1.

DIZALICE Pod pojmom dizalica razumijeva se prekrcajno tehniko sredstvo s povremenim djelovanjem koje je, svojom konstrukcijom i pogonskim ureajima, namijenjeno za premjetanje gotovo svih vrsta tereta u prometnom i gospodarskom sustavu. Temeljna svojstva dizalice su slijedea Nosivost, koja se de!inirao kao doputena koliina ili masa podizanog tereta u "t# ili "k$#% Brzina podizanja slo&enog i zakaenog tereta koja o'uhvaa 'rzinu vo&nje, zakretanja i prenoenja tereta do mjesta odlaganja% Pogon, koji oznaava pogonski motor koji mo&e 'iti elektrini i sa unutarnjim sagorijevanjem hidrostatski "hidrauliki# i pneumatski motori, ija se snaga mjeri u "()#% Uinak ili kapacit t, koji se de!inira kao !unkcija nosivosti i 'rzine gi'anja pojedinih pominih elemenata dizalice i koji se iskazuje u "t*h# ili "kom.*h#% ! liina dizalic , kojom se odreuju njezine !izike dimenzije, kako je prezentirano u shemi + gdje se vidi njihova podjela na male i velike dizalice, a sastoje se od tehnikih elemenata i sklopova, pri emu se pojedini elementi javljaju kod vie tipova dizalica u istom ili neznatno izmijenjenom o'liku. (oritenje, odr&avanje i remont "popravljanje# dizalica znaajno olakava njihova standardizacija sastavnih elemenata i sklopova, koja se mani!estira kroz koritenje istih ili malo razliitih elemenata i sklopova sa slinim ili istim dimenzijama, to praktino znai da se mogu jednostavno mijenjati. Temeljne sklopove kod dizalica i slinih prekrcajnih sredstava sainjavaju kuite ili nosea konstrukcija, mehanizmi za podizanje tereta, mehanizmi za rukovanje dizalicama, mehanizmi vo&nje ili kretanja 1.1. Pogonsk klas dizalica , o'zirom na nain rada, odnosno uvjeta eksploatacije dizalice se, prema hrvatskim i meunarodnim "-,.# standardima, razvrstavaju u jednu od etiri klase laka klasa,srednja klasa,teka klasa,vrlo teka klasa.(ao kriterij za razvrstavanje dizalica u odreenu pogonsku klasu slu&e 'rojane vrijednosti slijedeih veliina ili parametara 'roj radnih ciklusa na sat rada "h# nazivno optereenje "masa tereta# Qn (t),Prosjeno prenoena masa tereta Qs (t) ,/elativno optereenje qr (%),stvarno radno vrijeme Ts (h),teorijsko radno vrijeme Tt (h),godinje radno vrijeme Tg (h),teorijski vijek trajanja dizalice Vt (h) 1.". D #inicij str$ni% poj&ova $z dizalic a' Pod pojmom pogonska klasa dizalic (P)D' razumijeva se oznaka kategorije dizalice s o'zirom na te&inu uvjeta u kojima se dizalica prete&ito koristi, ako je te&ina tih uvjeta izra&ena u

'rojanim vrijednostima konkretnih veliina. P(0 mo&e se odnositi na dizalice u cjelini ili samo na pojedine njezine glavne sklopove "pogone#. $a temelju predviene ili poznate klase dizalice i njenih pogona odreuju se pri proraunu odreenih elemenata i pojedinih sklopova odgovarajui koe!icijenti sigurnosti. *' Pod radni& cikl$so& razumijeva se skup tehnolokih operacija za koje se dizalica i njezini pojedini pogoni o'avi u okviru jednokratnog dizanja, premjetanja i sputanja tereta te dovoenja u stanje pripravnosti za slijedei zahvat, odnosno radni ciklus. c' Pod nazivni& opt r + nj & Qn razumijeva se najvee doputeno optereenje dizalice u tonama, koje je naznaeno na ta'lici "deklaraciji# dizalice. 0eklaracija je uvijek istaknuta na vanjskoj konstrukciji dizalice u vidnom polju koje korisnik dizalice mora lako uoiti. d' Pod prosj ni& pr no, ni& t r to& -s razumijeva se aritmetika sredina u odreenom vremenskom intervalu "u principu 12 sata# prenoenih pojedinih tereta Qx "za x=1 do p u tonama# ' Pod r lativni& opt r + nj & razumijeva se omjer prosjeno prenijetog tereta prema nazivnom optereenju q izra&eno u "3# #' Pod stvarni& radni& vr & no& Ts (h) razumijeva se z'roj trajanja svih radnih ciklusa koje dizalica, odnosno njezini pojedini pogoni o'ave za 12 sata.g' Pod t orijski& radni& vr & no& Tt razumijeva se duljina vremena u satima u tijeku kojeg dizalica, odnosno njezini pojedini pogoni tre'ali raditi dnevno "12 sata# pod nazivnim optereenjem, a da vijek trajanja dizalice "njezinih pogona# 'ude isti kao pri stvarnom radnom vremenu "prosjenom prenoenju tereta#. $a temelju opeg odnosa izmeu vijeka trajanja 4, optereenja 5 i duljine radnog vremena T mo&e se izraziti vijek trajanja empirijskim o'rascem %' Pod godi,nji& stvarni& radni& vr & no& g"h# razumijeva se z'roj svih stvarnih radnih vremena za godinu dana. i' Pod teorijskim vijekom trajanja 4t razumijeva se desetogodinji z'roj teorijskog radnog vremena raunajui godine po 678 dana, to iznosi po o'rascu 1... El & nti dizalica Prema !unkciji i namjeni osnovne elemente dizalica mogu se razvrstati u 1 skupine elementi za zahvat tereta, elementi transportnih ureaja 1...1. El & nti za za%va+anj t r ta 9 elemente za zahvaanje tereta u'rajaju se : konopi, : elina u&ad, : klijeta, : elektromagnetski hvatai, : gra'ilice

1...1.1. )onopi
:(onopi predstavljaju gotovo univerzalni element za zahvaanje tereta kako 'i ga se moglo zakaati za kuku dizalica. 4rlo su pogodni za vezivanje tereta, jer su relativno gipki, ne oteuju teret, ne izazivaju mogue ozljede, a mogu se vezati u vor do ;< mm promjera.

:$a otrim 'ridovima sanduka ili transportiranog predmeta do'ro je teret zatiti razliitim ulocima "podmetaima#. :(onop koji se o'ino upotre'ljava za zahvat tereta kod dizalica isprepleten je od 2 pramena, a mo&e 'iti i od 6 pramena :(onopi se izrauju od +6 = +8< mm promjera. :(onopi se izrauju od slijedeih materijala konoplja, sisal, manila, sintetikih vlakana "najlon, dakon, polietilen, polipropilen#.

:>a zatitu od vlage konopi od organskih vlakana natapaju se po potre'i vruim katranom, ime se vrstoa smanjuje za oko +<3. (onop mo&e zadr&ati kvalitetu 6:2 godine uz uvjet do'rog skladitenja, tj. da je uskladiten na temperaturi od +<o? = 1<o? i vla&nosti zraka izmeu 2< = 7< 3.
1...1.". /ELI/NA U0AD :(oriste se kao zahvatna u&ad u o'liku 'eskonanog u&eta ili u kom'inaciji s uicom, prstenom ili kukom elina u&ad o'ino je sastavljena od mnogo elinih &ica koje su u jednostrukoj ili viestrukoj zavojnici usukane "ovijene, upletene# oko jezgre. jezgra u&eta mo&e 'iti elina, 'iljna "juta, konoplja i manila#, mineralna "az'est#, plastina "najlon, perlon i sl.#.&ice su promjera od <,6 = 6 mm, a izraene su od ugljinog elika prekidne vrstoeprekidna vrstoa se posti&e vuenjem elika u hladnom stanju. Postoji velik 'roj razliitih elinih u&eta koji se meuso'no razlikuju po nainu izrade, tj. po nainu i vrsti sukanja.9 osnovi razlikuju se spiralna, pramena i ka'elska u&ad a' 1PI2ALNA U0AD omota li se oko jedne jezgre, nekoliko slojeva "redova# &ica do'iva se spiralno elino u&e,to je u&e sa &icama koje ine jednostruku zavojnicu, &ice za spiralnu u&ad relativno su de'ele i do'ro ispunjavanju presjek u&eta,prijelomna je sila spiralne u&adi velika, ali njihova savijenost malena, spiralna u&ad se upotrje'ljava samo kao nepomina u&ad "nosiva u&ad za &iare, u&ad za mostove i sl.#, u&ad koja imaju sredinju &icu, tj. jezgru istog promjera kao i usukane nazivaju se elina u&ad 'ez jezgre i imaju u prvom sloju 7 &ica, u drugom dvanaest, u treem osamnaest,/azlikuju se otvorena spiralna u&ad koja se izrauje samo od &ica okruglog prosjeka i potpuno zatvorena spiralna u&ad sa &icama o'likovanog = kali'riranog presjeka koje su najee smjetene po o'odu u&eta P2A3ENA U0AD .mota li se jednom i vie slojeva "redova# &ica oko jezgre koja mo&e 'iti jedna &ica ili sastavljena 6: 8 &ica ili neka mekana jezgra "juta, manila, konoplja# do'iva se pra& n "struk#..mota li se rep pramenova oko neke jezgre do'iva se elino u&e koje se naziva pramenim u&etom. To je u&e sa &icama koje ine dvostruku zavojnicu. ,amo se pramena upotrje'ljava kao pomina u&ad jer se

z'og velike gipkosti lako namata na 'u'anj i lako prelazi preko u&etnika. Pramena u&ad mo&e 'iti usukana udesno ili ulijevo, a o'je te vrste u&adi mogu se izraditi kao istosmjerno upletena u&ad i kao kri&ana "suprotna# usukana u&ad.9 istosmjernoj upletenoj u&adi &ice i pramenovi su usukani u istom smjeru. 9 kri&noj usukanoj u&adi &ice su usukane u pramen u o'rnutom smjeru nego to su pramenovi usukani u u&e "c!. sliku 8#. -stosmjerno u&e se pod optereenjem odvija i to se znatno produljuje, a rastereeni opet ste&e pa se lako stvaraju petlje. >'og toga se sitosmjerna upletena u&ad upotre'ljava na mjestima gdje u&e ostaje neprestano dovoljno zategnuto i gdje su mu o'a kraja tako privrena da se ne mo&e odviti. >a dizalice se gotovo uvijek upotre'ljava kri&ana u&ad, jer se praktino ne odvre. )ABEL1)A U0AD Proizvode se tako da se red pramenih u&adi omota oko neke jezgre. @ice ka'elskog u&eta ine trostruku zavojnicu. 0anas se za transportna sredstva, odnosno prekrcajna ka'elska u&ad ne upotrje'ljavaju. >'og zahvata i sigurnosti kraj u&eta mo&e se pripremiti i osigurati motiv odvrtanja na razliite naine i to uplitanje &ice #sa stezaljkama,elinim tuljkom ili pak aluminijski, 'akreno, klinom,lijevanjem 0I/ANE 42A)E @iane trake su vrlo gi'ljive i savitljive te imaju veliku nale&nu povrinu i osigurava veliku sta'ilnost tereta kod prijenosa i prekrcaja. (od osjetljivih dijelova upotrje'ljavaju se trake presvuene plastinom masom, odnosno plasti!iciranje. @iane trake izrauju se irine od ;8 = 28<mm1. >a opetereenje od +< = +< k$ PLA14I/NE 42A)E Plastine trake slu&e za zahvaanje !ino o'raenih dijelova u !unkciji izrade materijala i o'jeenja,

LANCI Aanci se upotrje'ljavaju za zahvat tereta za kuke, za noenje tereta, za pogon, kao i vuni elementi na prekrcajnim sredstvima kontinuirane do'ave "transporterima#. 0o're su strane lanaca to omoguuju zakretanje s vrlo malim polumjerom zakretaja, to su otporniji prema koroziji i troenju i to je gipkost vrlo velika. Aoe su strane lanaca velika vlastita te&ina, mala 'rzina rada, vea osjetljivost na udarno optereenje, preoptereenje i niske temperature, te mogunost iznenadnog loma. Lanci s razvrstavaj$ $5kolutne "zavarene# koji se mogu gi'ati u svim smjerovima u prostoru.>glo'ne lance koji se redovno mogu kretati samo u jednoj ravnini. -ma mnogo vrsta zglo'nih lanaca pa i takvih koji se mogu gi'ati u svi smjerovima u prostoru, kao npr. specijalni lanci za kru&ne visee transportere A' )6LU4NI LANCI upotrje'ljavaju se za potre'e zahvata tereta u istim

izved'ama kao i elina u&ad Prsteni za ovjeenje o kuku i prelazni prsteni izrauju se iz materijala jae vrstoe od lanaca. (olutni lanci se izrauju prema razliiti standardima s o'zirom na primjenu i izved'u. (olutni lanci se rade kao ne kali'rirani i kali'rirani, to znai da se za opu upora'u koriste ne kali'rirani, a za pogonske svrhe, gdje se lanac mora uklopiti u &lje'ove lananika onda se koriste kali'rirani lanci.(ali'riranje se o'avlja da se ne kom'inirani lanac proputa kroz stroj za izvlaenje koji izravnava dimenzije svakog koluta "lanka ili karike# do tolike mjere da se razlike dimenzije koraka lanca ne prelaze B 63 od promjera karike "koluta#.(olutni lanci mogu 'iti sa kratkom karikom, dugom karikom, karikom s re'rom ili tzv. jam'eni lanac.kratka karika je kad je svjetla duljina hC 6d ili tonije hD 1,7 dduga karika je kad je hE6d ili tonije hD6,8 d Postupak s lancima i nadzor u pogonu tre'a 'iti vrlo savjestan. Foraju se redovito mazati da im se uspori troenje. Aanci od navedenih materijala pri ni&im temperaturama od = 1<3 smiju se opteretiti samo polovicom njihovog normalnog optereenja. (olutne lance tre'a najmanje dva puta godinje savjesno pregledati da 'i se ustanovilo nije li koja karika oteena ili de!ormirana. 0a 'i se mogao izvriti takav pregled lanca potre'no je prethodno lanac odmastiti "oslo'oditi masti#. $akon svakog drugog ili treeg pregleda tre'a izvriti i pokusno "propisano# optereenje lanca teretom koje je za 8< 3 vee od normalnog optereenja lanca. $akon tog optereenja tre'a svaki lanak "kariku# ponovo pregledati. ,ve ovakve postupke s lancima tre'a unositi u pose'nu knjigu lanaca kako 'i se eventualno sprijeilo iznenadno pucanje lanaca. Aance kojima je na 'ilo kojem mjestu smanjen promjer za vie od 1<3 ili poveana du&ina karike za vie od 8 3 tre'a od'aciti u staro &eljezo. Aanci se spajaju spojnicama koje su standardizirane. Gko lanci moraju prelazit preko lananika ili se tre'aju namotati na 'u'anj da spojnica ima o'lik lanka *. Z7L6BNI LANCI >glo'ni lanci izrauju se za noenje tereta, te kao pogonski i vuni lanci kod transportera. >glo'ni lanci sastavljeni su od lamela i dijelova zglo'a. .ne omoguavaju veu 'rzinu i osiguravaju veu pouzdanost nego kolutni lanci. Takvi se lanci mogu veoma razliito o'likovati pa im je i primjena vrlo raznovrsna. a# lanci za noenje tereta su HGAA.4 IAJKJ/.4 AG$G? +. Hallovi upotrje'ljavaju se za prijenos sile i za noenje najte&ih tereta i to do 6<< k$ i male visine dizanja, a 'rzine su im do <,6 m*s. Pri veim 'rzinama do + m*s tre'a im znatno smanjiti doputeno optereenje i ak do L puta. Hi'ljivi su samo u uzdu&nom smjeru. -zra&avaju se prema hrvatskom 1. IAJKJ/.4 AG$G? =.dlike su mu niski povrinski pritisci u zglo'ovima i

razmjerno visoko lomno optereenje u odnosu na irinu lanca.Faterijal lamela i svornjaka je siti kao i kod Hallovih lanaca. 0ruga grupa lanaca su '# P.H.$,(AG$?- razliitih izved'i. $ajee se upotrje'ljavaju sljedei lanci 6. AG$?,G T9AM(.F prema N/$.F.?+.L6< koji se koriste do 'rzine do 8 m*s. 2. 4GAM(G,T- AG$?- prema standardu N/$.F?+L1<, koriste se za 'rzine do +8 m*s.8. /.TG/K AG$G? je valjkasti lanac, a pregi' lavela mu daje elastinost pa se koristi za teke i udarne pogone. 7. >9OGT- AG$G? koristi se za 'rzine do 1< m*s. karakteristika im je da se prijenos sile na lananik vri zu'atim o'likom lamele a ne svornjacima. Pregi' lamele "najvie do 6<3# vri se puten kliznog le&aja ili jo ee valjanim le&ajem. 4oenje lanca vri se srednjom lamelom ili dvjema trajnim lamelama.Faterijal za lanac je elik za po'oljanja. c' )6N4E8NE21)I LANCI ;. T/G(G,T- AG$G? upotrje'ljava se kod odreenih transportera.L. /G,TG4AM-4- AG$G? koristi se za jednostavnije poduhvate kod transporta, a 'rzina im je do 1 m*s. Aako se montira i otporan je protiv troenja i korozije.P. ,4./$- AG$G? koristi se kod 'rzine do 6 m*s i po svojstvima je slian rastavljenom lancu. ,vorni i rastavljeni lanci se izrauju iz temper lijeva, kuglastog lijeva i elinog lijeva. G, svornjak iz elika za cementaciju. +<. (.4G$- /G,TG4AMJ$- AG$?koriste se za ovjesne transportere i izrauje se iz elika za po'oljanje P6D3AZI!AN8E LANACA Pogonski lanci, koji se koriste na otvorenom skladitu, a nisu izlo&eni oneiavanju, podmazuju se runo uljem viskoznosti 8 = +8o J na pogonskoj temperaturi "kao mjera za kinematiku viskoznost, oso'ito kod ulja u srednjoj Juropi, upotrje'ljavaju u J$HAJ/.4-F ,T9P$MJ4-FG ". J# Aanci koji su izlo&eni oneiavanju potre'no je prije podmazivanja do'ro oistiti u petroleju, 'enzinu, triklolretilenu ili vruoj lu&ini. Potpuno ist lanac zaranja se u mast rastopljenu grijanjem dok se lanac ne zagrije na temperaturu masti. $ajpovoljnija je mast od kalcijevog sapuna toke kapanja od 8< = 7<o ?. Aanac se mo&e zaroniti jedan sat i u ulju viskoznosti +< J na 8<o?. >glo'ni lanci zatvoreni u kuita 'rzine do 8 m*s podmazuju se kapanjem ulja. Oroj kapi ulja u minuti po jednom nizu lamela jednak je 'rzini lanca 4isoko optereeni lanci veih 'rzina podmazuju se prskanjem pod tlakom = za takva podmazivanja upotrje'ljavaju se ulja od 6 = 8o J na pogonskoj temperaturi. Aanci za transportere = konvejerski lanci podmazuju se pumpom za mast, a to se o'avlja runo ili automatski. )U)E (uke se u'rajaju meu univerzalne elemente dizalica te njihov o'lik i dimenzije moraju 'iti uni!icirane i standardizirane. (uke se izrauju kao jednostruke "jednostrane# i dvostruke, a

mogu nositi teret te&ine od 1 = 6,8 k$. >a rad na visokim temperaturama i za najte&e terete "do 6,8 k$# upotrje'ljavaju se lamelaste kuke. 9 nomenklaturi meunarodnog standarda -,. +L6; predvieni su slijedei o'lici kuka okasta jednostruka kuka, vretenasta jednostruka kuka, okasta juka o'lika ?, vretenasta kuka o'lika ?. 6kast i vr t nast k$k razliiti% o*lika .'lici kuka su prilagoeni optereenjima i razlike na pojedinim mjestima izmeu naprezanja materijala su minimalne. ,avinute dijelovi jednostrukih i dvostrukih kuka imaju sline poprene presjeke trapeznog o'lika s 'lago zao'ljenim osnovkama od kojih je vea okrenuta prema sjeditu kuke. Trapezni o'lik presjeka prelazi u okrugli i zavrava s narezom od vretenastih kuka ili okruglim otvorom kod okastih kuka. (od vretenastih kuka najopasniji presjek nalazi se na mjestu gdje vreteno ima su&enje jednako jezgri navoja s promjerom d+.,pajanje i !iksiranje kuka mo&e 'iti s lancem s uicom s kotrljajuim le&ajevima radi lakeg okretanja, te s jednom, dvije ili vie u&etnika ili lananika. (uke se izrauju od elika vlane vrstoe 21< = 86< $*mm1. 142E3ENI ,tremeni se koriste za najte&a optereenja "vie od +<<< ($# i laki su od kuka, ali se teret te&e ve&e za stremen. ,tremeni mogu 'it jednodijelni i trodijelni "zglo'ni 72EDE Hrede se upotre'ljavaju za razliite dugake terete u kom'inaciji s kolutnim lancima, 'ragama "pasicama# plastinim trakama, kukama i dr. )LI8E94A (lijeta su izraena tako da u trenutku povlaenja u&eta ili lanca za podizanje sami o'uhvaaju ili ste&u. (lijeta raznih o'lika upotre'ljavaju se za sanduke, 'u'njeve ploe i trupce. -zrauju se motorna klijeta pa i za terete do L<< k$ kao npr. za zglo'ove lima irine +L<< mm i duljine 21<<mm. ELE)4263A7NE4NI ZA:!A4A/I Jlektromagnetski zahvatai = esto se upotre'ljavaju za dizanje i prijenos dijelova od elika i lijevanog &eljeza. $jihovo je do'ro svojstvo to otpada vrijeme potre'no za zakaivanje tereta pa se poveava uinak prijenosa. -skoristivost magneta ovisi o o'liku materijala koji se prenosi.Tako npr uinak im je za masovne 'lokove +<<3, za kuglu 6< 3, za krhotine 7,83, a strugotinu 1:2 3. 4ru elik dr&i magnete samo do 8<<o ? z'og osjetljivosti elektrine izolacije.Qelik s vie od 83 mangana ne prihvaa magnet. Fagnetni zahvatai se izrauju do maksimalne nosivosti od +.<<< ($. >a magnet se koristi istosmjerna struja napona od ++< do 7<< 4, zato je potre'an ispravlja struje. $edostatak magnetnog zahvataa, to pri nestanku struje teret padne i gdje se ne mo&e iz'jei nazonost oso'lja, magnet mora imati sigurnosni akumulator koji se automatski ukljuuje kad nestane

struje. PNEU3A41)A (!A)U31)A' :!A4ALA Pn $&atska (vak$&ska' %vatala rade na principu podtlaka gdje se u prihvatnom tanjuru,koji se pola&e na prekrcajni predmet, izaziva podtlak, a time i sila privlaenja. Prihvatni tanjur je 'rtven gumenim prstenom koji podnosi temperature do 2<<o?.>a materijale gru'e povrine upotre'ljavaju se i dodatni 'rtveni prsteni od spu&vaste gume. $osivost kru&nih tanjura promjera od 6<< = 7<< mm, je 1,8 do L k$. Pneumatska hvatala su spremna za rad kada im je u vakumskoj posudi "recipijent# postigne vakum od <,+ F$*m1, tj. od + 'ara. Nvatanjem tereta vakum pada na <,<L F$*m1.,poso'nost noenja tereta se odra&ava do vakuma oko <,<2L F$*m1. !IL8U9)A14I :!A4A/I !ilj$,kasti %vatai omoguuju zahvaanje i podizanje paletiziranih slo'odnih dugakih predmeta, te paletizirane ro'e. 72ABILICE Hra'ilice slu&e za mehaniki prekrcaj sipkog materijala razliite granulacije. Hra'ilica ima raznih vrsta, kako po namjeni, tako po izved'i. Po nainu aktiviranja razlikuju se aktiviranje u&etom, motorno aktiviranje, gra'ilice i kom'inirano "spec. izved'e# G(T-4-/G$MJ 9@JT.F +. 7ra*ilic s j dno$; tni& upravljanjem. $a jedno u&e koriste se za pogon dizalice s jednim 'u'njem, pa im je to glavna prednost. -zrauju se za razne svrhe za prekrcaj &itarica, kod 'ageniranja o'ala, kanala i sl. u graevini itd. 4einom su to gra'ilice s dvije eljusti "koljke#, a o'ino su o'ujma do 8 m6. Hra'ilice se otvaraju a# povlaenjem zapora pose'nim u&etom% '# nasjedanjem gra'ilice na materijalu% c# kom'iniranim postupkom, tj. povlaenjem pose'nog u&eta ili nalijeganjem na materijal% d# pomou pose'nog zvona. 1. 7ra*ilic s dvo$; tni& upravljanjem imaju uvijek dulje eljusti ili su polip izved'e. ,lu&e za prekrcaj rudae, &itarica, starog &eljeza i drugo. -zrauju se u elianama od <,8 = 12 m6. /ad gra'ilica s dva u&eta prikazan je na slici 86. 0etaljan nain rada je slijedei +, prazna gra'ilica se sputa na teret, visi na u&etu + za dizanje, a u&e 1 je potpuno la'avo. (ontrolorom se o'a 'u'nja upute prema sputanju da 'i se gra'ilica svojom te&inom zakopala u teret, 1, gra'ljenje, zatvaranje gra'ilice se vri tako da se ola'avi u&e + za dizanje, a aktivira se u&e 1 za zatvaranje. (ad se gra'ilica potpuno zatvori onda se o'a u&eta napnu tako da zajedniki nose tereti kontroloru se dadne komanda dizanja, 6, gra'ilica je upravo zahvatila teret + visi na u&etu 1, a u&e je ola'avljeno, 2, istresanje tereta = u&e + za dizanje je preuzelo teret, a u&e 1 za zahvaanje se poputa. 6. 7ra*ilica s tiri $; ta (od gra'ilica veeg kapaciteta koja rade

s 2 u&eta postoje takoer 1 'u'nja samo to su krajevi u&eta uvijek vezani na 'u'njevima, to znai umjesto jednog u&eta postoje dva u&eta za pridr&avanje i dva u&eta za zatvaranje gra'ilice. B' 36462N6 A)4I!I2AN8E Fotorno upravljanje gra'ilica vri se elektromotornom, elektrohidraulikim, hidraulikim ili pneumatskim nainom. ,pecijalne izved'e gra'ilica su 1<polip gra*ilic , koje se upotre'ljavaju za materijale koji se teko zahvaaju, kao to je veliko kamenje, elini otpad i sl., 1, tri& gra*ilic se upotre'ljavaju u lukama i pogodne su za uske 'rodske prostore =< imaju pose'an o'lik, dosta su uske i dugake, a kada se otvori imaju vei zahvat od normalne gra'ilice. ELE3EN4I 42AN1P624NI: U2E>A8A 9 elemente transportnog ureaja spadaju lananici, 'u'njevi, koloturnici, u&etnici koji slu&e za pridr&avanje, namotavanje i usmjeravanje lanaca, konopa i u&adi, te razliite konice, zadr&ai, kotai, reduktori i pogonski motori LAN/ANICI Aananici slu&e za voenje, promjenu smjera lanca ili za prenoenje sile lanca na druge pomine dijelove, odnosno drugih pomonih dijelova na lanac. Aananici se izrauju za nekali'rirane, kali'rirane i zglo'ne lance, a razvrstava ju se u tri grupe s o'zirom na !unkciju +, ,lo'odni lananici i vodei lananici 1, Pogonski lananik 6, Aananik za zglo'ne lance "gallov# Ad 1 1lo*odni lananici i vod +i lananici mogu 'iti izvedeni u raznim o'licima kanala "sa zu'ima i 'ez zu'i# za voenje lanaca. 9 zu'ima slo'odnih i vodeih lananika le&e lanci isto kao i u zu'ima pogonskih lananika, samo mnogo slo'odnije, tj. s vie zranosti. Promjeri tih lananika u strojnom pogonu iznosi 0 R 6, a kod runog 0 R 1<d, gdje je 0 = promjer lananika, d = promjer ipke*karike, lanca..vi lananici primjenjuju se za nekali'rirane lance jer lananik ovdje slu&i samo za promjenu smjera lanca ili za prenoenje putem trenja samo malih sila. Ad " Pogonski lananik je vrsto nasaen na pogonsko vratilo koje ga okree i time podi&e*vue radni element i teret. >a pogonske lananike lanac mora 'iti kali'riran. .ni se izrauju od lijevanog &eljeza, a rjee od lijevanog elika. Oroj zu'i pogonskog lananika je relativno malen, a najee se oda'ire izmeu 8 i L. Pri prijelazu lanca preko pogonskog lananika dolazi do velikog gu'itka uslijed trenja izmeu lanca i lananika pa je z'og toga stupanj iskoristivosti relativno malen i iznosi S D <,P1.0o'rim mazanjem lananika mau i gra!itom, smanjuje se trenje, kao i troenje. Ad = Lananik za zglo*ni lanac izrauje se iz lijevanog &eljeza a s malim 'rojem zu'i "L = +<# iz lijevanog elika. to glodanjem sa specijalnim glodalom sa zu'ima gdje je donji dio pro!ila zu'i unutar podnog kruga u o'liku polukruga sa polumjerom osovine zglo'a s gornji

dio pro!ila zu'a je evolventa. BUBN8E!I >a namatanje konopa u&adi i kolutnih lanaca koriste se 'u'njevi od lijevanog &eljeza ili od lijevanog elika, te eventualno od zavarenih elementa. /azlikuju se 'u'njevi za elina u&eta i konope, te 'u'njevi za lance. Ou'njevi za elina u&eta "i konope# mogu 'iti izvedena s glatkom povrinom ili povrinom u kojoj su tokareni utori "&lije'ovi#. Hlatki se 'u'njevi o'ino upotre'ljavaju u sluajevima kada se u&e namata na njih u nekoliko redova "slojeva# i to maksimalno 6. To je sluaj s dizalicama velikih visina dizanja, kao to je sluaj u graevinarstvu. $ormalno je da se u&e namotava, odnosno le&i u tokarenim utorima na povrini 'u'nja. $a taj je nain u&e pri namotavanju voeno, te je ujedno i zatieno od znatnijih de!ormacija. 9tori na 'u'nju mogu 'iti du'oki ili normalni.9tori se mogu izvesti na normalan nain i prema razliitim standardima i ta'licama. (ad se istovremeno namataju o'a kraja u&eta na 'u'anj da 'i se teret dizao vertikalno, onda je na jednom kraju 'u'anja utor izveden kao lijevo:vojna zavojnica, a na drugom kraju kao desno:vojna zavojnica. 9tori se tokare do sredine 'u'nja, jer na najviem polo&aju kuke, razmak u&eta mora 'iti takav da se u&e ne tare o stjenke u&etnika sklopa kuke. Privrenje elinih u&eta na 'u'anj tre'a 'iti tako izvedeno da se u&e mo&e lako izmjeriti. >a konope iz 'iljnih i umjetnih vlakana upotre'ljavaju se 'u'njevi kao kod u&eta na koje se mo&e namotati vie slojeva "redova#. Ou'njevi za konope su manjih dimenzija, nego za elina u&ad. B$*nj vi za lanc &ogu 'iti glatki ili izvedeni s utorima koji idu po zavojnici na povrini 'u'nja. .'lik utora mo&e 'iti razliit. /azmak izmeu pojedinih utora lanaca iznosi 1: 8mm ve prema de'ljini lanca. $a 'u'anj se mogu namatati kali'rirani i nekali'rirani lanci. -nae 'u'njevi za lance izrauju se od lijevanog &eljeza, a rijetko kada od lijevanog elika )64A/I (otai su jedni od glavnih elemenata transportnih i prekrcajnih sredstava i slu&e za njihovo kretanje, te za kretanje raznih pominih ureaja i mehanizama.Prema namjeni kotae se dijele na "+# krute, "1# polukrute i "6# kotae s pneumatikom 1' )2U4I )64A/I )r$ti kotai slu&e gotovo iskljuivo za dizalice, ovjesna vozila i kamenjare. >a posve neodreene svrhe upotre'ljavaju se i kod runih industrijskih kolica i vozila. (otai za dizalice, izrauje se za dva glavna gre'ena s jednim gre'enom ili 'ez gre'ena# u kojem sluaju mora 'iti na odgovarajui nain osigurano kretanje po tranicama. Pogonski kotai mogu imati konian vijenac u omjeru + +7 do + 1< z'og do'rog odr&avanja smjera. Faterijal kotaa je elini lijev ,a za kotae runih kolica mo&e se upotrije'iti sivi lijev. Promjer kotaa prvenstveno ovisi o povrinskom pritisku izmeu kotaa i tranice i o samom materijalu

+<

P6LU)2U4I )64A/I Polu kruti kotai upotre'ljavaju se za motorna i runa industrijska vozila, a u manjoj mjeri za transportere i ovjesna vozila. Polu kruti kotai imaju na svoj vijenac vulkanizirane gume. >a vea optereenja se vulkanizira prsten i armira sa &ianim tkivom pa se to natiskuje na kota.Hume koje se navlae ili ula&u mogu se izvesti s elastinijim svojstvima koristei tzv, elastik gume. 9 polu krute kotae spadaju i pune gume visokog elasticiteta. .ne imaju puni otpor kotrljanja kod pneumatskih, ali lako kli&u, te dovoljno ne priguuju udare prilikom vo&nje. Trajnost ovih guma je u prosjeku +8 ak tisua kilometara. Qesto se koriste kotai od plastinih materijala, a prednost im je vea trajnost. )64A/I 1 PNEU3A4I)63 )otai s pn $&atiko& koriste se za industrijska motorna vozila. .tpor gi'anja je vei nego kod punih guma "za oko +83#, ali im je prednost vea elastinost. Trajnost im je oko 1<.<<< km vo&nje. 9potre'ljavaju se niskotlane i visokotlane gume. $iskotlane su o'ino automonta&ne i iznose od +,7 = 8 'ara, a visokotlane od 8 = L 'ara i to specijalne za industrijske gume. Huma se smije optereivati u doputenim granicama, jer preoptereenje znatno smanjuje trajnost guma, tako npr. preoptereenje gume od 1<, 7< i L< 3 smanjuje 'roj prevaljenih kilometara na ;<, 8< i 6<3 .. P676N 42AN1P624NI: 12ED14A!A Transportna sredstva postavljaju vrlo razliite zahtjeve na pogon jer pogon tre'a 'iti sposo'an za isprekidan rad "preko +8< pa do i 7<< ukljuenja na sat#, za pokretanje iz mirovanja pod optereenjem, za promjenu smjera gi'anja, za neprestane promjene optereenja te za !inu regulaciju poda. 9 transportna sredstva se danas ugrauju razliite vrste pogona ali na prvom mjestu je elektrini pogon, a ostale vrste su pogon motora s unutarnjim izgaranjem ",4-#, parni stroj, hidrauliki pogon, pneumatski pogon i runi pogon. ..1. ELE)42636462I >a pogon transportnih sredstava danas se najvie upotre'ljavaju elektromotori. Prednosti su im jednostavan dovod energije,velika sigurnost u pogonu,pri estom sputanju i koenju neprestana spremnost za rad, mogunost velikog optereenja tijekom kratkog vremena, velika ekonominost. $jihov glavni nedostatak predstavlja ogranien djelokrug rada s o'zirom na dovod struje, te velika 'rzina vrtnje pogonskih elektromotora zahtijeva prijenosnike s velikim prijenosnim omjerima s kojim rastu gu'itci. 9inak elektromotora ogranien je visinom zagrijavanja, to je ovisno o toplinskoj izdr&ljivosti izolacije. -zolacija kod o'inih elektromotora omoguuje zagrijavanje do +<8o?,a kod specijalnih do +88o?. >agrijavanje motora proporcionalno je kvadratu jakosti struje i vremenu prolaska te struje. -z tog slijedi da isti motor podnosi i vee optereenje za krae vrijeme ili manje

++

optereenje za du&e vrijeme. 2azlik$j$ s = vrst pogona5 42A8AN P676N pri kojem se elektromotor radei neogranieno dugo ne prelazi doputenu radnu temperaturu. ,naga motora u trajnom pogonu naziva se $.F-$GA$G i naznaena je u ta'lici. )2A4)6!2E3EN P676N pri kojem motor radi krae vrijeme, a u vrijeme stajanja motor se ohladi na temperaturu okoline "1<o?#. 4rijeme za koje je preraunat rad motora naznaeno je na ta'lici uz odgovarajuu minimalnu snagu. 6PE46!AN6 )2A4)6? !2E3EN1)I P676N pri kojem se, u kratkim vremenskim razdo'ljima, izmjenjuje rad i stanka s time da vrijeme ne prelazi +< minuta. (arakteristika ovakvog pogona izraunava se relativnim trajanjem optereenja. -$TJ/F-TG?-MG se izraunava u postocima, ,tandardne vrijednosti za intermitaciju su 1<, 2< i 7<3. ,naga motora i odgovarajua intermitacija su naznaeni na ta'lici materijala i mo&e se koristiti neogranieno dugo. $a iz'or elektromotora utjeu relativno trajanje optereenja = intermitacija, radnja u'rzanja, 'roj ukljuivanja u satu /adnja u'rzanja sastoji se od radnje za pojedinanih masa i uestalosti u'rzanja. , o'zirom na 'roj ukljuivanja razlikuju se na o'ini pogon "do 6< ukljuivanja*h#, na !ino pokretanje "do 6<< ukljuivanja*h#, u'rzan pogona "do 7<< ukljuivanja*h# >a transportna sredstva koriste se izmjenini, istosmjerni motori a' IZ38ENI/NI 36462I Tro!azni motori su redovito asilirani s indukcijskim djelovanjem. ,inkrona 'rzina vrtnje magnetskog toka je pri'li&no jednaka 'rzini vrtnje prelaznog hoda, a ovisi o 'roju polova i !rekvenciji, te iznosi /otor motora se okree o ovisnosti od optereenja neto manjom 'rzinom sinkrone, pa se zato i nazivaju asimilirani motori. 9 odnosu na izved'u rotora motori se izrauju kao kratkospojeni kavezni ili kao klizno kolutni motori. (G4J>$- F.T./- : izrauju se sa vie 'rzina i to sa specijalnim namotajom ili vie namotaja. Preklapanjem namotaja mo&e se mijenjati 'roj polova i time i 'roj vrtnje. Postoje motori sa 1,6,2 'rzine vo&nje. ,nage ovih motora su u razliitim granicama. (A->$.(.A9T$- F.T./- se izrauju za manje snage sa mono!aznim, a za vee snage s tro!aznim navojem. $avoj statora prikljuuje se izravno na mre&u. (rajevi namota motora povezani su sa 6 klizna koluta na koje je prikljuen promjenjivi pred:otpornik z'og pokretanja. '# -,T.,FMJ/$- F.T./Foment okretanja istosmjernog serijskog motora je za 1,8 = 6 puta vea od izmjeninog. Orzina vrtnje jako opada s optereenjem. $eoptereen motor okree se za gotovo 1 puta 'r&e nego pod optereenjem, to mu je velika prednost kod motora za dizanje tereta kod dizalica. Preoptereenost je ograniena samo:

+1

zagrijavanjem, a postoji mogunost znatnog optereenja za kratko vrijeme. 36462I 1 UNU4A2N8I3 IZ7A2AN8E3 (1!I' Fotori su podijeljeni na dvije osnovne grupe i to prema pronalazau, odnosno primjeni stvaranja smjese +. .TT. F.T./- stvaraju smjesu izvan cilindra "u kar'uratoru# i smjesa goriva se u cilindru upaljuje sa elektrinom snagom = iskrom. 1. 0-J,JA F.T./- "0->JA# kod njih se gorivo u'rizgava preko sustava za u'rizgavanje goriva u cilindar i upaljuje se z'og velike temperature komprimiranog zraka. (od o'a tipa motora postoje 1 tipa rada motora i to 2 = taktni i 1 = taktni. Primjena ovih motora ima iroku primjenu u prometnom segmentu kao i u drugim industrijskim podrujima. (od dizalice se takoer upotre'ljavaju pose'no kad je pro'lem elektrina struja ili kad dizalica tre'a 'iti neovisna o elektrinoj mre&i. >a pogon se sve vie upotre'ljavaju tzv. motor HJ$J/GT./-, koji daju elektrinu energiju za pogon radnih elektromotora ime se omoguuje znatno 'olje prilagoavanje raznim uvjetima rada i optereenje transportnih sredstava. PA2NI 14268 Mo i danas rijetko slu&i u pogonu dizalica, ali samo kad dizalica radi u dalekim za'itim krajevima, gdje je na raspolaganju je!tino drvo, a oso'ito ugljen ili tamo gdje tre'a izgorjeti otpatke. :ID2AULI/)I P676N 0anas se zadr&ao na malim, ali jakim dizalicama, jer omoguuje veliki prijenosni omjer uz malu te&inu i mali volumen dizalice. .ni se grade za nosivost do 6<< t i podizanje od +7< mm na dalje. .ve dizalice s hidraulikim pogonom se upotre'ljavaju za monta&ne radnje i u 'rodogradilitima. Posljednjih godina se sve vie upotre'ljavaju uljni hidrauliki pogoni manjih snaga na raznim dizalicama, malim 'agerima i sl. Prednost hidraulikog pogona omoguuje kontinuiranu promjenu 'rzine vrtnje u omjeru + + do + 1<< $edostatak im je ni&i stupanj iskoristivosti, kompliciranija proizvodnja dijelova PNEU3A41)I P676N .dnosno, pneumatski motori koriste se za stacionarne dizalice malog uinka i rade sa tlakom od 2 do +L 'ara. -zrauju se za kru&no i pravocrtno gi'anje, a koriste se u pogonima gdje se u veoj mjeri troi komprimirani zrak. Pneumatski motori za kru&no gi'anje izrauju se poput hidraulikog pogona. 2U/NI P676N /uni pogon o'avlja se ruicom ili pomou lananika. Oudui da je ruica kraka 68< = 2<< mm s najpovoljnijom visinom okretita od tla, ovjek mo&e davati snagu prosjeno od 8L = ;8 ) i to za vrijeme od +8 min djelujui silom na ruicu od +8< $.>a du&e trajanje rada od +8 min rauna se sa silom na ruici od ;< = +1< $, a za znatno krai rok par minuta "silom od 18< $ #. (od pogona lananika radni polo&aj je povoljniji pa se rauna sa

+6

silom od +8< = 1<< $ po ovjeku za vrijeme od +8 minuta. 3ALE DIZALICE >a prigodno podizanje tereta na male visine ili za premjetanje na kratkim udaljenostima tj. koje se rijetko i neredovito o'avlja upotre'ljavaju se male dizalice koje su raznih konstrukcijskih o'lika i izved'i. .vdje se u'rajaju rune i mehanike. (ratko podizne dizalice s raznim ugraeni mehanizmima za podizanje rune i mehanike ekrkne, te runa i mehanika vitla.Feu male dizalice spadaju razliiti li!tovi, a dizalice mogu 'iti prijenosne, sta'ilne, ugraene u radne strojeve i kao pomona oprema u radionicama. P6DNE DIZALICE ZUP/ANA (P6DNA' DIZALICA Z$pana (podna' dizalica graena je tako da zu'na letva "ozu'nica# preuzima optereenje od podizanog tereta i ostaje nepomina. Pogon dizalice je runi pogon, preko runice uz odgovarajui zupani prijenos, a radi osiguranja posljedica kod iskliznua ruice dizalica ima mehanizam zadr&aa. .vakve dizalice se izrauju za nosivost od 8 = 18< k$, a visina dizanja je do 68< mm. ,tupanj iskoristivosti iznosi od <,8 = <,; !I8/ANA DIZALICA !ijana dizalica je dizalica sa trapeznim ili pravokutnim narezom. 0izalica je samo kona z'og samokonog nareza $osivost dizalice je od 1< = 18< k$, a visina podizanja od +<< = 6<< mm Orzina dizanja je 0,25 0,6 m/s $osei elementi dizalice, tj. vijak i matica :ID2AULI/NE DIZALICE :idra$lin dizalic mogu 'iti razliitih izved'i i imaju mogunost podizanja velikih tereta ija se nosivost nalazi u granicama od 1< = 6.<<< k$. 0jelovanje hidrauline konice sastoji se od toga da tlak koji stvara klip s malim promjerom d se prenosi putem tekuine "razliita hidraulika ulja ili moda# i djeluje na klip s velikim promjerom 0 koji na taj nain mo&e stvarati silu podizanja za toliko puta veu koliko je puta vea njegova povrina poprenog presjeka od malog klipa. $a slici LP = prikazana je hidraulika dizalica koja se sastoji od radnog cilindra "1# i radnog klipa "+# "promjera 0 na kojeg se oslanja teret i rezervoara spremita za tekuinu u koju je smjetena pumpa#.(lip pumpe promjera "d# pomie se runom polugom, sie tekuinu rezervoara i tlai je u radni cilindar. Teret se mo&e odr&ati na 'ilo kojoj visini, jer se tekuina ne mo&e vraati kroz tlani ventil. ,putanje tereta vri se pomou ventila za sputanje ";#.Promjer d radnog klipa odreuje se na temelju tlaka tekuine pri punom optereenju koji iznosi i do 8<< PNEU3A41)E DIZALICE Princip rada pneumatskih dizalica je isti kao kod hidraulikih, samo kod pneumatskih dizalica na klip ne djeluje tekuina nego zrak. (od pneumatskih ureaja z'og opasnosti eksplozije nije doputeno stvaranje velikih tlakova. >'og toga pneumatske dizalice i drugi ureaji prilagoeni su za radni tlak od 6 =

+2

L 'ara. $ajee se pneumatske dizalice prikljuuju na mre&u komprimiranog zraka na pogonu od zajednikog kompresora. Oudui da je tlak zraka ogranien, vea se nosivost dizalice mo&e postii poveanjem promjera radnog klipa, a time i dimenzije cijele dizalice te njihova nosivost ne prelazi +<< k$

P6DIZNI 146L @ DIZALICE Podizni stol slu&i za postizanje prikladne radne ili vozne razine. ,tol se podi&e sustavom kara "c!. sliku P<# ili teleskopskim ureajem "c!. sliku P+#. Podizni ureaj mo&e 'iti vijani za manje jedinice sa karama, hidrauliki, pneumatski ili kom'inirani. $osivost najvie koritenih stolova nalazi se od 1,8 = 8< k$ s izmjerom stola 28< T +.6<< mm do +.<<< T 1.<<< mm i podizanjem stola koji se mo&e regulirati od +<< do +.8<< mm. Postoje i razliite izved'e nosivih stolova s dimenzijama stola 2,8 T +1 i podizanjima preko P m. 6!8E1NE DIZALICE I /E)2CI $ajstarije i najpoznatije ovjesne rune dizalice su koloturnici koji kao vuni i nosivi element koriste konope i elina u&eta koji su omotani oko vie kotura. , o'zirom na njihov ogranieni prijenosni omjer izrauju se samo do nosivosti 1,8 ($. .ni se upotre'ljavaju kao samostalne dizalice ili kao sastavni dio drugih dizalica. (ao ovjesne dizalice tretiraju se svi ekrci koji se izrauju u raznim izved'ama s runim i motornim pogonima, te posjeduju kuku za ovjes, da 'i se mogli montirati na 'ilo kojem mjestu. PU0NE DIZALICE ILI /E)2CI Pu&ne dizalice "c!. sliku P1# upotre'ljavaju se za tereta od 8 = 1<< k$ i visine dizanja do +< m. >a noenje tereta do +<< k$ slu&i kolutni lanac za vea optereenja zglo'ni lanac. Pu& "pu&ni vijak# je o'ino dvo'ojan s kutom uspona oko 1<o?. >a koenje dizalice slu&i aksijalna sila pu&a. ,tupanj iskoristivosti pu&ne dizalice je <,7 = <,;8, a 'rzina dizanja je v D <,<+ = <,<1 m*s DIZALICE (/E)2CI' 1 PLANE4A2NI3 P2I8EN6163 0izalice s planetarnim prijenosom "c!. sliku P6# imaju nosivost od + = 1<< k$ i upotre'ljavaju se za visine dizanja do +<m. .ni mogu imati runi i mehaniki pogon. .d lananika + preko vratila 1 i zu'anika 6, pogon se prenosi na satelite 2 i dalje na zu'anik 8 koji se montira na zajedniko vratilo s nosivim lananikom. P2I4EZNA DIZALICA Prit zna dizalica "c!. sliku P2# je varijanta zupane dizalice i nosivost se kree od ;,8 = 7< k$. Pokree se djelovanjem popratne poluge. Priklada je za skuene prostore. Pre'acivanje sa dizanja na sputanje vri se pomou ruke na poluzi. .kretanjem runog kola na vratilu poluge oslo'aa se pogon pa se lanac slo'odno povlai ime se posti&e 'rzo prilagoavanje radnim potre'ama. Pose'na konica odr&ava teret na &eljenom mjestu.

+8

36462NE DIZALICE >a uestala dizanja upotre'ljavaju se motorne dizalice u razliitim izved'ama i raznim pogonima "elektrini, motorni i dr.#. PNEU3A41)A LAN/ANA DIZALICA Pn $&atska lanana dizalica "c!. sliku P8# su uglavnom za nosivost od <,P = 6< k$. Orzina dizanja je od <,<7 do <,2 m*s, a visina dizanja od 6 = L m. 4uni element je kolutni ili zglo'ni lanac !I4LA 4itla su ureaji za dizanje ili povlaenje tereta najee pomou elinog u&eta koje se namata na 'u'anj ili pu&nicu. 9potre'ljavaju se potpuno samostalno ili se ugrauju u razna transportna sredstva. Postoji mnogo razliitih tipova vitla od kojih su naj'rojnija podna, zidna, manevarska, vitlo dizalica i vitlo li!tova P6DNA !I4LA $ajee se upotre'ljavaju kao pomono sredstvo na raznim monta&nim i prekrcajnim radovima. Prijenosni odnos podnog vitla je i = Mb/Mp, gdje je Mb = moment vrtnje 'u'nja, Fp = moment vrtnje ruice, odnosno pogonskog vratila, S = stupanj iskoristivosti vitla Prijenos se posti&e elnim zupanicima ili pu&nim prijenosom. Pogon 'u'nja "koji je veinom gladak# je runi ili motorni. 4itla se izrauju s jednom ili dvije 'rzine upotre'om potisnim zupanika. 4lana sila runom podnog vitla normalne izved'e iznosi 8< k$ a specijalne izved'e ili one s motornim pogonom mogu 'iti dvostruko vea. $a slici P7 prikazano je podno vitlo s dvije 'rzine i s ravnom povrinom 'u'nja s mogunosti namotaja i 6<< m u&eta u vie slojeva. Podna vitla se izrauju i s pogonom pomou toplinskog, odnosno malog 'enzinskog motora "c!. sliku P;#. ZIDNA I 14UPNA !I4LA Po konstrukciji su podnom vitlu identina zidna vitla "c!. sliku PL# i stupna vitla "c!. sliku PP#, koja se izrauju za nosivost od 1,8 = 61 k$. ,tvarna snaga potre'na za dizanje tereta je
P= G v

[ kW ]

Hdje je G = te&ina tereta "k$#, v = 'rzina dizanja tereta "m*s#, v = ukupni stupanj iskoristivosti vitla. 3ANE!A21)A !I4LA 3an varska vitla slu&e za povlaenje vagona i 'rodova, a na 'rodovima se upotre'ljavaju za dizanje sidra i povlaenje razliitih tereta. -zrauju se sa horizontalnim ili vertikalnim tamnim 'u'njem. >a razliku od podnog vitla gdje je jedan kraj u&eta privren +7

za 'u'anj, kod manevarskog vitla u&e je nekoliko puta ovijeno na tarni 'u'anj, a o'a kraja u&eta su slo'odna. .kretanjem 'u'nja jedan kraj u&eta "slo'odni# se povlai silom F2 "slika +<< a#, pa se z'og trenja izmeu u&eta i 'u'nja drugim slo'odnim krajem u&eta mo&e povlaiti teret silom Ft = F1. .mjer tih dviju sila iznosi S+ Ft F+ = = = e % Ft = F e S 1 F F1 Hdje je S+ = Ft = F+ : sila kojom se povlai teret, S 1 = F = F1 : sila kojom se povlai u&e, = koe!icijent trenja u&eta i 'u'nja koje iznosi oko <,+ za elino u&e i oko <,18 za konop. Fanevarsko vitlo omoguuje rad s dugakim u&etima na malom 'u'nju. Gko se slo'odni dio u&eta povlai rukom, maksimalna du&ina u&eta nije vea od <,8 m*s, a duljina povlaenja je +<< m. >a vee duljine povlaenja do 7<< m potre'no je osigurati samostalno namatanja slo'odnog kraja u&eta. Fanevarska vitla izrauju se za vlane sile od +,18 = 8< k$. >a vee vune sile preko +<< k$ 'u'anj se izrauje s dva promjera. !I4L6 Z724ALICE Hra'ilice lake izved'e s mehanikom lopatom prikazan je na slici +<+ i slu&e za iskrcaj &ita iz vagona u silosima ili iskrcaj sipkih materijala te drugih radova. 4itlo je uvreno na zid ili pod , a mehanika lopata je vezana elinim u&etom za vitlo. 9pravljanje se o'avlja tako da radnik koji rukuje lopatom ima prekida i prema potre'i elektrinim putem aktivira elektromotor i vitlo !I4LA ZA 2AZNA DIZALA (od raznih dizala upotre'ljavaju se razliite izved'e vitla koji se sastoje od mnogih sklopova i elemenata, kao npr. elektromotor sklopke s konicama, reduktor, 'u'anj za namatanje elinog u&eta i drugi sklopovi. Postoje razliita vitla s o'zirom na namjenu i : : : vodna vitla za dizalice i 'ranike vitla za li!tove vitla za gra'ilice i druga vitla LIA46!I Ai!tovi su stacionarna dizala u zgradama ili na gradnjama. (a'ina ili koevi za prenoenje tereta gi'a se meu vrstim vodilicama i neprestano je vezana za nosivo sredstvo "npr. elino u&e#. 9lazak ili silazak oso'a, te ukrcaj i iskrcaj ro'e se provodi samo na predvienim stajalitima. Feu stacionarne li!tove, u'rajaju se li!tovi na 'rodovima. $ajva&nije grupe li!tova su u&etni hidrauliki i lanani s o'zirom na pogo', a s o'zirom na namjenu oso'ni, teretni, graevinski i drugi.

+;

U0E4NI LIA4 U; tni li#tovi "c!. sliku +<1# najee imaju pogonski lananik ili u&etnik smjeten na vrhu okna li!ta. Pogonski u&etnik okree u&e kojemu su na krajevima privreni ka'ina i protuuteg. (a'ina i protuuteg gi'aju se u vrstim vodilicama uzdu& okna li!ta. $a svakom katu oknu ima otvore s vratima za ulazak i izlazak iz li!ta, odnosno stajalita za ukrcaj i iskrcaj. Hi'anje u&eta i pogon li!ta ostvaruju se trenjem u&eta i pogonskog u&etnika. 9 tu je svrhu na pogonskom u&etniku za svako u&e urezan &drije' odreenom o'lika, a ka'ina i protuuteg ne vise vie na jednom u&etu nego na 6 = L u&eta. /aspored u&etnika i u&eta za li!tove je prikazan na slici +<6 gdje je pogonski u&etnik na vrhu opna. ,hema ovjeenja ka'ine i protuutega prikazana je u razliitim izved'ama na slici +<2. izved'a a je izravno ovjeenje s o'uhvatnim kutom od +L<o, izved'a ' je uvjetovana veliinom ka'ine, a ostale izved'e su u !unkciji prijenosa, 'rzine prijenosa i veliine ka'ine. .so'ni li!tovi mogu nositi od 2 = 1< oso'a, a 'rzina vo&nje iznosi od <,8 = 2 m*s. Jkspresni "'rzi oso'ni li!tovi# imaju 'rzinu dizanja od 7 = L m*s. teretni li!tovi imaju nosivost 6,1 = 8< k$ s 'rzinom vo&nje <,8 m*s. (ao pogonski motori za li!tove do 'rzine od 1m*s upotre'ljavaju se tro!azni asinkroni motori, a za 'rzine vee od 1 m*s upotre'ljavaju se istosmjerni elektromotori. ,lika +<2a ,hema teretnih skladinih li!tova

+L

Teorijska potre'na snaga se izraunava P = F v "W, kW); F .. (N, kN) i .(m s)

:ID2AULI/)I LIA4 ,lika +<8 ima ka'inu "ko# o'ino izravno oslonjenu na tlani klip voen u cilindru kojemu pogonski ureaj li!ta do'avlja tlano ulje. Tlani klip mo&e 'it jednoserijski, dvostupanjski ili teleskopski. Nidrauliki se li!tovi upotre'ljavaju u skladitima, 'olnicama, gara&ama i slino za dizanje velikih tereta na male visine "1 = 2 kata#. Prednosti hidraulikih li!tova glede u&etnih li!tova jesu konstrukcija je samoprenosiva, pa zidovi okna mogu 'iti sla'ije izvedeni, ne tre'aju imati izgraen prostor na krovu za smjetaj li!ta jer im se pogonsko postrojenje nalazi na dnu okna u 'lizini tlanog klipa, nemaju protuuteg, pa je presjek okna manji, ne tre'aju napravu za hvatanje ka'ine, jer ka'ina ne mo&e pasti, trokovi odr&avanja su niski. Hlavni nedostatci hid. Ai!tova su ograniena visina dizanja od samo +< = +1 m i male 'rzine vo&nje od <,1 = <,2 m*s. $osivost hidraulikih li!tova iznosi do 8<< k$ uz pogonski tlak od +<< 'ara. )2U0EBI LIA4 ,lika +<7 ima na itavom putu u jednakim razmacima podjeljene ka'ine koje neprestano kru&e i u koje ljudi ulaze i izlaze za vrijeme vo&nje. (a'ine su s prednje strane otvorene, a ovjeena su dva precizna lanca koja se neprestano gi'aju preko dva lananika smjetena na vrhu i na dnu okna. Medan par lananika je pogonski, a drugi par slu&i kao ureaj za napinjanje. $a otvorima opna nema vrata. Orzina vo&nje je oko <,6 m*s. 9 jednoj ka'ini smiju 'iti najvie dvije oso'e. Faksimalna visina dizanja kru&nih li!tova ne smije prelaziti +< katova. 4eoma su prikladni za uredske zgrade, ali ih ne smiju koristiti invalidi niti prenositi ro'a. 72A>E!IN1)I LIA46!I ,lu&e za transport materijala, a eventualno i ljudi pri izvoenju graevinskih radova. $ajee se postavljaju na vanjskoj strani zgrade koja se gradi. 4ozni ko ili ka'ina vodi se po jednoj ili dvjema meuso'no povezanim tranicama koje mogu 'iti privrene na skelu.l Pogonsko postrojenje li!ta s 'u'njem na kojeg se namata elino u&e smjeteno je na zemlji. Postoji jo graevinski li!t s opremom gdje je ono sastavljeno kao slo'odno stojea elina skela na kojoj su uvrene dvije vodilice za vozni ko. $osivost li!ta je do 1< (n, a visina dizanja do 1<< m !ELI)E DIZALICE ,lu&e za transport materijala unutar odreenih granica 'ilo u proizvodnim radionicama, 'ilo u zatvorenim ili otvorenim skladitima i prostorima ili pak u svrhu prekrcaja u lukama ili na 'rodovima. Prema mjestu i nainu rada velike dizalice mo&emo podijeliti na : sta'ilne, : pomine, : granike = kranove : specijalne

+P

14ABILNE (!ELI)E DIZALICE' Feu sta'ilne dizalice mo&emo u'rojiti zidne, stu'ne, na platou ili sto&eru, jar'olne, u&atne ili ka'olske. ZIDNA i 14UBNA DIZALICA >idne i stu'ne dizalice su oslonjene na zid graevinskog o'jekta ili na 'etonski = metalni usidreni stup i imaju mogunost zakretanja za +L<o i mogu podizati i prenositi teret "poslu&ivati# u o'liku polukru&nice, u granicama svog dohvata. Primjenjuju se na prekrcajnim rampama u skladitima ili radionicama gdje teret podignut na odreenu visinu pa se mora premjestiti na neznatnu udaljenost. >idne dizalice imaju nosivost od 8 = 6< k$, a doseg im mo&e 'iti do 7m. 14UBNA DIZALICA ,lika +<L najee se !iksira na 'etonskom temelju koji ima o'lik prizme ili valjka. $a povrini temelja !iksira se elina ploa pomou specijalnih temeljnih vijaka. 9 sredini ploe ugraeni su aksijalni i valjani le&ajevi. .vakve dizalice esto se primjenjuju na &eljeznici za prekrcaj otvorenih vagona i za ukrcaj ugljena u tendere lokomotiva. $osivost i doseg su kao i kod zidnih dizalica. DIZALICE NA PLA46U $ajee se primjenjuju u lukama. (onzola ovakve dizalice najee se sastoji od va dijela povezana meuso'no pomou zglo'ova "c!. sliku +<P#. Prilikom podizanja tereta istodo'no se mijenja kut polo&aja gornjeg dijela u odnosu na donji i donjeg dijela prema vodoravnom polo&aju te kao rezultat ovih gi'anja o'jeeni teret se premjeta pri'li&no uzdu& vodoravne crte. 8A2B6LNA DIZALICA ,lu&i za monta&ne radove, za prekrcaj materijala na otvorenim skladitima i u graevinarstvu. $jena nosivost je od 1< = 18< k$, a maT domet je od +< = 8< m. Fogunost zakretanja je oko 1L< o?. Mar'olna dizalica na slici ++< ima vertikalni okretni stup kojeg dr&e dva kruta nosaa koja su preko le&ajeva privrena na gornji dio dizalice. Postoji jo jar'olnih dizalica gdje se vertikalni okretni stup pridr&ava s vie jednoliko rasporeenih elinih u&eta koja su nategnuta izmeu okretnih le&ajeva na vrhu stupa i usidrena na zemlji. U0ADNE ()ABELNE' DIZALICE 9potre'ljavaju se za opslu&ivanje vrlo velikih otvorenih skladita, kamenoloma, povrinskih rudnika i sl, a oso'ito gdje su terenske prilike veoma teke, pa ne omoguavaju ekonomino koritenje druge vrste transportnih sredstava. To znai da rasponi dizalica moraju 'iti vrlo veliki. 9&adne dizalice imaju izmeu dva upornika razapeto jedno ili vie elinih u&eta, po kojima se gi'a vitlo. $a slici ++ je prikazana u&adna dizalica ili ka'elni granik sa svojim osnovnim elementima. >a nosivu u&ad slu&e zatvorena, poluzatvorena i spiralna u&ad. 4o&nja vitla i dizanje tereta o'avlja se pomou zase'nog u&eta, za vo&nju i zase'nog u&eta za podizanje a to su uvijek pramena u&ad. Postoje pose'ne izved'e u&adnih dizalica kao to 1<

su portalna u&adna dizalica, 'rodogradilina u&adna dizalica i druge koje su sastavljene od vie paralelnih u&adnih dizalica na zajednikim upornicama portalnog o'lika. P63I/NE DIZALICE (!6ZNE' 9 pomine dizalice se u'rajaju cestovne, &eljeznike i plovne "plovee# CE146!NE DIZALICE C stovn dizalic razvrstavaju se na cestovne dizalice s reetkastim dohvatnikom i na cestovne dizalice s teleskopskih dohvatnikom koji na donjem kraju le&i na aksijalnom ili valnom le&aju, a gornji kraj pridr&ava jedno ili vie elinih u&eta. (onstrukcija dohvatnika omoguuje podizanje velikih tereta na velike visine jer je dohvatnik povoljno optereen prete&no tlanim silama. 0ohvatnici s reetkastim dohvatnikom se moraju na mjesto dolaska na rad montirati, a nakon zavretka rada demontirati i slo&iti za prijevoz na drugo gradilite. ?estovni 'ranici s reetkastim dohvatnikom rade se za nosivost od 1<< = +2<< k$. AU463IBIL1)E DIZALICE 9 prvom redu su namjenjeni za ukrcaj i prekrcaj vozila i na automo'ilu imaju ugraenu dizalicu "c!. sliku ++6#. Takve dizalice imaju hidrauliki pogon, a napravljeni su s teleskopskim dohvatnikom ili nekom drugom kom'inacijom. $a slici ++6 prikazana je auto:dizalica, a nosivost takvih dizalica iznosi 8 = P8 k$. 0EL8EZNI/)E DIZALICE 0 lj znik dizalic slu&e za raiavanje pruge nakon &eljeznikih katastro!a, za monta&ne radove na mostovima, pruzi i dr. $a slici ++2 prikazana je &eljeznika dizalica s osnovnim elementima vezano za pogon. Orzina vo&nje &eljeznike dizalice s vlastitim pogonskim ureajem iznosi od 6,7 = P km*h, a kad ih vue lokomotiva, mogu podnijeti 'rzinu vo&nje L< = +<< km*h. nosivost &elj. 0izalice iznosi od 6< = 1.8<< k$, a pogon im je dizelsko elektrini ili dizelsko hidrauliki. 9 grupu &elj. 0izalica spadaju i pru&ne dizalice koje se gi'aju po tranicama. Postoje dvije vrste takvih dizalica, i to jedne koje rade na prugama velikih poduzea i luke i druge koje rade na prugama javnih &eljeznica. PL6!NE DIZALICE Plovn dizalic koriste se u lukama za prekrcaj tekih strojnih dijelova, lokomotiva, tekog vozila za izgradnju luka i monta&u lukih postrojenja, te kao pomo 'rodogradnje pri gradnji 'rodova i dizanju 'rodskih olupina. $ajjednostavnije plovne dizalice imaju na pontonu nepomini dohvatnik ili dohvatnik koji se mo&e naginjati na radno mjesto ili dovode tegljae ili remorker. .sim tih dizalica, postoje jo plovne dizalice s okretnim dohvatnicima i vlastitim pogonom pontona. Pogon plovnih dizalica je dizelsko elektrini. Orzina plovid'e pl.dizalica iznosi 8 = +< vorova. $a slici ++8 daje se opis jedne plovne dizalice za luko transportni rad.

1+

72ANICI @ )2AN6!I 7ranici @ kranovi predstavljaju najvie primijenjene velike dizalice kod prekrcajnih radova i u industrijskim pogonima. Hranikom se naziva postrojenje koje di&e i vodoravno prenosi teret. 4isina dizanja mo&e se mijenjati i o'ino iznosi samo nekoliko m pa do +< m. 4odoravni prijenos takoer se mo&e mijenjati, a ogranien je raspolo&ivim prostorom. , o'zirom na koritenje izved'e granika dijel se na mosne, visee, konzolne i portalne 361NI 72ANI) 3osni granik slu&i uglavnom za transport sipkog materijala, predmeta i drugih stvari unutar industrijskog pogona za premjetanje materijala i predmeta u skladitima te za prekrcaj kamiona &eljeznikih vagona i dr. $osni granici se sastoje od mosta, vitla, strojnih sklopova i elektrinih ureaja. $a glavnim nosaina nosnog granika "c!. sliku ++7# smjetene su tranice vitla granika. (rajevi glavnih nosaa kruto su vezani za poprene nosae u kojima su smjeteni vozni nosai granika. .'ino je samo polovica tih kotaa vezana na pogonski mehanizam za vo&nju. To su pogonski kotai, a ostali su slo'odni kotai. Fosni granici imaju pogon elektromotorima. 9 njihovim konstrukcijama primjenjuju se hidrauliki motori za vo&nju i dizanje. Fosni granici grade se u veoma mnogo razliitih izved'i s o'zirom na mjesto upora'e, nosivost, visinu dizanja, 'rzinu dizanja i 'rzinu vo&nje. $osivost granika, odnosno kuke, iznosi 61 = 8<< k$, a ponekad i do 8<< k$. 4isine dizanja su prete&no od L = +7m, no mogu 'iti i ni&e i vie. 9o'iajene 'rzine su <,<6 = <,8 m*s za dizanje <,18 = + m*s za vo&nju vitla i <,2 = +,7 m*s za vo&nju granita. , o'zirom na razliite predmete koje tre'a dizati, mosni granici imaju razliita sredstva za prihvaanje tereta kao to su zahvatai, kuke, elektromagneti, klijeta, stezaljke i sl. /asponi mosnih granika iznose i do 61 m i oni imaju duge tranice. ,lika ++7a Fosni granik za prekrcaj rasutih tereta

11

!I1EBI 72ANICI $a slici ++; prikazan je visei granik s osnovnim svojim elementima u gradnji. 4isei granici su dvoosni granici s voznim prugama o'jeenima prete&no na stropu ili krovu konstrukcije. $osa granika je najee stropna greda, a vitlo granika se gi'a po donjem pojasu po ru'u nosaa. 4itlo visi na dvije naprave za vo&nju koje su ugraene za gi'anje po donjoj priru'nici nosaa. $osivost viseih granika ovisi o doputenom optereenju stropa i iznosi 8 = +<< k$. /aspon ovih granika najee iznosi od 2 = +7 m, a ponekad i do 8< m )6NZ6LNI 72ANICI )onzolni granici mogu se smatrati pose'nom izved'om mosnog granika. 4itlo konzolnog granika gi'a se na dva konzolna nosaa koja su na krajevima povezani s poprenim nosaima "c!. sliku ++L#. .vi granici uzrokuju velike momente savijanja u stupovima pa se z'og toga oni upotre'ljavaju u elianama i ljevaonicama gdje oni poslu&uju povrine s kalupima. $osivost granika iznosi 1< = +<< k$, pritom se pri rasponu 2 = +< m, a 'rzina vo&nje je do 1 m*s. P624ALNI 72ANICI Portalni granici razlikuju se od viseih i mosnih po tome to im je nosiva greda "most# noena vlastitim nogama postavljenim na tranicama polo&enim u ravnini zemlje "c!. sliku ++P#. Portalni se granici grade za gi'anje po podu 'ez tranica ali kao i nepomini granici. $a postolju portalnih granika gi'aju se vitla razliitih konstrukcija. Gko portalni "nogari# postoje samo s jedne strane, a s druge strane je tranica granika postavljena visoko kao zamosni granik. Takvi granici se nazivaju poluportalnim granicama "c!. sliku ++P#. Postoje razliite izved'e portalnih granika o'zirom na primjenu i to B26D672ADILI9NI P624ALNI 72ANI) Brodogradili,ni portalni granik "c!. sliku +1<# slu&i za noenje velikih sekcija 'rodova nosivosti ;.8<< k$ raspona +6< m i visine dizanja do L,+ m. .n se sastoji od dva vitla koja se kreu po mostu sastavljenom od 1 kutijasta nosaa trapeznog o'lika. Fanje vitlo, tzv. vitlo za pokretanje ima nosivost 1.8<< k$. 4ee vitlo ispod kojeg mo&e prolaziti vitlo za pokretanje ima 1 meuso'no neovisna mehanizma za dizanje svaki nosivosti 1.8<< k$. Pomou ta 6 mehanizma di&u se i prenose sekcije 'roda. P624ALNI 72ANI) ZA P2E38E94AN8E 9L8UN)A Prikazan je na slici +1+ i sastavljen je od elinih cijevi. Fost portalnog granika za premjetanje ljunka produ&en je preko portala s o'je strane i tako omoguuje vei put premjetanje ljunka. )6N4E8NE21)I P624ALNI 72ANICI ,lu&e za prekrcaj kontejnera na kontejnerskim terminalima i kolodvorima "c!. sliku +11#.

16

P61EBNE 72UPE 9 pose'ne grupe meu portalnim granicima spadaju prekrcajni "pretovarni# poslovi, 'rodski istorivai "iskrcivai# i 'rodski utovarai "ukrcivai# P2E)2CA8NI (P2E46!A2NI 36146!I' 9potre'ljavaju se za premjetanje komadne ro'e, a mnogo ee za sipke terete. Hlavno im je o'ilje&je dugaak most, a esto i veliki raspon tako da premouju itava skladita zajedno sa &eljeznikim kolosijecima, a u lukama se&u i iznad 'rodova "c!. sliku +16#. 0rugo im je o'ilje&je mala 'rzina vo&nje granika, a velika 'rzina vo&nje vitla jer tijekom rada smo vitlo radi a most stoji. Orzina vitla je u granicama od 1 = 7 m*s a 'rzina 'ranika od <,6 = <,8 m*s. Orzina dizanja iznosi do 1 m*s. B26D1)I I146!A2I!A/I Brodski istovarivai "c!. sliku +12# oni su konstrukcijski uinjeni iz prekrcajnih mostova tako da su im nogari "stupovi# toliko z'li&eni da ne mogu premoivati itava skladita. >ahvata 'rodo:iskrcavaa zahvaa sipke materijale iz 'rodskog skladita i prenosi ga na trakasti transporter kojim se dalje materijal prenosi u vagon, skladite ili slino. $osivost 'rodskih iskrcavaa sa zahvatom iznosi 6<< k$, a 'rzina vo&nje vitla je do 6,8 m*s. B26D1)I U)2CI!A/I ($tovarivai' Brodski $krcivai "utovarivai# "c!. sliku +18# imaju u osnovi jednaku elinu konstrukciju kao i 'rodski istovarivai, ali i 'rodska vitla sa zahvataem koji je ugraen na ukrciva i zahvaa teret, prenosi i isputa na trakasti transporter s kojeg sipki materijal pada na 'rod. >a teret koji se prilikom pada lomi ili se razvija praina stavlja se na kraju prepusta naprava za usporeno putanje tereta. To mogu 'iti teleskopske cijevi, ravni i zavojiti &lije'ovi i drugo. ,PJ?-MGA$J 0->GA-?J Feu razliitim vrstama specijalnih dizalica koje nalaze estu primjenu kod prekrcajno = manipulativnih poslova mo&e se u'rojiti : zakretnice : okretai vagona : istovarai vagona = kipperi : skladina dizala ZA)2E4NICE $a slici +17 prikazana je zahvatnica koja se primjenjuje na &eljeznici, u industrijskim pogonima za zakretanje lokomotiva i velikih strojeva z'og promjene polo&aja ili usmjeravanja na odgovarajui polo&aj.

12

6)2E4A/I !A76NA 6kr tai vagona "c!. sliku +1;# slu&e za okretanje jednog ili vie vagona i to na nain to vagon ue u pose'nu komoru na ijem se kraju nalaze dva kotaa dovoljno jaka da mogu nositi cijeli vagon ili vie vagona. Ta pose'na okrugla komora se okrene za +L<o i tako istrese sadr&aj vagona u 'unker ispod komore od kuda se teret rasporeuje na transporteru. (apacitet okretaa je oko 1.<<< t*h za dva vagona odjednom. I146!A2I!A/I !A76NA ()IPPE2I' Istovarivai vagona (kipp ri' "c!. sliku +1L# takoer se upotre'ljavaju za iskrcavanje ro'e iz vagona. 4agon se podigne za oko +L< stupnjeva pri emu dolazi do istresanja tereta u pose'ne 'unkere ispod kojih prolaze trakasti transporteri koji teret prenose do skladita ili u 'rod. $osivost kippera je 2<< k$. 1)LADI9NA DIZALA ,kladita za dugorono uskladitavanje ro'e, koja su izgraena kao viekatna skladita, ne mogu se zamisliti 'ez teretnih dizala "li!tova#. .na su glavna transportna sredstva za vertikalni transport ro'e iz prizemlja skladita na katove i o'ratno. ,kladina dizala "c!. sliku +1P# montirana su na laganim mosnim komorama i omoguavaju maT koritenje skladinog prostora, te mogu poslu&iti kao temelj za uvoenje automatizacije kod manipulativnih operacija. 9 ovisnosti od 'roja katova i povrina skladita, te !rekvencije okretaja prometa ro'e, u skladitima se postavi odreeni 'roj dizala u svako skladite. $osivost teretnih dizala je od +< = 8< k$, a 'rzina u skladitima je od <,6 = <,8 m*s. Hlavni dijelovi postrojenja dizala su strojarnica, vodno vitlo, ka'ina, protuuteg i vodilice. $a slici +6< prikazan je izgled skladinog dizala sa svim glavnim dijelovima. 3ANIPULA4I!NA 12ED14!A 9 ovu grupu prekrcajno = transportne mehanizacije u'rajaju se univerzalna i specijalna mala i srednja vozila za prekrcaj i transport ro'e na kratkim udaljenostima sa i 'ez ureaja za samoukrcaj i iskrcaj komadnih ro'a. ,ve vrste ovakvih vozila, zavisno o veliini, mogu imati razliite pogone, ali u prvom redu su to runi i motorni pogoni. Fanipulativna sredstva "vozila# su namijenjena za premjetanje ro'e u skladitima i pogonima na &eljeznikim postajama, lukama u ro'nim kuama i svugdje tamo gdje prekrcajne operacija zahtijevaju meu!azno prenoenje ro'a 'a kratkim udaljenostima. Pomou manipulativnih vozila "sredstava# u najveoj mjeri mo&emo olakati rad ljudima. >avisno o veliini i primijenjenom pogonu vozila mo&emo podijeliti na vozila s runim pogonom i vozilo s motornim pogonom. UNI!E2ZALNA 2U/NA !6ZILA Univ rzalna r$na vozila koriste se za prijevoz ili premjetanje lakih tereta "do 6< k$# i na krae udaljenosti do 8<m. 4ozila se izrauju za opu namjenu ili za usko speci!ini podruje i potre'e pa im se izved'e u znatnoj mjeri razlikuju. 4ozila se pokreu, najee povlaenjem rudom "str +<+# ili guranjem. $ajpovoljnija visina za guranje je P< cm, a za povlaenje ;8 cm. . nainu pokretanja vozila ovisi najee i sustav zakretanja za vozila sa vie od 1 kotaa. (od vozila s povlaenjem upravlja se rudom, opim poznatim zakretnim 18

sustavom, a kod vozila s guranjem pomou slijednih kotaa. $a slici +6+ prikazane su neke izved'e slijednih i nepominih kotaa. 9 ovisnosti o vrsti tereta, pakovanju i masi univerzalna runa vozila su razne izved'e i konstrukcije pa ih dijelimo u grupe 4GAMQG$-?- , (.TGQ-U-FG ,u transportni podmetai s nizom valjia "slika +61# ili pak kolica s kotaima vrlo malog promjera. 4aljanici dolaze u o'zir samo za vrlo kratke transporte komadne ro'e do 6,8 ($ ili pak za povremeni transport tekih tereta "remont strojeva i sl.#. $a slici +61 prikazani su valjanici sa 6,2 i L kotaia. 4isina im je do +P< mm, a promjeri kotaa od ;8 = +18 mm. )6LICA ZA 1IP)E 4E2E4E )olica za sipk t r t "kariola ili take# "c!. sliku +66# slu&e za prijevoz sipkog materijala. Te&ite tereta na do'ro konstruiranim kolicima je to 'li&e kotau. Fogunost je laganog, prostranog pokretanja kolica z'og pra&njenja. ,adr&aj koa kolica ne prelazi +<< litara, a o'ino je konstruiran za ;< litara. ZA:!A4NE D!6)6LICE Za%vatn dvokolic slu&e za te&e sipke ili komadne terete "do 8 k$#. Pozornost tre'a posvetiti laganom i 'rzom ukrcaju*iskrcaju. 0vokolice za vree ili sanduke prikazuje slika +62. Te&ite praznih dvokolica mora 'iti takvo da kolica sigurno stoje u uspravnom polo&aju. )6LICA )olica se izraunavaju s 6 i vie kotaa i slu&e za terete do +8 k$. >a te&e terete koriste se samo kao prikolice. -ma ih sa vlastitom plat!ormom ili podlogom za teret, a dijelimo ih u tri grupe )6LICA 1 NEP63I/N63 PLA4A62363 9 raznim izved'ama kolica s n po&ino& plat#or&o& prikazana su na slici +68. $a slici +67 prikazana su dva primjera izved'e na 2 kotaa. P6DIZNA )6LICA "kornjaa# ,tandardizirana po 0-$ +8+6+ koriste se za transport materijala putem stakla. Podizaj plat!orme kolica prikazanih na slici +6L vri se rudom "ruica# koja djeluje poput poluge. ,putanje plat!orme koi se hidraulikim priguivanjem. $osivost kornjae se od 1,8 = 1< k$ P6LI/A2I Poliari su kolica s visoko podiznom plat!ormom i slu&e za premjetanje ro'e na policama. $osivost je od 1,8 = +< k$ a visina podizanja je +,8 = 6,8 m. -zved'a poliara s runim dizanjem tereta je na slici +6P. (.A-?G , P/J(/JT$-F (.V.F Prikazana su na slici +6; 17

!IL8U9)A2I (!ILI/A2I' !ilj$,kari (viliari' su najkorisnija i najpraktinija prekrcajno manipulativna vozila koja su u'rzala razvoj paletizacije. $a sadanjem stupnju razvoja konstrukcijsko rjeenje viliar je postao s jedne strane nezamjenjiv u paletizaciji, a s druge strane osposo'ljen za mnoge druge prekrcajne operacije. $osivost viljukara je 8 = 8< k$. >avisno o vrsti primijenjenog pogona viljukare mo&emo podijeliti na rune, akumulatorske i motor s unutarnjim izgaranjem "svi#.

1;

2U/NI !IL8U9)A2I Postoje dvije vrste runih viljukara, i to niskopodizni, visokopodizni runi viljukari. NI1)6P6DIZNI 2U/NI !IL8U9)A2I Niskopodizni r$ni vilj$,kari "c!. sliku +2<# u'rajaju se meu najjednostavnije transportne ureaje koji slu&e za podni transport paletizirane ro'e, tj. nije potre'no naslagivanje. Podizanje viljuki vri se hidraulikim ureajem "dizalica# kod kojeg je za upravljanje ulja u radni cilindar iskoriteno malo kolica. $osivost viliara je +< = 6< k$ a podizaj je +<8 mm. !I16)6P6DIZNI 2U/NI !IL8U9)A2I $e mogu se upotre'ljavati za velike mase z'og prevrtanja i kao gornja granica smatra se 7<< kg ili 7 k$. $a slici +2+ prikazan je viliar koji di&e teret od 7<< kg na visini od +,8 m A)U3ULA4621)I !IL8U9)A2I 9 akumulatorskom elektrinom pogonu olovni akumulator, a rjee nikal = kadmij akumulatori opskr'ljuju strujom + ili vie isto smjernih serijskih elektromotora. $apon akumulatora iznosi od +1:L< 4, a kapacitet je +<< = +<<< Gh, to jednom transportnom vozilu omoguuje normalan rad tijekom 7:L sati. Orzina vo&nje transportnog vozila s akumulatorskim elektrinim pogonom iznosi +< = +8 km*h. $a slici +21 prikazan je eoni akumulatorski viljukar sa svojim osnovnim dijelovima. 36462NI !IL8U9)A2I 9 ovu grupu u'rajamo viljukare s motorima i unutarnjim izgaranjem.0izelov motor je gotovo sasvim istisnuo 'enziski "otto# motor, jer je ekonominiji, ima du&i vijek trajanja, sadr&i manje ugljinog monoksida i drugo. (onstrukcija eonog motora viljukara "c!. sliku +26 i +26a# je potpuno slina konstrukciji, !unkciji i nainu rada akumulatorskom viljukaru. ,lika +26a Qeoni akumulatorski viliar

1L

/azlikuju se samo pogonskim motorom i prijenosom snage na pogonske kotae. 4eina viljukara ima nagi'ni jar'ol koji se z'og lakeg zahvataja tereta nagi'a prema naprijed za oko 6 stupnja, dok se za vrijeme vo&nje z'og sigurnijeg noenja tereta nagi'a za oko ++ stupnjeva. 4iljukari imaju nosivost od 1,8 = 8<< k$, a najee se koriste od 7 = +<< k$. Orzina vo&nje je od +< = 2< km*h, to je u !unkciji pogona i 'roja kotaa "6ili 2#. Pored eonih viljukara postoje jo i 'oni viljukari s razliitim pogonima. Ooni viljukari upotre'ljavaju se za o'avljanje prekrcajnih manipulacija dugakih predmeta koji se z'og prostora i drugih smetnji moraju transportirati s 'one strane. $a slici +22 prikazan je viljukar za o'avljanje navedenih poslova koji uvlai, odnosno izvlai eljusti prema potre'i. U!8E4I 2A!N64E0E I 14ABILN614I Uvj ti ravnot ; i sta*ilnosti elnog viljukara se izraunavaju iz uvjeta ravnote&e "uzdu&ne# za postavljene te&inske uvjete. (ako se teret nalazi izvan podruja te&ita vozila stvara se opasnost od prekretaja, koji ovisi o masi tereta i udaljenosti tereta od prednjih kotaa "c!. sliku +28#. $azivna nosivost viljukara dana je za teret ije te&ite pada otprilike na polovinu duljine vilica. ,mjetajem te&ita tereta na duljem kraku smanjuje se nosivost viljukara prema F" uvjetu ravnote&e za sliku +27. >a sliku uvjet uzdu&ne ravnote&e je ! < = < = Gv ev Ge = < %
GV eV =Ge.

.visnost nosivosti viljukara od smjetaja tereta proizlazi iz uvjeta ravnote&e

F" !<

za sliku +27

= < = G " $ + ## = G , "$ + #W, # G , =

" $ + ## G $ +#

G = nazivna nosivost "$*k$# G' = nosivost za te&ite na udaljenosti b' ,ta'ilnost viljukara mo&e se promatrati djelovanjem sila inercije "tromosti# pri koenju ili pri poetku natra&ne vo&nje, te silo vjetra. (oe!icijent sta'ilnosti u najosjetljivijem

polo&aju tereta jednak je temeljem slike +2; S % =

Hdje je F = sila vjetra, Mx = moment zamanih sila, S = koe!icijent sta'ilnosti. S = !1, S " 1,15

!"

!G

GV eV G+e+ G< e1 Fh 6 ! x G e

1P

Gko je S =1 onda je la'ilna ravnote&a, ako je S #1 onda teret prevagne te&inu viljukara po njegovoj prednjoj osovini i dolazi do prevrtanja. Poprena sta'ilnost viljukara s teretom u najviem polo&aju kontrolira se s o'zirom na 'onu liniju prednjeg i zadnjeg kotaa, a na poprenom nagi'u tla od + o6<X. 9 tom sluaju koe!icijent sta'ilnosti iznosi Ss"1,$. 9niverzalni viljukari u zavisnosti od prekrcajnog zadatka "a time i zadovoljenja uvjeta ravnote&e i sta'ilnosti# mogu 'iti opremljeni zamjenjivim raznim zahvatnim ureajima "c!. sliku +2L#. U/INA) I N61I!614 !IL8U9)A2A 9inak viljukara Q= m x %600/T = mx n &t/'( Hdje je m = masa transportnog tereta "t# T = vrijeme radnog ciklusa "s# n: 'roj ciklusa na sat 4rijeme radnog ciklusa jednako je T= )ti gdje se to sastoji od radnih aktivnih i pasivnih operacija. (od nosivosti viljukara hidraulika dizalica djeluje na pomini lananik i 'rzina podizanja viljukara je 1 puta vea od 'rzine pomicanja klipa u cilindru. Takoer je sila hidraulike 1 puta vea od te&ine tereta, tj. F=*G pa je nosivost viljukara u k$ jednaka % 1 F= P % 0 Y."cm#% PY.P D +<8 Pa D + 'ar
2

F=

% 1 + % 1P +< 2 +<8 P 6 = [ kn] 2 +< L<<

Hdje je = promjer radnog klipa hidraulinog diesel viliara "cm# P = tlak u radnom cilindru dizalice "'ar# = stupanj iskoristivosti djelovanja mehanizma za podizanje tereta 4rijeme podizanja tereta na odreenu visinu izraunava se pomou slijedeeg o'rasca % &V T= [ s] L<<QP
1

Hdje je = promjer radnog klipa "'m# +v = visina podizanja tereta "m# GP = uinak crpke hidraulikog mehanizma "(m) s# ili "*"t. s#

3ALA !U/NA !6ZILA I P2I)6LICE 9 ovu grupu manipulacijskih sredstava u'rajaju se univerzalna i mala vozila s vlastitim pogonom, te odgovarajue prikolice koje slu&e za prijevoz am'ala&irane, ali ne paletizirane ro'e na kraim udaljenostima. , o'zirom o primijenjenom pogonu i namjeni, ova vozila mogu 'iti : akumulatorska vuna vozila ili elektrokolica : vuno vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem 6<

: prikolice : gurai vagona A)U3ULA4621)A !U/NA !6ZILA Ak$&$latorska v$na vozila upotre'ljavaju se na kraim relacijama transporta ro'e. $osivost ovih vunih vozila mo&e 'iti od +< = 1< k$. ,naga motora je od +,1 = 6 (), a mogu postii 'rzinu od 6 = +1 km*h uz svladavanje uspona od L = +< 3. $a slici +2P prikazano je akumulatorsko vuno vozilo gdje se upravljanje mo&e o'avljati u sjedeem ili stojeem polo&aju. .vo vozilo se odlikuje malim dimenzijama i malim polumjerom zakretanja. !U/NA !6ZILA 1 3646263 1 UNU4A2N8I3 IZ7A2AN8E3 !$na vozila s &otoro& s $n$tarnji& izgaranj & k(oriste 'enzinske ili dizel motore ija je snaga do 1< (). Orzina ovih vozila iznosi do 6< km uz primjenu nekoliko stupnjeva prijenosa pa su dimenzije ovih vozila vee nego kod akumulatorskih P2I)6LICE Prikolic mogu imati razliite dimenzije, a kao najpogodnije za viestruke namjene pokazale su se prikolice s ravnim platom. $a slici +8< prikazane su 2 izved'e prikolica sa svojim konstruktivnim izved'ama i nosivostima, a slu&e za prijevoz tekih tereta. 7U2A/I !A76NA 7$rai vagona su pose'ne izved'e vunih vozila a imaju snago od 6:7 () kao da su izraene s jednim kotaom. Hurai vagona teke izved'e "c!. sliku +8+# su izraeni s veom snagama i gi'aju se samo na tranicama ili u kom'inaciji na etiri kotaa. U46!A2I!A/I Utovarivai su vozila koja su opremljena ureajima za ukrcaj sipkih i komadnih ro'a. >avisno o primjeni i gi'anju utovarivai se razlikuju na utovarivae s gumenim kotaima i utovarivae s gusjenicama. Prema nainu zahvatanja i istresanja tereta razlikuju se : utovarivai koji zahvaaju i istresaju s prednje strane, : zahvaaju sa zadnje strane, : kom'inirani nain ,poso'nost utovarivaa da radne operacije o'avlja na razliite naine i time poveava uinak. >avisno o konstrukciji zahvatno=ukrcajnog ureaja, utovarivai mogu raditi povremeno cikliki ili neprekidno "kontinuirano#. U46!A2I!A/I 1 P6!2E3ENI3 (CI)LI/)I3' D8EL6!AN8E3 Utovarivai s povr & ni& (cikliki&' dj lovanj & su vozila s univerzalno gi'ljivim nosaem tereta a slu&e za prekrcaj sipkog i komadnog materijala. >a prekrcaj kao zahvatno ukrcajni ureaji primjenjuju se kaike "ka'lovi#, hvatai, gra'ilice, viljuke, kuke s 6+

korisnim teretom od 6 = +oo kn. ,adr&aj kaike ili gra'ilice je <,+8 = ; m 6. ,naga motora s unutarnjim izgaranjem, tj. dizel motora je od 2,8 = ++< (), a 'rzina naprijed od ; = 21 km*h, a 'rzina natrag od 1,8 = 6< km*h. .mjer tog uinka i snage, tj 5*P iznosi +,< = 6,8 m 6*h po + (). $osa tereta i hvatanje materijala upravljani su gotovo iskljuivo hidraulikim sustavom uz tlak od +1< 'ara. $a slici +81 prikazan je utovariva s povremenim djelovanjem. U46!A2I!A/I 1 NEP2E)IDNI3 D8EL6!AN8E3 ILI )6N4INUI2ANI U46!A2I!A/I Utovarivai s n pr kidni& dj lovanj & ili kontin$irani $tovarivai slu&e samo za sipki materijal koji zahvaaju i ispra&njuju istovremeno. 9daljenost prekrcaja je relativno kratka od 6 = 1< m. materijal se zahvata gra'ljenjem koje se odvija pomou pu&a, lopata ili kru&nih ploa dok se materijal transportira na principu elevatora ili lankastim odnosima trakastih transportera. 9tovarivai s neprekidnim djelovanjem sastoji se od ureaja za zahvaanje i dopremanje materijala. Nranitelj i transporter, kao zajedniki agregat, montirani su na vozilu s kotaima ili gusjenicama i zajedno sainjavaju utovariva (ao hranitelj mo&e 'iti pu&ni transporter "c!. sliku +86# s lijevim ili desnim pu&em koji doprema ro'u do elevatora dva i onaj dalje na transporter jedan 26B64I /o'oti su nastali kao nastavak razvoja teleoperatera i razvoja numerikog upravljanja. Prvi teleoperatori pojavili su se krajem 1. svjetskog r/ata dok razvoj industrijskih ro'ota zapoinje 8<:tih godina u ,G0. ,ve !irme koje su se poele 'aviti ro'otima 'ile su proizvoai radnih strojeva, ureaja za rukovanje i transport materijala i sl. 9 Mapanu je rad na ro'otskoj tehnologiji poeo +P7L god. kada je (avasaki otkupio licencu za hidraulike industrijske ro'ote amerike !irme 9$-FGT-.$. .d tada se vie krupnih !irmi poelo 'aviti ro'otima i trend razvoja ro'ota se u'rzano iri u Mapanu, kao i u itavom svijetu. , o'zirom na dostignutu tehnologiju upravljanja, industrijski ro'oti 'ili su zastupljeni prvenstveno u masovnoj proizvodnji tono prilagoeni proizvodnoj liniji i proizvodnje gdje su ponavljali pokrete odreene programom. /azvojem mikroprocesorske tehnike oni prvenstveno postaju univerzalni i !leksi'ilniji i koriste se kod malih serija i kod promjene proizvoda. 0ananji ro'oti su postali jo inteligentniji i opremljeni su senzorima, davaima televizijskih kamera "video terminalima# i kom. upravljanjem odnosno raunalom. .ni mogu prepoznati o'jekte, prilagoavati se promjenama procesa i donositi odluke o tome to tre'a uraditi. 9pravo takvo grupiranje industrijskih ro'ota prema tehnikom i tehnolokom stupnju razvoja upravljanja sustava vezuje ih za pojam generacije "+:2# slino kao i kod raunarske tehnologije. P6D2U/8E P2I38ENE 26B64A .snovna dva razloga primjene ro'ota su "+# e!ikasniji, odnosno "1# uinkovitiji rad. /azmjena ovjeka u tekim uvjetima rada. $ajrairenija primjena koritenja industrijskih ro'ota je u slijedeim podrujima : 'ojenje, pricanje, emajliranje i sl : sklapanje, monta&a i sl 61

lijevanje, preanje, zavarivanje, poslu&ivanje strojeva, skladita u manipulaciji

>a svaku od navedenih podruja mo&e se nai opravdanje i razlozi primjeni ro'ota kao npr. vea produktivnost, ujednaena kvaliteta, manji kart, humanizacija rada i dr. im'enici. 4E:NI/)E )A2A)4E2I14I)E Po de!iniciji industrijski ro'ot je slo'odno programirani manipulator s vie osi gi'anja, opremljen hvataljkama ili alatima. Tipine karakteristike industrijskih ro'ota dananje generacije su slijedee : sila od < = +8< k$, a u pojedinim izved'ama i do +< k$, : volumen radnog prostora od <,<<8:+1 m6, : 'roj slo'oda gi'anja od +:L, najee 2, : 'roj ramena od +:6, : 'roj zglo'ova od +:2, : tonost pozicioniranja Z,: <,<+ = 8 mm, : 'rzina linearnih pokreta od <,+ = 1m*s, : 'rzina rotacijskih pokreta od [*7 = [ r$( s (oriteni izvrni organi mogu 'iti : hidrauliki "8<3# : pneumatski "2<3# : elektrini "L3# : mehaniki "13# 9pravljaki sklop je u veini sluajeva elektriki "slo'odno programiranje#. (od inteligentnih ro'ota koriste se mikroprocesori. :Olok "shema# sklopova koja ini ind.ro'ot i njihove meuso'ne veze prikazana je na slici +82. :Hi'anje hvataljke i slo'ode gi'anja prikazane su na slici +88 : $acrtane su sve tri osi rotacije oko osi x,, i - i translacije u sve tri osi : 0aljnje slo'ode gi'anja ostvaruju se zakretanjem hvataljke. -ndustrijski ro'ot sastoji se a# ureaj za rukovanje koji je koncipiran za operacije ulaganja, opreme i sastavljanja. .'ino se sastoji od slijedeih jedinica "c!. sliku +87# '# zakretne jedinice za zakret oko osi -, c# posimine jedinke u smjeru osi z koja okomito podi&e sklop linearne i vertikalne jedinke. d# Ainearne jedinice za vodoravno gi'anje "osi x,,# = vertikalne jedinke nadograene su na linearnu pomie hvataljku vertikalno u smjeru osi hvataljke, odnosno alata koji se ugrauju na zahvatnu ili podrunu jedinku = zakretnog pogona koji se nadograuje na linearnu jedinku a zakret se vri oko osi x ili ,. ,hematski prikaz upravljakih i izvrnih organa ind. ro'ota tipa 9$-FGTJ ",G0# prikazana je na slici +8;.

66

Primjer + za inteligentni industrijski ro'ot. (ao plod viegodinjih istra&ivanja udru&enih japanskih 'rodogradilita nastali su ro'oti tipa )/ = +8< iz o'itelji ro'ota N-/.O.? "N-TG?N-#. >'og malih dimenzija i mase oko 6P kg, mogu se uspjeno koristiti za zavarivanje u zatvorenim ogranienim prostorima. $a slici +8L dan je shematski prikaz Nitai ro'ota )/ = +8< s pripadajuom opremom. PALE4E Paleta se u'raja u pomona transportna sredstva koja zajedno s manipulativnim sredstvima ili kolicima na koje se stavlja i zamjenjuje niz tipova vozila unutranjeg transporta i postaje na svakom podruju primjene dinamikih im'enika uni!ikacije i standardizacije u irokim razmjerima. Palete omoguuju racionalizaciju transporta ro'e pa su one povod pojave paletizacije. Paletizacija je moderan sustav i o'lik prekrcaja, odnosno transporta ro'e od proizvoaa do potroaa na paletama. ?ilj paletizacije je omoguiti : skraenje vremena trajanja prekrcajnih poslova, : smanjenje ili potpuno eliminiranje rada &ivih 'ia kod manipulacijskih i prekrcajnih jedinica, : smanjenje skladine povrine*prostora, : optimalizacija e!ekata mehanikih ureaja koritenih u transportnim i skladinim procesima, : i mnogi drugi !aktori koji utjeu na ekonominost i transportu. .vi potpuno konkretni ciljevi ne javljaju se odvojeno nego proistiu iz procesa razmjene materijalnih do'ara kojeg zovemo ro'ni promet 9 standardnim propisima pronaena su tri osnovna o'lika paleta : ravne palete : 'oks palete : stu'ne palete Postoje jo i specijalne palete. 0oputena nosivost "masa# paleta svih vrsta iznosi +.<<< kg, a njihova konstrukcija mora zadr&ati okomito optereenje od 2.<<< kg "2t# to znai maksimalno nakrcane palete mogu se slo&iti u 2 eta&e "sloja#. 2A!NE PALE4E -zrauju se od drva, plastike, aluminijskog i elinog lima. .ne se izrauju po istim propisima -,., a mogu 'iti slijedeih dimenzija L<< T +.1<< mm% +.<<< T +.1<<mm% +.1<< T +.7<< mm% +.1<< T +.L<<mm $ajee se koristi dimenzija drvene palete L<< T +1<< mm ija vlastita te&ina "masa# iznosi oko 18 kg. , o'zirom na izradu postoje sljedee palete : dvoulazna = viljuke viljukara ulaze s o'je strane jedna nasuprot drugoj : etveroulazna = viljuke viljukara mogu ui sa sve 2 strane .d ravne palete se zahtjeva da ispunjava uvjete : to veom povrinom da nalaze ro'u prigodom slaganja u vie eta&e : da omoguuju pristup viljukara

62

da je prilagoena za zahvatanje i prevo&enje pomou runog ili motornog viljukara s ugraenim kotaima ispod viljuke

$ajvie se upotre'ljavaju drvene ravne palete s o'likom optimalno prilagoenim manipulativnim uvjetima s je!tinijom izradom od drva = slika +8P, dok se izrada raznih paleta od aluminijskih i elinih limova, kao i plastike z'og visokih trokova izrade iz'jegava. $a slici +7< su glavne ravne drvene palete preporuane od strane -,.. B6)1 PALE4E >a o'likovanje prekrcajno = transportnih jedinica od komadnih ro'a nepravilnog o'lika i ro'a koje ne podnose vea optereenja namijenjene su 'oks palete, koje se od ravnih paleta razlikuju po tome to imaju 'one stranice. Ooks paleta mora imati najmanje 6 stranice od punog, reetkastog ili mre&astog materijala. ,tranice zajedno s dnom palete sainjavaju sanduk koji mo&e imati poklopac, a stranice mogu 'iti vrsto povezane s drvom prilagoene za sklapanje. ,lino kao i kod ravnih paleta meunarodnim standardom -,. preporuena je mre&asta 'oks paleta s vrstom konstrukcijom. 9nutranje dimenzije ove palete iznose L<< T +.1<< T ;8< mm, a vanjske L68 T +.12< T PP< mm, to je prikazano na slici +7+. Medna od duljih stranica je podijeljena na dva dijela, od kojih je gornji zglo'no vezan s duljim i mo&e se zakretati prema dolje i time je omogueno lake slaganje i vaenje ro'e. 0onji dio se mo&e zakretati prema gore i time je omoguen iskrcaj ro'a. $osivost 'lok palete iznosi P ($ "P<< kg# a njezina vlastita masa je oko L8 kg. Prilikom slaganja gornjih paleta maksimalno mo&e 'iti 2 eta&e. 14UBNE PALE4E 1t$*n pal t se upotre'lja'aju radi mogunosti prihvaanje vie paleta s 2 eta&e i 'oljeg iskoritavanja prostora, te iskoritenja manipulativnih prostora. ,tupovi su predvieni kao nadgradnja ravne palete "c!. sliku +71# pri emu mogu 'iti vrsto vezani s paletom i prilagoeni za skidanje kada se paleta prenosi prazna. >'og ukruenja stupovi mogu 'iti meuso'no povezani okvirom "c!. sliku +71 '#. 6D2E>I!AN8E B268A P642EBNI: PALE4A Oroj potre'nih paleta odreuje se nakon iz'ora tipa palete pomou jednostavnih aritmetikih prorauna. Postupak preraunavanja je razliit za ravne i 'oks palete. >a svaku paletu tre'a uzeti standardnu dimenziju i to kako je prikazano na slikama +7< za ravne palete i +7+ za 'oks palete jer e se samo te standardizirane veliine koristiti. >ajednika standardizacija za sve palete je : maksimalna 'ruto masa "mb( paletizirane jedinice je +.<<< kg, : slaganje 'ez regala je do 2 eta&e, : dimenzije povrine za stavljanje palete na vozilo ili u skladite je duljina +.6<< mm, irina P<< mm "+<< mm po strani#, : poznavajui ukupnu te&inu G ro'e ili nau ro'u koju tre'amo paletizirati na ravnim paletama i nosivost palete G. &mn( potre'an 'roj paleta odreujemo pomou !ormule np= G/Gn = m/mn &/0m(

68

$aravno potre'no je u svakom sluaju prekontrolirati da li je jedinica !ormirana u granicama doputene nosivosti, G. nije via od P;< mm. 9koliko nije ispunjen ovaj uvjet onda tre'amo te&inu paletizirane jedinice smanjiti na H$+, tako da njezina visina 'ude manja od P;< mm. 9 tom sluaju 'roj radnih paleta izraunavamo prema !ormuli np1= G/G.1 = m/mn1 (od paletiziranja na ravnim paletama ro'e am'ala&irane u kartonskim kutijama i sanducima primjenjujemo postupak kod iste am'ala&e 'roj komada koji se mo&e smjestiti u jednom sloju na paleti L<< T +.1<< mm mo&e se oitati na nomogramu "slika +76#. Poznavajui duljinu i irinu am'ala&e povlaimo iz toaka odgovarajuih vrijed. .dozgo prema dolje i s desno na lijevo pravce. Toka presjeka ovih pravaca nalazi se u polju s 'rojkom koja oznaava 'roj kutija u jednom sloju. Oroj slojeva odreujemo polazei od dva ogranienja : 'ruto te&ina paletizirane jedinice ne smije 'iti vea od +<<< kg "+< ($# : njezina visina zajedno s paletom mora 'iti manja od P;< mm Poznavajui ukupnu te&inu H ili masu m ro'e predviene za paletiranje u 'oks palete i gustou ove ro'e provjeravamo da li je ona vea ili manja od Y"neki sim'ol str +12# optimalno predvieno za paletu .ptimalna gustoa .."sim'ol# predviena za paletu proistjee iz volumena 'oks palete i njezine 'ruto te&ine ili mase koja mora 'iti manja od +< k$ "+.<<< kg#.9koliko jeYsim'ol onda se paleta mo&e iskoristiti do njezine nazivne nosivosti G. &mn(1 9 tom sluaju 'roj potre'nih paleta odreujemo prema !ormuli .p = G/G. = m/m. &/0m( (ada je \ ] \opt to znai da paleta ne mo&e 'iti iskoritena s o'zirom na njezinu nosivost. 9 tom sluaju primjenjujemo slijedei postupak za odreivanje 'roja potre'nih 'oks paleta. Poznavajui ukupnu masu m ro'e predviene za palete u 'oks paletama i gustou ove ro'e "sim'ol# izraunavamo ukupni volumen 4 paleta potre'nih za paletizirane dotine koliine ro'e prema !ormuli V =
m

"m 6 #

$akon toga izraunavamo ili oda'iremo iz ta'lica volumen 4+ 'oks palete "koji za stand. Ooks paletu iznosi 4+ Da'c D +,1 T <,L T <,; gD <,;8L2 m6# pa ukupni 'roj paleta izraunavamo prema !ormuli nP = V [ k+m] + )6N4E8NE2I (ontejneri su pose'no izraeni spremnici ije dimenzije i o'lik imaju odluujui znaaj kod njihovog prijenosa raznim ustanovama transport. ,redstava i za uni!ikaciju prekrcajnih ureaja Feunarodna standardizacija kontejnera nailazila je na mnoge potekoe uglavnom z'og razliitih dimenzija tovarnog prostora transportnih sredstava. $akon kompromisnog dogovora u okviru meunarodne organizacije za standardizaciju "-,.# o'javljen je krajem +P;6. g meunarodni standard -,. 77L koji propisuje dimenzije i maksimalne 'ruto te&ine kontejnera za transport ro'e "ta'ela 2#. 67
V

$a jednom od elnih stranica kontejnera +G,+O, +?, +0, +J = -,. moraju se nalaziti vrata. Po&eljno je da otvor za vrata 'ude jednak povrini poprenog presjeka unutranjosti kontejnera. Pod kontejnera mora izdr&ati dinamika optereenja koja se pojavljuju prilikom manipulativnih operacija pomou viljukara. Pod mora izdr&ati optereenje u visini od 1;.6<< $, koje djeluje na dodirnoj povrini od +21 cm1 ili +P1,18 $*cm1 Gnalizirajui dimenzije navedene u ta'lici 2, mo&e se zakljuiti da je serija + stvorena na 'azi kontejner ,G0, serija 1 na 'azi europskih kontejnera uglavnom u*c "meunarodne mjere &eljeznice#, a serija 6 na 'azi kontejnera .,@0. Time je doputeno da se postojei kontejneri srednjih veliina mogu koristiti sve dok ne 'udu eliminirani na nain omasovljavanja kontejnera i serije +. ,adanje iskustvo pokazuje na to da kontejneri +?:-,. duljine 1< stopa postaje najmasovniji u primjeni, jer ima duljinu karoserije prosjenog kamiona, a spajanjem dva kontejnera +? do'iva se kontejner +G "slika +72#. 4E23IN6L67I8A ZA )6N4E8NE2E Prema standardizacijskoj preporuci -,.*/ koriste se slijedei pojmovi TJ/JT$- (.$TJM$J/ - 9$-4J/>GA$- (.$TJM$J/. 4 r tni kont jn r podrazumijeva se element transportne opreme koja se odlikuje postojeom tehnolokom izved'om, dovoljnom vrstoom, specijalnom konstrukcijom, ureajima koji omoguavaju 'rz prekrcaj i unutarnjim volumenom jednak +m6 ili vee. Univ rzalni kont jn r namijenjen je za prijevoz tereta u 'ilo kakvim uvjetima. -ma pravokutni o'lik, titi ro'u koja se u njemu nalazi radi povreda i vanjskih nepogodnosti. $osea konstrukcija kontejnera mora izdr&ati optereenje odozgo jo 8 eta&a slo&enih iznad njega. $a slici +78 prikazana je shema zahvaanja i podizanja kontejnera u cilju 'r&eg premjetanja )6N142U)CI8A )6N4E8NE2A (onstrukciju kontejnera sainjava reetkasta konstrukcija u o'liku prizme na ijim se uglovima nalaze prikljuni elementi = nauglice "c!. sliku +77# s otvorima koji slu&e za !iksiranje kontejnera na prijevoznom sredstvu, meuso'no povezivanje i zahvaanje prilikom prekrcaja, te uvrivanja od pomicanja tijekom prijevoza na svim prijevoznim sredstvima. Tone dimenzije gornje i donje nauglice kontejnerske serije + propisane su standardima -,.*/:++7+ 9 standardnom pravokutnom o'liku s tono propisanim vanjski dimenzijama mogu 'iti ugraeni specijalni kontejneri. $a slici +7; prikazani su specijalni kontejneri a# otvoreni kontejner s ravnim podom '# zatvoreni kontejner s kosim podom c# kontejnerska cisterna d# otvoreni kontejner za sklapanje 6BIL8E0A!AN8E )6N4E8NE2A 6;

?ilj jedinstvenog o'ilje&avanja kontejnera tre'a omoguiti prenoenje in!ormacija o kontejnerima i njihovom gi'anju pomou automatskih ureaja za oitovanje "Oarcoda i /I-0#. Medinstveni -,. kod se upotre'ljava u sustavu upravljanja integralnog transporta na 'azi kontejnera uz primjenu elektronske raunske tehnike. Vi!ra o'uhvaa slijedee a# oznaka vlasnika sastavljena od 2 slova '# serijski 'roj sastavljen od 7 'rojeva kontrolne oznake od jedne uokvirene 'rojke c# oznake zemlje sastavljene od 6 slova d# oznake dimenzija i vrste kontejnera sastavljene od 2 'rojke e# oznake mase, te&ine i tare navedene u kg i !untama "+e' D <,282 kg# Prethodno navedene oznake grupirane su u 6 grupe 1 : : : " : : = : oznaka 'ruto mase i tare /azmjetaj pojedinih grupa oznaka na kontejner serije + -,. prikazan je na slici +7L. (ontrola oznake daje in!ormaciju o tome da je provjerena tonost oznaka vlasnika i oznaka serijskog 'roja prema odreenom kljuu. (lju za provjeravanje tonosti i pronala&enje vrijednosti kontrolnog 'roja de!iniran je kroz oznake vlasnika "oznake vlasnika slova# i odgovarajue numerike vrijednosti prema ta'eli 8. Postupak kontrolnog 'roja se vri odreenim aritmetikim operacijama, a u ta'eli 7 provjerava se njegovu tonost. .znaka dr&ave sastoji se od 6 latinska 'roja, pa za hrvatski kontejner imamo oznaku N/^. 6D2E>I!AN8E P642EBN67 B268A )6N4E8NE2A 9 kontejneru + ? -,. se mo&e smjestiti 11 palete u dvije eta&e "+ eta&a ++ paketa# pazei pritom da se ne prekorai 'ruto masa, poto je 'ruto masa " mb/# +? -,. je 1<,61 tone 'roj paleta "p# koji se mo&e staviti u kontejner izraunavamo po !ormuli 1<,61 mk [ k+m$($] nP, = m# Hdje je np/ D 1<,61 = mk*m' "komada# m/ = vlastita masa kontejnera "t# mb = 'ruto masa palete Gko je vrijednost omjera vea od 11 to znai da je prostor kontejnera ispunjen i u njega se smjeta 11 palete. Gko je vrijednost omjera manja od doputenog paleta u kontejneru tada se uzima cijeli 'roj vrijednosti omjera. .dreivanje potre'nog 'roja kontejnera je 6L oznaka zemlje dimenzija i vrsta kontejnera oznaka vlasnika serijski 'roj kontrolna oznaka

nk =

nP n -k

ili

nk =

V [ k+m$($] V+

Hdje je 2 = volumen ili zapremina ro'e koja se smjeta u kontejner "m)# 21 = volumen cisterne kontejnera "m)#

6P