eljeznicu), - poduzea koja koriste uslugu prijevoza i primjenjuju palete prije svega u fazama unutarnjih tokova proizvoda, - poduzea koja posjeduju palete u procesu proizvodnje s tim da je paleta sastavni dio prijevoznog procesa od izvora do cilja.

Tako dobiva znaenje palete u opoj uporabi. One su poznate kao palete u privatnom vlasnitvu, a njihov broj je to vei to je razvijenija industrija neke zemlje. Tako npr., prema procjenama, u Njemakoj ve ima oko 10 milijuna privatnih paleta. Podjela paleta s obzirom na namjenu Podjela paleta s obzirom na namjenu ovisi o stajalitu promatranja. Ako se promatra namjena s obzirom na vijek trajanja ili uestalost koritenja, tada se palete mogu svrstati u jednokratne i viekratne. Jednokratne su poznate pod nazivom nepovratne. Viekratne su pak one palete koje se vie puta rabe ili razmjenjuju. S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjene, palete se dijele na univerzalne i specijalne. Za razliku od specijalnih ili specifinih, univerzalne palete su namijenjene razliitim vrstama tereta. Namjena se palete u funkciji paketiranja moe poveavati, pa se tako poveava i univerzalnost. Podjela paleta s aspekta namjene moe se obavljati i prema teretu kojemu su namijenjene. Tako npr. moemo razvrstati palete za tekui, komadni i rasuti teret. Podjela paleta s obzirom na vrstu materijala od kojeg se izrauju S obzirom na vrstu materijala, najee su: - drvene, - metalne i - plastine palete. Aluminijske palete za sada se malo primjenjuju. No, valja oekivati promjenu strukture paleta, odnosno materijala od kojeg su izraene.

Drvena euro paleta Osim ekonomskog imbenika, na promjenu e najvjerojatnije utjecati otpornost na deformacije i teina, iako nisu iskljuena ni druga obiljeja koja sada jo nisu izraena ili pak jo nisu za njih naena odgovarajua tehnika rjeenja (mogunost sklapanja radi smanjenja gabarita i dr.). Podjela paleta u ovisnosti o konstrukcijskim obiljejima U ova obiljeja moe se ubrojiti sposobnost premjetanja prema emu se palete mogu podijeliti na statine i pomine.

Obiljeja paleta u konstrukcijskom smislu su najbrojnija. Gotovo svaki tip palete posjeduje svoje konstruktivne specifinosti. Obino su takva obiljeja u funkciji namjene palete i specifinosti robe, posebice manipulativnih sredstava koja mogu imati i razliite, zahvatne naprave. Materijal od kojeg su palete izraene takoer je vaan za konstrukcijske osobitosti. Tehnoloki aspekt primjene paleta Ovaj aspekt razmatranja trebalo bi poeti s naznakom prednosti koje prua tehnologija prijevoza s paletama prema klasinoj - individualnoj tehnologiji. Ve to to primjena paleta znai najpotpuniji oblik prijevozne integracije izmeu korisnika i davatelja usluga svjedoi o potrebi poznavanja tehnolokih obiljeja za sve elemente tehnologije prijevoza. Vidljivi uinci primjene paleta oituju se u niim trokovima manipuliranja, skladitenja i prijevoza. Ralanjivanje tih uinaka vrlo je esto. U istraivanju uinaka "paletizacije" najee se sreu sljedei pojedinani uinci: - smanjenje poetno-zavrnih trokova, - smanjenje trokova skladitenja, - smanjenje proizvodnih trokova, - poveanje mogunosti primjene pretovarnih strojeva, - smanjenje oteenja robe, - smanjenje vremena prijevoza i dr., - smanjenje radne snage i runog rada, - poveanje sigurnosti radnika na radu, - smanjenje energije i - smanjenje trokova ambalae. U strunoj se literaturi mogu nai podaci da primjena paleta u manipuliranju komadne robe omoguuje vremenske utede za 3 do 4 puta. Iznose se i podaci da se uporabom paleta u poljoprivredi smanjuju trokovi u svim tehnolokim operacijama za oko 40%, a u graevinarstvu i vie. Uinci u procesu samog prijevoza procjenjuju se na oko 30%. Kad je rije o utjecaju na produktivnost, upozorava se da je u graevinarstvu poveanje produktivnosti nakon primjene paleta mogue i do 70%, a u prometu se neproduktivno vrijeme smanjuje za oko 50%. U metalnoj industriji govori se o utedi do 35%, elektroindustriji do 31%, livnicama do 32%o, grafikoj industriji do 54% i prehrambenoj industriji do 70%. To to se u nekom prijevoznom procesu koristi paletni sustav ne znai da su unaprijed osigurani povoljni uinci.

Kontejneri i kontejnerizacija
Naziv kontejner potjee od engleske rijei "container" (contain - sadravati) a znai sve ono to u sebi moe sadravati neto drugo. "Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najee u obliku zatvorene posude, koja slui za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju racionalizacije manipulacijskih i skladinih operacija."

Proizvodnja kontejnera

Proizvodnja kontejnera iz godine u godinu ima sve vei uzlazni trend razvoja, kako po broju, tako i po opsegu, ali i po sve veoj suvremenosti. Godinja proizvodnja iznosi oko 700 tisua kontejnera raznih dimenzija i namjena. Samo u pomorskom brodarstvu sada u svijetu ima oko devet milijuna TEU kontejnera. Sve se vie proizvode vei kontejneri (iznad 40 stopa), i to od 45, 48, 53 i 60 stopa. S obzirom na sve veu potranju kontejnera na tritu, osnovane su i specijalizirane kompanije koje se bave proizvodnjom i iznajmljivanjem kontejnera. U poetku i polovicom osamdesetih godina proizvodnja kontejnera premjetena je sa Zapada na Daleki istok, posebno Republiku Koreju, koja je imala komparativne prednosti u odnosu na ostale zemlje trine ekonomije. Osvrt na promjene veliine kontejnera SAD predlae nove standarde kontejnera: irine 8,5 stopa (2,59 m), visine 9,5 stopa (2,90 m), s nekoliko duina - 40 stopa (12,19 m), 45 stopa (13,72 m), 48 stopa (14,63 m) i 53 stope (16,15 m), maksimalne teine 30 481 kg.

Kontejner od 20 stopa Ameriki prijedlog za globalno uvoenje visokovolumenskih kontejnera razmatran je na ISOovoj Radnoj grupi "Budunost kontejnera". Tom prigodom su se iskristalizirala dva stajalita o budunosti duine kontejnera u svjetskim okvirima, i to europski duine 24,5 i 49 stopa i ameriki od 48 i 53 stope. Osim tih, postoji i prijedlog za uvoenje kontejnera od 40 stopa, irine 2,5 metra. Uz odreenu izmjenu kutova i rubova ti kontejneri su kompatibilni s postojeim od 8 stopa, odnosno s postojeim vodilicama na kontejnerskim brodovima. Ti kontejneri omoguuju slaganje 24 europske palete (1200 x 1000 mm) umjesto 21 u standardnom modelu. Nekoliko europskih brodara u obalnoj plovidbi uveli su te kontejnere u eksploataciju u tijeku 1988. godine. Na trinaestoj sjednici Pomorskoga komiteta UNCTAD-a (1988) zemlje u razvoju izrazile su zabrinutost zbog uvoenja kontejnera dimenzija i nosivosti iznad ranije usvojenih ISOstandarda prema kojima su se orijentirali u razvoju infrastrukture. Uvoenje novih dimenzija kontejnera zahtijeva prilagodbu transportne infrastrukture za to nema financijske podloge. Usvojenom rezolucijom (61/XIII), UNCTAD, uz ostalo, poziva sve lanice da se aktivno ukljue u rad ISO-ova Tehnikoga komiteta 104. Problemom dimenzija i nosivosti kontejnera bavi se i Europska ekonomska komisija u enevi, preko svoje Radne grupe za kombinirani transport, ije je stajalite da nije nuno uvoditi takve dimenzije kontejnera u Europi i u zemljama u razvoju kakve su u SAD-u, Kanadi ili na Dalekom istoku.

Meutim, u svjetskom je kontejnerskom prometu nuno zadrati sljedee principe: osigurati punu razmjenu kontejnera i pritom imati na umu meunarodne standarde paleta (1200 x 1000 mm) te zadrati kompatibilnost s europskim standardima (1200 x 800 mm), uzeti u obzir zatitu ovjekova okolia i sigurnost u cestovnom prometu, kao i ekonomski aspekt svih sudionika u transportnom lancu kontejnera. Do sada nije postignut sporazum o dimenzijama i nosivosti kontejnera. Europa se i dalje zauzima za duinu od 49 stopa, zbog uklapanja u sadanje dimenzije paleta, s motivacijom da su kontejneri od 45 i 48 stopa neracionalni za tehnologije prijevoza s primjenom paleta. Meutim, ameriko stajalite je motivirano mogunou njihovih putova za prihvaanje visokovolumenskih kontejnera. Tablica: ISO preporuke Tip 1A 1B 1C 1D Vanjske duljina mm 12190 9125 6055 2990 mjere ft 40 30 20 10 irina mm 2435 2435 2435 2435 ft 8 8 8 8 visina mm 2435 2435 2435 2435 ft 8 8 8 8 Najmanje duljina mm 11997 8930 5867 2801 unutarnje irina mm 2230 2300 2300 2300 mjere visina mm 2195 2195 2195 2195 Najmanji tovarni prostor m-1 60.56 45.08 29.61 14.14 Najmanja dimenzija irina 2200 2200 2200 2200 elnih vrata visina 2130 2130 2130 2130 Bruto teina t 30 25 20 10 Standardizaciju kontejnera poela je ASA (American Standards Association) i 1959. predloila standardne dimenzije kontejnera: 8 stopa u irinu i visinu te 12, 17, 20, 24, 35 i 40 stopa u duinu. Godine 1961. ASA je prihvatila duine od 10, 20 i 40 stopa, te irine i visine od 8 stopa, kao ameriki standard kontejnera. Sea Land Services i National Navigation Companv, dva pionira u uvoenju kontejnerizacije, zadrali su za svoje potrebe kontejnere duine 35 stopa, odnosno 24 stope. Danas su najvie u uporabi ISO standardne dimenzije kontejnera. Kontejneri su svrstani prema navedenoj meunarodnoj organizaciji u dvije osnovne skupine. Prva se skupina oznauje s: 1A, 1B, 1C, 1D, lEi 1F. Druga se skupina oznauje s: 2A, 2B i 2C. Nosivost prve skupine je 5 do 30 t, a druge 7 t. Duina je u rasponu od 1,52 do 12,2 m (5 do 40 stopa) za prvu skupinu i 1,45 do 2,92 m za drugu. Eksploatacijska obiljeja kontejnera Razvojem tehnologije prijevoza s primjenom paleta poboljavaju se i eksploatacijska obiljeja ovih transportnih ureaja. Kao elementi usporedbe meu kontejnerima najee se koriste: - nosivost, - volumen,

- operativna povrina i - utovarno-istovarni elementi (otvori). Nosivosti kontejnera, osobito kad je rije o neto i bruto nosivosti, treba posvetiti posebnu pozornost. Kriterij neto prema bruto teini znai da na masu kontejnera kao transportnog ureaja moe otpasti 15-20% teine. Kod iskoritenja nazivnog volumena, oekuje se iskoritenje vee od 80%. Iskoritenje operativne povrine u funkciji je iskoritenja volumena ali je osim toga i o tom iskoritenju potrebno voditi rauna. Razmatranje razvoja kontejnera u naoj zemlji moe se poeti napomenom da se u kontejnere kao podsustav suvremene tehnologije nedovoljno ulagalo. Razlozi se mogu traiti u tri osnovna smjera: nedovoljnom interesu korisnika, odsutnosti ekonomskog imbenika i nepovoljnom kadrovskom pristupu. Prvom fazom u razvoju kontejnera u naoj zemlji smatra se razdoblje od 1970. do 1973. godine. Ta se faza smatra "startnim razdobljem". Prvo razvojno razdoblje je ono od 1973. do 1978.

Podjela kontejnera
Podjela kontejnera zavisi od stajalita onoga tko ih promatra. Procjenjuje se da postoji veoma veliki broj tipova kontejnera. Mogu se nai izvori po kojima postoji oko 20.000 tipova kontejnera, koji se mogu razlikovati po svojim specifinostima i obiljejima. Najopenitije razvrstavanje kontejnera po namjeni odnosi se na podjelu u dvije osnovne skupine, tj.: - univerzalne kontejnere i. - specijalne kontejnere. S obzirom na veliinu, obino se kontejneri dijele na: - male, - srednje i - velike.

Mali kontejneri
Male kontejnere ope namjene moemo svrstati u: kategoriju A - slobodnog volumena 1 do 1,2 m3 kategoriju B - slobodnog volumena 1,2 do 2 m m3 i kategoriju C - slobodnog volumena 2 do 3 m3 Pokuaji da se standardiziraju mali kontejneri nisu pobudili interes, jer se oni ne koriste u prekomorskom prijevozu. Mali su kontejneri ee u posjedu eljeznice, iako to u nas nije sluaj. Sve ostale eljeznice u Europi posjeduju male kontejnere.

Srednji kontejneri
Srednji su kontejneri slobodnog volumena veeg od 3 m3, duine manje od 6 m i bruto teine 2,5 do 5 t. Zapremina srednjih kontejnera moe biti i do 21 m3.

Razlika izmeu srednjih i velikih kontejnera kao da se smanjuje, ali njihov udio u brojanoj strukturi ukupnog prijevoza sada ne stagnira, to se ne moe uzeti kao trajnije obiljeje. Struktura srednjih kontejnera veoma je razliita i nalazi se u funkciji vrste robe kojoj su namijenjena. Praksa pokazuje da srednji kontejneri najee slue za prijevoz sirovina, minerala i specifinoga graevinskog materijala. Njihova je primjena i zastupljenost bila vea u zemljama istone Europe, osobito u bivem SSSR-u. U zemljama zapadne Europe takoer se koriste srednji kontejneri, a meu njima su najzastupljeniji tzv. pa kontejneri. Specifinost im se ogleda u tomu to su opremljeni ureajima za manipuliranje (kotaima) a i prijevoz tih kontejnera zahtijeva specijalne vagone koji omoguuju njihovo (specifino) "fiksiranje" - vezanje. Iako "pa" kontejneri nisu ranije odgovarali standardima (ISO), u novije se vrijeme sve vie uklapaju u standarde. U odnosu na male kontejnere, tehnologija prijevoza srednjih kontejnera ima specifina obiljeja, to e vjerojatno i utjecati na njihovo manje znaenje u budunosti.

Veliki kontejneri
Velikim kontejnerima u strukturi svih kontejnera zajedno pripada posebno mjesto i znaenje. U tome je i osnovni razlog za pozornost koja se pridaje toj skupini kontejnera na meunarodnom planu. Za razliku od gabarita srednjih kontejnera, veliki kontejneri, unato pojavi odstupanja u gabaritima, imaju standardne dimenzije koje se iskazuju u stopama. Podjela kontejnera s obzirom na vrstu supstrata kojem su namijenjeni S obzirom na vrstu supstrata koji primaju, razlikuju se: - kontejneri za suhi teret, - izotermiki kontejneri, - kontejneri za rasute terete, - kontejneri za plinove i kontejneri za tekuine. Izotermiki kontejneri Za razliku od drugih kontejnera, izotermiki kontejneri imaju sloene stijene od termoizolacijskog materijala to omoguuje da se odre potrebni termoizolacijski uvjeti. Odravanje predviene temperature moe se postii vlastitom izolacijom uz izvorne vanjske utjecaje. U skupini izotermikih kontejnera razlikuju se: - toplinski izoliran kontejner koji ne zahtijeva rashlaivanje i/ili grijanje, - rashladni kontejner s potronim rashladnim medijem (led, plinovi - duik, ugljini dioksid) s regulacijom isparavanja ili bez ikakve regulacije, - rashladni kontejner s rashladnim strojem (rashladnim ureajem), - izotermiki kontejner koji ima stroj za grijanje i rashladni kontejner i kontejner s grijanjem, koji ima i rashladni ureaj i ureaj za grijanje. U rashladnim ureajima ne mogu se koristiti otrovni ili zapaljivi mediji. Rashladni ureaj kontejnera mora posjedovati: - zrano hlaenje, - mogunost odravanja minimalne temperature u unutranjosti kontejnera pri maksimalnoj vanjskoj temperaturi, u trajanju od najvie 18 sati u danu, - automatsko ukljuivanje,

- otpornost na vanjske utjecaje uvjetovane dinamikom kretanja prijevoznog sredstva i dr. Nadzor nad proizvodnjom i popravkom kontejnera Polazei od toga da je kontejner zajedniko i multimodalno sredstvo, pokazala se potreba da se zajedno sa standardima o gabaritima propiu i zajednika meunarodna pravila za nadzor nad njihovom proizvodnjom i popravcima. Nadzor nad proizvodnjom i konstrukcijom kontejnera obavlja Hrvatski registar brodova. Propisanim pravilima regulirani su: - nadzor nad gradnjom, - ispitivanje konstrukcijskih znaajki, - materijali koji su uporabljivi za izradu, - oznaavanje kontejnera.

Oznaavanje kontejnera
Prema konvenciji IMCO o sigurnosti kontejnera iz 1972. godine koja je poznata i kao "tablica sigurnosti", pod nazivom CSC na svakom se kontejneru nalazi oznaka i sadri podatke o: - nazivu zemlje koja je izdala priznanje o sigurnosti, - datumu izrade kontejnera, - identifikacijskom broju, - najveoj brutoteini i - doputenoj teini pri slaganju. Uz te podatke na kontejneru su i dopunske oznake kao: - naziv zemlje kojoj pripada kontejner, oznaka vlasnika kontejnera, - posebne oznake koje za vlastitu evidenciju postavlja vlasnik, - kontejneri se u Hrvatskoj mogu popravljati samo u ovlatenim poduzeima. Pod jakim oteenjem kontejnera podrazumijeva se: - deformacija na veoj povrini vanjskih dijelova - strana kontejnera, pukotine ili lom na podu u unutranjosti, - savijanje ili lom uzdunih nosaa, - savijanje ili lom kutnih stijena - ukrepa i elnih nosaa i adaptera, savijanje ili pukotine dijelova poda u predjelu utovara gdje se zahvaa vilicom viliara, - oteenje brave na vratima i ostala vea oteenja. Uz to su vea su oteenja u izotermikih kontejnera sljedea: - oteenja toplinske izolacije ili rashladnih ureaja, poremeena nepropusnost i oteenje drenae, - neispravnost sredstava za kontrolu. Uz tank kontejnera, moraju se kontrolirati i specifina oteenja