Professional Documents
Culture Documents
GRAEVINSKI FAKULTET
ELEMENTI VISOKOGRADNJE II
Osijek, 2013.
Saetak predavanja iz predmeta ELEMENTI VISOKOGRADNJE II sastavljen je za potrebe izvoenja nastave na Graevinskom fakultetu u Osijeku po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.
SADRAJ :
stranica
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Krovita lijebovi Krovni pokrovi Ravni krov Graevinska fizika Hidroizolacija Stubita Podovi Prozori Vrata
1. KROVITA
Krovita ili krovovi predstavljaju element zgrade koji ju titi od djelovanja atmosferilija, sunca i poara te na taj nain znaajno doprinosi njenoj trajnosti. Razlikujemo dvije osnovne grupe krovnih konstrukcija : A) TRADICIONALNE KONSTRUKCIJE KROVOVA B) INENJERSKE KROVNE KONSTRUKCIJE Tradicionalna krovita su ona kod kojih su dimenzije pojedinih elemenata krovne konstrukcije odreene empirijski odnosno temeljem iskustva. Inenjerske krovne konstrukcije su one kod kojih je dimenzioniranje elemenata konstrukcije odreeno primjenom statikog rauna to omoguuje najbolje iskoritenje graevinskih materijala. Tradicionalne krovne konstrukcije dijele se u dvije grupe : A) Roeniki ili prazan krov B) Podroeniki ili krovovi sa podronicama Roeniki krovovi se dijele na : 1) bez pajante 2) sa pajantom
Podroeniki se dijele na dva konstruktivna sustava: 1) VISULJA optereenje se prenosi na vanjske zidove 2) STOLICA optereenje se prenosi na AB strop ili zidove unutar raspona krova
Nagib krovnih ploha ovisi o vrsti pokrova i klimatskim prilikama. Razlikujemo 3 vrste krovova prema nagibu krovnih ploha : 1) ravni krovovi 2) krovovi blagog nagiba 3) strmi krovovi nagib < 5o nagib 5o 25o nagib > 25o
B - JEDNOSTREAN KROV
C - DVOSTREAN KROV
D - SKOEN KROV
E - ATORAST KROV
F - TORANJSKI KROV
G - SHED KROV
H - NABORI
I - LJUSKE
do
5 4,
vjetrovni vez
priroak AB konstrukcija
vezna greda
do 5,5 m
do 10 m
A) SA PAJANTOM
pajanta
pajanta
AB konstrukcija
do 4 m do 9 m
do 4 m
do 12 m
do
4, 5
do 7,0 m
do 2, 5
B) DVOSTRUKA VISULJA
razupora
m do
4, 5
1/3
1/3 do 11,0 m
do
1/3
C) TROSTRUKA VISULJA
srednja podronica klijeta
4, 5
m do
4,
1/4
1/4
1/4
1/4
do 14,0 m
7
do
4,
do 7,0 m
do 2, 5
B) DVOSTRUKA STOLICA
m do
klijeta
4,
1/3
1/3 do 11,0 m
do
1/3
C) TROSTRUKA STOLICA
srednja podronica
4, 5
m do
4,
1/4
1/4
1/4
1/4
do 14,0 m
8
DETALJ 2
DETALJ 1
do 5,5 metara
TLOCRT
70 - 90 cm 70 - 90 cm
70 - 90 cm
/2
ROG 12/16
/2
Min 25 cm
Max H/4 H
2 cm
NAZIDNICA
10
11
do 10 metara
TLOCRT
12
70 - 90 cm 70 - 90 cm
70 - 90 cm
13
PAJANTA 12/16 DETALJ 2 DETALJ 3 ROG ILI ROENICA VJETROVNI VEZ OD DASAKA 2,4 cm
DETALJ 1
do 12 metara
DETALJ 1
ELINA PAPUA
5 0-
cm
14
DETALJ 2
SPOJ PAJANTE I ROGA POMOU TESRSKOG VEZA NA LASTIN REP
ROG ILI ROENICA
1/ 2/ 3
3
PAJANTA 12/16 16cm
TLOCRT 12cm
DETALJ 3 1. ETAPA
SPOJ PAJANTE I ROGA POMOU DASAKA I AVALA
2. ETAPA
ROG ILI ROENICA ROG ILI ROENICA
DASKA 2 x 4,8 cm
PAJANTA 16/12
VIJAK
TLOCRT
15
16
ROENIKI KROV DETALJ SPOJA ROGA ILI ROENICE SA SERKLAOM (perspektivni prikazi)
17
PAJANTA
do 12 metara
DETALJ 1
50 0 -7 cm
ROG 12/16 GREDA 12/16 VIJAK
AB NADOZID
18
19
ROENIKI KROV DETALJ SPOJA ROGA ILI ROENICE S AB NADOZIDOM (perspektivni prikazi)
20
DIMNJAK
do 10 metara
TLOCRT
IZOMETRIJA
21
70 - 90 cm 70 - 90 cm
KROVOVI SA PODRONICAMA - PODROENIKI KROVOVI JEDNOSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereenje se prenosi na vanjske zidove)
GORNJA PODRONICA 14/16 DETALJ 2 ROG ILI ROENICA 12/14
do
4, 5
DETALJ 1
1/2 do 7 metara
1/2
TLOCRT
22
70 - 90 cm
70 - 90 cm 70 - 90 cm
3 - 5,5 metara
70 - 90 cm
MIN 25 cm
KOSNIK 14/14
a
A H
SPOJ VEZNE GREDE I KOSNIKA MOE BITI : a) JEDNOSTAVNIM ZASJEKOM b) ZASJEKOM SA EPOM
MIN 25 cm
MIN 25 cm
/2 /2
2 cm
a
1/4H H
/2 /2
2 cm
a
1/3H H
TLOCRT
TLOCRT
1/3 1/3 1/3
23
DETALJ 2
a/2 a/2
a/2 a/2
KOSNIK 14/14
Max d/4 Max d/4
d
STUP 14/14
25-30 cm
1/3 1/3
d
30-40 cm
VIJAK
24
2-4 cm
KROVOVI SA PODRONICAMA - PODROENIKI KROVOVI JEDNOSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereenje se prenosi na vanjske zidove) (perspektivni prikazi
25
2,
do
4,
STUP 14/14
DETALJ 1
KOSNIK 14/14
STUP 14/14
TLOCRT
26
70 - 90 cm 70 - 90 cm 70 - 90 cm
70 - 90 cm
DETALJ 1
ROG ILI ROENICA 12/14
8 STUP 14/14
8 8
TLOCRT KLIJETA
a/2 a/2
KOSNIK 14/14
VIJAK
Max d/4 Max d/4
RAZUPORA14/14
27
28
do
4,
DETALJ 1
STUP 14/14
do
KLIJETA 2 X 8/16
4,
KOSNIK 14/14
TLOCRT
3 - 5,5 metara
29
70-90 cm
70-90
70-90 cm
70-90
70-90 cm
DETALJ 1
VIJAK
a/2 a/2
VIJAK
a/2 a/2
Max d/4
Max d/4
STUP 14/14
30
TROSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereenje se prenosi na vanjske zidove) (perspektivni prikazi)
31
do
4, 5
STUP 14/14
KOSNIK 14/14
DETALJ 2
TLOCRT
32
70 - 90 cm
70 - 90 cm 70 - 90 cm
3 - 5,5 metara
70 - 90 cm
DETALJ 1
a/2 a/2
a/2 a/2
KOSNIK 14/14
Max d/4 Max d/4
d
STUP 14/14
DETALJ 2
ELINA PAPUA
1/3 1/3 1/3
ELINA PAPUA
33
25-30 cm
34
2,
do
4,
KOSNIK 14/14
STUP 14/14
STUP 14/14
STUP 14/14
DETALJ 1
TLOCRT
35
70 - 90 cm 70 - 90 cm 70 - 90 cm
70 - 90 cm
DETALJ 1
a/2 a/2
KOSNIK 14/14 STUP 14/14 Max d/4 KLIJETA 2 X 8/16
DETALJ 2
ELINA PAPUA KOSNIK 14/14 ELINI LIM 2-4 mm VIJAK ELINA PAPUA
SIDRENJE U AB PLOI
36
37
do
4,
STUP 14/14
do
KLIJETA 2 X 8/16
4,
KOSNIK 14/14
TLOCRT
3 - 5,5 metara
38
70-90 cm
70-90
70-90 cm
70-90
70-90 cm
39
do
ROG ILI ROENICA 12/14
4, 5
do 7 metara
DETALJ 1
VIJAK
RUKE 10/14
40
do
2,
do
4,
STUP 14/14
DETALJ 1
VIJAK
RUKE 10/14
KLIJETA 2 X 8/16
41
do
4,
RUKE 10/14
do
KLIJETA 2 X 8/16
4,
DETALJ 1
VIJAK ROG ILI ROENICA 12/14 SREDNJA PODRONICA 14/16 KOSI STUP 14/14
KLIJETA 2 X 8/16
42
LEPEZASTA KOSA DVOSTRUKA STOLICA- sa nadozidom (optereenje se prenosi na AB strop i srednji zid)
do
DETALJ 1
2,
GORNJA PODRONICA 14/16 ROG ILI ROENICA 12/14 KLIJETA 2 X 8/16 KOSI STUP 14/14
do
4,
KOSNIK 14/14
STUP 14/14
STUP 14/14
DETALJ 1
KLIJETA 2 X 8/16
43
JEDNOSTRENI KROVOVI IZVODE SE NAJEE KADA SE UZDUNI ZID ZGRADE NALAZI NA GRANICI PARCELE PREMA SUSJEDU. TADA NIJE MOGUE IZVESTI STREHU ODNOSNO PREPUST ROGOVA PA SE ZABATNI ZID IZVODI KAO VATROBRANI ZID. JEDNOSTRENI KROVOVI TAKOER SE IZVODE KOD ZGRADA SA MANJIM TLOCRTNIM POVRINAMA.
4 do
m ,5
4 do
,5
m
KLIJETA 2x8/16 STUP 14/14
ZABATNI ZID
do 7 metara
44
VATROBRANI ZID
,5
4 do
,5
,5 o4
m
ROG ILI ROENICA 12/14
KLIJETA 2 X 8/16
KOSNIK 14/14
do 11 metara
1/3
1/3
1/3
VATROBRANI ZID
4 do
,5
m
KLIJETA 2x8/16 STUP 14/14 ZABATNI ZID STUP 14/14 KOSNIK 14/14
do 7 metara
45
SUSJED
VATROBRANI ZID
do
4,5
m
KLIJETA 2x8/16 STUP 14/14 KOSI STUP 14/14 ZABATNI ZID KLIJETA 2x8/16
do 7 metara
VATROBRANI ZID
,5 o4
,5 o4
m
ROG ILI ROENICA 12/14
4,5 do
KOSNIK 14/14
do 11 metara
1/3
1/3
1/3
46
SUSJED
KLIJETA 2 X 8/16
GREBEN
STREHA
47
GORNJA PODRONICA
GREBEN
48
REDOSLIJED RJEAVANJA SKOENOG KROVA ZA PODROENIKE KROVOVE 1. 2. Deskriptivno rjeenje tlocrta krova. Odreivanje karakteristine konstrukcije prema rasponu krova (tzv. Puni vez). Nacrta se prevaljeni presjek sa strane tlocrta. Ucrtavanje podronica u tlocrtu koje projiciramo iz prevaljenog karakteristinog presjeka. Na mjestima gdje podronica prestaje ili mijenja smjer u tlocrtu ucrtavamo stupove. Ispod stupova ucrtavamo vezne grede (samo za visulju). Ucrtava se u tlocrtu poloaj rogova ili roenica. Meusobna udaljenost osi rogova ovisi o vrsti pokrova, a kree se od 60 do 90 cm i treba u pravilu biti ista na cijelom krovitu. Odreuje se poloaj ostalih punih vezova izmeu ve ucrtanih (krovna konstrukcija). Os punog veza uvijek se poklapa sa osi jednog para rogova. Razmak punih vezova je obino izmeu 3,00 5,50 metara. Svi horizontalni dijelovi krovne konstrukcije ucrtavaju se redoslijedom od sljemena prema dolje. Svi stupovi se crtaju kao presjeeni kako bi se vidio njihov poloaj u odnosu na kose drvene elemente koji se u tlocrtu crtaju samo kao crtkana os. Na mjestima spojeva horizontalne grae sa kosim elementima crtaju se usjeci i zasjeci na horizontalnim elementima.
3.
4.
5. 6.
7.
8.
49
PODRONICA
7 metara
KLIJETA
STUP
ELINA PAPUA
12 metara
50
PODRONICA
7 metara
KLIJETA
STUP
VEZNA GREDA
3 - 5,5 metara
TESARSKI VEZ
51
11 metara
52
11 metara
70-90 cm 70-90 cm
70-90 cm
53
SKOEN KROV S DVOSTRUKOM VISULJOM (bez nadozida - optereenje se prenosi na vanjske zidove)
7 metara
70-90 cm 70-90 cm
70-90 cm
11 metara
54
10 metara
70-90 cm 70-90 cm
70-90 cm
55
2. LIJEBOVI
VISEI LIJEB
2-6 cm
LEEI LIJEB
8-10 cm
56
STOJEI LIJEB
3. KROVNI POKROVI
Pokrov treba zatititi krovnu konstrukciju i cijelu zgradu od nepovoljnih vanjskih utjecaja kao to su kia, snijeg , led, vjetar, hladnoa, poar i sl. Pokrov mora biti nepropustan za vodu, postojan na vremenskim promjenama i siguran od djelovanja vatre. Prema vrsti materijala razlikujemo sljedee vrste krovnih pokrova: 1) Pokrov od peenih glinenih proizvoda O O a) obian ravan crijep nagib 22 do 35 O O O O b) utoren crijep jednostruko 33 do 45 dvostruko 22 do 45 O O c) ljebnjaci nagib od 20 do 35 2) Pokrov ploama od naravnog i umjetnog kamena 3) Pokrov od lima
a) naravni - sedimentni kamen-deblje ploe, kriljevac do 1 cm debljine b) umjetni ravne i valovite salonit ploe a) pocinani lim b) cinani lim c) bakreni lim d) olovni lim e) aluminijski lim a)bitumenski namaz b)bitumenska ljepenka, indra-bitumenska c)asfaltni namaz
4)Namazi i ljepenke
58
18
18
18
12
38
PRESJEK
38
30
30 24
POGLED NA KROV
59
PRESJEK
38
15 15 15 15 22 15
DETALJ SLJEMENA
LJEBNJAK CEMENTNI MORT
POGLED NA KROV
60
PRESJEK
38
LETVA 2,4/4,8
28 -30
-30
28
28 24 30
POGLED NA KROV
61
POKROV LJEBNJACIMA
PRESJEK
2 -3
LETVA 3,8/4,8
30 30 30 24 32 32
LJEBNJAK
13,5
35
8
17
POGLED NA KROV
25
25
25
25
62
POKROV BIBER CRIJEPOM LETVE 2,4/4,8 VENTILIRANI ZRANI SLOJ 2,4 cm BITUMENSKA LJEPENKA DAANA OPLATA 2,4 cm ZATVORENI ZRANI SLOJ 2cm TOPLINSKA IZOLACIJA 12 cm PARNA BRANA GIPSKARTONSKA PLOA 1,2 cm
PRESJEK
ROG 12/14
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
4. RAVNI KROVOVI
RAVNI KROVOVI imaju nagib gornje povrine od 1 do 5. PODJELA RAVNIH KROVOVA: 1. NEPROHODNI - nisu predvieni za koritenje 2. PROHODNI - predvieni za koritenje (terase...)
TRAPEZASTA KLADICA
RUBNI LIM
TRAPEZASTA KLADICA
LJUNAK - titi hidroizolaciju od oteenja i direktnog osunanja HIDROIZOLACIJA - titi od prodora oborinskih voda TOPLINSKA IZOLACIJA - titi od prekomjernog gubitka topline u zimskom periodu i ulaska topline u zgradu u ljetnom periodu PARNA BRANA - titi od prodora vodene pare u vie hladnije slojeve ravnog krova PARORASTERETNI SLOJ - povezan je sa vanjskim zrakom i odvodi vodenu paru izravno izvan zgrade (odzranici) BETON ZA PAD - formira nagib ploha ravnog krova prema slivnicima
76
77
- Da bi poveali temperaturu nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreenu KOLIINU TOPLINE (Q) - Q = toplinska energija koja prelazi s jednog tijela na drugo - Mjerna jedinica je J = Joul 1 J = 0,2388459 cal
SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET (c) Pokusima je dokazano da izmeu koliine topline (Q) dovedene nekom tijelu, mase tijela (m) i porasta temperature ( T) postoji linearna veza. Q = c * m * T c = Q / m * T [J/kg*K] Vrijednost veliine c ovisi o temperaturi pri kojoj je mjerena, a razliita je od tvari do tvari. U graevinskoj praksi koristi se srednja vrijednost za svaki materijal PRENOENJE TOPLINE To je prirodni proces koji se dogaa uvijek kad postoji razlika temperatura. Prenoenje topline moe biti na 3 naina : 1. voenje ili kondukcija (u vrstim, tekuim i plinovitim sredstvima) 2. prijelaz strujanjem ili konvekcija (u tekuim i plinovitim sredstvima) 3. prijelaz zraenjem ili radijacija (u plinovitim sredstvima i vakumu)
78
Vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti () je vrlo promjenljiva ak i za isti materijal, a ovisi o : a) obujamskoj masi tj. poroznosti materijala b) kemijskom sastavu materijala c) vlanosti materijala d) temperaturi materijala
79
TOPLINSKA IZOLACIJA GRAEVINSKIH ELEMENATA PRENOENJE TOPLINE KROZ OBODNE GRAEVINSKE ELEMENTE
i = koeficijent unutarnjeg prijelaza topline = koliina topline koja u jedinici vremena prijee sa zraka u prostoriji na jedinicu povrine graevinskog elementa pri jedininoj razlici temperature zraka i povrine elementa kada je postignuto stacionarno stanje. [W/m2K] 1/i = Ri Ri = otpor unutarnjeg prijelaza topline
= /d = koeficijent toplinske propustljivosti [W/m2K] 1/ = d / = R R = otpor toplinskoj propustljivosti ili toplinski otpor [m2K/W]
= koliina topline koja u jedinici vremena proe okomito kroz jedinicu povrine graevinskog elementa pri jedininoj razlici temperatura graninih povrina elementa, kada je postignuto stacionarno stanje. e = koeficijent vanjskog prijelaza topline = koliina topline koja u jedinici vremena prijee s jedinice vanjske povrine graevinskog elementa na vanjski zrak pri jedininoj razlici temperatura, kada je postignuto stacionarno stanje. 1/e = Re Re = otpor vanjskog prijelaza topline [m2K/W]
80
TEMPERATURNA KRIVULJA Ako u crteu presjeka graevinskog elementa u nekom mjerilu nanesemo proraunate temperature na granicama pojedinih slojeva i spojimo ih pravcima dobit emo temperaturnu krivulju. Ta krivulja pokazuje temperaturu svake toke presjeka elementa za stacionarni toplinski tijek.
81
AKUMULACIJA TOPLINE Svojstvo graevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u Sebi je akumulirati i nakon hlaenja okoline ponovo je predavati okolini. W = koeficijent akumulacije topline = koliina topline koju graevinski element akumulira po jedinici povrine, za jedininu razliku temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje. W = U [d1*G1*c1 (1/e + d1/21) + d2*G2*c2 (1/e + d1/1 + d2/22) +...... .......+ dn*Gn*cn (1/e + d1/1 + d2/2 +.........+dn/2n)] (kJ/m2K)
U = koeficijent prolaska topline (W/m2K) d = debljina pojedinog sloja (u metrima) G = specifina teina (kg/m3) c = specifini toplinski kapacitet (J/kg K) = koeficijent toplinske provodljivosti (W/m K)
82
SVOJSTVA VLANOG ZRAKA Zrak uvijek sadri odreenu koliinu vodene pare. Koliina vodene pare u zraku ograniena je, a ovisi o njegovoj temperaturi. to je vea temperatura zraka to on moe primiti veu koliinu vlage.
Zasien zrak - ima najveu moguu koliinu vlage. Masa vodene pare u jedinici volumena zraka (m3) zove se apsolutna vlaga Omjer apsolutne vlage i najvee mogue koliine vlage koju bi zrak, pri istoj temperaturi i tlaku, sadravao, kada bi bio potpuno zasien, zove se relativna vlaga zraka = v (%). Sputanjem temperature zraka dolazi do temperature pri kojoj vlaan zrak postaje zasien hlaenje suviak vlage se kondenzira. ts = temperatura rosita v = 100 %
Prisustvo vodene pare u zraku moe se odrediti i njenim tlakom. Tlak vodene pare u zraku zove se parcijalni tlak vodene pare (p). Najvea mogua vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreene temperature zove se tlak zasienja (p). Relativna vlaga zraka moe se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare (p) promatranog vlanog zraka prema tlaku zasienja (p) pri odreenoj temperaturi zraka. v = p/p (%)
83
KONDENZACIJA VODENE PARE NA UNUTRANJOJ STRANI GRAEVINSKOG ELEMENTA Do kondenzacije dolazi uvijek kada je temperatura te povrine manja od temperature rosita zraka koji je dodiruje. Da bi se to sprijeilo graevinski element mora imati dovoljno veliku vrijednost otpora prolazu topline Ro. Za spreavanje kondenzacije treba zadovoljiti : ts < ti [(ti te)/Ro] * Ri odnosno : Ro > [(ti te)/(ti ts)] * Ri
ts = temperatura rosita Ro = toplinski otpor graevinskog elementa Ako nas zanima temperatura vanjskog zraka kod koje dolazi do kondenzacije vodene pare na unutranjoj strani graevinskog elementa poznatog otpora prolazu topline Ro moe se izraunati : te < ti [(ti ts)/Ri] * Ro
TOPLINSKI MOSTOVI To su dijelovi vanjskog graevinskog elementa koji imaju manji toplinski otpor od tipinog presjeka tog elementa. Temperatura unutranje povrine elementa na toplinskom mostu manja je od temperature preostale povrine elementa to poveava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima. Toplinske mostove treba dodatno izolirati, a postava toplinske izolacije ovisi o graevinskim materijalima elementa o kome se nalazi toplinski most.
84
1
VANI
oK
U1 << U2
UNUTRA
R1 >>R2
Ti Ti min
DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAEVINSKE ELEMENTE Ako je u mirnom zraku koncentracija vodene pare nejednolika, dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vee koncentracije ka mjestu manje koncentracije, s tenjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka. Ta pojava zove se difuzija vodene pare. Vodena para e prolaziti kroz svaki porozni graevinski element koji odjeljuje dva prostora s razliitim parcijalnim tlakovima vodene pare. Difuzija e se odvijati iz prostora s veim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s manjim tlakom.
85
DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAEVINSKI ELEMENT ti = 20 oC vi = 50 % p'i = 2,337 kPa pi = 0,5 * 2,337= = 1,169 kPa Te = - 5 oC ve = 90 % p'e = 0,401 kPa pe = 0,9 * 0,401= = 0,361 kPa
Svaki graevinski element, u ovisnosti od strukture materijala, prua odreen i otpor difuziji vodene pare. Vodena para vrlo se sporo kree kroz graevinske elemente qm = gustoa difuznog toka vodene pare
qm = 0,62 * d + d + 1 1 2 2
pi - pe
pare, kroz promatrani graevinski element, nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature. = karakteristika materijala, a ovisi najvie o poroznosti
= faktor otpora difuziji vodene pare kroz graevinski element Faktor pokazuje koliko puta je vei otpor difuznom prolazu vodene
86
3 vani
pi
p = parc ijalni tla k vodene pare p = tlak zasi enj a vodene pare
pe r1 r2 r
2 3 vani p
r3
suma
kPa
p, p unutra
pk pe r1 r r2 r3 r
kPa
p, p unutra
3 vani
pe
Za sluaj B (ravnina kondenzacije) vrijedi jednadba za gustou difuzijskog toka koji ulazi u graevinski element :
qm1 = 0,62
pi p'k r'
qm2 = 0,62
qm1 = 0,62
qm2 = 0,62
r''
Kondenzirana vodena para q'm u (g/m2h) koja ostaje u graevinskom elementu rauna se jednadbom :
(g/m2h)
Proraun ukupne koliine kondenzata unutar graevinskog elementa na zavretku perioda difuzije vodene pare :
88
KRITERIJI ZA OCJENU GRAEVINSKIH ELEMENATA U POGLEDU DIFUZIJE VODENE PARE 1. Vanjski graevinski element treba projektirati tako da u njemu ne doe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kree kroz taj element. 2. Kondenzacija vodene pare nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlanosti, kao na primjer drvo. 3. Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlanosti, kondenzacija je dozvoljena u odreenim granicama, tako da uslijed kondenzacije ne nastane graevinska teta. 3.1. Do tete nee doi ako je ukupna vlanost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na zavretku razdoblja difuzije vodene pare (zavretak zimskog perioda) manja od najvee dozvoljene vlanosti za taj materijal. 3.2. Graevinski element u kome se kondenzirala vodena para, mora zadovoljiti i uvjet da se ukupna koliina u njemu kondenzirane vodene pare na zavretku perioda difuzije vodene pare (q'mz) moe isuiti kroz period difuznog isuenja (ljetni period). U tu svrhu rauna se potrebno vrijeme T za isuenje elementa, koji ovisi o mjesnim klimatskim prilikama.
89
DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA NA GRAEVINSKE ELEMENTE Kada sunevo zraenje snage P padne na vanjsku povrinu nekog graevinskog elementa, dio snage P element e apsorbirati, dio snage P reflektirati, a dio P propustiti. Omjer u elementu apsorbirane dozraene snage P i ukupne dozraene snage P koja je pala na povrinu promatranog elementa zove se koeficijent apsorpcije . = P / P - koeficijent apsorpcije = P / P - koeficijent refleksije = P / P - koeficijent transparentnosti ili prozranosti P = P + P + P = ( + + ) P ( + + ) = 1 Za kratkovalno sunevo zraenje od presudnog je utjecaja boja povrine graevinskog elementa. to je boja svjetlija to e manji dio snage sunevog zraenja biti apsorbiran, a vei dio reflektiran.
BOJA POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA BIJELA UTA, NARANASTA, SVIJETLO CRVENA TAMNO CRVENA, SVIJETLO ZELENA SMEA, TAMNO ZELENA, TAMNO PLAVA TAMNO SMEA, CRNA KOEFICIJENT APSORPCIJE 0,2 0,3 0,3 0,5 0,5 0,7 0,7 0,9 0,9 1,0
ZA DUGOVALNO ZRAENJE NA VRIJEDNOST KOEFICIJENTA APSORPCIJE 90 NE UTJEE BOJA POVRINE VE FINOA OBRADE POVRINE.
te
Te Ti
ti
UNUTRA apsorbirano zraenje koje odlazi prema unutra
te
ti
UNUTRA apsorbirano zraenje koje odlazi prema unutra
91
ZATITA OD SUNCA Razlikujemo 3 osnovna tipa protusunane zatite : 1) protusunana zatita paralelna sa vertikalnim graevinskim elementom
92
apsorbirano zraenje koje odlazi prema unutra ventilacijom zranog sloja upadno sunevo zraenje apsorbirano zraenje koje odlazi prema unutra apsorbirano zraenje koje odlazi prema van
93
AKUSTIKA Fizikalne (objektivne) karakteristike zvuka Zvuk je fizikalna pojava titranja estica u elastinoj sredini. Elastini medij kojim se ire zvuni valovi moe biti ma koja plinovita, tekua ili vrsta tvar. Zvuk koji se iri zrakom zrani zvuk Broj periodinih promjena gustoe zraka u jednoj toki zvunog polja u jedinici vremena zove se frekvencija zvuka (f) Mjerna jedinica je 1 / s hertz (Hz) Prosjeno ljudsko uho uje kao zvuk samo ona titranja koja imaju frekvenciju izmeu 16 Hz i 20.000 Hz. To je ujni zvuk. Titranja frekvencije nie od 16 Hz zovemo infrazvuk, a titranja frekvencije vie od 20.000 Hz zovu se ultrazvuk.
94
Psihofizioloke (subjektivne) karakteristike zvuka Zvuk je fizikalni podraaj koji se posredstvom organa sluha pretvara u sluni osjet. Osnovne karakteristike tog osjeta su visina, glasnoa i boja zvuka. Frekvenciji istog tona odgovara osjet visine zvuka, a zvunom tlaku osjet glasnoe zvuka. Boja zvuka ovisi o spektru sloenog tona.
95
BUKA
Bukom nazivamo svaki zvuk kojeg smatramo neeljenim, neugodnim ili ometajuim. Razlika izmeu buke i zvuka je dakle subjektivna. Za grubu procjenu djelovanja buke na ovjeka moe posluiti vrijednost njene razine prema sljedeoj klasifikaciji : - do 60 dB samo psiholoko djelovanje - od 60 do 90 dB jako psiholoko djelovanje i fizioloki efekti - preko 90 dB pored jakih psiholokih i fiziolokih djelovanja pojavljuje se i oteenje sluha. Buka koja sadri preteno duboke tonove manje ometa od buke s visokim tonovima jednake razine.
Kada zvuni val koji se iri zrakom udari u graninu plohu koja omeuje neku prostoriju, dio energije tog vala apsorbira materijal granine plohe, a preostali dio energije vraa se s reflektiranim valom u prostoriju. Sposobnost apsorpcije nekog materijala karakterizira se koeficijentom apsorpcije koji je jednak odnosu apsorbirane snage P i ukupne snage P. = P / P
96
To su materijali i elementi koji imaju relativno veliku vrijednost koeficijenta apsorpcije zvuka u prostoriji. Mogu se podijeliti u 3 grupe : 1. Porozni materijali 2. Akustiki rezonatori 3. Membrane
PREDAJNA PROSTORIJA
PRIJEMNA PROSTORIJA
97
IZOLACIJSKA MO PREGRADE (R) U sluaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenoenja zvuka iz predajne u prijemnu prostoriju. 1) Direktni put prijenosa zvuka preko pregradne stijene koja odvaja dvije prostorije. 2) Svi ostali putovi su posredni putovi prijenosa zvuka
Energija zvunog vala koji udari u pregradnu stijenu izmeu predajne i prijemne prostorije djelomino se reflektira (1) od povrine pregrade i vraa natrag u predajnu prostoriju, a dio se predaje pregradi koja zbog toga poinje vibrirati. Dio energije vibriranja pregrade vraa se natrag u istu prostoriju (2), manji dio iri se uzdu pregrade (3) , a preostalu energiju (4) zrai pregradna stijena u prijemnu prostoriju. Ako je pregrada porozna, dio zvune energije (5) moe prijei u prijemnu prostoriju zranim putem kroz pore pregrade. Kod prenoenja zvuka preko pregrade dio energije (6) i (7) uvijek se pretvori u toplinu.
98
PRENOENJE ZVUKA UDARA IZ PROSTORIJE U PROSTORIJU Zvuk udara ili topot zove se zvuk kojeg zrae graevinski elementi pobueni na vibriranje direktnim mehanikim silama. (hodanje, tranje, pad predmeta, rad kuanskih aparata) Za ispitivanje ponaanja meukatnih konstrukcija na udare, konstruiran je poseban ureaj koji zovemo izvor zvuka toptalica. To je 5 ekia od 0,5 kg koji naizmjenino pojedinano udaraju u ispitivanu meukatnu konstrukciju slobodno padajui sa visine 4 cm tako da izvedu 10 udaraca u sekundi.
99
Poboljanje izolacijske moi meukatnih konstrukcija od zvuka udara moe se izvesti na nekoliko naina : 1) Izvedba meukatne konstrukcije sa mekanim zavrnim podnim slojem (tepih, sintetike podne obloge, spuvaste podloge, guma, filc i sl.) 2) Izvedba plivajueg poda - kruta betonska podloga pliva na mekanom elastinom sloju
3) Izvedba sputenog stropa - treba biti nepropustan za zrak i male krutosti - dobro je da svi pregradni zidovi dopiru samo do sputenog stropa.
100
6. HIDROIZOLACIJA
Grafika oznaka hidroizolacije: Temelji kao najnii elementi zgrada su najizloeniji vlazi pa se zato izrauju od materijala kojem vlaga ne teti (beton) tako da ih nije potrebno tititi od vlage. Ostali elementi zgrada se moraju odreenim tehnikim mjerama zatititi i izolirati (odvojiti) od vlanog zemljita i vlanih temelja.
3. Katran
4. Emulzije - tekui ili rijetki rastvori bitumena i katrana, a slue kao hladni premazi povrina prije vruih namaza ili kao dodaci izolacijskim sredstvima koji se stavljaju u betonsku smjesu, mort ili buku (resitol, ceresit, trikosal i dr.) 5. Izolacijske trake - sirove ljepenke ili filcevi impregnirani bitumenom ili katranom, obostrano posute mineralnim posipom (kvarcni pijesk, kriljevac, talk, plutovina) ili neposute. Proizvode se u trakama irine 1.00 m ili 1.25 m. a) Krovna ljepenka (krovni kartona) - sirova ljepenka (papir) impregnirana bitumenom ili katranom. b) Filc - juta, stakleni voal, staklena tkanina, poliesterski filc impregnirani bitumenom. c) Aluminijske folije debljine 0.10, 0.15, 0.20 mm obostrano premazane bitumenom. Jednostrano premazane al. folije se upotrebljavaju kao zavrni izolacijski sloj ravnih i zaobljenih krovnih povrina s al. folijom okrenutom na vanjsku stranu tako da odbijaju suneve zrake i tite donje slojeve od pretjeranog zagrijavanja.
GRIJANA PROSTORIJA
min. 30 cm min. 80 cm
-0.15
TERACO 2 cm GOR. BET. PODLOGA 6 cm PE FOLIJA TOPLINSKA IZOLACIJA 5 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) -0.95 DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI LJUNAK 15 cm
40-50
-0.65 TERACO 2 cm GOR. BET. PODLOGA 6 cm PE FOLIJA TOPLINSKA IZOLACIJA 5 cm HIDROIZOLACIJA (2+3)
min. 80 cm
-1.45
102
B
10
45
D1
D2
10
100
ZATITNA BUKA 1.5 cm TOPLINSKA IZOLACIJA ZID OD BLOK OPEKE PRODUNA BUKA 2 cm GRIJANA PROSTORIJA
PARKET CEMENTNI ESTRIH 4 cm PE FOLIJA ZVUNA IZOLACIJA 2 cm AB PLOA 12-16 cm TOPLINSKA IZOLACIJA PODGLED CEMENTNA BUKA 3 cm
NEGRIJANI PODRUM
A
ZID OD OPEKE 6.5 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) CEMENTNI MORT 2 cm BETONSKA STIJENA PRODUNA BUKA 2 cm TERACO 2 cm GOR. BET. PODLOGA 6 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI LJUNAK 15 cm
D1
D2
103
93.00
NAJVIA TOKA DRENAE
92.50
92.00
91.50
91.0 0
KONTROLNO OKNO
5 90.
0
9
ODV
0 0.0
ODN
JA
89
.50
GRIJANA PROSTORIJA
min. 15 cm
PODGLED
TERACO 2 cm GORNJA BET. PODLOGA 6 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI LJUNAK 15 cm
O 75-100 mm
104
min. 30 cm
PARKET CEMENTNI ESTRIH 4 cm ZID OD OPEKE 12 cm CEMENTNI MORT 2 cm HIDROIZOLACIJA (3+4) BETONSKA STIJENA PRODUNA BUKA PE FOLIJA ZVUNA IZOLACIJA 2 cm AB PLOA 12-16 cm TOPLINSKA IZOLACIJA 8 cm PODGLED NEGRIJANI PODRUM
Podrum graevine je potrebno tititi od prodora i tlaka podzemne vode u sluaju kada je najvii vodostaj podzemne vode iznad nivoa podrumskog poda. Pod podruma se titi od tlaka vode izvedbom armiranobetonske protuploe koja se upire o podrumske zidove (vlana zona u gornjoj zoni ploe). Protuploa se mora dimenzionirati na temelju statikog prorauna.
105
TERACO 2 cm GORNJA BETONSKA PODLOGA 6 cm AB PROTUPLOA 20-30 cm CEMENTNI MORT (ZATITA HI) 5 cm HIDROIZOLACIJA (3+4) DONJA BETONSKA PODLOGA 8 cm NABIJENI LJUNAK 15 cm
7. STUBITA
Stubita su konstrukcije za kretanje ili promet izmeu razliitih etaa neke graevine. STUBE Visina jedne stube kree se od 14 do 19 cm. irina gornje plohe jedne stube ili irina gazita je od 25 do 35 cm. Odnos visine i irine stube proizlazi iz duljine prosjenog ljudskog koraka i treba zadovoljiti formulu: 2v + = 63 (u cm) Visina stube u javnim zgradama i u zgradama sa vie stanova je 14 16 cm. Interne stube u stanovima i obiteljskim kuama mogu imati visinu do 20 cm. STUBINI KRAKOVI Niz triju i vie stuba, koji povezuje dvije horizontalne povrine razliitih visina tvori jedan stubini krak. U jednom kraku ne bi trebalo biti vie od 18 stuba. Najmanja irina stubinog kraka je 75 cm. (interna stubita) Najmanja irina kraka u viestambenim zgradama je 90 cm. U stambenim zgradama do 20 stanova i u poslovnim zgradama za promet do 100 ljudi irina stubinog kraka je 120 cm. U stambenim zgradama s vie od 20 stanova i u poslovnim zgradama za promet od 100-200 ljudi irina stubinog kraka je 150 cm. Za promet od 200-300 osoba u poslovnim zgradama irina stubinog kraka je 180 cm. Za promet od 300-400 osoba u poslovnim zgradama irina stubinog kraka je 210 cm. Za promet vei od 400 osoba ne smiju se koristiti samo jednim stubinim krakom. Visina prolaza iznad stubinih krakova u pojedinim etaama treba biti jednaka svijetloj visini prostorija. STUBINI PODESTI ILI POIVALITA Razlikujemo glavne podeste i meupodeste. irina podesta treba biti najmanje koliko je i irina stubinog kraka. Glavni podest u pravilu treba biti iri od irine stubinog kraka. STUBINE OGRADE I PRIHVATNICI Zbog sigurnosti kretanja visina ograde treba biti najmanje 90 cm mjereno od sredine irine jedne stube.
106
v=25 v=20-25
90
TVE 75
ili
DIZALA
LJES
60
19 v< 2 v > 13 6 3 =
ST EP L J EN ES AS TV TE E
STV
NA
CE NI E EP ST
45
v=13-19
STE
30
3 v < 1 -v 8 4 =
v<13
LJE
I ZA
CE NI MA E EP BA ST STU SA
PE
STE
20
15
IZU
ZEC
MJERE U cm
107
STUBINI KRAK
PRESJEK
VISINA KRAKA
DULJINA KRAKA
= IRINA STUBE v = VISINA STUBE n = BROJ VISINA STUBA U JEDNOM STUBINOM KRAKU DULJINA KRAKA = (n-1) * VISINA KRAKA = n * v
TLOCRT
(n-1) x nxv
108
OBLICI STUBITA
JEDNOKRAKO DVOKRAKO
DVOKRAKO DVOKRAKO
TROKRAKO
TROKRAKO
ETVEROKRAKO
SPIRALNO ZAVOJITO
109
DVOKRAKO STUBITE
TLOCRT I KATA
PRESJEK
150
9 x 33 10 x 15 9 x 33 10 x 15
300 300
150
0,0
TLOCRT PRIZEMLJA
-150 -270 -150 9 x 33 10 x 15 9 x 33 10 x 15 0,0
TLOCRT PODRUMA
-270
7 x33 8 x15
-270
110
TLOCRT I KATA
JEDNOKRAKO STUBITE
288 15 x 27 16 x 18
288
TLOCRT PRIZEMLJA
0,0 15 x 27 16 x 18 13 x 27 14 x 18
0,0
TLOCRT PODRUMA
-252 13 x 27 14 x 18
-252
PRESJEK
288
0,0
-252
111
A - KONZOLNO
B - DVOSTRANO KONZOLNO
D - UGRAENO
F - MONTANO NA AB TETIVAMA
112
PODESTNA GREDA
TLOCRT
PRESJEK
PODESTNA GREDA
TLOCRT
PRESJEK
LOMLJENA AB PLOA
113
A B C
PRESJEK A
PRESJEK B
PRESJEK C
IZOMETRIJA
114
8 20
8 20
4 5 10
TETIVA U POGLEDU
115
14
6 TETIVA U POGLEDU
TETIVA U POGLEDU
116
32-36
ELINO STUBITE
GLAVNE VRSTE ELINIH ELEMENATA ZA TETIVE STUBA
PLOSNO ELJEZO
UZDUNI PRESJEK
POPRENI PRESJEK
REBRASTI LIM
REBRASTI LIM
GAZITA
KULIR DRVO
POPRENI PRESJEK
117
DRVENE STEPENICE
A - MASIVNE STEPENICE B - NASTUPNE DASKE NA LETVAMA
ZATEGA
C - NASAENE STEPENICE
GAZITE ELO
GAZITE
ELO
TETIVA
X
TETIVA
D - UMETNUTE STEPENICE
TETIVA
ZATEGA
118
DRVENE STEPENICE
E - UTORENE STEPENICE
STUP
GAZITE
ELO
ZATEGA O 12-15
TETIVA
TETIVA
119
8.
120
121
122
9.
MM - (2x7) -1cm
123
124
125
126
127
128
129
130
131
10.
132
MM - (2x4) - 1 cm
195
133
134
135
136
137
138