Ana Karenjina

Biljeka o piscu:

Rodio se 1828. godine u selu Jasna Poljana, u poznatoj i imunoj plemikoj obitelji. Rano ostaje siroe, te o njemu skrbe tekka i roake. Godine 18 1. obitelj se seli u !azan, gde ". upisuje studij nadajui se diplomatskoj slu#bi. $skoro napu%ta studij, te se &raa u Janu Poljanu, gde &odi s&oj dne&nik do zadnjeg dana. Pridru#uje se &ojs'i, a negde u to dobba ti%e i autobiogra(sku trilogiju ) *etinjst&o, *ea%t&o, +ladost. Putuje u Petrograd i kru#i ,uropom, gde se upoznaje s onda%njom kulturom. !asnije se nastanjuje u s&ome selu, gde ot&ara %kolu za de'u, i proua&a #i&ot seljaka. Godine 18-2. o#enio se .o(ijom, te se u braku osjeao sretnim. $sljedili su &eliki romani ) Rat i mir, /na !arenina0 1akon te kulmina'ije "olstoj se smirio i odonda ga pamtimo po &elikim delima. Pisao je romane, pripo&jetke, drame, publika'ije0 .matramo ga najsna#nijim slikarem epo2e koja nastaje krajem 13. st. i &r2unskim predsta&nikom klasinog realizma.

O romanu:

/na !arenjina je jedan od "olstoje&i2 najljep%i2 romana, opisuje dru%t&enu i osobnu psi2ologiju toga doba. Radnja se &rti oko d&e ljuba&i ) jedne sretne 45e&in i !iti6 i jedne nesuene 4/na i 7ronski6, koje su ust&ari goto&o d&je radnje s&aka za sebe. 8sni&ni moti& i radnja, /nin preljub, isprepleten je mnogim s'enama, koje su goto&o samostalne no&ele. "eme su ugla&nom obitelj, ljuba& i moral, te problemi &ezani za brak. 9.&e sretne obitelji nalik su jedna drugoj, s&aka nesretna obitelj nesretna je na s&oj nain:.

Fabula:

/na !arenjina je #ena &isokog dr#a&nog slu#benika /lekseja !arenjina. 1ji2o& odnos je korektan, ali bez emo'ija. Roman poinje /ninim dolaskom u dom .ti&e 8blonskog, /nina brata. .ti&ina #ena *oli je ba% saznala da ju mu# %ara, te to izazi&a rzdor u obitelji. /na uskae kao diplomat i uspje&a izgladiti situa'iju. /na upoznaje 7ronskog, koji ne taju s&oje osjeaje, ali ona se boji &eze i &raa se u +ok&u. 7ronski se po pr&i put ozbiljno zaljubio, te ju prati. 8ni se poinju redo&ito &iati, te se /nin mu# pobuni proti& toga. $nato tome /na se nasta&lja sastajati s 7ronskim i uskoro zatrudni. 7ronskom to otkrije neposredno pre konjike utrke i on umalo pogiba. 1jezina upla%ena reak'ija je ja&no pokazala njene osjeaje i mu#u priznaje s&oju ljuba&. 8n tra#i samo (ormalni brak, te udalja&a 7ronskog od /ne. /na ra#a i u bunilu tra#i mu#a oprost. 8n joj opra#ta i pri2&aa dete. !ada se opora&ila /na se &ratila 7ronskom i kako joj mu# ne #eli dati sina, uzima kerku i s 7ronskim odlazi u ;taliju. !ada se &ratila, ulazi u kuu gde doznaje kako je slu#beno mrt&a. Poku%a&a se s 7ronskim uklopiti u dru%t&o koje i2 ne pri2&aa, te zato odlaze na selo. "u 7ronski #rt&uje karijeru zbog /ne i postaje mrzo&oljan zbog toga. Posebno ga mui to %to se njego&o djete zo&e

!arenjin, te tra#i od /ne da se rasta&i. 1o mu# joj ne #eli dati rasta&u. /na se s&e &i%e otuuje od 7ronskog i na kraju se ba'a pod &lak, a 7ronski se prija&ljuje u &ojsku, te odlazi u rat.

5e&in je seoski &eleposjednik, jednosta&an o&jek, koji &oli prirodu i !iti. !iti pak gleda 7ronskog i kada 5e&in napokon skupi snagu ona ga odija. !ada s2&aa da je 7ronski potpuno nezainteresiran za bilo kak&u ozbiljniju &ezu, ona se razboli i odlazi i njemake topli'e, gde se opora&lja. 1akon po&ratka 7ronski ju pono&o prosi i ona se udaje za njega. 1ji2o& brak je &rst i postojan. #i&e u miru i srei, a zadnja pogla&lja knjige pos&eena su 5e&ino&im religioznom u&jerenjima.

"olstoj u st&ari suprosta&lja burnu i strast&enu kratkotrajnu &ezu, mirnom i postojanom braku.

<8s&eta je moja i ja 'u je &ratiti.<

Radnja romana smestena je u sedamdesete godine de&etnaestog stole'a,u bogate krugo&e petrogradskog dru%t&a.Paralelizam radnji= sretan brak 5je&ina i !iti te tragi'na &eza 7ronskog i /ne,pisa' koristi kao komentar jedne drugoj. <.&e sretne porodi'e li'e jedna na drugu,s&aka nesretna porodi'a nesretna je na s&oj na'in<."om re'eni'om "olstoj zapo'inje roman.

/na dolazi u ku'u s&og brata .ti&e 8blomskog ne bi li poku%ala spasiti njego& brak..ti&ina #ena *oli saznala je da je mu# &ara s gu&ernantom./na uspe&a pomiriti strane./na je razumna #ena,dobra majka i supruga,lepa i %armantna,pleni pa#nju dru%t&a./na je u braku sa /leksejem /leksandro&i'em !arenjinom,slu#benikom dr#a&ne slu#be, 2ladnim i ugladenim 'o&ekom.1ji2o& brak je korektan, pun razume&anja ali nema ljuba&i./ninu strast&enost gu%i njego&a ra'ionalnost i odmerenost.Radnja romana zapli'e se plesom organiziranim za petrogradsko &isoko dru%t&o.

!iti,mlada *olina sestra, dolazi na ples o'ekuju'i pa#nju gro(a 7ronskog i skore zaruke.</na nije bila u ljubi'astoj, kako je to !iti s&akako 2tela, nego u 'rnoj,duboko izrezanoj bar%unskoj 2aljinikoja je otkri&ala njena kao u staroj slono&oj kosti iz&ajana ramena i grudi i puna'ke ruke s tankom si'u%nom pesti.>ita&a je 2aljina bila op%i&ena &ene'ijanskom 'ipkom.1a gla&i joj je, u 'rnoj pos&e prirodnoj kosi bio stru'ak ma'u2i'a,a isto tako i na 'rnoj tra'i pojasa sredbeli2 'ipaka.1a iz&ajanom krepkom &ratu bila je niska bisera<.Ples je bio &eliko razo'aranje za !iti i neslu'en us2it za /nu.!iti se po&ukla razo'arana jer je 7ronski plesao sa /nom i njego&e su je o'i sledile.!ad je /na u&idela zaljubljenost u o'ima 7ronskog #urno napu%ta ples pre &e'ere i drugog dana putuje iz +osk&e.7ronski, koji se pr&i put zaljubljuje, sledi je istim &lakom i ot&oreno joj sapo%ta&a s&oje namere.$ /ni je pobudena strast da&no zatomljena njezinim ra'ionalnim brakom i ona se ne'e mo'i suzdr#ati

otkri&%i pono&o u sebi #enu./na i 7ronski 'esto se &idaju.Glasine se %ire.$ po'etku se &eza odobra&a jer je prirodno da dame imaju nekog za (lert, ali kad to postaje ozbiljno bi&aju osudeni.!arenjin moli /nu da prikrije &ezu zbog skandala koji bi o'rnio njego& ugled./na ostaje u drugom stanju i to saop%ta&a 7ronskom,neposredno pred sudelo&anje u opasnoj konji'koj utr'i.7ronski nesmotreno pada sa konja./nina reak'ija potpuno odaje njene emo'ije pred li'em ja&nosti.$ ko'iji, na putu ku'i ona priznaje mu#u s&oju &ezu i brani s&oju ljuba&.!arenjin pristaje na (ormalni brak.7ronski je nago&ara na raz&od./na razdirana moralnim dilemama rada de&oj'i'u i u bunilu moli mu#a za oprost.!arenjin pri2&ata dete kao s&oje.7ronski se poku%a&a ustreliti./na nakon toga raskida sa mu#em i odlazi s 7ronskim #i&eti u ;taliju.+u# joj ne dopu%ta uzeti sina sa sobom, kojeg sam osobito ne &oli ali to 'ini iz pakosti.7ronski napu%ta karijeru u &ojs'i.;z ;talije 'e se &ratiti u Rusiju jer /nu proganja 'e#nja i gri#a sa&est prema sinu.$pada u ku'u mu#a i odlazi k de'aku.8tkri&a da je sinu re'eno da je ona mrt&a.7ronski 'e u Rusiji biti rado &iden u dru%t&enim krugo&ima,no ona 'e do#i&lja&ati poni#enja i goto&o ja&nu osudu kad se poja&ila u operi.1a kraju se po&la'e na seosko imanje gde &ode ekstra&agantan #i&ot. +edutim nji2o& odnos postaje s&e mra'niji,nes&esno osuduju jedno drugo zbog propu%teni2 prilika.7ronski je zlo&oljan %to je #rt&o&ao karijeru.1ezado&oljan je i 'injeni'om da njego&a k'i nosi ime !arenjina i tra#i od /ne da se slu#beno raz&ede.!arenjin, koji je u medu&remenu potpao pod uti'aj gro(i'e 5idije ;&ano&ne, ne pristaje na raz&od./na 'ezne za sinom,ne mo#e dobiti raz&od,postaje razdra#lji&a,sumnji'a&a, patolo%ki ljubomorna ose'aju'i njego&o rastu'e nezado&oljst&o.Pods&esno ka#nja&a 7ronskog zbog od&ojenosti od s&ega na %to je na&ikla.7odena 2isterijom i te%kim psi2olo%kim stanjem ba'a se pod &oz.7ronski,u#asnut tragi'nim krajem s&oje ljuba&i, dobro&oljno se prija&ljuje u srpsko)turski rat.

$poredo, kao komentar o&e &eze pratimo u knjizi raz&oj &eze !iti i 5je&ina.!iti koja je razo'arana nakon plesa,nadaju''i se s&e &reme br'noj ponudi gro(a 7ronskog,razbolje&a se.8dbila je pro%nju 5je&ina,a sad u&ida da je 7ronski ne namera&a o#eniti.5e'ni'i njenoj is'rpljenoj du%i nala#u puto&anje u inozemst&o.$ le'ili%tu u 1jema'koj ona se sas&im opora&lja od ljuba&ni2 boli i zabora&lja na 7ronskog.!ad ju 5je&in pono&o prosi,ona pri2&a'a.1ji2o& brak je &rlo zreo,postojan i lep.8na rada sina *imitrija.!iti pokazuje s&oju snagu i k&alitete neguju'i umiru'eg 5je&ino&og brata 1ikolaja.5je&in je ideolo%ki zami%ljen "olstoje& pogled na s&et oko sebe.; kroz njega 'e "olstoj najplasti'nije izneti s&oja s2&a'anja i misli.Posle &en'anja on se tra#i,poku%a&a usmeriti s&oje eti'ke sta&o&e,u du%i skeptik on romanom do#i&lja&a preobrazu i izranja kao nada2nuti &ernik.5je&in o&de dozi&lja&a mir sa samim sobom,pronalazi smisao i zna'enje #i&ota.

LIKOVI :

ANA KARENJINA

$lazak /ne !arenjine u romanesknu pri'u dolazi posle 8blonski2,!iti,5je&ina i 7ronskog.; tek %to je u%la /na se pokazuje kao li'nost protu&re'ni2 postupaka, misli i ose'anja)upra&o

onak&a kak&a 'e biti tokom 'ele romaneskne pri'e. 8na os&aja *olinu de'u?simpati'na je !iti?oseti'e tugu %to je daleko od sina?o'eni'e 7ronsko& dolazak na &rata 8blonski2 kao ru#an postupak. /li 'e na balu os&ojiti 7ronskog, izaz&a'e kod !iti ljubomoru4<Jest,u njoj ima ne'eg stra%nog,demonskg, i u isti ma2 bajnog<)!iti6./na 'e pra&dati sebe zbog !itine ljubomore=</li ,&eruj da ja nisam kri&a, ili sam kri&a samo malo<,ali ni sama ne &eruje s&ojim re'ima.!ad je u%la u &oz za Petrograd,oda2nula je pri pomisli da 'e sutra &ideti sina i mu#a i da 'e njen #i&ot<pote'i lep,uobi'ajen,na stari na'in<,ali kad se &rati ku'i,i sin i mu# izazi&aju u njoj ose'anje nalik na razo'aranost.</li s&e &e'ma ju je obuzimalo ose'anje stida<.!roz 'eli roman ona 'e se raspinjati izmedu u&erenja da ni%ta nije kri&a i nekog potmulog ose'anja,koje ponekad pro&ali iz nje,da je kri&a i gre%na.tolstoj je &rlo plasti'nom slikom punom simbolike opisao susret /ne i 7ronskog na jednoj usputnoj stani'i na putu za Petrograd.; ako je sebi go&orila da je 7ronski za nju samo jedan od stotine mladi'a koji se s&uda sre'u i da ona ne'e sebi doz&oliti ni da misli o njemu,sada je <obuze ose'anje radosnog ponosa<.1jego&e re'i da putuje da bi mogao biti tamo gde je na jer druk'ije ne mo#e,do#i&lja&a kao<ba% ono %to je #elela njena du%a, ali 'ega se bojao razum<.1ji2o&i odnosi postajali su s&e jasniji sredini u kojoj su se kretali,ali i !arenjinu koji odlu'uje da #enu opomene.ona tu opomenu prima sas&im 2ladno.Re'i'e 7ronskom=<.&e je s&rseno.Ja ni'ega &i%e nemam,osim tebe.upamti to.<.; ako izgo&ara re'i koje unose naglu promenu u njenom #i&otu i ozna'a&aju put pun neiz&esnosti,koji pri2&ata s&esno i s rado%'u,u njoj #i&i misao o gre2u i kri&i'i i ja&lja se stid. Prizna'e mu#u=<Ja ga &olim,ja sam njego&a ljuba&ni'a,ja ne mogu da podnesem,ja se bojim,ja &as mrzim...Radite sa mnom %ta 2o'ete<.Posle toga ose'ala je neprijatne poglede okoline,prikri&ene osme2e,ru#ne komentare..2&atila je sa& u#as s&oga polo#aja,bolelo ju je nerazume&anje sredine= <1e znaju kako je on osam godina gu%io moj #i&ot,gu%io s&e %to je bilo u meni #i&oga,da nijedanput nije pomislio da sam ja #i&a #ena kojoj je potrebna ljuba&.1e znaju kako me je na s&akom koraku &redao,i posle toga bio zado&oljan sobom.@ar se nisam starala,starala s&im silama da opra&dam pred sobom s&oj #i&otAzar se nisam trudila da ga &olim,da &olim sina kada se &e' mu# nije mogao &oletiA/li,do%lo je &reme,ja sam razumela da &i%e ne mogu sebe obmanji&ati,da sam #i& st&or,da nisam kri&a %to meje bog tak&u sazdao,da mi je potrebno da &olim i da #i&im.<

/na je gla&ni junak romana bez obzira %to s&ojim akti&itetom i psi2olo%kim pre#i&lja&anjima nema odgo&araju'e mesto u s&im delo&ima romana.Biroka je lepeza razli'iti2 mi%ljenja o njenoj kri&i'i)od oni2 koji ukazuju na kri&i'u o&e junakinje za s&oju sudbinu do oni2 koji u /ni &ide #rt&u la#nog morala sredine u kojoj je #i&ela.8na je izraziti indi&idualista=robuje emo'ijama,&rlo retko posta&lja pitanje s&oji2 porodi'ni2 i materinski2 oba&eza.5juba&i i li'noj sre'i podreduje s&e=za nju je ljuba&C#i&ot. sebi'na je jer tra#i od 7ronskog da zaposta&i porodi'u,prijatelje,slu#bu)da bude samo njen..ebi'na je jer radi sopst&ene sre'e unesre'uje sina i mu#a. /na je gre%ni'a po onome %to je u'inila,%to je nanela bol mu#u i sinu,ali je ona pre s&ega nesre'na #ena.

VRONSKI

7ronski &a#i za &rlo prijatnog i dobrog 'o&eka,obrazo&anog i inteligentnog,?bogatog, s&etskog i sredenog 'o&eka,&eoma pristupa'nog i milog.$ njego&oj poja&i bilo je lepote, odlu'nosti , jednosta&nosti i elegan'ije.Pona%anje je bilo prirodno, osme2 iskren,pogled prijateljski.!ada je sreo /nu u njemu se ne%to naglo promenilo=ni jedna #ena nije mogla dublje da ga zainteresuje,naklonost prema !iti je samo (lert i igra,a sada,po%to je upoznao /nu,bio je spreman <da ide tamo kuda i ona ,i da s&u sre'u #i&ota,jedini smisao #i&ota nalazi sad samo u tome da &idi nju i da je 'uje.< 1eprestano se se'ao s&i2 poza u kojima ju je &ideo,s&i2 njeni2 re'i,u njego&oj ma%ti st&arale su se slike budu'nosti koja mo#e do'i,i zbog koje mu je obamiralo sr'e. /nina bolest posle porodaja pogada 7ronskog u toj meri da sa& o'ajan pla'e? jo% &i%e ga pogada pla' /lekseja !arenjina i njego&o potpuno pra%tanje /ni i njemu.<8se'ao se postiden,uni#en,kri&,i li%en mogu'nosti da spere s&oje uni#enje<.8se'ao je njego&u &isinu i s&oje uni#enje,njego&u pra&ednost i s&oju nepra&du..&e to je u'inilo da s&oj poraz u ljuba&i i #i&otu razre%i samoubist&om)pu'ao je u sebe.Prezdra&io je,zatekao /nu #i&u,potpuno joj se predao.Podneo je osta&ku u puku i otputo&ao sa njom u inostranst&o. 8pet po'inju nesuglasi'e .7ronski je bio na d&ostrukim mukama=/na je postajala s&e ner&oznija, njego& trud da odr#i sklad bio je s&e uzaludniji.Poku%a'e da umiri njenu bolesnu ljubomoru koja je #elela da ga sputa,da ga zadr#i u ku'i,da nigde ne odlazi. 5ik 7ronskog je bio neop2odan da bi se izgradio si#e o udatoj ali izgubljenoj #eni.$ romanesknoj pri'i on je &i%e #rt&a /nini2 2iro&a nego %to je &ino&nik njene nesre'e.1jego&a gre%ka je u tome %to je sebi dopustio ljuba& prema udatoj #eni.

KARENJIN

/leksej !arenjin ulazi u romanesknu pri'u isto&remeno kada i /na !arenjina.Pisa' ga ne zaposta&lja,skoro paralelno prati /nu i njega.!arenjin se sagleda&a i sa ta'ke gledi%ta /ne !arenjine, .ti&e 8blomskog ,.erjo#e,posluge. 8n je radan,pos&e'en poslu,odgo&oran? iako ima &isoku dr#a&nu (unk'iju nije birokrata.8dgo&oran je i stabilan= nije izbegao #enidbu sa mladom de&ojkom a mogao je jer je bio na &lasti.Porodi'a je za njega #i&otni prin'ip?za o'u&anje porodi'e i porodi'nog ugleda spreman je da prede preko /nine a&anture. 8n je stalno bio spreman da preko s&ega prede 'utke, a kada je /na po'ela da mu prkosi i &reda ga , spreman je da uz&rati ra&nom merom)da joj ne da raz&od i time joj onemogu'i brak sa 7ronskim. !arenjin je ne sre'an 'o&ek.8n je u'inio /nu nesre'nom jer se udala za starijeg 'o&eka)ali to nije bila njego&a &olja, njego&a #enidba nije bila prisila nego moralni 'in odgo&orna i po%tena 'o&eka.$ mnogim situa'ijama /leksej !arenjin je po moralnoj doslednosti i nesebi'nosti iznad /ne !arenjine.

LJEVIN

5ik !onstantina 5je&ina ost&aruje se u romanu na tri plana=intimnom,dru%t&enom i (ilozo(skom.1a intimnom planu je ljuba& prema !iti, poraz u toj ljuba&i,razo'aranje,o#i&lja&anje ljuba&i,borba za !iti,brak. 1a dru%t&enom planu 5je&in je seoski plemi'= #i&i na selu,ba&i se gazdinst&om, te#i da unapredi rad na zemlji,prezire dr#a&nu slu#bu. 1a (ilozo(skom planu 5je&ino& lik se ost&aruje kroznjego&e misli o #i&otu i s&etu i kroz moralne dileme koje ga mu'e od po'etka do kraja romaneskne pri'e.

Ver ija II

Ana Karenjina

5eo 1ikolaie&i', Gro( "olstoj roden je blizu +osk&e 28.D8.1828. godine u staroj aristokratskoj obitelji. 8stao je siro'e u de&etoj godini i&ota, odgojen je i obrazo&an kod tetke. Godine 18 . upisao je .&eu'ili%te !azan gdje je na njega &eliki utje'aj iz&r%io (an'uski pisa' Jean ) Ja'Eues Rousseau. 1apustio je s&eu'ili%te 18 F. godine bez diplome. ;z njego&i2 dne&nika poznato je da je "olstoj bio podijeljen u sebi= lako se oda&ao potpuno ludim pro&odima, imao je osje'aj kri&nje i nije znao za%to. .it gradskog zi&ota, odlazi na selo gdje selja'i ne pri2&a'aju njego&e oklone <jer im nije jasno za%to bi plemi' zelio pomo'i selja'ima. 1es2&a'en i razo'aran, &ratio se u +osk&u gdje pro&odi jo% d&ije godine zi&e'i na &isokoj nozi<. 1jego&i dne&ni'i pokazuju ga kao neumornog mladi'a u potrazi za ko'kanjem i no'nim pro&odima sa zenama. 1jego&a karijera kao pis'a po'inje 18G2. godine. Godine 18G1. uklju'io se u rat prate'i s&oga brata 1ikolaia. 7ojsku napu%ta 18GG. godine i tada putuje po ,uropi. "olstoje& brat 1ikolai umire 18-D. godine od tuberkuloze i tom tragedijom "olstoj bi&a duboko pogoden. !asnije je smrt 1ikolaia "olstoj rekonstruirao u s&om djelu /na !arenjina <i to u liku 5e&ino&og brata, koji se isto tako z&ao 1ikolai<. Godine 18-2. "olstoj je ozenio .onju /ndeje&nu He2r. 8d tada pi%e s&oja najzna'ajnija djela= <Rat i mir< od 18- . do 18-3. godine, a </nu !arenjinu< za&r%io je 18F-. godine. $ s&ojim knjigama "olstoj se u&elike sluzio &lastitim iskust&ima, ali i iskust&ima drugi2 oko sebe. "o je najbolje &idlji&o u </ni !arenjinoj<. ;zja&io je da je odu&ijek zelio napisati knjigu o su&remenom zi&otu. Hrak bi bio gla&ni problem, a preljub zaplet radnje. $pra&o to ost&ario je u s&om remek)djelu </na !arenjina<. Preljub je grije2 koji je i sam "olstoj u'inio i tako napustio dijete, a kasnije se osje'ao kri&im zbog toga 'ina. .&e se to jasno &idi i u gla&nom liku, u /ni !arenjinoj. /nom je "olstoj zelio pokazati s&oju tamnu stranu. 5ikom 5e&ina prikazao je sebe, a lik !iti je zapra&o ogledalo njego&e zene .onje. +nogi 'itatelji smatraju "olstoja jednim od naj&e'i2 gospodara u oslika&anju psi2olo%kog portreta pojedinog lika. !asnije "olstoje&e knjige postaju s&e konzer&ati&nije i religiozne. $ s&ojim posljednjim godinama "olstoje&o pam'enje ozbiljno zakazuje i pati od 'esti2 napada prilikom koji2 gubi s&ijest. "ada bi zapitki&ao pitanja o s&ojim roda'ima koji su preminuli prije nekoliko desetlje'a. +jese' dana nakon jednog od napada, 2D. studenoga, 131D. godine, "olstoj je umro u malom gradu /stapo&o, nakon %to je kona'no odlu'io oti'i iz Jasaje Poljane ) sela u kojem je zi&io. 5eo "olstoj bio je 'o&jek mnogi2 'ino&a ) &ojnik, seoski plemi', pisa', u'itelj, kriti'ar itd. >ijelog zi&ota bio je bora' i pli&ao proti& struje, ali isplatilo se jer se njego&a djela danas smatraju pra&im majstorskim ost&arenjima. </na !arenjina< s&akako je njego&o najbolje i naj&aznije djelo koje dana%nji 'itatelji i dalje smatraju uzbudlji&im i &aznim. </na !arenjina<

sadrzi d&ije paralelne radnje koje se zbi&aju isto&remeno. Jedna radnja prati lik /ne !arenjine, a druga go&ori o 5e&inu i njego&im problemima. 7elikim dijelom knjige te d&ije radnje od&ijaju se od&ojeno i tek na kraju knjige spajaju. 1a temelju te d&ije radnje mozemo zaklju'iti &i%e tematski2 sloje&a. "ematski gledano pute&i /ne i 5e&ina su u kontrastu. /na je u potrazi za osobnim zado&oljst&om, kroz romanti'nu ljuba& iako bi to zna'ilo da treba u'initi grije2 ) preljub? 5e&ino& 'ilj je osno&anje obitelji kroz brak, odnosno du%e&no zado&olja&anje. "ako je "olstoj opisao idealan brak i onaj u kojem zi&i grije2. +islim da je i osno&na tema djela brak. Pratimo lik /ne !arenjine od po'etka gdje se prikazuje kao dobra majka, &jerna zena i dobra prijatelji'a pri2&a'ena od dru%t&a. 1o, upozna&anjem s gro(om 7ronskim po'inje pad njene li'nosti, njene nara&i. 8na se strasno zaljubljuje i 'ini preljub s 7ronskim koji ju takoder strasno oboza&a. "u po'inju bra'ni problemi /ne i njenog muza /lekseja !arenjina. /na i !arenjin nemaju niti malo romanti'nosti, uzbudenja, niti seksualni2 iskusta&a u braku koja bi mogla zado&oljiti zenu poput /ne. @ato se /na odlu'uje na preljub, i smatra da preljub ne %teti nikome ako se pra&ilno iz&ede. . druge strane radnje pratimo odnos 5e&ina i !iti. "olstoj taj brak smatra idealnim, jer je to brak izmedu d&ije osobe koje se medusobno &ole i po%tuju, te slazu oko s&ega. $ braku s !arenjinom, /na je rodila i sina .erjozu. "ema majke odnosno uloge zene u liku /ne !arenjine posta&lja mnoga pitanja. /na je u po'etku &rlo dobra majka, .erjoza ju jako &oli i ona &oli njega naj&i%e na s&ijetu. +islim da je ljuba& uni%tila pra&u li'nost /ne !arenjine. +nogi kriti'ari rekli su da je /na otkrila s&oje pra&o li'e upra&o preljubom, no ja se ne slazem s time. /na je kroz ljuba& izgubila osje'aj st&arnosti, nije mislila ra'ionalno &e' sr'em, a sr'e joj je bilo u &elikom mraku 7ronskoga. /na se mijenja, postaje &rlo ljubomorna na 7ronskog, bi&a izba'ena iz dru%t&a jer zi&i u grije2u, a jedino joj *oli dolazi u posjet. .trasti izmedu /ne i 7ronskog postaju nji2o&a bol i propast. 1a kraju /na ne ost&aruje s&oj 'ilj, ne pronalazi s&oju sre'u i oduzima si zi&ot. 1o, tim 'inom ipak je ost&arila dio s&oga 'ilja, nanijela je bol osobi za koju je smatrala da je gla&ni kri&a' njenim patnjama, nanijela je bol 7ronskome. *ala mu je s&oj osje'aj kri&nje, da i on osjeti kako je to. 5e&in, kontrastno /ni, uspije&a u potrazi za sre'om i zi&i sretno s !iti. 7rijeme radnje o&og "olstoje&og djela jest njego&a su&remenost, a to je druga polo&i'a 13. stolje'a 4oko 18FD. godine6. +jesto radnje o&isi o samim liko&ima i nji2o&im kretanjima. 8ni se kre'u iz sela u grad, iz grada u selo 4Petrograd, +osk&a, selo blizu +osk&e6. Gla&na pripo&ijeda'ka te2nika je tz&. <s&eznaju'i go&ornik<, odnosno, to je sam "olstoj. "olstoj izraza&a s&oje &lastito mi%ljenje, a time manipulira na%im, kroz s&oje liko&e. 5e&in, koji je u biti "olstoj, je glasnogo&ornik "olstoja. /na, iako ima mnogo osobina kojima se "olstoj di&io, oti%la je iz&an njego&a s2&a'anja s&ijeta i zato ju je uni%tio. "olstoj je zi&ot s2&a'ao kao jedan dio zat&orenog kruga ) rodenje, zi&ot, smrt, i to mora tako biti. !roz brojne monologe u djelu, "olstoj opisuje u detalje misli i osje'aje s&oji2 liko&a. 1a primjer, na balu gdje /na os&aja sr'e 7ronskoga, iz&or gledi%ta je !iti, a ponekad se mijenja taj iz&or gledi%ta radi postizanja &e'e dramati'nosti pri'e. 8sim d&ije osno&ne radnje koje se zbi&aju paralelno izmedu /ne i 5e&ina, postoji jo% jedna manje &azna za gla&ni tijek dogadaja. "o su ku'ne nesuglasi'e te (inan'ijske i obiteljske s&ade obitelji 8blonski2 4*oli i .ti&a6. .&e te pri'e od&ijaju se u &remenu kronolo%kim slijedom i s obzirom na kronolo%ki slijed "olstoj preba'uje radnju s jedne pri'e na drugu. </na !arenjina< komponirana je u d&ije knjige. .&aka knjiga sastoji se od 'etiri dijela. $ pr&oj knjizi pratimo upozna&anje s liko&ima i zaplet u radnju 4/na osta&lja !arenjina da bi zi&jela s 7ronskim? 5e&in se zaru'uje s !iti6. $ drugoj knjizi dolazi do &r2un'a radnje kada /na gubi kontrolu nad s&ojim osje'ajima, te osuduje 7ronskog, %to na kraju do&odi do tragi'nog samoubojst&a. $ djelu pratimo sedam naj&azniji2 liko&a koji utje'u &i%e ili manje na tijek dogadaja. "o su /na /rkadjie&na !arenjina, /lekseji !irilo&i' 7ronski, !onstantin *mitri' 5e&in, !atarina /leksandro&na 5e&ina 4!iti

B'erba'ka6, /leksej /leksandro&i' !arenjin, .tjepan /rkadji' 8blonski ) .ti&a, *arija /leksandro&na 8blonski 4*oli6. .igurno je da su d&a naj&aznija lika u djelu /na !arenjina i 5e&in. /na !arenjina je tamna strana "olstoja. Poput /ne i "olstoj je u'inio preljub i tako napustio dijete, i nakon toga osje'ao &eliku kri&nju. 1jego&a smrtna kazna za /nu !arenjinu zapra&o je njego&o iskupljenje za s&oj &lastiti grije2. /nu mozemo promatrati zajedno s *oli i !iti. "olstoj smatra da je gla&na (unk'ija seksualni2 odno%aja radanje dje'e, a ne osobno zado&oljst&o. *oli i !iti uklopile su se u njego&o mi%ljenje jer one su dobre zene i majke prije s&ega ostalog. /na, s druge strane, smatra seks kao osobno zado&oljst&o, i boji se imati jo% dje'e s 7ronskim jer bi tako mogla oslabiti i izgubiti upra&o to osobno zado&oljst&o. 8dkad zi&i s 7ronskim, odnosno u grije2u, bi&a odba'ena od dru%t&a. 7ronski se zeli &ratiti s&akodne&i'i i obi'nom zi&otu, %to /na tuma'i kao u&redu prema njoj. 8d tada po'inje sumnjati u ljuba& 7ronskoga, koji je uistinu i dalje zaljubljen u nju. 1o, mislim da ta sumnja dolazi iz /ninog osje'aja kri&nje i odba'enosti te zelje za os&etom. Pods&jesno, /na optuzuje 7ronskog za ne%to %to sebi ne moze oprostiti ) napu%tanje s&oga sina .erjoze. 7ronski zeli nasta&iti zi&jeti normalnim zi&otom, i zeli da /na bude s njim jer ju &oli, no /na zbog njego&e zelje za s&akodne&i'om postaje sumnji'a&a i os&etlji&a prema njemu. 1e moze se pomiriti s 'injeni'om da je napustila s&e za %to je zi&jela, da bi postala ne'ija s&akodne&i'a. Iedna i gladna zbog izgubljene energije, /na trazi ne%to od 7ronskog za s&oju zrt&u, za s&oje napu%tanje &oljenog sina. 1o, spoznaje da od 7ronskog s&e manje i manje moze dobiti te se odlu'uje na os&etu. /na pada u o'aj i to je &idlji&o iz njeni2 sitni2 lazi, poruka, u'jena, pisama upu'eni2 7ronskom. 1eprestano se s&ada s 7ronskim, upada u 2isteri'na stanja, a no'u uzima mor(ij. /nu !arenjinu pisa' nam predsta&lja kao pametnu, razboritu, obiteljaski sredenu, &rlo lijepa izgleda kojim s&i2 o'ara&a. <ispri'ao se i zaputio u &agon, ali o'uti prijeku potrebu da je jo% jedanput pogleda ) na zbog toga %to je bila &eoma lijepa, ne zbog one (ino'e i skromne gra'ije %to se zapazala u 'ijeloj njenoj poja&i, nego zbog toga %to u izrazu milolika li'a, kad je pro%la mimo njega, bija%e ne%to naro'ito umiljato i njezno.

!ad se on os&rnuo, i ona je okrenula gla&u. Hlista&e, si&e o'i, %to su se od gusti2 trepa&i'a 'inile tamnijima, prijateljski se pazlji&o zausta&e na njego&u li'u... $ tom kratkom pogledu 7ronski stize zapaziti suzdrzanu zi&a2nost %to je poigra&ala na njenom li'u i titrala medu blista&im o'ima i jed&a primjetnim smje%kom od kojega su joj se nadimale rumene usne. !ao da je &i%ak ne'ega tako prepunja&ao njeno bi'e da se mimo njenu &olju iskazi&ao 'as u bljesku pogleda, 'as u smije%ku. Jotimi'e je pogasila s&jetlost u o'ima, ali je ona i mimo njenu &olju s&ijetlila ujed&a primjetnu smije%ku.<

<Hila je di&na u s&ojoj jednosta&noj 'rnoj 2aljini, di&ne joj bje2u pune ruke s naruk&i'ama, di&an '&rst &rat s niskom bisera, di&na ko&r'a&a kosa u pone%to poreme'enoj (rizuri, di&ne gra'iozne lake kretnje maleni2 nogu i ruku, di&no joj lijepo li'e u s&ojoj zi&a2nosti? ali bje%e ne%to uzasno i okrutno u njenoj di&oti.< 7ronski je &rlo odlu'an u ljuba&nom zi&otu s /nom. 8n se zeli ozeniti njome i zi&jeti obiteljskim zi&otom. 8dba'uje s&oje sno&e o karijeri u sluzbi &ojske, samo da bi bio s /nom. 8n je zreliji u razmi%ljanju od /ne jer je sposoban od&ojiti ra'ionalno razmi%ljanje od emo'ionalnog. +nogi kritiziraju 7ronskog %to nije inzistirao da /nu pri2&ate u dru%t&o, jer ipak, /nini prijatelji su i njego&i. *ru%t&o ne kaznja&a 7ronskog kao %to kaznja&a /nu %to zi&i s njim. 8n ne moze s2&atiti /ninu bol jer ju sam ne prozi&lja&a. . /nom je u tim trenu'ima te%ko zi&jeti. 1o bez obzira na njenu ljubomoru, nara&, i njene suze, 7ronski ju i dalje &oli, ostaje joj &jeran, i ne pomi%lja da ju osta&i. 1o, %to se 7ronski &i%e &ra'ao onom %to zaista je, s&ojoj obi'nosti i s&akodne&i'i,

/na je smatrala s&e to nepo%tenim prema njoj samoj. Jer, upra&o je on bio taj koji joj je uskratio da zi&i kao obi'na zena. 7ronski je s&oje pra&o na obi'an i dru%t&eni zi&ot zelio zadrzati, ne s2&a'aju'i bol, za&ist i os&etoljubi&ost /ne, koja ga je ba% zbog toga progonila. /na je s&e o'ajnije spozna&ala da je pre&arena obmanuta i izigrana. 8sje'aju'i da 7ronskom postaje na&ika, teret ili (izi'ka potreba, reagirala je os&etoljubi&o i ogor'eno. ; tako je /na uni%tila s&oj zi&ot iz 'iste os&etoljubi&osti, jer s&ojim uni%tenjem razorila je i zi&ot 7ronskog koji ostaje optere'en osje'ajem kri&i'e. /na je zeljela da 7ronski osjeti ono %to se u njoj dogadalo, i 7ronski je dio toga osjetio. 1a kraju &idimo da se 7ronski pono&o &ra'a &ojs'i i ratu proti& "uraka. Posta&lja se pitanje da li je to samo odlazak u smrt, u 'asno samoubojst&o ili je 7ronski ipak odlu'io ne%to u'initi sa s&ojim zi&otom nakon s&egaA 7ronskog je najbolje prikazao .ti&a u s&om 'itatu= <.ilno je bogat, lijep, jaki2 &eza, krilni adutant i uza s&e to ) &rlo je drag, dobar momak. ; jo% &i%e nego naprosto dobar momak. !oliko sam ja o&dje o njemu doznao on je obrazo&an i &rlo pametan? to je 'o&jek koji 'e daleko dotjerati.<

Kizi'ki izgled 7ronskog= <7ronski je bio onizak, '&rsto graden tamnoputa', dobrodu%na i lijepa, neobi'na i mirna i odlu'na li'a. 1a njego&u li'u i poja&i, od kratko pod%i%ane 'rne kose i s&jeze obrijana podbratka do no&e no&'ate uni(orme, s&e bija%e jednosta&no i ujedno otmjeno.<

. druge strane pratimo lik 5e&ina i njego&e probleme, kako ljuba&ne, tako i poslo&ne. 5e&in je junak /ne !arenjine. <$ biti, neki 'itatelji &jeruju da je lik /ne st&oren ugla&nom radi isti'anja 5e&ino&og superioriteta. Gdje se /na 2isteri'no mijenja da bi postigla sa&r%enu ljuba&nu &ezu, 5e&in nastoji prona'i su&islost u zi&otu i smrti, ljuba&i i poslu? /na je portret poreme'enja uma? 5e&in pronalazi sklad s ljudima oko sebe. $ /ni &idimo moralni slom gradskog dru%t&a? u 5e&inu, &idimo "olstoje&e nade za budu'u Rusiju.<

!roz nekoliko dana 5e&ino& se pogled na s&ijet mijenja. *ok njego& brat 1ikolai umire, on sma2a da smrt uzima s&ako zna'enje zi&otu i da je Hog koji dopu%ta smrt zao. 1o, poslije &jen'anja s !iti, smrti njego&a brata i rodenja sina, 5e&in s2&a'a zi&ot na druga'iji, religiozniji na'in i ne boji se &i%e smrti. 5e&in !iti moze ponuditi siguran zi&ot, ali ne moze joj dati romanti'nu a&anturu i strast kak&om zra'i 7ronski. !ada ju je zaprosio pr&i puta, !iti ga je odbila jer se nadala da njeno sr'e pripada 7ronskom. 1akon %to je odbijen, 5e&inu se budi nesigurnost u sebe, jo% &e'a od one kad ju je zaprosio= <.../li 5e&in bija%e zaljubljen, i zato mu se 'inilo da je !iti u s&akom pogledu tak&o bi'e ponad s&ega zemaljskoga, a on da je taka& niski zemaljski st&or da ne bi moglo biti ni pomisli o tome da bi ga drugi, a i ona sama, o'ijenili kao nje dostojna.< "ada &i%e nije znao %to u'initi i umjesto da trazi razlog negati&nog odgo&ora i da ostane u igri, on se po&la'i, odlazi na selo i trazi s&oj mir u raz&ijanju poljopri&rede i gospodarst&a. !iti je za razliku od 5e&ina odbijanje primila na druga'iji na'in. 8na je razo'arana %to 7ronski &i%e ne pokazuje zanimanje za nju, %to ju nije zaprosio. 1o, 7ronski nije ni imao namjeru zaprositi !iti= 8n nije znao da njego&o pona%anje prema !iti ima odredeno ime, da je to za&odenje gospodi'a bez zenidbene namjere i da je to za&odenje jedan od ruzni2 postupaka koji je uobi'ajen medu istaknutim mladim ljudima kao %to je on 4...6 da je mogao saznati da 'e !iti biti nesretna ne uzme li je za zenu, &eoma bi se za'udio 4...6 nije mogao po&jero&ati da bi ono %to je njemu, a pogoto&o njoj, pruzalo tako

&elik i lijep uzitak moglo biti ruzno. Jo% manje bi mogao po&jero&ati u to da se mora ozeniti. <!iti tada obolje&a, te s obitelji odlazi na puto&anje da se smiri i razmisli %to zeli. 8dlu'uje da se zeli udati za 5e&ina, i tako bude. Kizi'ki opis !iti= !ad je mislio o njoj 45e&in6, mogao ju je s&u sebi zi&o predo'iti, posebi'e drazest one sitne pla&okose gla&i'e s izrazom dje'je jasno'e i dobrote, tako slobodno smje%tene na &isokim dje&oja'kim ramenima. *jetinjatost izraza njena li'a u skladu s tananom ljepotom stasa sa'inja&ale su njenu posebnu di&otu koju je on i te kako s2&a'ao? ali ono %to je neo'eki&ano &azda iznenadi&alo na njoj, bija%e izraz njeni2 o'iju, blagi2, mirni2 i iskreni2, a posebno njen smije%ak koji je 5e&ina stalno prenosio u 'arobni s&ijet ... s&oga ranog djetinjst&a. <!iti i 5e&in zi&e sretno, i kasnije imaju sina. !iti se sa&r%eno uklopila u obiteljski zi&ot= !iti pronalazi s&oju naj&e'u sre'u u ulozi zene i majke, ulozi koju je "olstoj naj&i%e 'ijenio. Potpuno sigurna u sebe, ona unosi sklad u s&oj dom i mir 5e&ino&oj du%i. ;ma &eliko po%to&anje prema ljudskom krugu rodenja, zi&ota i smrti, i ne boji ga se. ;ako ne u&ijek dobro s2&a'ena, !iti je &rlo pametna i jako realna. ;ma &eliku &jeru i po&jerenje u dobrotu Hoga.

</leksej /leksandro&i' !arenjin je jedna &rlo neromanti'na i pomalo dosadna osoba. .talno gleda na sat, i u&ijek ima unaprijed izra'unato %to i kada treba u'initi, %to ga 'ini &rlo pred&idlji&im. 1jego& odnos prema /ni u braku 'isto je (ormalan, i nji2o& je brak dosadan i monoton, %to /nu 'ini zeljnom uzbudenja, zeljnom pra&e i s2ast&ene ljuba&i. Po%to dru%t&o ima &eliki utje'aj na !arenjina, 'ini se da upra&o dru%t&o i upra&lja njego&im postup'ima. 1jemu je &aznije %to 'e drugi go&oriti o njego&u braku, nego njego&a &lastita sre'a. 8n je kontrastan lik 5e&inu %to se ti'e religije. *ok 5e&in na kraju pronalazi Hoga u sebi, !arenjin 'ini upra&o suprotno jer njego&o kr%'anst&o slabi, te postaje laki plijen 5idije ;&ano&ne, zene koja koristi s&oju tz&. religiju kao sredst&o zadrza&anja !arenjina blizu sebe, i dalje od /ne. !arenjin je na kraju zeljan os&ete. "re'a strana pri'e go&ori o odnosima *oli i .tjepana /rkadji'a ) .ti&e. .tjepan /rkadji' bio je ne&jeran prema s&ojoj zeni *oli i samim time zapo'inje knjiga. 1akon razgo&ora s /nom, ona pri2&a'a .ti&u natrag u s&oj zi&ot. @a2&aljuje joj se rije'ima= <$pamti /na= ono %to si ti za mene u'inila nikad ne'u zabora&iti. ; upamti da sam te &oljela i da 'u te u&ijek &oljeti kao najboljeg prijatelja.< *oli kasnije i pot&rduje te rije'i jer ona 'e jedina posje'i&ati /nu nakon %to je s&i izba'e iz dru%t&a. !asnije &eza izme u /ne i .ti&e postaje pono&o kr2ka= .pona %to ju je /na napra&ila pokazala se kr2kom, te je porodi'na sloga opet napukla na onom istom mjestu. 1i'eg odredenog nije bilo, ali .tjepana /rkadji'a goto&o nikad nije bilo, a slutnje o ne&jeri postojano su mu'ile *oli, i ona i2 je sad odgonila od sebe boje'i se prozi&ljeni2 muka ljubomore. Pr&a pro&ala ljubomore, jedanput prozi&ljena, &i%e se nije mogla poja&iti, pa 'ak ni otkri'e ne&jere ne bi &i%e moglo na nju onako djelo&ati kao pr&i put. "ak&a bi je otkri'a sada samo li%ila njeni2 porodi'ni2 na&ika, te je dopu%tala da je &ara preziru'i zbog te slabosti njega, a ponaj&i%e sebe. <.ti&a je bio u&ijek &eseljak, osoba puna %arma, ali i ne&jere. 7oli dobru gozbu i pi'e, muziku, zaba&u, ali ipretjerano budi zanimanje za zene. .&i &ole .ti&u u dru%t&u jer u&ijek podize atmos(eru, i izazi&e smije2. 8n nikada nije namjera&ao niti moze biti &jeran *oli, zeni koja ga uistinu &oli. 1o, ne moze si pomo'i ) jednosta&no je taka&. .ti&a ima jo% jednu lo%u osobinu, a to je ko'kanje. Godinama je zi&io <na &isokoj nozi < i tako potro%io s&oj no&a', a sada po'inje uzimati i no&a' od *oli, no&a' koji joj je naslijedila, za ispla'i&anje s&oji2 ko'karski2 dugo&a. 1o bez obzira na s&e, *oli .ti&u u&ijek &oli, a i .ti&a &oli nju.

1a /nu !arenjinu< mozemo posta&iti &i%e teza, no &jerojatno je naj&aznija ona koja uklju'uje lik /ne !arenjine, odnosno pitanje= da li je /na !arenjina bila dobra zenaA

8dgo&or bi bio jednosta&an, nara&no da nije, i time bi o&a teza jednosta&no bila negati&na, no to je &rlo plitka i nepromi%ljena osuda. /na !arenjina je zena &rlo snazni2 strasti, no te strasti su zarobljene u ku'i !arenjina, i /ni ne preostaje ni%ta drugo nego potraga za oslobadanjem te zarobljene osobe. 8na u po'etku odbija 7ronskog i ne zeli imati &ezu s njim, no upornost 7ronskog, a i ta /nina zelja za oslobadanjem tjeraju je na preljub. "im 'inom ona se oslobada i postaje s&e ono %to s dosadnim i pred&idlji&im !arenjinom nije mogla biti. 1o, zbog pretjerane ljuba&i i nera'ionalnog razmi%ljanja /na polako gubi kontrolu nad s&ojim osje'ajima, i nekad mirna i u&ijek stabilna /na, postaje sada &rlo 2isteri'na, posesi&na i sumnji'a&a osoba. "o je do&odi i do samoubojst&a. Ja mislim da je !arenjin gla&ni kri&a' s&emu %to se dogodilo. /na i !arenjin &jen'ali su se ne iz ljuba&i &e' zato %to je tako bilo uredeno. Ii&ot s !arenjinom dosadan je i /na nije imala %to drugo u'initi nego osloboditi s&oj pra&i karakter, s&oju osobnost, strast i ljuba&. 8&a teza a(irmati&na je, jer mislim da problem nije u /ni, nego u !arenjinu. !arenjin je taj koji nije bio dobar muz 4pred&idlji&, dosadan, neromanti'an, u&ijek zaposlen, &rijeme je no&a'< mu je &jerojatno gla&ni moto6. 1e'emo smatrati </nu !arenjinu< umjetni'kim djelom? smatrat 'emo je dijelom zi&ota. *io zi&ota i je. "olstoj je uspio opisati su&remeni zi&ot i ljude koji su nam bliski na jedan &rlo jednosta&an na'in. 1jego&i liko&i isti su kao i ljudi koje susre'emo s&aki dan u zi&otu, i zato je njego&o djelo tako jednosta&no i dostupno s&ima. 8n je s&aki lik u djelu okarakterizirao na s&e mogu'e na'ine ) psi2olo%ki, moralni, estetski, so'ijalni... i time i2 u'inio s&akim za sebe &rlo posebnim, i u nama time budi na%e &lastito rasudi&anje ) tko je dobar, tko je lo%. 8bi'no smo se u&ijek susretali s liko&ima koji su sigurno ili negati&ni ili poziti&ni, ali o&aj puta s&i se 'ine poziti&nim u po'etku, no kasnije s&aki 'itatelj dobija s&oju sliku o pojedinom liku. +islim da je "olstoj pr&i pra&i pisa' koji je otkrio realizam i upotrijebio &rijeme kao gla&ni (aktor radnje. "olstoje&o remek)djelo dio je zi&ota, kako njego&oga tako i na%ega. "olstoj je iz&anredno znao opisati psi2olo%ke osobine s&oji2 liko&a i 'itaju'i djelo moze se &idjeti istina o ljudskoj nara&i, o tome kak&i ljudi zaista jesu, a tim iskust&om mislim da mozemo bolje razumjeti ljude sa sli'nom sudbinom kao na primjer /na, 5e&in, 7ronski i drugi. !ona'an zaklju'ak je samo d&ije rije'i= remek)djelo.

Liko!i:

/na !arenjina je #ena /lekseja, majka .erjo#e i elegantna dama. 1o ipak njezin izgled ne upuuje ni na jedno od toga troje. 1jezina smirenost i jednosta&nost skri&a s&jet unutarnji2 sukoba. $ jednom trenutku osjea strasnu ljuba& u drugom trenutku mrzi mu#a. Raspeta je izmeu pokazi&anja ljuba&i prema 7ronskom i spa%a&anju s&oje budunosti sa s&ojim detetom, s&ojim glasom u dru%t&u, s&ojom &ezom s mu#em0 ; kako god poku%a re%iti s&oje proibleme u&jek se nae na is2odi%tu, s puno ambi&alentni2 'ilje&a i s&e manje &remena i &olje da pra&ilno i mudro odlui. $ skladu s tim i njezine emo'ije i pona%anje, mjenjaju posta&e, kao %to se kulise mjenjaju u kak&om kazali%tu izmeu ino&a.

/leksej 7ronski je sin gro(a !irila 7ronskog, sjajan primjerak mlade genera'ije petrogradske aristokra'ije. 8brazo&an je i pametan, a pona%a se grubo i rasipno, trei za de&ojkama, koje je 'ilj za&esti a ne &oljeti, &oli pro&ode jer ga zaba&ljaju i ne #eli pri2&atiti odgo&ornost. /na po pr&i put u njego&u #i&otu znai 'ilj, pr&u st&arnu ljuba&, i zato ga

injeni'a da je s&e to osta&io zbog /ne i isto tako njezina s&e &ea 2ladnoa potiskuje u depresije i u rezigna'iju.

5e&in je su%ta suprotnost 7ronskom i ima sas&im drugaiju #i&otnu (ilozo(iju. 8n se u potpunosti pos&euje s&ojim emo'ijama i ini i2 dugotrajnim, a ne pri2&aa kratkotrajne u#itke. Lestit je stidlji&, ne pona%a se kao snob, a ipak je &rsta osoba. 1akon pr&og !itinog odbijanja po&lai se na selo u sebe, da prikupi snagu. $ prin'ipu je on dobar o&jek i dobar mu# i brine se za s&oju okolinu, te je na neko nain olienje "olstoja.

!iti je 5e&ino&a #ena, olienje dra#esne de&oji'e, koketne nai&ke, koja je u st&ari &i%e dete nego #ena. Poraz u 7ronskom prima jako te%ko, ali prebolje&a i odrasta u pra&u #enu, kaja s2&aa pra&e #i&otne &rednosti. "olstoje&i liko&i su kompleksni i neretko te%ki. !omuni'iraju putem monologa i dijaloga u kojim su skri&ene s&e ozbiljne misli &elikog pis'a.

"jes#o i !reme ra$nje: Rusija oko 18FD. godine.

U osnovnoj temi i fabuli roman analizira problem braka i obiteljskog ivota. U knjizi je paralelno obraeno i pitanje iz ekonomskih i drutvenih odnosa u Rusiji u Tolstojevo vrijeme. Njegova razmiljanja iskazana su kroz lik Levina kod kojega moemo uo iti velike sli nosti sa pis!em. "roz Levinov lik Tolstoj je prenio svoja iskustva iz podru ja ekonomije# svoju ljubav i vjeru# dogaaje oko roenja svojga djeteta kao i unutranji ivot i polemike# muke svoje savjesti# razmiljanja o smislu ivota i zada!ima pojedina!a# svoju potpuno izraenu borbu za dobro. $nogi smatraju upravo Levina glavnim likom romana jer je uvelike zasjenio osnovnu temu romana i najbitniji problem izraen kroz %nin lik & preljub. U djelu se isprepli'u tri braka & (tjepan %rkadji )blonski *(tiva+ sa svojom enom ,arjom %leksandrovnom *,oli+- Levin sa "iti *mlaom ,olinom sestrom+ i %na *(tjepanova sestra+ te njezin nesretni brak sa %leksejem %leksandrovi em i njena ljubav prema %lekseju "irilovi u .ronskome. Najvie osuivan je upravo %nin lik zbog njene nemoralnosti i potkraj sretnog braka "iti i Levina jo vie njena nevjera dolazi do izraaja. /ini se kao da idili ni osje'aji izmeu "iti i Levina slue samo da bi se poja ala osuda %nine pogubne strasti. (am %nin lik u po etku stvaranja romana trebao je biti prikazan kao potpuno negativan. )na je trebala biti ena bludni!a koja !ini no uiva u boli koju zadaje drugima. $eutim# Tolstoj je odustao od takve kon!ep!ije i izabrao pametnu# obrazovanu# lijepu i vrlo nesretnu enu ija je jedina elja u ivotu bila ostvariti potpunu ljubav i # ne ostvarivi je# odlu i skon ati ivot.

0o Tolstojevu shva'anju# brak je najprirodniji i najzdraviji !ilj mukar!a i ene i ugroavanje ovog oblika ljudske zajedni!e istovremeno zna i i ugroavanje najljudskijih i najplemenitijih tenji. 1bog takvog miljenja za Tolstoja se kae da nikada nije bio dublji psihoanaliti ar *kao kroz %nin lik+ i do samoga kraja ne saznajemo pi evo izjanjenje & da li on optuuje njen postupak ili ga brani. To pitanje svatko moe postaviti za sebe# ali vjerojatno ima dva odgovora. Toliko je kriva# a ta njezina krivnja osobito dolazhi do izraaja u sredini u kojoj se kre'u visoke peterzburke li nosti koje obalatno osuuju njezin postupak i opredjeljuju se uglavnom protiv nje. U tom smislu i njezin postupak je djelomi no opravdan jer je svoja nedjela u inila potaknuta ljubavlju koju nikada do tada nije osjetila# a koja je potreba svakog ovjeka. 2 3)ni kau4 religiozan# karakteran# poten# pametan ovjek# ali oni ne vide ono to sam ja vidjela. )ni ne znaju kako je on osam godina guio moj ivot# guio u meni sve to je bilo ivo# da on ni jednom nije pomislio na to da sam ja iva ena kojoj je potrebna ljubav. 5 %na je opisana kao uzvieno tragi an lik od krvi i mesa u ijoj tragediji nemali dio krivnje snosi aristokratska sredina u kojoj ive ona i njezin ljubavnik. Ta sredina ih gui i osuuje# osobito nju kao pripadni!u ljepeg spola kojoj je mjesto doma# uz mua i dje!u. Njoj se ne moe oprostiti i opravdati je# tim vie to & iako nije prva ena koja je pronala svoju ljubav u drugome mukar!u a ne u muu & ona# prije svih ostalih to javno priznaje i pokazuje jer ne moe ivjeti u laima u kojima !ijelo drutvo ivi. 6avno naputa mua i vlastito dijete *to i sama sebi predba!uje+ jer je potpuno zaslijepljena trenutnom sre'om koja joj je pruena. 36a sam loa ena# ja sam propala ena5# razmiljala je 3ali ja ne volim la# ne trpim la# a njegova *mueva+ hrana jeste la. )n sve zna# sve vidi# ta li on osje'a ako moe da govori tako mirno7 ,a ubije mene# da ubije .ronskog & ja bih ga !ijenila. %li ne# njemu treba la i pristojnost.5 )na tako razmilja u sebi jer osuuje tipi no ponaanje gdje je najbitniji ugled i dostojanstvo i kad neto izmakne grani!ama# ponaa se kao da se nita nije desilo. Nju strae li!emjerje i dvoli nost jer ona je u potrazi za istom sre'om iako je svjesna da je ne'e na'i i da 'e svugdje biti osuivana i dalje se ne odri e ljubavi sve dok ljubav ima smisla u njezinim o ima2 3/inilo joj se da 'e njen poloaj sada nesumnjivo zauvijek rijeiti. Taj novi poloaj moe biti i lo ali 'e biti odreen# u njemu ne'e biti nejasno'a i lai.5 %na je u pogledima ostalih ena izazvala i ljubomoru i samo su ekale znak da je mogu javno osuditi jer je %nina pojava bila primje'ivana gdje god se pojavljivala. 3.e'ina mladih ena to su %ni zavidjele i kojima je ve' davno dodijalo to to je zovu pravedni!om# radovale su se tome to su pretpostavljale i samo su ekale

potvrdu suprotnog drutvenog miljenja pa da se na nju okome svom teinom svoga prezira.5 %na je# za razliku od slobodoumnih ena koje svjesno ba!aju izazov drutvu i moralnim shva'anjima svoje klase# samo eljela malo ljubavi# eljela voljeti i biti sretna zato to je to najprirodnija elja svakog pojedin!a i upravo je tu elju Tolstoj naglasio kao osnovi!u romana. 0ravo pitanje vezano uz %nin lik nije pitanje moralnosti ili amoralnosti njenog ina# ve' zato ona# usprkos svemu# ne ostvaruje svoju osobnu sre'u kojoj je sve podredila i koja je njezin jedini i pravi ivotni !ilj. /ak je i ljubav prema djetetu bila zasjenjena od jake elje za osobnom sre'om. 3(erjoa7 & sjeti se ona & 6a sam takoer mislila da ga volim i topila se nad svojom njeno'u. % ivjela sam bez njega# zamijenila ga drugom ljubavi i nisam se alila na tu promjenu dok me ta ljubav zadovoljavala.5 ,obar dio razloga za ono to se kona no zbilo *tj. do %ninog samoubojstva+ lei i u samoj njenoj li nosti. (ama 'e u jednom trenutku re'i da se boji one druge %ne u sebi# pa je Tolstoj govorio o 3zlom duhu nastanjenom u njenom sr!u.5 U trenutke njene prolazne bolesti govori %lekseju %leksandrovi u4 2 38vo ta sam htjela da kaem. Nemoj mi se uditi. 6a sam ona ista. %li u meni postoji druga# ja se nje bojim & ona je zavoljela njega i ja sam htjela da te mrzim# ali nisam mogla da zaboravim onu koja je bila ranije. 6a nisam ta. (ad sam ja ona prava# ja sva. 6a sad umirem2# ali to 'e se brzo svriti. (amo jedno mi je potrebno4 oprosti mi2 Ne# ti ne moe oprostiti9 6a znam da se to ne moe oprostiti9 Ne# ne# idi# ti si isuvie dobar & jednom rukom drala je njegovu ruku# a drugom ga gurala od sebe.5 U toj njenoj slabosti uviamo da je njoj ipak ao takvog slijeda dogaaja i da priznaje da ga je voljela *ali kao mua# ne kao ovjeka+ i da u njoj postoji i druga %na koja je zavoljela .ronskoga# a nije bila zadovoljna u muevom zagrljaju. Trai od mua oprost ali je svjesna da je unitila njegov ivot i da previe trai. Ta druga %na razara njezinu li nost i raa se pod pritiskom mnogobrojnih okolnosti uglavnom objektivnih# drutvenih# a koje su uvjetovale %nin preobraaj velike ljubavi prema .ronskome u jo ve'u mrnju prema njemu. 3: ;ta ja mogu htjeti7 6a mogu htjeti samo to da me vi ne napustite kao to mislite & re e %na shvativi ono to on nije dorekao. & %li ja to ne'u# to je sporedno. 6a ho'u ljubav# a nje nema. 1na i & sve je svreno93

)na postaje nezadovoljna ljubavlju .ronskoga ali je svjesna da ga opsesivno voli pa pomilja na samoubojstvo da bi dokazala svoju veliku ljubav i kaznila ga. 31ato nisam umrla75 & sjeti se svojih tadanjih rije i i svog tadanjeg osje'aja. < ona odjednom shvati ono to joj je bilo na dui. 6este# to je bila ta misao koja je sama sve rjeavala. 3,a# umrijeti95 < stid i bruka %lekseja %leksandrovi a# i (erjoa i moj strani stid & sve se spaava smr'u. Umrijeti & i on 'e se pokajati# bi'e me ao# volje'e# pati'e zbog mene.5 2< smrt# kao jedinstveno sredstvo kojim 'e obnoviti u njegovom sr!u ljubav prema njoj # kazniti ga i pobijediti u ovoj borbi koju je vodio s njim zli duh to se nastanio u njenom sr!u. =ilo je potrebno samo jedno & kazniti ga.5 1a %nu je ljubav sinonim ivota# i to ljubav prema mukar!u. "ada je ta ljubav prestala# ona istovremeno gubi i razloge za ivot i odlu uje ga samoini!ijativno prekinuti skokom pod jure'u lokomotivu. 3$oja ljubav postaje sve stranija i samoljubivija# a njegova se sve vie gasi i eto zbog ega se razilazimo5# nastavljala je da razmilja. 3< tu pomo'i nema. 1a mene je sve samo u njemu i ja zahtjevam da mi se on sve vie i vie predaje. % on sve vie i vie ho'e da ode od mene. Upravo# mi smo ili u susret jedno drugome sve do nae veze# a onda se nezadrivo razilazimo na razne strane. To me ne moe promijeniti. )n mi kae da sam besmisleno ljubomorna# i ja sam sebi govorila da sam besmisleno ljubomorna# ali to nije istina. 6a nisam ljubomorna# ja sam nezadovoljna. %li2 5)na otvori usta i premjesti se u kolima od uzbuenja izazvanog milju koja joj se odjednom javila 3"ad bih ja mogla da budem bilo to drugo osim ljubavni!e koja strastveno voli njegove njenosti# ali ja ne mogu i ne'u da budem nita drugo. < ja tom eljom izazivam u njemu odvratnost# a on u meni zlobu# i to ne moe biti druga ije. "ao da ja ne znam da me on ne'e po eti obmanjivati# da on ne ra una sa (orokinom# da nije zaljubljen u "iti# da me ne'e prevariti7 (ve ja to znam# ali mi od toga nije nita lake. %ko on# ne vole'i me# po dunosti bude dobar# njean prema meni a ne bude onog ta ja ho'u & to je onda ak hiljadu puta gore od mrnje9 To je pakao9 % to i jest ovo. )n me ve' dugo ne voli. % gdje zavrava ljubav# tamo po inje mrnja.5 Tako %nu vie ni ne doivljavamo kao greni!u ve' kao pojam nesretne ene koja pada pod udarom mnogih za njih nepredvidivih# vanjskih i unutarnjih kretanja. Njen slom je ujedno i rezultat jednog vanjskog# lanog morala koji gui prave ljudske nagone i elje# ali je %na i sama dio tog moralnog shva'anja jer i sama pripada toj zajedni!i. )na duhovno pripada istom aristokratskom krugu kao i

zavodnik .ronski i njen povrni i moralno neodgovorni brat (tiva )blonski. (ama ,oli uo ava u jednom trenutku sli nosti izmeu %ne i njenog brata (tjepana ijim nevjerstvom i po inje knjiga ali u sasvim druga ijem okruenju. Njegovo nevjerstvo ostaje unutar obitelji i prikazano je kao sasvim nevano ali je optuivano od uzornih mueva poput Levina i %lekseja %leksandrovi a. 0ojam idealnog braka u knjizi predstavlja brak "iti i Levina. "iti se u po etku bori izmeu osje'aja prema .ronskome i Levinu ali budu'i da ju je .ronski iznevjerio# tj. zaljubio se u %nu# u po etku bolno tuguje. Uspijeva ga preboliti i otkriva svoje osje'aje prema Levinu kojem pokuava postati uzorna ena# a ubrzo i majka. "roz Levinov lik prolazi druga fabula knjige koja je okrenuta ekonomskim pitanjima i pitanjima drutvenih odnosa tada u Rusiji. Lik Levina je prikazan kao osje'ajan# dobar# filozofski lik koji se bori sam sa sobom i pitanjima o njegovu postanku i podrijetlu. "roz njegove monologe moemo vidjeti da se osje'a kriv to pripada viem staleu i da se mu i pitanjima zato je ba on odreen. 3;to sam ja7 < gdje sam to ja7 < zato sam ja ovdje7 1ato se ovo radi7 1ato ja ovdje stojim i tjeram ih da rade7 1ato se svi oni trude i nastoje da predamnom pokau svoju marljivost5. <stodobno se osje'a kriv zbog toga i utjehe pronalazi u sljede'oj spoznaji4 36a nita nisam otkrio. (amo sam spoznao ono to ja znam. (hvatio sam onu silu to mi je ne u prolosti dala ivot nego mi i sad daje ivot. )slobodio sam se obmane# upoznao sam gospodara.5 0ronalazi odgovore svoje dobrote i grinje savjesti u ljubavi4 2 3Razan je otkrio borbu za opstanak i zakon koji zahtjeva da tla i sviju koji smetaju zadovoljenju tvojih elja. To je zaklju ak razuma. % ljubav prema drugome razum nije mogao otkriti zato to je to nerazumno.5

<z Tolstojeve biografije moemo doznati i da sam Tolstoj bjei na selo i da pokazuje veliki interes za moralno:eti ke probleme i analizu ljudskih postupaka i odnosa. >?@A. zapada u krizu te izlaz nalazi u selja kom ivotu. < sam lik Levin duevni mir pronalazi tek na selu koje je za njega mjesto ivota# tj. radosti# patnje# nada. Levin se poistovje'uje sa svojim selja!ima i eli im pripadati# zavidi njihovoj slozi# jednostavnosti i smislu ivota# zajedni!i. /ak i sam razmilja kako da promijeni svoj na in ivota. 3(ve to je pomislio i osje'ao dijelilo se u tri zasebna toka misli. 0rvo & to je bilo odri!anje od svog starog na ina ivota# od svojih nepotrebnih znanja i svoga nepotrebnog obrazovanja. To mu je odri!anje pri injavalo nasladu i bilo mu lagano i jednostavno. ,ruge misli i predstave ti!ale su se tog ivota kojim je on sada elio da ivi. 6ednostavnost# istotu# zakonitost toga ivota on je osje'ao jasno i bio je ubjeen da 'e u njemu na'i to zadovoljstvo# spokoj i dostojanstvo# ije je odsustvo tako bolno osje'ao. %li tre'i lana! misli vrtio se oko pitanja kako da izvede taj prijelaz sa starog na novi ivot. < tu mu nita nije bilo jasno. 3<mati enu7 <mati posao i osje'ati da je posao neophodan7 "upiti zemlju7 Uklju iti se u drutvo7 )eniti se seljankom7 0a kako da to izvedem75 opet se pitao i odgovor nije nalazio. & 0a ipak#nisam svu no' spavao i ne mogu sebi dati jasan odgovor & re e on u sebi. & "asnije 'u razjasniti. 6edno je sigurno# da je ova no' rijeila moju sudbinu. (va moja prijanja matanja o porodi nom ivotu su glupost# neto drugo & re e u sebi. (ve je to mnogo jednostavnije i lake25 3"ako je lijepo95 pomisli gledaju'i udnu sedefastu koljku od bijelih jaganja!a & obla i'a to se bijae zaustavila nad njegovom glavom na sredini neba. 3"ako je sve prekrasno ove prekrasne no'i9 < kad je uspjela da se stvori ova koljka7 Nedavno sa gledao u nebo i na njemu ni eg nije bilo osim dvije bijele pruge. ,a# eto tako neprimjetno su se promijenili i moji pogledi na ivot95 )n krene sa livade i poe irokim putem prema selu. 1apuhnuo je vjetri' i postalo je sivo i mra no. Naiao je trenutak ve'eg mraka koji prethodi svitanju# prvoj pobjedi svjetlosti nad temom. 3,rhte'i od hladno'e# Levin je brzo kora ao gledaju'i u zemlju. 3;ta je ono7 Neko ide7 & pomisli kad se prepade i podie glavu. Na etrdesetak koraka od njega# njemu u susret# irokim krivudavim putem kojim je on iao dolazila su kola# sa prtljagom# koja su vukla etiri konja. "onji na rudi navaljivali su na rudu izbjegavaju'i kolovoz# ali vjeti ko ija# koji je po bo i!e sjedio na sjeditu# upravljao rudu po kolovozu tako da su to kovi jurili po ravnom dijelu puta. U uglu ko ije drijemala je stari!a# a uz prozor# o igledno tek probudivi se# sjedila je mlada djevojka dre'i objema rukama trake sa bijele kapi!e. .edra a zamiljena# sva ispunjena tananim i sloenim unutranjim ivotom# tuim Levinu# ona je kroz njega gledala zoru kako rudi.

< u trenutku kad je to privienje ve' i ezavalo# iskrene o i ga pogledae. )na ga je prepoznala i radosno uenje ozari joj li!e. Nije se mogao prevariti. samo jedne takve o i postojale su na svijetu. (amo jedno takvo bi'e na svijetu bilo je sposobno da za njega usredoto i svu svjetlost i smisao ivota. To je bila ona. To je bila "iti. (hvatio je da ona putuje sa eljezni ke stani!e u 6erguavo. < sve ono to je uznemiravalo Levina ove besane no'i# sva ona rjeenja kojih se prihvatao# sve je to odjednom i ezlo. )n se sa odvratno'u sjeti svoje elje da se oeni seljankom. (amo tamo# u toj ko iji to se bila udaljavala proavi na drugu stranu puta# samo tamo je bila mogu'nost rjeenja zagonetke njegovog ivota# to ga je u posljednje vrijeme tako mu no optere'ivala. 2 3Ne & re e on u sebi & ma koliko da je dobar taj jednostavni trudbeni ki ivot# ja mu se vie ne mogu svetiti. 6a volim nju.5 )djednom Levin shvati gdje pripada i ta uistinu eli i sve ostalo postaje nebitno. Levin je oduvijek znao da treba pripadati porodi!i ; erba!ki i to si je jasno za!rtao. 0rije su mu se sviale "itine starije sestre ,oli i Natali# a kad je "iti stasala# shvatio je to eli. "iti je znala za njegove skrivene simpatije# ali njena preokupa!ija bio je grof .ronski od kojeg je o ekivala pronju. )pis .ronskog4 2 3.ronski nikad nije znao za porodi ni ivot. Njegova je majka u mladosti bila blistava svjetska ena i dok je jo bila s muem# a naro ito poslije njega# imala je veliki broj 3romana5 poznatih itavom drutvu. )!a skoro nije ni pamtio i bio je odgajan u 0aevskom korpusu. <zlaze'i kao blistav i mlad ofi!ir iz kole# odmah je uletio u drutvo bogatih petrogradskih ofi!ira. $ada je i on rijetko izlazio u petrogradsko drutvo# sva njegova ljubavna interesiranja bila su van tog svijeta2 2 Na balovima je plesao prvenstveno s "iti i odlazio kod njih ku'i. Bovorio je s njom o stvarima o kojima se obi no u drutvu govori# svakojake besmisli!e# ali besmisli!e kojim je on i nesvjesno davao za nju o iti smisao. =ez obzira to joj nije govorio nita to ne bi mogao re'i pred svima# osje'ao je da ona postaje sve vie zavisna od njega i to je to vie osje'ao# bilo mu je sve prijatnije a njegovi osje'aji prema njoj bili su sve njeniji. )n nije znao da na in njegovog odnosa prema "iti ima svoje ime# da je to zavoenje djevojke bez namjere da je eni i da je to zavoenje jedan od nunih postupaka uobi ajenih meu sjajnim mladi'ima kao to je on. /inilo mu se da je on prvi otkrio to zadovoljstvo i uivao je u svom otkri'u. Njemu se enidba nikad nije inila kao mogu'nost. Ne samo da nije volio porodi ni ivot ve' mu se u porodi!i stanovita sama kog svijeta u kom je ivio# inilo da ima u ulozi mua# neto njemu strano i neprijatno i vie od svega smijeno.5 "iti je odbila Levinove ozbiljne namjere da je eni i osnuje s njome obitelj jer je bila zanesena .ronskim. $eutim# dolazak %ne je sve pobrkao.

<zmeu .ronskog i %ne odmah se pojavila neka uzajamna privla nost koju su svi osjetili# a naro ito "iti koja je bila s .ronskime duboko razo arana. (hvativi njegovu neozbiljnost i zaluenost %nom koja se pojavila u njemu u kratkom vremenu# "iti pada u duboku depresiju i bolest. "iti usporeuje odnose prema .ronskome i Levinu4 2 3Njegova ljubav prema njoj# u koju je bila sigurna# izgledala joj je laskava i radosna. =ilo joj je lako sje'ati se Levina. U sje'anjima na .ronskog# naprotiv# mijealo se neto nelagodno# iako je on bio svjetski i skladan ovjek. "ao da je to bilo neto fal & ne u njemu# on je bio tako jednostavan i mio & ve' u njoj samoj# dok se s Levinom osje'ala savreno jednostavnom i jasnom. %li zato# kad bi razmiljala o budu'nosti s .ronskim# pred njom je iskrsavala blistava i sre'na perspektiva. =udu'nost s Levinom inila joj se maglovitom.5 Levin sa svojih CD:tak godina je navikao na samo'u# ali nije ju prihva'ao. < dalje mu je osnovni !ilj osnovati obitelj# ali se potpuno gubi u tim mislima jer je svjesan da jo uvijek voli "iti. (am sebe smatra savrenim za obiteljski ivot. (mije se tuim bra nim problemima i osuuje njihovo povrno shva'anje braka jer ih ne smatra dovoljno zrelima za tako svetu obavezu kao to je brak. Uvjeren je da bi njegov porodi ni ivot bio druga iji od ostalih. %li s vremenom# kada mu se elja ostvari# shva'a da je lako skrenuti i da neshva'anje bra nog druga nije nita neobi no# ve' naprotiv# da su razilaenja miljenja i razli iti pogledi na iste stvari uobi ajeni. 2 3,ogaalo se da se kao neoenjen# gledaju'i tui bra ni ivot# sitne brige# svae# ljubomora# samoprezrivo osmjehivao u dui. U njegovom budu'em bra nom ivotu# po njegovom uvjerenju# ne samo da nije moglo da bude nita sli no ve' mu se inilo da i sve vanjske forme moraju u svemu da se savreno razlikuju od ivota drugih. < odjednom ne samo da njegov ivot sa enom nije potekao na poseban na in ve' je bio sa injen od onih najnitavnijih sitni!a koje je on ranije toliko prezirao# a koje su sad# protiv njegove volje# dobijale neobi an i nepore!iv zna aj. < Levin je vidio da sreivanje svih tih sitni!a nije onako lako kako se njemu ranije inilo.5 Naposljetku# tok dogaaja se tako odvijao da su se Levin i "iti napokon zaru ili i "iti odlu uje svu svoju ljubav unijeti u taj brak s Levinom. Ubrzo slijedi vjen anje# odlazak na selo i "itina trudno'a. 3Ljubav prema eni on ne samo da nije mogao zamisliti bez braka# ve' je prvo zamiljao porodi!u# pa tek onda enu koja mu je podarila porodi!u. Njegova shva'anja enidbe zato i nisu li ila na shva'anja ve'ine njegovih poznanika za koje je enidba bila jedno od mnogih ivotnih patnji. 1a Levina je to glavno pitanje u ivotu od kog je ovisila sva njegova sre'a.5

Levin i "iti uspijevaju prevladati sve sitne nesuglasi!e i nastavljaju spokojno i idili no ivjeti na selu. U toku romana upli'e se jo jedna ljubav koja nije niti u jednom pogledu sretna. To je ljubav (tive i ,oli. U romanu imamo tri razli ita braka i tri razli ita shva'anja bra nih obveza i rjeavanja problema. ,aleko najidealniji je brak "iti i Levina# ali moramo uzeti u obzir da je njihov brak tek na po etku# tj. itaju'i# pratimo njihove zaruke# vjen anje i po etak bra nog ivota. Upoznaju'i likove# moemo naslutiti da 'e njihov brak potrajati# tj. najvjerojatnije 'e se zadrati na tom nivou potovanja i ljubavi. =rak %ne i njenog mua %lekseja %leksandrovi a pratimo kao neku vrstu obveze koja je nastala iz obostrane koristi# ali i koja je savreno funk!ionirala dok se nije pojavio .ronski sa svojom ljubavlju koju %na prihva'a. Ta ljubav zavrava tragi no# ali od samog po etka moemo naslutiti njen kraj jer vidimo da njihova ljubav nema nikakve perspektive# tim vie# i zbog okruenja u kojem je nastala. Tre'i brak# najsporedniji je brak ,oli i (tjepana koji nam moe posluiti kao putokaz kroz drutvo i neka tipi no nezrela *muka+ shva'anja braka i obveza te leerno pronalaenje rjeenja tj. izlaz iz naizgled nemogu'e situa!ije. (tiva je prikazan kao prili no povran# potpuno nezreo lik koji sve prihva'a dosta jednostavno# bez ve'ih komplika!ija i ulazi u razne situa!ije# ne misle'i na posljedi!e. .lastitu enu shva'a isklju ivo kao majku njegove dje!e dok ljepotu# drai i ostalo pronalazi u drugim enama. )dvaja ta dva ivota i dva pogleda# shva'anja ene# i uop'e se ne krivi zbog toga. 3(tjepan je bio pravedan u odnosu prema samome sebi. )n sebe nije mogao obmanjivati i uvjeravati se da se kaje za svoje postupke. )n se sada nije mogao kajati za ono za to se kajao nekada# prije est godina# kad je prvi put prevario enu. )n se nije mogao kajati zato to on# EC:godinjak# lijep i zaljubljiv ovjek# nije bio zaljubljen u enu# majku petero ive i dvoje umrle dje!e# samo godinu mlau od njega. )n se kajao jedino zato to to nije znao bolje sakriti od ene. %li# on je osje'ao svu teinu poloaja i alio je enu# dje!u i sebe samoga. $oda bi on i umio svoje grijehe sakriti bolje od ene da je mogao o ekivati da 'e ta vijest na nju tako djelovati. 6asno je da on o tome pitanju nikada nije razmiljao# ali# nekako maglovito# njemu se pri injavalo da ena odavno naslu'uje da joj on nije vjeran# ali da na to gleda kroz prste. Njemu se ak inilo da je ona# izmorena# ostarjela# ve' nelijepa i ni po emu zanimljiva ena# jednostavna# jedino dobra majka porodi!e# po osje'anju pravednosti duna da bude ponizna. 0okazati 'e se sasvim suprotno.5 1bog te njegove neozbiljnosti pati jedino ,oli# njegova ena# ali moemo primijetiti da su oni i uli u brak djelomi no kao stran!i. ,oli je razo arana kada uvia tu drugu muevu stranu za koju prije nije niti znala# ali odlu uje spasiti brak i oprata mu. U tome je uvelike pridonijela %na# njegova sestra# koja pokuava ,oli pojasniti brata i njegove postupke i razloge. ,ijalog %ne i ,oli4

3: 6este# ja njega znam. 6a ga bez alosti nisam mogla gledati. $i ga obje znamo. )n je dobar# ali gord# a sad je tako ponien. )snovno# to je mene dirnulo *i tu je %na pogodila glavno to je moglo ganuti ,oli+ & njega mu e dvije stvari4 to to ga je stid pred dje!om# i to to je vole'i te2 da# da# vole'i te vie od svega na svijetu nanio tebi bol# ubio te. 3Ne# ne ona ne'e oprostiti5# stalno govori on. ,a# ja shva'am da je njegov poloaj uasan- kriv!u je gore nego nevinom & re e ona & ako on osje'a da od njegove krivi!e dolazi sva nesre'a. %li kako da oprostim# kako da opet budem njegova ena poslije nje7 $oj ivot s njim bit 'e mu enje ba zato to sam ga voljela# kako samo voljela# to i sad volim svoju nekadanju ljubav prema njemu2 6edno 'u ti re'i & po e %na & ja sam njegova sestra i znam njegov karakter# tu sposobnost da sve# sve zaboravi# sposobnost za potpun zanos# ali zato i za potpuno kajanje. )n sad ne vjeruje# ne shva'a kako je mogao u initi to to je u inio. 2 (amo# ,oli# dui!e# ja u potpunosti shva'am tvoje stradanje# samo jedno ja neznam4 ja ne znam 2ne znam# ukoliko u tvojoj dui jo ima ljubavi za njega. To ti zna & ukoliko ima# da bi se moglo oprostiti. %ko ima# onda oprosti9 26a poznajem svijet bolje od tebe. 1nam takve ljude kao to je (tiva i kako oni gledaju na to. Ti kae da jeon s njom razgovarao o tebi. Toga nije bilo. Takvi ljudi ine nevjerstva# ali doma'e ognjite i ena & to je za njih svetinja. Te su ene nekako u njihovim o ima prezrene i ne smetaju poroditi. )ni postavljaju nekakvu neprelaznu liniju izmeu toga i porodi!e. 6a to ne razumijem# ali to je tako.5 %na u potpunosti razumije ,olinu patnju# shva'a je i moli da oprosti njenom bratu. ,oli naposljetku oprata. 1a taj brak je tipi no to da je ljubavi u po etku bilo# ali s vremenom se i ona ugasila# a ostalo je jedino potovanje i dje!a kao rezultat tog braka. Razmiljaju'i# ,oli je shvatila da je najbolje rjeenje oprost# iako nikad vie ne'e biti isto- ali s vremenom se povjerenje moe potpuno nadograditi uz obostrani trud. ( druge strane# to je jedino rjeenje uz kojee je mogu'e sa uvati tu svetu zajedni!u i potedjeti dje!u. 0isa! nam prikazuje taj brak i radi uspordbe s %ninim nevjerstvom# koja ne bira sredstva da ostvari potpunu ljubav i sre'u. ,a nije bilo tog okruenja i takvih shva'anja# moda bi %nina sudbina i druga ije zavrila# ali %na je odabrala nemogu'e i zato platila svoju ljubav ivotom.

/1/ !/R,1J;1/

$ osno&noj temi i (abuli roman analizira problem braka i obiteljskog #i&ota. $ knjizi je paralelno obraeno i pitanje iz ekonomski2 i dru%t&eni2 odnosa u Rusiji u "olstoje&o &rijeme.

1jego&a razmi%ljanja iskazana su kroz lik 5e&ina u kojega mo#emo uoiti &eliki2 slinosti sa pis'em. !roz 5e&ino& lik "olstoj je prenio s&oja iskust&a iz podruja ekonomije, s&oju ljuba& i &jeru, dogaaje oko roenja s&ojga djeteta kao i unutra%nji #i&ot i polemike, muke s&oje sa&jesti, razmi%ljanja o smislu #i&ota i zada'ima pojedina'a, s&oju potpuno izra#enu borbu za dobro. +nogi smatraju upra&o 5e&ina gla&nim likom romana jer je u&elike zasjenio osno&nu temu romana i najbitniji problem izra#en kroz /nin lik) preljub. $ djelu se isprepliu tri braka) .tjepan /rkadji 8blonski 4.ti&a6 sa s&ojom #enom *arjom /leksandro&nom 4*oli6? 5e&in sa !iti 4mlaom *olinom sestrom6 i /na 4.tjepano&a sestra6 te njezin nesretni brak sa /leksejem /leksandro&iem i njena ljuba& prema /lekseju !irilo&iu 7ronskome. 1aj&i%e osui&an je upra&o /nin lik zbog njene nemoralnosti i potkraj sretnog braka !iti i 5e&ina jo% &i%e njena ne&jera dolazi do izra#aja. Lini se kao da idilini osjeaji izmeu !iti i 5e&ina slu#e samo da bi se pojaala osuda /nine pogubne strasti. .am /nin lik u poetku st&aranja romana trebao je biti prikazan kao potpuno negati&an. 8na je trebala biti #ena bludni'a koja 'inino u#i&a u boli koju zadaje drugima. +eutim, "olstoj je odustao od tak&e kon'ep'ije i izabrao pametnu, obrazo&anu, lijepu i &rlo nesretnu #enu ija je jedina #elja u #i&otu bila ost&ariti potpunu ljuba& i , ne ost&ari&%i je, odlui skonati #i&ot. Po "olstoje&u s2&aanju, brak je najprirodniji i najzdra&iji 'ilj mu%kar'a i #ene i ugro#a&anje o&og oblika ljudske zajedni'e isto&remeno znai i ugro#a&anje najljudskiji2 i najplemenitiji2 te#nji. @bog tak&og mi%ljenja za "olstoja se ka#e da nikada nije bio dublji psi2oanalitiar 4kao kroz /nin lik6 i do samoga kraja ne saznajemo pi%e&o izja%njenje) da li on optu#uje njen postupak ili ga brani. "o pitanje s&atko mo#e posta&iti za sebe, ali &jerojatno ima d&a odgo&ora. "oliko je kri&a, a ta njezina kri&nja osobito dolaz2i do izra#aja u sredini u kojij se kreu &isoke peterzbur%ke linosti koje obalatno osuuju njezin postupak i opredjeljuju se ugla&nom proti& nje. $ tom smislu i njezin postupak je djelomino opra&dan jer je s&oja nedjela uinila potaknuta ljuba&lju koju nikada do tada nije osjetila, a koja je potreba s&akog o&jeka. 90 8ni ka#u= religiozan, karakteran, po%ten, pametan o&jek, ali oni ne &ide ono %to sam ja &idjela. 8ni ne znaju kako je on osam godina gu%io moj #i&ot, gu%io u meni s&e %to je bilo #i&o, da on ni jednom nije pomislio na to da sam ja #i&a #ena kojoj je potrebna ljuba&. : /na je opisana kao uz&i%eno tragian lik od kr&i i mesa u ijoj tragediji ne mali dio kri&nje snosi aristokratska sredina u kojij #i&e ona i njezin ljuba&nik. "a sredina i2 gu%i i osuuje, osobito nju kao pripadni'u ljep%eg spola kojoj je mjesto doma, uz mu#a i dje'u. 1joj se ne mo#e oprostiti i opra&dati je, tim &i%e %to) iako nije pr&a #ena koja je prona%la s&oju ljuba& u drugome mu%kar'u a ne u mu#u ) ona, prije s&iju ostali2 to ja&no priznaje i pokazuje jer ne mo#e #i&jeti u la#ima u kojima 'ijelo dru%t&o #i&i. Ja&no napu%ta mu#a i &lastito dijete 4 %to i sama predba'uje6 jer je potpuno zaslijepljena trenutnom sreom koja joj je pru#ena. 9 Ja sam lo%a #ena, ja sam propala #ena:, razmi%ljala je 9ali ja ne &olim la#, ne trpim la#, a njego&a 4mu#e&a6 2rana jeste la#. 8n s&e zna, s&e &idi, %ta li on osjea ako mo#e da go&ori tako mirnoA *a ubije mene, da ubije 7ronskog ) ja bi2 ga 'ijenila. /li ne, njemu treba la# i pristojnost.: 8na tako razmi%lja u sebi jer osuuje tipino pona%anje gdje je najbitniji ugled i dostojanst&o i kad ne%to izmakne grani'ama, pona%a se kao da se ni%ta nije desilo. 1ju stra%e li'emjerje i d&olinost jer ona je u potrazi za istom sreom iako je s&ijesna da je nee nai i

da e s&ugdje biti osui&ana i dalje se ne odrie ljuba&i s&e dok ljuba& ima smisla u njezinim oima0 9Linilo joj se da e njen polo#aj sada nesumnji&o zau&ijek rije%iti. "aj no&i polo#aj mo#e biti i lo% ali e biti odreen, u njemu nee biti nejasnoa i la#i.: /na je u pogledima ostali2 #ena izaz&ala i ljubomoru i samo su ekale znak da je mogu ja&no osuditi jer je /nina poja&a bila primjei&ana gdje god se poja&lji&ala. 9 7eina mladi2 #ena %to su /ni za&idjele i kojima je &e da&no dodijalo to %to je zo&u pra&edni'om, rado&ale su se tome %to su pretposta&ljale i samo su ekale pot&rdu suprotnog dru%t&enog mi%ljenja pa da se na nju okome s&om te#inom s&oga prezira.: /na je, za razliku od slobodoumni2 #ena koje s&jesno ba'aju izazo& dru%t&u i moralnim s2&aanjima s&oje klase, /na je samo #eljela malo ljuba&i, #eli &oljeti i biti sretna zato %to je to najprirodnija #elja s&akog pojedin'a u upra&o je tu #elju "olstoj naglasio kao osno&i'u romana. Pra&o pitanje &ezano uz /nin lik nije pitanje moralnosti ili amoralnosti njenog ina, &e za%to ona, usprkos s&emu, ne ost&aruje s&oju osobnu sreu kojoj je s&e podredila i koja je njezin jedini i pra&i #i&otni 'ilj. Lak je i ljuba& prema djetetu bila zasjenjena od jake #elje za osobnom sreom. 9 .erjo#aA) sjeti se ona ) Ja sam takoer mislila da ga &olim i topila se nad s&ojom nje#no%u. / #i&jela sam bez njega, zamijenila ga drugom ljuba&i i nisam se #alila na tu promjenu dok me ta ljuba& zado&olja&ala.: *obar dio razloga za ono %to se konano zbilo 4tj. do /ninog samoubojst&a6 le#i i u samoj njenoj linosti. .ama e u jednom trenutku rei da se boji one druge /ne u sebi, pa je "olstoj go&orio o 9 zlom du2u nastanjenom u njenom sr'u.: $ trenutke njene prolazne bolesti go&ori /lekseju /leksandro&iu= 90 ,&o %ta sam 2tjela da ka#em. 1emoj mi se uditi. Ja sam ona ista. /li u meni postoji druga, ja se nje bojim) ona je za&oljela njega i ja sam 2tjela da te mrzim, ali nisam mogla da zabora&im onu koja je bila ranije. Ja nisam ta. .ad sam ja ona pra&a, ja s&a. Ja sad umirem, 0. ali to e se brzo s&r%iti. .amo jedno mi je potrebno= oprosti mi0 1e, ti ne mo#e% oprostitiM Ja znam da se to ne mo#e oprostitiM 1e , ne , idi, ti si isu&i%e dobar) jednom rukom dr#ala je njego&u ruku, a drugom ga gurala od sebe.: $ toj njenoj slabosti u&iamo da je njoj ipak #ao tak&og slijeda dogaaja i da priznaje da ga je &oljela 4 ali kao mu#a, ne kao o&jeka6 i da u njoj postoji i druga /na koja je za&oljela 7ronskoga, a nije bila zado&oljna u mu#e&om zagrljaju. "ra#i od mu#a oprost ali je s&jesna da je uni%tila njego& #i&ot i da pre&i%e tra#i. "a druga /na razara njezinu linost i raa se pod pritiskom mnogobrojni2 okolnosti ugla&nom objekti&ni2, dru%t&eni2, a koje su u&jeto&ale /nin preobra#aj &elike ljuba&i prema 7ronskome u jo% &eu mr#nju prema njemu. 9) Bta ja mogu 2tjetiA Ja mogu 2tjeti samo to da me &i ne napustite kao %to mislite) ree /na s2&ati&%i ono %to on nije dorekao. ) /li ja to neu, to je sporedno. Ja 2ou ljuba&, a nje nema. @nai) s&e je s&r%enoM 9

8na postaje nezado&oljna ljuba&lju 7ronskoga ali je s&jesna da ga opsesi&no &oli pa pomi%lja na samoubojst&o da bi dokazala s&oju &eliku ljuba& i kaznila ga. 9 @a%to nisam umrlaA:) sjeti se s&oji2 tada%nji2 rijei i s&og tada%njeg osjeaja. ; ona odjednom s2&ati ono %to joj je bilo na du%i. Jeste, to je bila ta misao koja je sama s&e rje%a&ala. 9 *a, umrijetiM: ; stid i bruka /lekseja /leksandro&ia, i .erjo#a i moj stra%ni stid) s&e se spa%a&a smru. $mrijeti) i on e se pokajati , bie me #ao, &oljee, patie zbog mene.: 0.. ; smrt, kao jedinst&eno sredst&o kojim e obno&iti u njego&om sr'u ljuba& prema njoj , kazniti ga i pobijediti u o&oj borbi koju je &odio s njim zli du2 %to se nastanio u njenom sr'u. Hilo je potrebno samo jedno) kazniti ga.: @a /nu je ljuba& sinonim #i&ota, i to ljuba& prema mu%kar'u. !ada je ta ljuba& prestala, ona isto&remeno gubi i razloge za #i&ot i odluuje ga samoini'ijati&no prekinuti skokom pod jureu lokomoti&u. 9 +oja ljuba& postaje s&e stra%nija i samoljubi&ija, a njego&a se s&e &i%e gasi i eto zbog ega se razilazimo 9, nasta&ljala jje da razmi%lja. 9 ; tu pomoi nema. @a mene je s&e samo u njemu i ja za2tje&am da mi se on s&e &i%e i &i%e predaje. / on s&e &i%e i &i%e 2oe da ode od mene. $pra&o, mi smo i%li u susret jedno drugome s&e do na%e &eze, a onda se nezadr#i&o razilazimo na razne strane. "o me ne mo#e promijeniti. 8n mi ka#e da sam besmisleno ljubomorna, i ja sam sebi go&orila da sam besmisleno ljubomorna, ali to nije istina. Ja nisam ljubomorna, ja sam nezado&oljna. /li0: 8na ot&ori usta i premjesti se u kolima od uzbuenja izaz&anog mi%lju koja joj se odjednom ja&ila 9 !ad bi2 ja mogla da budem bilo %to drugo osim ljuba&ni'e koja strast&eno &oli njego&e nje#nosti, ali ja ne mogu i neu da budem ni%ta drugo. ; ja tom #eljom izazi&am u njemu od&ratnost, a on u meni zlobu, i to ne mo#e biti drugaije. !ao da ja ne znam da me on nee poeti obmanji&ati, da on ne rauna sa .orokinom , da nije zaljubljen u !iti, da me nee pre&aritiA .&e ja to znam, ali mi od toga nije ni%ta lak%e. /ko on, ne &olei me, po du#nosti bude dobar, nje#an prema meni a ne bude onog %ta ja 2ou) to je onda ak 2iljadu puta gore od mr#njeM "o je pakaoM / to i jest o&o. 8n me &e dugo ne &oli. / gdje za&r%a&a ljuba&, tamo poinje mr#nja.: "ako /nu &i%e ni ne do#i&lja&amo kao gre%ni'u &e kao pojam nesretne #ene koja pada pod udarom mnogi2 za nji2 nepred&idi&i2, &anjski2 i unutarnji2 kretanja. 1jen slom je ujedno i rezultat jednog &anjskog, la#nog morala koji gu%i pra&e ljudske nagone i #elje, ali je /na i sama dio tog moralnog s2&aanja jer i sama pripada toj zajedni'i. 8na du2o&no pripada istom aristokratskom krugu kao i za&odnik 7ronski i njen po&r%ni i moralno neodgo&orni brat .ti&a 8blonski. .ama *oli me sluajno uoa&a u jednom trenutku slinosti izmeu /ne i njenog brata .tjepana ijim ne&jerst&om i poinje knjiga ali u sas&im drugaijem okru#enju. 1jego&o ne&jerst&o ostaje unutar obitelji i prikazano je kao sas&im ne&a#no ali je optu#i&ano od uzorni2 mu#e&a poput 5e&ina i /lekseja /leksandro&ia. Pojam idealnog braka u knjizi predsta&lja brak !iti i 5e&ina. !iti se u poetku bori izmeu osjeaja prema 7ronskome i 5e&inu ali budui da ju je 7ronski izne&jerio ,tj. zaljubio se u /nu, u poetku bolno tuguje. $spje&a ga preboliti i otkri&a s&oje osjeaje prema 5e&inu kojem poku%a&a postati uzorna #ena, a ubrzo i majka. !roz 5e&ino& lik prolazi druga (abula knjige koja je okrenuta ekonomskim pitanjima i pitanjima dru%t&eni2 odnosa tada u Rusiji. 5ik 5e&ina je prikazan kao osjeajan, dobar, (ilozo(ski lik koji se bori sam sa sobom i pitanjima o njego&u postanku i podrijetlu. !roz njego&e monologe mo#emo &idjeti da se osjea kri& %to pripada &i%em stale#u i da se mui pitanjima za%to je ba% on odreen.

9 Bto sam jaA ; gdje sam to jaA ; za%to sam ja o&djeA @a%to se o&o radiA @a%to ja o&dje stojim i tjeram i2 da radeA @a%to se s&i oni trude i nastoje da predamnom poka#u s&oju marlji&ost:. ;stodobno se osjea kri& zbog toga i utje2e pronalazi u sljedeoj spoznaji= 9 Ja ni%ta nisam otkrio. .amo sam spoznao ono %to ja znam. .2&atio sam onu silu %to mi je ne u pro%losti dala #i&ot nego mi i sad daje #i&ot. 8slobodio sam se obmane, upoznao sam gospodara.: Pronalazi odgo&ore s&oje dobrote i gri#nje sa&jesti u ljuba&i= 90 Razan je otkrio borbu za opstanak i zakon koji za2tje&a da tlai% s&iju koji smetaju zado&oljenju t&oji2 #elja. "o je zakljuak razuma. / ljuba& prema drugome razum nije mogao otkriti zato %to je to nerazumno.: ;z "olstoje&e biogra(ije mo#emo doznati i da sam "olstoj bje#i na selo i da pokazuje &eliki interes za moralno)etike probleme i analizu ljudski2 postupaka i odnosa. 18F3. zapada u krizu te izlaz nalazi u seljakom #i&otu. ; sam lik 5e&in du%e&ni mir pronalazi tek na selu koje je za njega mjesto #i&ota, tj. radosti , patnje, nada. 5e&in se poisto&jeuje sa s&ojim selja'ima i #eli im pripadati, za&idi nji2o&oj slozi, jednosta&nosti i smislu #i&ota, zajedni'i. Lak i sam razmi%lja kako da promijeni s&oj nain #i&ota. 9 .&e %to je pomislio i osjeao dijelilo se u tri zasebna toka misli. Pr&o) to je bilo odri'anje od s&og starog naina #i&ota, od s&oji2 nepotrebni2 znanja i s&oga nepotrebnog obrazo&anja. "o mu je odri'anje priinja&alo nasladu i bilo mu lagano i jednosta&no. *ruge misli i predsta&e ti'ale su se tog #i&ota kojim je on sada #elio da #i&i. Jednosta&nost, istotu, zakonitost toga #i&ota on je osjeao jasno i bio je ubjeen da e u njemu nai to zado&oljst&o, spokoj i dostojanst&o, ije je odsust&o tako bolno osjeao. /li trei lana' misli &rtio se oko pitanja kako da iz&ede taj prijelaz sa starog na no&i #i&ot. ; tu mu ni%ta nije bilo jasno. 9 ;mati #enuA ;mati posao i osjeati da je posao neop2odanA !upiti zemljuA $kljuiti se u dru%t&oA 8#eniti se seljankomA Pa kako da to iz&edemA opet se pitao i odgo&or nije nalazio. ) Pa ipak,nisam s&u no spa&ao i ne mogu sebi dati jasan odgo&or) ree on u sebi. ) !asnije u razjasniti. Jedno je sigurno, da je o&a no rije%ila moju sudbinu. .&a moja prija%nja ma%tanja o porodinom #i&otu su glupost, ne%to drugo) ree u sebi. .&e je to mnogo jednosta&nije i lak%e0: 9 !ako je lijepoM: pomisli gledajui udnu sede(astu %koljku od bijeli2 jaganja'a) obla%ia %to se bija%e zausta&ila nad njego&om gla&om na sredini neba. 9 !ako je s&e prekrasno o&e prekrasne noiM ; kad je uspjela da se st&ori o&a %koljkaA 1eda&no sa gledao u nebo i na njemu nieg nije bilo osim d&ije bijele pruge. *a, eto tako neprimjetno su se promijenili i moji pogledi na #i&otM: 8n krene sa li&ade i poe %irokim putem prema selu. @apu2nuo je &jetri i postalo je si&o i mrano. 1ai%ao je trenutak &eeg mraka koji pret2odi s&itanju, pr&oj pobjedi s&jetlosti nad temom. 9 *r2tei od 2ladnoe, 5e&in je brzo koraao gledajui u zemlju. 9 Bta je onoA 1eko ideA) pomisli kad se prepade i podi#e gla&u. 1a etrdesetak koraka od njega, njemu u susret, %irokim kri&uda&im putem kojim je on i%ao dolazila su kola, sa prtljagom, koja su &ukla etiri konja. !onji na rudi na&alji&ali su na rudu izbjega&ajui kolo&oz, ali &je%ti koija%, koji je po boi'e sjedio na sjedi%tu, upra&ljao rudu po kolo&ozu takoda su toko&i jurili po ra&nom

dijelu puta. $ uglu koije drijemala je stari'a, a uz prozor, oigledno tek probudi&%i se, sjedila je malda ddje&ojka dr#ei obbjema rukama trake sa bijele kapi'e. 7edra a zami%ljena, s&a ispunjena tananim i slo#enim unutra%njim #i&otom, tuim 5e&inu, ona je kroz njega gledala zoru kako rudi. ; u trenutku kad je to pri&ienje &e i%eza&alo, iskrene oi ga pogleda%e. 8na ga je prepoznala i radosno uenje ozari joj li'e. 1ije se mogao pre&ariti. samo jedne tak&e oi postojale su na s&ijetu. .amo jedno tak&o bie na s&ijetu bilo je sposobno da za njega usredotoi s&u s&jetlost i smisao #i&ota. "o je bila ona. "o je bila !iti. .2&atio je da ona putuje sa #eljeznike stani'e u Jergu%a&o. ; s&e ono %to je uznemira&alo 5e&ina o&e besane noi, s&a ona rje%enja koji2 se pri2&atao, s&e je to odjednom i%ezlo. 8nse sa od&ratno%u sjeti s&oje #elje da se o#eni seljankom. .amo tamo, u toj koiji %to se bila udalja&ala pro%a&%i na drugu stranu puta, samo tamo je bila mogunost rje%enja zagonetke njego&og #i&ota, %to ga je u posljednje &rijeme tako muno opterei&ala. 0. 1e) ree on u sebi ) ma koliko da je dobar taj jednosta&ni trudbeniki #i&ot, ja mu se &i%e ne mogu s&etiti. Ja &olim nju.: 8djednom 5e&in s2&ati gdje pripada i %ta uistinu #eli i s&e ostalo postaje nebitno. 5e&in je odu&ijek znao da treba pripadati porodi'i Berba'ki i to si je jasno za'rtao. Prije su mu se s&iale !itine starije sestre *oli i 1atali, a kad je !iti stasala, s2&atio je %to #eli. !iti je znala za njego&e skri&ene simpatije, ali njena preokupa'ija bio je gro( 7ronski od kojeg je oeki&ala pro%nju. 8pis 7ronskog= 9 0. 7ronski nikad nije znao za porodini #i&ot. 1jego&a je majka u mladosti bila blista&a s&jetska #ena i dok je jo% bila s mu#em, a naroito poslije njega, imala je &eliki broj 9romana: poznati2 ita&om dru%t&u. 8'a skoro nije ni pamtio i bio je odgajan u Pa#e&skom korpusu. ;zlazei kao blista& i mlad o(i'ir iz %kole, odma2 je uletio u dru%t&o bogati2 petrogradski2 o(i'ira. +ada je i on rijetko izlazio u petrogradsko dru%t&o, s&a njego&a ljuba&na interesiranja bila su &an tog s&ijeta0 0 1a balo&ima je plesao pr&enst&eno s !iti i odlazio kod nji2 kui. Go&orio je s njom o st&arima o kojima se obino u dru%t&u go&ori, s&akojake besmisli'e, ali besmisli'e kojim je on i nes&jesno da&ao za nju oiti smisao. Hez obzira %to joj nije go&orio ni%ta %to ne bi mogao rei pred s&ima, osjeao je da ona postaje s&e &i%e za&isna od njega i %to je to &i%e osjeao, bilo mu je s&e prijatnije a njego&a osjeanja prema njoj bi&ale su s&e nje#nija. 8n nije znao da nain njego&og odnosa prema !iti ima s&oje ime, da je to za&oenje dje&ojke bez namjere da je #eni i da je to za&oenje jedan od nu#ni2 postupaka uobiajeni2 meu sjajnim mladiima kao %to je on. Linilo mu se da je on pr&i otkrio to zado&oljst&o i u#i&ao je u s&om otkriu. 1jemu se #enidba nikad nije inila kao mogunost. 1e samo da nije &olio porodini #i&ot &e mu se u porodi'i stano&i%ta samakog s&ijeta u kom je #i&io, inilo da ima u ulozi mu#a, ne%to njemu strano i neprijatno i &i%e od s&ega smije%no.: !iti je odbila 5e&ino&e ozbiljne namjere da je #eni i osnuje s njome obitelj jer je bila zanesena 7ronskim. +eutim, dolazak /ne je s&e pobrkao. ;zmeu 7ronskog i /ne odma2 se poja&ila neka uzajamna pri&lanost koju su s&i osjetili, a naroito !iti koja je bila s 7ronskime duboko razoarana. .2&ati&%i njego&u neozbiljnost i zaluenost /nom koja se poja&ila u njemu u kratkom &remenu, !iti pada u duboku depresiju i bolest. !iti usporeuje odnose prema 7ronskome i 5e&inu=

9 0 1jego&a ljuba& prema njoj, u koju je bila sigurna, izgledala joj je laska&a i radosna. Hilo joj je lako sjeati se 5e&ina. $ sjeanjima na 7ronskog, naproti&, mije%alo se ne%to nelagodno, iako je on bio s&jetski i skladan o&jek. !ao da je to bilo ne%to (al%) ne u njemu, on je bio tako jednosta&an i mio) &e u njoj samoj, dok se s 5e&inom osjeala sa&r%eno jednosta&nom i jasnom. /li zato, kad bi razmi%ljala o budunosti s 7ronskim, pred njom je iskrsa&ala blista&a i srena perspekti&a. Hudunost s 5e&inom inila joj se maglo&itom.: 5e&in sa s&oji2 D)tak godina je na&ikao na samou, ali niju ju pri2&aao. ; dalje mu je osno&ni 'ilj osno&ati obitelj, ali se potpuno gubi u tim mislima jer je s&jesan da jo% u&ijek &oli !iti. .am sebe smatra sa&r%enim za obiteljski #i&ot. .mije se tuim branim problemima i osuuje nji2o&o po&r%no s2&aanje braka jer i2 ne smatra do&oljno zrelima za tako s&etu oba&ezu kao %to je brak. $&jeren je da bi njego& porodini #i&ot bio drugaiji od ostali2. /li s &remenom, kada mu se #elja ost&ari, s2&aa da je lako skrenuti i da nes2&aanje branog druga nije ni%ta neobino, naproti&, da su razila#enja mi%ljenja i razliiti pogledi na iste st&ari uobiajenost. 90 *ogaalo se da se kao neo#enjen, gledajui tui brani #i&ot, sitne brige, s&ae, ljubomora, samo prezri&o osmje2i&ao u du%i. $ njego&om buduem branom #i&otu, po njego&om u&jerenju, ne samo da nije moglo da bude ni%ta slino &e mu se inilo da i s&e &anjske (orme moraju u s&emu da se sa&r%eno razlikuju od #i&ota drugi2. ; odjednom ne samo da njego& #i&ot sa #enom nije potekao na poseban nain &e je bio sainjen od oni2 najni%ta&niji2 sitni'a koje je onn ranije toliko prezirao, a koje su sad, proti& njego&e &olje, dobijale neobian i nepore'i& znaaj. ; 5e&in je &idio da srei&anje s&i2 ti2 sitni'a nije onako lako kako se njemu ranije inilo.: 1aposlijetku, tok dogaaja se tako od&ijao da su se 5e&in i !iti napokon zaruili i !iti odluuje s&u s&oju ljuba& unijeti u taj brak s 5e&inom. $brzo slijedi &jenanje, odlazak na selo i !itina trudnoa. 9 5juba& prema #eni on me samo da nije mogao zamisliti bez braka, &e je pr&o zami%ljao porodi'u, pa tek onda #enu koja mu je podarila porodi'u. 1jego&a s2&aanja #enidbe zato i nisu liila na s2&aanja &eine njego&i2 poznanika za koje je #enidba bila jedno od mnogi2 #i&otni2 patnji. @a 5e&ina je to gla&no pitanje u #i&otu od kog je o&isila s&a njego&a srea.: 5e&in i !iti uspije&aju pre&ladati s&e sitne nesuglasi'e i nasta&ljaju spokojno i idilino #i&jeti na selu. $ toku romana uplie se jo% jedna ljuba& koja nije niti u jednom pogledu sretna. "o je ljuba& .ti&e i *oli. $ romanu imamo tri razliita braka i tri razliita s2&aanja brani2 ob&eza i rje%a&anja problema. *aleko najidealniji je brak !iti i 5e&ina, ali moramo uzeti u obzir da je nji2o& brak tek na poetku, tj. itajui, pratimo nji2o&e zaruke, &jenanje i poetak branog #i&ota. $poznajui liko&e, mo#emo naslutiti da e nji2o& brak potrajati, tj. naj&jerojatnije e se zadr#ati na tom ni&ou po%to&anja i ljuba&i. Hrak /ne i njenog mu#a /lekseja /leksandro&ia pratimo kao neku &rst ob&eze koja je nastala iz obostrane koristi, ali i koja je sa&r%eno (unk'ionirala dok se nije poja&io 7ronski sa s&ojom ljuba&lju koju /na pri2&aa. "a ljuba& za&r%a&a tragino, ali od samog poetka mo#emo naslutiti njen kraj jer &idimo da nji2o&a ljuba& nema nikak&e perspekti&e, tim &i%e, i zbog okru#enja u kojem je nastala. "rei brak, najsporedniji je brak *oli i .tjepana koji nam mo#e poslu#iti kao putokaz kroz dru%t&o i neka tipino nezrela 4mu%ka6 s2&aanja braka i ob&eza te le#erno pronala#enje rje%enja tj. izlaz iz naizgled nemogue situa'ije.

.ti&a je prikazan kao prilino po&r%an, potpuno nezreo lik koji s&e pri2&aa dosta jednosta&no, bez &ei2 komplika'ija i ulazi u razne situa'ije, ne mislei na posljedi'e. 7lastitu #enu s2&aa iskljui&o kao majku njego&e dje'e dok ljepotu, dra#i i ostalo pronalazi u drugim #enama. 8d&aja ta d&a #i&ota i d&a pogleda, s2&aanja #ene, i uope se ne kri&i zbog toga. 9 .tjepan je bio pra&edan u odnosu prema samome sebi. 8n sebe nije mogao obmanji&ati i u&jera&ati se da se kaje za s&oje postupke. 8n se sada nije mogao kajati za ono za %to se kajao nekada, prije %est godina, kad je pr&i put pre&ario #enu. 8n se nije mogao kajati za to %to on, N )godi%njak, lijep i zaljublji& o&jek, nije bio zaljubljen u #enu, majku petero #i&e i d&oje umrle dje'e, samo godinu mlau od njega. 8n se kajao jedino zato %to nije znao bolje sakriti od #ene. /li, on je osjeao s&u te#inu polo#aja i #alio je #enu, dje'u i sebe samoga. +o#da bi on i umio s&oje grije2e sakriti bolje od #ene da je mogao oeki&ati da e ta &ijest na nju tako djelo&ati. Jasno je da on o tome pitanju nikada nije razmi%ljao, ali, nekako maglo&ito, njemu se priinja&alo da #ena oda&no nasluuje da joj on nije &jeran, ali da na to gleda kroz prste. 1jemu se ak inilo da je ona, izmorena, ostarjela, &e nelijepa i ni po emu zanimlji&a #ena, jednosta&na, jedino dobra majka porodi'e, po osjeanju pra&ednosti du#na da bude ponizna. Pokazati se sas&im suprotno.: @bog te njego&e neozbiljnosti pati jedino *oli, njego&a #ena, ali mo#emo primijetiti da su oni i u%li u brak djelomino kao stran'i. *oli je razoarana kada u&ia tu drugu mu#e&u stranu za koju prije nije niti znala, ali odluuje spasiti brak i opra%ta mu. $ tome je u&elike pridonijela /na, njego&a sestra, koja poku%a&a *oli pojasniti brata i njego&e postupke i razloge. *ijalog /ne i *oli= 9 ) Jeste, ja njega znam. Ja ga bez #alosti nisam mogla gledati. +i ga obje znamo. 8n je dobar, ali gord, a sad je tako poni#en. 8sno&no, %to je mene dirnulo 4 i tu je /na pogodila gla&no %to je moglo ganuti *oli6 ) njega mue d&ije st&ari= to %to ga je stid pred dje'om, i to %to je &olei te0 da, da, &olei te &i%e od s&ega na s&ijetu nanio tebi bol, ubio te. 9 1e, ne ona nee oprostiti:, stalno go&ori on. 1. *a, ja s2&aam da je njego& polo#aj u#asan? kri&'u je gore nego ne&inom) ree ona) ako on osjea da od njego&e kri&i'e dolazi s&a nesrea. /li kako da oprostim, kako da opet budem njego&a #ena poslije njeA +oj #i&ot s njim bit e muenje ba% zato %to sam ga &oljela, kako samo &oljela, %to i sad &olim s&oju nekada%nju ljuba& prema njemu0 2. Jedno u ti rei ) poe /na ) ja sam njego&a sestra i znam njego& karakter, tu sposobnost da s&e, s&e zabora&i, sposobnost za potpun zanos, ali zato i za potpuno kajanje. 8n sad ne &jeruje, ne s2&aa kako je mogao uiniti to %to je uinio. 0..amo, *oli, du%i'e, ja u potpunosti s2&aam t&oje stradanje, samo jedno ja neznam= ja ne znam 0 ne znam, ukoliko u t&ojoj du%i jo% ima ljuba&i za njega. "o ti zna%) ukoliko ima, da bi se moglo oprostiti. /ko ima, onda oprostiM 0. Ja poznajem s&ijet bolje od tebe. @nam tak&e ljude kao %to je .ti&a i kako oni gledaju na to. "i ka#e% da jeon s njom razgo&arao o tebi. "oga nije bilo. "ak&i ljudi ine ne&jerst&a, ali domae ognji%te i #ena) to je za nji2 s&etinja. "e su #ene nekako u nji2o&im oima prezrene i ne smetaju poroditi. 8ni posta&ljaju nekak&u neprelaznu liniju izmeu toga i porodi'e. Ja to ne razumijem, ali to je tako.:

/na u potpunosti razumije *olinu patnju, s2&aa ej i molii da oprosti njenom bratu. *oli naposlijetku opra%ta. @a taj brak je tipino to da je ljuba&i u poetku bilo, ali s &remenom se i ona ugasila, a ostalo je jedino po%to&anje i dje'a kao rezultat tog braka. Razmi%ljajui, *oli je s2&atila da je najbolje rje%enje oprost, iako nikad &i%e nee biti isto? ali s &remenom se po&jerenje mo#e potpuno nadograditi uz obostrani trud. . druge strane, to je jedino rje%enje uz kojee je mogue sau&ati tu s&etu zajedni'u i po%tedjeti dje'u. Pisa' nam prikazuje taj brak i radi uspordbe s /ninim ne&jerst&om, koja ne bira sredst&a da ost&ari potpunu ljuba& i sreu. *a nije bilo tog okru#enja i tak&i2 s2&aanja, mo#da bi /nina sudbina i drugaije za&r%ila, ali /na je odabrala nemogue i zato platila s&oju ljuba& #i&otom.