Terminal I

DEFINICIJA I TEMELJNE KARAKTERISTIKE TERMINALA
LUKE
Luke su kljuni podsustav prometnog sustava, jedne su od najvanijih karika prometnih tokova i razvitka brojnih gospodarskih djelatnosti Luke su dio prometnog sustava zemlje i zbirno mjesto u koje se slijeva promet sa prometnih putova i prijevoznih sredstava Potiu razvoj
Nacionalnog gospodarstva (prihodi, zapoljavanje, vrijednost objekta i opreme) Odreenih djelatnosti (trgovina, proizvodnja, dorada, uslune djelatnosti Uvjetuju razvitak drugih djelatnosti (industrija, energetika)
TERMINALI
Terminali su: Mjesta na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom Mjesto susreta dvije ili vie prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za skladitenje i dr Glavna spona na transportnom putu robe od proizvoaa do potroaa, a slue i za preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu Prometna vorita opremljena specijaliziranim prekrcajnim sredstvima i ureajima za primjenu odgovarajuih tehnologija prekrcaja Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u ispravnom stanju te obavlja koncetracija i distribucija robe
9
Terminali
Terminale u funkciji prijevoznog sredstva moemo promatrati:
Sa stajalita kretanja prijevozno-manipulacijskih jedinica S obzirom na uestalost prispijea i otpreme - ritma i frekvencije operacija S gledita tehnologije na terminalu S informacijskog gledita S gledita djelokruga poslova i zadataka S gledita dostupnosti ili prisutnosti pojedinih oblika prijevoza itd.
koja odreuju njegove sadraje, unutarnju organizaciju i povezivanje s gravitirajuim okruenjem

10
LUKI TERMINALI
LUKI TERMINAL - je specijalizirani prostor luke ili pristanita namijenjen odreenoj vrsti tereta ili odreenoj vrsti plovila, a opremljen odgovarajuim tehnikim elementima
Slika: Luka Rotterdam (Europoort 2)
11
Luki terminali
su podsustavi velikih sustava luka, pristanita i robnotransportnih centara (ovisno o organizaciji, moe djelovati i kao neovisni sustav) Smjeteni su na prometnim voritima, gdje se susreu razliite prometne grane sa zadaom zadovoljenja prometnih, prekrcajnih, distribucijskih, skladinih, gospodarskih i drugih prateih funkcija imbenik su ujednaenja prijevoza s obzirom rijene/pomorske i kopnene prijevozne kapacitete na
12
Luki terminali
Obiljeja lukih terminala:
specifina prometna, prekrcajna, distribucijska i skladina infrastruktura terminalna transportna sredstva prekrcajna mehanizacija i ostali sadraji
Luki terminali predstavljaju:

tehniko-tehnoloku i organizacijsku cjelinu u sustavu luke, pristanita, robno transportnog centra ili kontinentalne prekrcajne postaje
13
Luki terminali
Funkcija lukog terminala:

Racionalizacije transporta Oblikovanja optimalnih prijevoznih jedinica Povezivanja vie oblika transporta, poiljatelja i primatelja tereta
Prijevozna sredstva moraju biti optimalno iskoritena Priprema transportne jedinice poveana manipulacijska sposobnost bra prekrcajna manipulacija racionalniji i ekonominiji transport
14
LUKA TERMINALNA TRANSPORTNA SREDSTVA I PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

- su sredstva namijenjena ukrcaju, iskrcaju ili prekrcaju tereta na brodove ili s brodova - Omoguuju rukovanje teretom u svim potrebnim aktivnostima kod njegovog protoka kroz luku - S obzirom na vrstu terminala (vrstu tereta), razvila se potrebna luka mehanizacija: obalne dizalice pokretne (obalne) dizalice viliari kamioni traktori prikolice transportne trake itd.
15
Prekrcajna sredstva s neprekidnim djelovanjem Cjevovodi Pneumatski transport Hidrauliki transport Transporteri Elevatori Konvejeri Prizemni Zrani iare
Trakasti
Ploasti Strugai Puni
Koriste se za prijenos sipkih tereta itarica, eljezne rude, Inercijski ugljena, koksa i ostalih tereta te za prijenos generalnog tereta na kraim relacijama Gravitacijski 16
Prekrcajna sredstva s prekidnim djelovanjem

Dizalice Male Velike Dizala Teretna Prekrcajno prijevozna sredstva Runa
Osobna
Uspinjae Ostala
Vuna
Viliari Utovarivai Kontejnerski prijenosnici
Traktori i prikolice
Ostala prijevoznoprekrcajna sredstva
17
Luke dizalice
Lukom dizalicom se smatra pokretni ili nepokretni ureaj na runi ili motorni pogon, namijenjen dizanju i sputanju slobodno viseeg tereta sa ili bez njegovog prenoenja, koji se upotrebljava u lukama i pristanitima koriste se za iskrcaj i ukrcaj prekrcaj tereta s brodova, kamiona, vagona na obali, u skladitima i na odlagalitima.
Tehniko-eksploatacijska svojstva:
nosivost domet visina dizanja i vrsta pogona odreuju kvalitetu usluge te konkurentnost luke (zadravanje broda i kopnenog sredstava u luci)
Specijalna zahvatna sredstva s obzirom na vrstu tereta jesu: grabilice, pasci, spreaderi, kuke, hvatae, klijeta
18
Luke dizalice
RAZVRSTAVANJE LUKIH DIZALICA Prema vrsti tereta dijelim ih na:
Luke dizalice za ope (generalne) terete Luke dizalice za kontejnere Luke dizalice za suhe rasute terete (ugljen i eljeznu rudu) Specijalizirana luka dizalina postrojenja (za itarice, fosfate, cement)
S obzirom na pokretljivost
Stacionarne Pokretne (mobilne i ogranieno pokretne na tranicama)
Prijenosne
Plovee
19
Luke dizalice
RAZVRSTAVANJE LUKIH DIZALICA
Prema mjestu rada luke dizalice
Obalna dizalica Skladina dizalica Mobilna luka dizalica (koja radi po potrebi na obali ili u skladinom prostoru) Plovee luke dizalice
20
Luke dizalice
OBALNA DIZALICA
Prema konstrukciji postolja mogu se podijeliti na:
Portalne dizalice
Poluportalne dizalice epaste dizalice
Slika: Konstrukcijske izvedbe ppostolja lukih obalnih dizalica a) Portalne b) poluportalne c) epaste
21
Luke dizalice
MOBILNE DIZALICE Svrstavaju se u skupinu samohodnih dizalica Podjela s obzirom na konstrukciju postoje 3 osnovne izvedbe pokretnog postolja: eljeznike i lokomotivske (vagonski kotai) autodizalice (pneumatskim gumama)
gusjenike
22
Dizala
Slue za vertikalni transport ljudi i tereta Kod transporta tereta koriste se kod:
katnih skladita visokih prekrcajnih postrojenja prijenos tereta i ljudi u brodu (brodski liftovi)
Brodska dizala ugrauju se za brzi prijevoz tereta i putnika izmeu paluba
27
Runa industrijska vozila
Koriste se za prijenos lakih tereta (<1 t) i prijevoza na krae udaljenosti (do 50 m) Danas su u upotrebni razliite konstrukcijske izvedbe koje su pogonjene pomou elektromotora i akumulatora, te hidraulinog prijenosnog sustava, dok se samo voenje kolica obavlja runo (rudom/ruicom)
28
Motorna kolica
Upotrebljavaju se za prijenos vee koliine tereta, za srednje duine transporta i vee brzine Razlikujemo elektrina i diesel kolica Nosivost: 5 50 kN, max. 400 kN Uobiajena udaljenost prijevoza: 50 500 m Brzina (max.): oko 20 km/h
29
Viliari
Specijalna transportno-manipulativna sredstva namijenjena unutarnjem transportu (transport u luci) i radu u brodu ili skladitu (istovar, utovar, prijevoz, skladitenje)
30
Viliari
Viliari se danas koriste za:
Prekrcaj i skladitenje paletizirane robe (najvie) i Prijenos raznovrsne komadne robe (zahvaljujui razliitim zahvatnim sredstvima) Prijenos kontejnerizirane robe (prekrcaj, slaganje kontejnera, punjenje kontejnera) Prekrcaj mutimodalnog sustava transporta
eoni viliar
Viliari za manipulaciju praznih kontejnera
Viliari za manipulaciju31 punih kontejnera
Viliari
VRSTE VILIARA Prema pogonskom ureaju
runi motorno-runi motorni (diesel, benzinski, elektro i plinski) eoni boni regalni transportni skladini viliari za komisioniranje
32
Prema konstrukciji

Prema namjeni

Viliari
Prednosti koritenja viliara: 1. Uteda radnog vremena 2. Smanjenje zadravanja broda u luci 3. Smanjenje trokova za brodara i luku 4. Roba se bolje skladiti (bolja iskoristivost skladita) 5. Smanjuje se broj radne snage 6. Smanjuje se broj ozljeda i nesrea pri radu 7. Smanjuje se oteenje robe - tipizacija jedininog tereta,koritenje paleta 8. Poveanje mase jedininog tereta 9. Vea brzina rada poveanje produktivnosti rada.
33
Utovarivai - Rovokopai
Utovarivai su prekrcajno-prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju za zgrtanje, utovar i prijenos rasutog tereta na krae udaljenosti U lukama se najee upotrebljavaju na skladitima rasutog tereta Koriste zahvatno sredstvo utovarnu lopatu (grabilicu) Ukoliko uz utovarnu lopatu imaju i zahvatno sredstvo kopaicu, nazivaju se utovarivai-rovokopai (utovar i iskop materijala)
Slika:
Utovariva-rovokopa
34
Kontejnerski prijenosnici
Prijevozno-prekrcajna sredstva koja se koriste u tehnolokom procesu rada kontejnerskih terminala:

Portalni prijenosnici s eonim rukovanjem Portalni prijenosnici s bonim rukovanjem Boni viliari eoni viliari Autodizalice Prikolice, traktori i tegljai za vuu prikolica ili poluprikolica i ostala prijevozna-prekrcajna sredstva
36
PORTALNI PRIJENOSNIK VELIKOG RASPONA (Transtainer) esto se nazivaju i mosnim dizalicama Mogu se kretati na gumenim kotaima (RTG dizalice) ili po tranicama (RMG dizalice) Konstrukcijski su izvedeni u obliku portala po ijem se gornjem dijelu kree vozno vitlo sa hvataem za kontejnere Moe premostiti 5 do 15 redova kontejnera sloenih u 3 do 4 reda u visinu
37
PORTALNI PRIJENOSNIK MALOG RASPONA (Straddle Carrier)
Najee prenose samo 1 kontejner (na kraim udaljenostim, npr. brod-skladite) Pogodni za rukovanje kontejnerima na slagalitima ( 6x bri od transtainer-a) Brzina: do 60 km/h Nosivost : 350 400 kN Kreu se na gumenim kotaima koji se mogu zaokrenuti za 360 Razlikujemo:
Portalni nosa
(Portal frame straddle carrier)
Portalni nosa otvoren na vrhu

(Open top portal frame straddle carrier)
Portalni teleskopski nosa
38
BONI PRIJENOSNIK (Side Loader) Boni prijenosnik je prijevozno-prekrcajno sredstvo koje moe ukrcavati, iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane (bono) Po potrebi moe slagati u 3 visine Prednosti: jednostavno rukovanje, velika manevarska povrina
39
AUTODIZALICA ZA PREKRCAJ KONTEJNERA
(Reach Stacker)
Nosivosti su od 25 do 1000 kN za prekrcaj kontejnera koriste se autodizalice nosivosti od 300 500 kN Zahvatno sredstva:
Hvata kontejnera (spreader) Kuka (prekrcaj tekih jedininih tereta)
Najee su teleskopske izvedbe Prednosti: mobilnost, viestruka namjena Nedostaci: Problemi preciznosti rada (asimetrinost teita sustava), vea manipulativnost prostora, zahtjev za radom na ravnoj i vrstoj povrini
40
Traktori (tegljai)
Traktori (tegljai) upotrebljavaju se u unutarnjem transportu luka i industrijskih pogona za vuu obinih i specijaliziranih prikolica U lukama se koriste za:
vuu razliitih izvedbi prikolica i poluprikolica kod prijevoza komadna robe i tereta vee jedinine vrijednosti na vee udaljenosti Vuu vagona (manevriranje na industrijskim kolosijecima) sa svrhom tonog postavljanja vagona uz vrata skladita
Na suvremenim kontejnerskim terminalima upotrebljavaju se posebni tegljai (tugmastersi) za vuu dvije prikolice
41
Prikolice i poluprikolice
U lukama se koriste razliite izvedbe obinih prikolica Imaju 8 kotaa (2x4), nosivosti 50 do 1000 kN Koriste se za:
Prijevoza generalnog tereta (udaljena skladita) Prijevoza tekih tereta Prijevoz dugakih komada (cijevi, tranica, profila, vozila) Prijevoz kontejnera Niske prikolice (prijevoz unutar terminala) Cestovne prikolice (javni cestovni promet) Ukrcaj tereta na Ro-RO brodove
42
Podjela i vrste terminala
43

Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:
A. Integralni i granski terminali B. Tehnoloko-specijalizirani terminali C. Luki i kopneni terminali
44

A. Integralni i granski terminali
GRANSKI TERMINALI su mjesta na kojima se susreu prijevozna sredstva jedne prometne grane, mogu biti:
Morski Rijeni eljezniki Cestovni Zrani Potanski itd.
INTEGRALNI TERMINALI su mjesta na kojima se sueljavaju dvije ili vie prometnih grana, mogu biti:
luko-eljezniki terminali luko-cestovni terminali luko-eljezniko-cestovni terminali luko-rijeno-eljeznikocestovni terminali eljezniko cestovni terminali (i obratno) eljezniko-cestovno-rijeni terminali cestovno-rijeni terminali cestovno-zrani terminali potansko-eljezniki terminali potansko-zrani terminali itd.45

B. Tehnoloko-specijalizirani terminali
Terminali za unitizirane (okrupljene) terete
Terminali za suhe terete (ugljen, rudu, itarice i dr.) Kontejnerski terminali RO-RO terminali LASH-terminali Huckepack-terminali Kontejnerski/ huckepack-terminali i druge kombinacije. Terminali za suhe terete (ugljen, rudu, itarice i dr.) Terminali za tekue terete (naftu, kemikalije i dr.) Terminali za plinove Terminali za lako pokvarljivu robu (juno voe, riba, meso) itd.
46
Terminali za kombinirane transporte

C. Luki i kopneni terminali Podrazumijeva razvrstavanje terminala prema njihovom zemljopisnom poloaju, tj. prema tome da li se nalaze na moru ili na kopnu Prema toj podjeli, svi terminali mogu se razvrstati u samo dvije osnovne skupine:
luki terminali i kopneni terminali
47

Terminali se mogu podijeliti i prema: 1. Prema lokaciji (smjetaju) Luko-pristanini Kontinentalni
2. Po veliini Mali Srednji Veliki 3. Prema vrsti tereta

4. Prema tehnologijama
48

3. Prema vrsti tereta
Za generalni teret Za tekui teret Kontejnerski Ro-Ro Za rasuti tereti Za teglenice Za stoku Za drvo i drvene proizvode Za opasne terete Za teke terete Za voe Putniki
4. Prema tehnologijama
Integralni i intermodalni Bimodalni Ro-Ro Huckepack Ostali
49

LUKI TERMINALI mogu biti:
1. 2. 3. 4. 5. Vienamjenski i univerzalni terminali Terminali za tekue terete (nafte i naftnih derivata, ukapljenih plinova) Kontejnerski terminali RO-RO (Roll-on/Roll-off ) terminali Terminali za rasuti teret
Terminali za suhe rasute terete (ugljen, eljezna ruda i dr.) Terminali za prekrcaj fosfata i kalija Terminali za prekrcaj itarica
6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.
Terminali za promet teglenica Terminali za stoku (ivotinje) Terminali za prekrcaj drva i drvnih proizvoda Terminali za prekrcaj opasnih tereta Terminali za prekrcaj tekih tereta (i vrlo tekih tereta) Terminali za prekrcaj junog voa i prehrambenih proizvoda Putniki terminali ostale izvedbe lukih specijaliziranih terminala.
50
Prometna potranja i utjecaj gravitacijskog podruja sa tokovima roba na geoprometni poloaj terminala
51
Prometna potranja
PROMETNA POTRANJA je potreba za promjenom mjesta s obzirom na prostorno-vremensku udaljenost, zadovoljava se optimalnim koritenjem prometne infrastrukture i prometnih sredstava Promatrana sa stajalita nastanka ili prestanka, moe biti:
Izvirua (generirana) podudara se s potrebom dovoza roba Ponirua (ciljana) - podudara se s potrebom odvoza roba
Prometna potranja je fleksibilna veliina s obzirom na promjene u gospodarstvu, a promatra se u okviru prometnih tokova (odreene vrste tereta i robnih skupina)
52
Prometna potranja
Obiljeja koja determiniraju planiranje prometa
prijevozna usluga potranja za prijevozom prijevoznine komplementarnost i konkurentnost prometnih grana utjecaj na drutveno-ekonomski razvoj
Potranja za prijevozom
Izvedena je iz potranje za dobrima (koja se prevoze) Postoji vrsta meuovisnost prijevozne potranje i drutvenogospodarske razvijenosti promatranog podruja. S porastom stanovnitva, zaposlenosti i dohotka te poveanjem materijalne proizvodnje, raste potreba za prijevozom i obratno. Veliina te potranje ovisi o prostornom rasporedu sirovinskih izvora i smjetaju njihove prerade, udaljenosti i sastavu trita, razmjetaju stanovnitva i njegovoj pokretljivosti.
53
Meuovisnost prijevozne potranje i BDP-a promatranog podruja

Slika: Indeks ekonomskog rasta (BDP), OECD-ovog indeksa industrijske
potranje i volumen svjetske pomorske trgovine od 1994. do 2007. (1994.=100)
OECD - Organisation for Economic Cooperation and Development

Izvor: UNCTAD secretariat on the basis of OECD Main Economic Indicators, April 2008; UNCTAD Trade
Development Report 2008 and UNCTAD Review of Maritime Transport 2008, str. 3.
54
Utjecaj prometne potranja na prometni sustav

Odnos prometne potranje i prometne ponude lukih usluga ovisi o veliini i razvijenosti gravitacijskog podruja luke i robno-transportnih centara, usmjerenim tokovima roba i prometnom sustavu tog podruja Praenjem prometnih zahtjeva gravitacijske zone moe se analizirati postojea i budua prometna potranja postavljanjem modela distribucije potranje koji bi trebalo razmatrati pri planiranju i gradnji lukih kapaciteta Veliina prometne potranje utjee na djelovanje prometnog sustava na nain da implicira prouavanje prometnih tokova i nastojanje zadovoljavanja njihovih potreba
55
Geoprometni poloaj i gravitacijsko podruje luke

Razvoj luke najveim dijelom ovisi o dobrim prometnim vezama luke sa zaleem Svaka luka ima dva lica, od kojih je jedno okrenuto prema rijeci/moru, a drugo prema kopnu. Razvijenost proelja luke i vei broj redovitih brodskih linija najee je i pokazatelj gospodarske razvijenosti zalea luke. Zato su redovite brodske linije najgue u onim lukama koje u svom zaleu imaju gospodarski razvijena podruja.
56
Geoprometno podruje luke

U skupinu geoprometnih imbenika ubrajaju se sve pojave, procesi i karakteristike koje su prisutne u prostoru i istovremeno utjeu na odvijanje prometa, kojima je osnovno obiljeje promjenjivost u prostoru i vremenu. Geoprometnih imbenika obuhvaaju:
Ope geoprometne imbenike - imaju geografski karakter te ine osnovu za razumijevanje prometa u prostoru te ukljuuju: geoprometni poloaj odreenog prostora, njegovu veliinu, oblik i granice te vremenske zone. Prirodne predispozicije: brojna obiljeja, stanja, pojave i procese u prostoru, koje nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih zakonitosti u razvitku Zemlje, utjeui na razvoj i odvijanje prometa (reljef, sastav i graa Zemlje, klima i vrijeme, vode, tlo i vegetacija i rudno bogatstvo, to znai odreenu predispoziciju, moguu prirodnu osnovu za razvoj prometa, ali su sve vie relativni pod utjecajem razvoja ljudskog drutva) Drutveno-gospodarske imbenike - osnovni nositelj prometne djelatnosti i izravno utjeu na pojavu i razvoj prometa (stanovnitvo, njegova struktura i razmjetaj, gospodarska razvijenost odreenoga prostora, itd.)
57
Gravitacijsko podruje
Gravitacijska luka zona predstavlja podskup gravitacijskog podruja luke, to znai da je gravitacijsko podruje sastavljeno od odreenog broja gravitacijskih lukih zona, koje mogu biti segmentirane na vie naina i prema razliitim kriterijima; Gravitacijsko podruje luke predstavlja sumirana podruja stvarne potranje za lukim uslugama (skup gravitacijskih lukih zona), a ujedno je podskup lukog zalea; Luko zalee (interesno podruje luke) je pojam nadreen pojmu gravitacijskog podruja i predstavlja realno potencijalni izvor prometa jedne luke; razlika u prostornom obuhvatu gravitacijskog podruja i lukog zalea predstavlja, teoretski, prostor za razvoj konkurencije meu lukama
58
Kopneno zalee luke

Kopneno zalee koje gravitira odreenoj luci, odnosno koje preferira odreeni prometni pravac preko neke luke moe se razgraniiti u tri zone:
Neposredno zalee luke je najsigurnije i najkvalitetnije, jer je konkurencija drugih luka u odnosu na to podruje najmanja. Naime, poveanjem udaljenosti luke od komitenta u zaleu jaa konkurentnost drugih luka, a pozicije dotine luke u odnosu na kopnena zalea slabe. Nacionalno zalee luke je relativno sigurno podruje za izvoz i uvoz robe preko domaih luka. To se moe objasniti time to je uvid u stanje i razvitak nacionalnog gospodarstva dostupan pa se s domaim prometom moe raunati s relativno visokim stupnjem pouzdanosti, iako domai teret ne bi trebao predstavljati osnovu za znaajniji budui razvitak luke. Tranzitno zalee luke je najvrjednija, najfleksibilnija, ali i najnesigurnija gravitacijska zona lukog sustava. Ono bi trebalo predstavljati osnovu za razvitak luke, budui da se tranzitnim prometom ostvaruje znaajan devizni prihod te potpunije iskoritenje kapaciteta. Nesigurnost tranzitnog trita posljedica je toga to tranzitni partneri imaju mogunost izbora vie prometnih pravaca za destinaciju svojih roba.
59
Gravitacijsko podruje luke

Odrediti i definirati gravitacijsku luku zonu znai utvrditi veliinu i granicu podruja u zaleu luke, za iju proizvedenu robu namijenjenu rijenom/prekomorskom izvozu ili za vodnim putem uvezenu robu namijenjenu potronji na tom podruju, odreena luka predstavlja najpovoljniju toku izmeu kopnenog i vodnog prijevoza
Gravitacijsko podruje luke je promjenjiva veliina zavisna od niza varijabli koji odreuju atraktivnost luke za privlaenje robnih tokova, odreuje se za svaku vrstu robe posebno
Elementi koji utjeu na veliinu luke gravitacijske zone:

gospodarska razvijenost zalea i kopnena prometna infrastruktura kojom je luka povezana sa zaleem (luka ne moe sama utjecati) razvijenost i opremljenost luke (luka moe sama utjecati) proelje luke
60

Pri odreivanje gravitacijskog podruja luke potrebno je analizirati sve relevantne imbenike i dogaanja u konkurentnim lukama (u okruenju) Najzastupljenije metode utvrivanja gravitacijskih lukih zona:
geografsko-geometrijska metoda, kopneno-tarifna metoda, metoda stvarnih trokova kopnenog prijevoza metoda ukupnih trokova kopnenog prijevoza metoda ocjenjivanja logistikih elemenat
Ostali logistiki initelji (tehnika opremljenost, razvijenost kopnenih prometnica, proelje luke, tarife) djeluju tako da fiziki razliite udaljenosti postaju jednake ili ak pokazuju prednost duljeg puta.
62
Slika: Gravitacijsko podruje SSS interesne skupine - luke Rijeka

Izvor: ADRIATIC3S Opi koncept razvoja SSS-a u HR-IT regiji
64
Slika: Gravitacijsko podruje SSS interesne skupine - luke Ploe

Izvor: ADRIATIC3S Opi koncept razvoja SSS-a u HR-IT regiji
65
Tablica: Top 20 vodeih luka prema ukupnom teretnom prometu 2004. 2007. (u mil. tona)
Luka
Shanghai Singapore Rotterdam Ningbo Guangzhou Tianjin Qingdao Qinhuangdao Hong Kong Busan Port of South Lousiana Dalian Nagoya Houston Shenzhen Kwangyang Los Angeles Antwerp Long Beach Chiba
2004.
379,0 393,4 352,8 225,9 215,2 206,2 161,7 150,3 220,9 215,0 225,7 145,2 182,3 182,0 135,5 170,5 162,1 152,3 144,5 169,3
2005.
443,2 423,2 370,2 272,4 241,7 245,1 184,3 167,5 230,1 217,2 220,4 176,8 187,1 191,7 153,9 177,5 169,0 160,1 159,2 165,7
2006.
537,5 448,5 378,2 309,7 302,8 257,6 224,2 204,9 238,2 217,9 238,4 200,5 208,0 201,5 176,0 195,1 181,6 167,4 169,8 167,0
2007.
561,5 483,6 406,8 344,0 343,3 309,5 265,0 248,9 245,4 243,6 234,1 222,9 215,6 202,9 199,0 198,2 189,2 182,9 174,0 169,2
% promjena 2006.-2007.
4,5 7,8 7,6 11,1 13,4 20,1 18,2 21,5 3,0 11,8 -1,8 11,2 3,6 0,7 13,1 1,6 4,2 9,3 2,5 1,3
66
Izvor: Shipping Statistics and Market Review, December 2008
Slika: Glavni pomorski prometni pravci, kontejnerski promet, 2007. (mil. TEU)
67
Tablica:
Pomorski promet (milijuni metrikih tona) - izvoz/uvoz - dugorona prognoza do 2024.

REGIJA/ SKUPINA DRAVA Sjevena Amerika (North America) Sjeverna Europa (North Europe) Sjeveroistona Azija (Northeast Asia) Jugoistona Azija (Southeast Asia) Mediteran (Mediterranean) Srednji Istok (Middle East) 2008. 740 297 796 667 232 1.225 240 768 773 IZVOZ (GODINJE) 2010. 2015. 782 313 883 711 249 1.281 277 831 818 874 361 1.117 810 292 1.385 353 940 908 2024. 1.031 448 1.611 964 373 1.532 484 1.097 1.038 2008. 1.014 769 2.656 535 653 239 460 99 364 UVOZ (GODINJE) 2010. 2015. 1.047 799 2.899 565 685 264 505 104 395 1.157 882 3.373 637 762 323 596 115 467
69
2024. 1.359 1.046 4.080 757 903 449 721 136 602
Indijski potkontinent (Indian Subcontinent)

Australija (Australia) Afrika (Africa)
Izvor: Shipping Statistics and Market Review, December 2008
Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala
70
TERMINALI ZA TEKUI TERET

Poetak moderne proizvodnje i naftne industrije smatra se 1858. godina (Edwin L. Drake, 19 godina prvo uspjeno buenje, dubina do 21 m)
1880.
4 mil. t
1858.
1.Uspjeno buenje
1929.
200 mil. t
1988.
3.109 mil. t
1870.
70.000 t
1913.
51 mil. t
1965.
1.508 mil. t
Tekui teret se prevozi Sredozemljem od 3 st. pr. Kr. (Grci i Rimljani) u amforama, a kasnije u drvenim bavama 1861. g. - Prvi prijevoz nafte (kerozina) jedrenjak Elizabeth Watts u drvenim bavama 1878. g. - izgraen prvi brod za prijevoz nafte Zoroaster Do 1975. g. izgrauju se brodovi to vee nosivosti (do izgradnje Sueskog kanala) 1928. g. Prvi brod s ukapljenim plinom kao teretom (prijevoz plina na relaciji Curacao-Rotterdam i Roven)
71
Terminali za tekui teret
TEKUI TERET
roba u tekuem stanju koja se ukrcaje bez ambalae
s obzirom na nain transportiranja spada u skupinu rasutih tereta Osnovna svojstva:
razliita gustoa viskoznost zapaljivost agresivnost moe se prelijevati i prekrcava se crpljenjem (ime se ne mijenja njegova kvaliteta)
Najee je jedini teret na brodu Brz ukrcaj i iskrcaj

72
UKAPLJENI PLINOVI su tvari ija je kritina temperatura od 50C ili im je pri 50C tlak para >3 bara.
Prirodni plinovi koji se dobiju u rafinerijama nafte i na buotinama nafte i plina:
LNG (Liguefied natural gas) - ukapljeni priodan plin
Likvifikacija (prijevoz) pri -42,6C pri atmosferskom tlaku Kritika toka: T = +96,8C, p = 43,3 bara
LPG (Liguefied Petroleum Gas) - ukapljeni naftni plin

Likvifikacija (prijevoz) pri -161,7C pri atmosferskom tlaku Kritika toka: T = -82C, p = 47,2 bara
73
BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTE I NAFTNIH DERIVATA grade se iskljuivo namjenski nosivost 700 - 700.000 GT Imaju crpne stanice Prekrcaj - neovisni o luci VLCC - Very Large Crude Carriers (od 200.000 - 300.000 GT) ULCC Ultra Large Crude Carriers (od 300.000 GT i vie)
ili Double Skin (DS) Dvostruka otplata broda Tankovi za balast (odvojeni od tankova tereta) Ugradnja dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom DB)
74
BRODOVI ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA Stari tek 15-ak godina (brodovi novije generacije) Skupi (posebni uvjeti gradnje i eksploatacije) Spremita - izvedena u obliku horizontalno posloenih cilindara ili u obliku kugle Kapacitet se mjeri u kubinim metrima zapremine cilindra (plinskog spremnika) Imaju crpke za iskrcaj plina
75
SVJETSKI PROMETNI PRAVCI TEKUIH TERETA

prometni pravci tekuih tereta ovise iskljuivo o ekonomskoj moi subjekta Vrlo je mala fluktualnost tih pravaca (razlozi fluktuacije: politika situacija, iscrpljenje nalazita)
Graf: Svjetska potranja nafte po regijama 2000. U postocima prosjene koliine mil. barela/danu
76
Terminali za tekui teret TEHNIKO-TEHNOLOKA OBILJEJA TERMINALA

Karakteristike naftnih terminala u usporedbi s terminalima za prihvat drugog tereta:
Udaljenost od naseljenih podruja Potrebna dubina mora Prekrcajni ureaji Tehniko-tehnoloki procesu prekrcaja Konstrukcija skladinog prostora.
U sklopu naftnih terminala esto se nalaze:

Rafinerije Postrojenja kemijske industrije Postrojenja metalne industrije
Pri odabiru lokacije za naftni terminal treba imati na umu da su tankeri za prijevoz nafte najvei brodovi koji plove morem
77
Terminali za tekui teret Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala

Izvoz i uvoz naftnih derivata u 2007. godini
7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 Sjeverna Amerika
tisuu barela/dan
Uvoz Izvoz
Srednja i juna Amerika
Europa
Eurazija
Daleki istok
Afrika
Azija i Oceanija
30000 tisuu barela/dan 25000 20000 15000 10000 5000
Proizvodnja i potronja naftnih derivata u 2009. godini
Proizvodnja Potronja
0
Sjeverna Amerika Srednja i juna Amerika Europa Eurazija Daleki istok Afrika Azija i Oceanija 80
Izvor: http://tonto.eia.doe.gov/cfapps/ipdbproject/IEDIndex3.cfm?tid=5&pid=53&aid=1 (22.11.2010.)
LU RIJEKA: bazen Rijeka (vienamjenski terminal) bazen Suak (kontejnerski terminal) bazen Bakar (terminal za rasute terete) bazen Raa (terminal za stoku) bazen Omialj (terminal za tekue terete) U omialjskom zaljevu se nalazi: Jadranski naftovod (JANAF) Terminal Petrokemijske industrije (susjedna uvala Sepen) Naftni terminal Omialj raspolae: 2 priveza dubine 30 m za prihvat brodova do 350.000 dwt max. ukrcajna iskrcajna norma 1 veza 20.000 m3/h 83
Prostori namijenjeni prijemu velikih tankera opremljeni su jakim SUSTAVIMA ZATITE (eng. fendering system) pri vezivanju ili sidrenju (off shore terminali)
Postoji vie vrsta elastinih titnika bokobrana Preuzimaju 20-40% snage udarca ukupnog tereta
84
PREKRCAJNI UREAJI TERMINALA

Tehnika oprema terminala:
usisne cijevi crpke tlane cijevi prema spremnicima skladina postrojenja
Kako bi se sprijeio razvoj statikog elektriciteta, elektrini kabeli moraju biti ugraeni u podzidanu obalu pristana Fleksibilni ureaji koji vode teret izmeu broda i ukrcajne platforme na more mogu biti izvedeni:
Ukrcajna ruka Gibljiva cijev
85

UKRCAJNA RUKA
Niz krutih metalnih cijevi povezanih okretnim zglobom (vanjski kraj se slobodno giba za propisani zavoj) Ruke su izgraene od mekog elika (preporuka) Balansiranje ukrcajne ruke se izvodi pomou
Protuutega Hidraulikih cilindara Opruga Kombinacije gore navedenog
Pogon:
Runi (D=150 mm <male ruke) Mehaniki (D=500 mm<velike ruke)
Postoji veliki broj razliitih izvedbi

Slika: Luka Omialj
86
Terminali za tekui teret PREKRCAJNI UREAJI TERMINALA GIBLJIVE CIJEVI Za prekrcaj naftnih derivata cijevi promjera 8 Za prekrcaj nafte cijevi promjera 10, 12 i 24 Potrebno je voditi brigu o sljedeim ogranienjima:
Tlak Brzina protoka Temperatura tereta
(1/2)
ivotni vijek im je nekoliko godina Gibljive cijevi u upotrebi na privezima:

Hrapave gibljive cijevi Glatke gibljive cijevi
Podmorske gibljive cijevi

Uglavnom su glatke, izgraene od lakih materijala, imaju specijalne omotae zbog zatite od abrazije Promjer cijevi: od 42 do 20 (na morskom dnu) i 16 koje vode prema brodu
Plutajue gibljive cijevi

Cijevi su omotane vodootpornom plastikom ispod nepromoivog omota (plata). Ukoliko je cijev uronjena ispod odreene dubine gubi svojstvo plovnosti (kompresijski faktor)
87
Terminali za tekui teret PREKRCAJNI UREAJI TERMINALA GIBLJIVE CIJEVI Sustav za odvodnjavanje (slop system)
Skuplja svako drugo odlijevanje Ukljuuje SLOP TANK (privremeno skladite) Tekuina iz slop tanka se ubrizgava ponovno u cjevovod (odreeno doputenim stupnjem kontaminacije tekuine u cjevovodu)
(2/2)
Ukrcajna platforma
Mora biti prilagoena cjevovodnom sustavu Mehanikoj oprema Ureajima za zatitu od poara Neposredan pristup
Za prekrcaj ukapljenih plinova gibljive cijevi se malo koriste (cijevi

gube fleksibilnost pri niskim temp., termalna izolacija, ogranienje kretanja nekih LNG brodova kada su tankovi djelomino puni)
Svi cjevovodi i ureaji za prekrcaj plina u tekuem stanju moraju biti od nehrajueg metala s visokim postotkom kroma i nikla.
88
SKLADINI KAPACITETI TERMINALA

Podjela prema namjeni:
vienamjenski (istovremeno se mogu smjestiti razliiti tereti) namjenski
Trokovi kapitala i pogonski trokovi su vei za tankove za ukapljeni plin (niska temp. i/ili visoki tlak, izolacija, produeno
rashladno postrojenje za ukapljivanje para)
Skladini tankovi sferinog oblika - kapacitet do 5.000 m3 rad na principu visokog tlaka
89
Nadzemni skladini tank

90
Terminali za tekui teret Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala SKLADINI KAPACITETI TERMINALA
91
Podzemni skladini tank
TIPOVI TERMINALA
Razlikujemo:
Konvencionalne terminale Off shore terminale
Terminali konvencionalni i off shore se grade:

gdje su povoljni prirodni uvjeti za prihvat najveih tankera gdje postoje rafinerijski kapaciteti gdje postoji stanica magistralnog cjevovoda prema kriteriju ekonomije i znanosti s aspekta pomorstva, industrije nafte, turizma, zapoljavanja i ekologije dalje od morskih prilaza lukama (smanjuje opasnost od sudara) izvan urbanih podruja (mjere sigurnosti i zatite okolia) U donjem dijelu toka rijeke (na kraju luke, npr. Rotterdam-Europort)
92

TIPOVI TERMINALA
KONVENCIONALNI TERMINALI
Kod konvencionalnih terminala razlikujemo 3 vrste izvedbe pristana: - Pristan s dva naslona za duboku kamenitu obalu (manji tankeri) - Pristan (gat) za prihvat dvaju tankera (pjeskovita obala) - Dugaki mostovi do glavnog pristana i naslona za vez tankera (jako pjeskovita i plitka obala)
Slika:
Terminal (konvencionalni) za tekue terete u Omilju
93

TIPOVI TERMINALA
OFF SHORE TERMINALI

Karakteristike Off shore terminala
Dovoljno dobro vrijeme najveim dijelom godine U blizini mala luka (sklonite) Morsko dno bez abrazije, stijena, naglih promjena dubine Dubina min 6 vea od gaza najveeg broda (ali ne preduboko-instalacije) Dovoljno morske povrine za manevriranje Slika: Off shore LNG terminal Dobrim hidrografskim uvjetima
94
Terminali za tekui teret OFF SHORE-TERMINALI
SPECIJALNI TIPOVI OFF SHORE-TERMINALA

Tipovi off shore postrojenja
Konvencionalna usidrena plutaa za privez Privez na jednu toku
Konvencionalna usidrena plutaa

Sidrenje broda s vie usidrenih lanaca Mogui povremeni sudari broda i plutae(a) Teret se prekrcava pomou gibljive cijevi Najnii kapitalni trokovi Visoki trokovi odravanja Ovaj tip priveza koriste brodovi do 100.000 GT (ali mogu i vei) Lamger Eccentric Mooring Buoys
95
Terminali za tekui teret OFF SHORE-TERMINALI
PRIVEZ NA JEDNU TOKU

Privez na jednu toku
Brod se vee samo pramanim uetom Teret se vodi kroz gibljive cijevi koje plutaju te spajaju brodsku vieprikljunu cijev s vrtuljkom na plutai
Vrste priveza na jednu toku

CALM (Catenary Anchor Leg Mooring) lanano sidrite SALM (Single Anchor Leg Mooring) jednokrano sidrite Tower Mooring fiksni toranj Dinamic Positioning dinamiki pozicionirani sustavi
96

OFF SHORE TERMINALI
CALM

(Catenary Anchor Leg Mooring)
Najjednostavniji i najei koncept priveza na jednu toku

Pogodan za dubine 15 - 450 m Sastoji se od:
Plutae usidrene na nekoliko sidrenih postolja (cca 5-8) Spojena je s pomorskim cjevovodom pomou podmorske gibljive cijevi Privezna cijev i teretna vrtulja su povezane polugom Pomone opreme
Na malim dubinama (do 30 m) visoki trokovi odravanja

Slika: CALM plutaa
97

TIPOVI TERMINALA (off shore)
SALM (Single Anchor Leg Mooring)

Privezana je pomou jednog vertikalnog lanca ili cijevi uvrene za jedno sidro Uronjeni teretni vrtuljak i cijev na sredini broda je povezana plutajuim gibljivim cijevima Mogunost koritenja na veim dubinama od CALM sustava Lociranje terminala ne ovisi o karakteristikama morskog dna Gl. elementi sustava mogu biti ponovno koriteni u nekoj drugoj izvedbi Budui da se teretni vrtuljak nalazi ispod mora tee je odravanje (ronioci)
98
Terminali za tekui teret Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala TIPOVI TERMINALA (off shore)
Tower Mooring fiksni toranj

Def. Okomita nepomina struktura usidrena pomou spojeva za morsko dno Sastoji se od:
Tornja (rotirajua glava) Spojeva za sidrenje Sistema za transfer tereta (gibljiva cijev)
Omoguuju skladitenje i ukrcaj Kod veih dubina (>80m) koristi se prikljuni stup stabiliziran lancima usidrenim za morsko dno
99

TIPOVI TERMINALA (off shore)
Dinamiko pozicioniranje (DP)

DP osigurava kontrolu broda (objekta) u svim smjerovima u horizontalnoj ravnini:
uzduni pomak boni pomak i promjena kursa
DP-em brod zadrava zadanu poziciju uporabom propulzije (bez sidra) Sustav dizajniran za:
proizvodnju, skladitenje i ukrcaj
Slika: DP sustav Glavni propeler i boni potiskiva 100 Slika: DP sustav Osnovne sile i gibanja
PREDNOSTI pristana na jednu toku od konvencionalnog priveza

Smanjen rizik nastanka katastrofe (nasukavanje, sudar brodova)
NEDOSTATAK pristana na jednu toku od konvencionalnog priveza

Vei rizik razlijevanja manjih koliina nafte (specifine instalacije)
UKUPNI TROAK
Terminal = cca. 10-ak milijuna USD SALM sustav = 20 80 milijuna USD Trokovi odravanja = nekoliko milijuna USD svakih 10-20 god. (ovisno o strukturi terminala)
101
TRANSPORTNI SUSTAV NEPREKIDNOG PRIJENOSA TERETA

Najpogodniji cjevovodni sustav koji se sastoji od:
Cjevovoda Crpki Skladinih kapaciteta
Podjela cjevovoda
Prema kapacitetu i znaaju:
Lokalni Nacionalni Meunarodni Interkontinentalni
Prema osnovnim funkcijama:
Sabirni Magistralni Distributivni (razvozni)

102
Terminali za tekui teret Transportni sustav neprekidnog prijenosa tereta
USPOREDBA CJEVOVODNOG SUSTAV S OSTALIM PRIJEVOZNIM SUSTAVIMA

(eljeznicom, kamionima, rijeno brodarstvo)
Prednosti cjevovoda
Vrlo siguran, stabilan i mali gubici (zbog zatvorenosti sustava) Potreban mali broj ljudi pri prijevozu neograniene koliine i v=2m/s (Jednostavna i automatizirana tehnologija) Dug vijek trajanja (20-50 god.), neovisnost o klimatskim uvjetima (neprekidan tehnoloki proces tehnologije) Smanjena investicijska ulaganja (ne zahtjeva prijevoz, iskrcaj, skladita) Nema tete buke, emisija otrovnih plinova i ispunih plinova, nesrea Jeftiniji Cjevovod : eljeznica = 1:5 (nafta) 1:4 (naftni derivati) eljeznica : Cesta = 1,0:3,5
Nedostaci cjevovoda
Ogranienost na odreenu vrstu tereta Prijevoz se obavlja u jednom pravcu Sredstva uloena u izgradnju cjevovoda su izgubljena kod prestanka rada (cijevi se ne vade visoki trokovi)
104
JADRANSKI NAFTOVOD - SADANJE STANJE I BUDUI RAZVOJ

Tankerska luka Omialj:
Tankeri mogu ukrcavati i iskrcavati naftu 24 h/dan,365 dana godinje. Dubina mora:
29,5 m (uz stupove veza) 35 m (5 m od priveza)
Boni obalni vez (2 veza u nizu) Mogunost izgradnje jo 2 veza 4 prekrcajne ruke po vezu kapaciteta 5.000 m3/h (20.000 m3/h) Ukupni kapacitet skladita:
nafte = 760.000 m3 naftnih derivata = 60.000 m3
105
JADRANSKI NAFTOVOD - SADANJE STANJE I BUDUI RAZVOJ

Projekt Druba Adria meunarodni projekt izvoza ruske nafte na svjetsko trite putem naftovodnih sustava Druba i Adria Duljina naftovoda: 3 200 km - od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovake, Maarske i Hrvatske do Luke Omialj (put nafte ucrtan je na slici crvenom bojom.) Predviaju se koliine od 5 milijuna tona godinje u prvoj fazi, 10 milijuna tona godinje u drugoj fazi i 15 milijuna tona godinje u treoj fazi.
Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske predvia se preispitivanje projekta Druba Adria ija je priprema zaustavljena 2005. godine zbog protivljenja ekolokih udruga i javnosti. Na preispitivanje projekta utjecali su, izmeu ostalog, poveana nestabilnost u opskrbi naftom te usklaivanje domaeg i EU zakonodavstva na podruju zatite okolia.
106
TERMINALI ZA RASUTI TERET

Rasuti teret (engl. bulk cargo) je izraz za sipki teret koji se krca u rasutom stanju tj. bez ambalae.
Homogenog je sastava i esto ini jedini teret na brodu. Osnovna obiljeja: pojavljuje se u sipkom stanju, u sitnom ili krupnom obliku, razliite gustoe, moe se grabiti i sipati, a da se kod toga ne smanjuje njegova uporabna vrijednost. To su razni masovni tereti, kao to su: itarice, ugljen, rude, koks itd.
Porast prometa rasutih tereta zamjetan je od druge polovice 20 st.

Slika:
Pogled na EMO terminal (2009. g.)

Maasvlakte Rotterdam (najvei terminal suhog rasutog tereta u Europi)
107
Terminali za rasuti teret

Razlike izmeu klasinih luka i terminala za rasuti teret
Odabir poloaja (u sastavu terminala
esti se nalaze eliane i druga ind. postrojenja)
Vrsti i broj opreme (prekrcajni ureaji,

popratni ureaji)
Skladina postrojenja (nain

skladitenja, kapacitet, konstrukcija)
Ekonomski initelji Organizacija rada (tehniko-tehnoloki

postupak prekrcaja)
108
Slika: Brod za prijevoz rasutih tereta

Glavni prometni pravci rasutih tereta (najveim udjelom itarice
i rudae bakra)
Sjeverna Amerika Europa - Japan LUKA

South Lousiana
Rotterdam Chiba Vancouver Kwangyang Nagoya Amsterdam Kaohsiung Antwerp
PROMET
113.835
87.148 79.733 53.876 40.645 40.293 39.515 31.621 30.186
Tablica: Promet najveih svj. terminala za rasute terete 1998. (000 t)
Izvor: Shipping Statistics and Market Review, ISL, Bremen, No 4, April 2000., p.45-51.
Mobile
25.623
109

Podjela terminala za rasuti teret prema vrsti tereta
1. Terminali za prekrcaj ugljena
2. Terminali za prekrcaj eljezne rude 3. Terminali za prekrcaj fosfata 4. Terminali za prekrcaj itarica 5. Terminali za prekrcaj cementa 6. Ostali specijalizirani terminali za rasute terete
Slika: Palete eljezne rude
Slika: Iskrcaj itarica
110
TEHNIKA OBILJEJA TERMINALA

Terminali su opremljeni ili za ukrcaj ili za iskrcaj (rijetko za obje operacije)
Ukrcaj (nalazita) Iskrcaj (potroaka sredita)
VELIINA LUKE Godinje promet Specij. terminal MALA LUKA < 2 mil. t NE - Klasine obalne dizalice - Mobilne luke dizalice s grabilicama i sustavom transportera SREDNJA LUKA 2-10 mil. t DA - Mosne dizalice kapaciteta 1.600 t/h - Brodoiskrcivai kapaciteta 3.000 t/h sa sustavom transportera VELIKA LUKA > 10 mil. t DA - Prekrcajni mostovi - Brodoiskrcivai kapaciteta 3.000 t/h (3-6 /pristanu sa sustavom transportera)
111
Oprema
Terminali za rasuti teret Tehnika obiljeja terminala
Naini prekrcaja:
DIREKTAN prekrcaj (brod-vagon/cestovno vozilo ili obratno) INDIREKTAN prekrcaj (otvorena/zatvorena skladita)
Ukrcaj rasutog tereta je jednostavniji od iskrcaja

Ukrcaj (usmjerivai tereta, beskonana traka, lijevak) Iskrcaj Pneumatski sustav i neprekidni sustav transportera (50-1.000 t/h)
Sustav povremenog transporta grabilicama uz primjenu transportera (1.000 5.000 t/h)

Hidrauliki sustav (uinkovit kod prijevoza ugljena da relacijama duim od 100 km)
112
Terminali za rasuti teret Tehnika obiljeja terminala
SKLADITENJE:
OTVORENA SKLADITA
eljezna ruda, koks, ugljen, ljunak Jednostavniji prekrcaj Visoki prekrcajni uinci 500-3.000 t/h
ZATVORENA SKLADITA
itarice Vii trokovi izgradnje - silosi s odgovarajuim ureajima: prosijavanje, vaganje, mjerenje vlanosti, suenje, uvreavanje
Slika: Silosi EMO (Rotterdam)
113

Zatvorena skladita (Silosi)
elini ili armiranobetonski nadzemni spremnici Vertikalni niz komora sferinog oblika (iznimno esterokutnog ili osmerokutnog presjeka) visine do 30-50 m Najbrojniji za skladitenje itarica (penice, kukuruza, jema, rai, soje u zrnu) Mogu biti opremljeni za oba smjera prekrcaja (ukrcaj i iskrcaj) Omoguuju njegu tereta: Dezinsekciju, dezinfekciju, opraivanje u svrhu uklanjanja praine, provjetravanje, rastresanje, uvreavanje Pneumatski sustav prekrcaja
Otvorena skladita
Mineralna i umjetna goriva Ugljen opasnost od samozapaljenje, trebao bi se slagati u tanke slojeve, na poetku skladitenja postavljaju se rupiaste cijevi promjera preko 10 cm
114

Tehnika oprema se nalazi na samoj obali, te se sastoji od:
1. 2. 3. 4. 5. 6. Usisne cijevi i crpke Tlane cijevi prema spremnicima Brodoiskrcivaa i brodoukrcivaa Sredstva neprekidnog prijenosa Dizalice s grabilicama i slinih zahvatnih ureaja Skladine postrojenja
115
TEHNOLOKA OBILJEJA TERIMNALA Statistiki podaci pokazuju da se nezgode na brodu deavaju 10x vie za vrijeme lukih operacija nego na moru
Iskrcaj rasutog tereta (goriva) mogue je obaviti na vie naina:

BROD VAGON neposredno
BROD VAGON putem transportera i vaganjem

BROD VAGON putem transportera i ukrcajne stanice za vagone BROD SKLADITE neposredno
BROD SKLADITE preko transportera

116
Tablica: Pomorska trgovina prema vrstama u 2007. (mil. tona) tereta i prosjene godinje stope rasta 1992. - 2007.
Vrsta tereta Nafta (Crude Oil) Naftni derivati (Oil Products) eljezna ruda (Iron Ore) Ugljen (Coal) itarice (Grain) Boksit i aluminij (Bauxite and Alumina) Ostali tereti (Other Cargo) Ukupan promet (Total Trade)
Prosjeni rast (%) Ukupno Promjena u odnosu % udio 2007. prema pret. god. 92-97. 97-02. 02-07.
1.888 535 799 798 332 80 3.140 7.572
24,9 7,1 10,6 10,5 4,4 1,1 41,5 100
1,7 4,4 9,0 6,3 4,4 2,7 5,6 4,8
3,0 4,1 5,2 4,4 -0,5 2,4 5,4 4,1
0,9 0,2 2,4 4,4 3,8 0,0 3,3 2,4
3,5 14,1 -7,3 7,0 6,3 8,2 5,0 5,4

117
Izvor: Shipping Statistics and Market Review, November/ December 2007
TERMINALI ZA TEGLENICE
Ideju o izgradnji terminala za teglenice inicirao je problem prekrcajnih luka (mali gaz) i nemogunost zemalja u razvoju da grade skupe terminale Prednost primjene ove tehnologije sastoji se u tome da se kontejneri, generalni, sipki ili tekui teret na pogodnom morskom pristanitu, rijenom uu ili otoku moe ukrcati u teglenice i remorkerom dotegliti do broda-matice usidrenom dalje od obale. Terminali za prekrcaj teglenica u pravilu su smjeteni na uima rijeka ili u njihovoj blizini (povezuju rijeni i pomorski promet) Sastavni dijelovi pomorsko-rijenog prometa ine
Pomorski brod (matica)
Teglenica - potisnica (sredstvo unutarnje plovidbe)
Skladini kapaciteti na obali nisu potrebni jer teret moe ekati ukrcaj u teglenicama
118
Terminali za teglenice
Ukrcaj ili iskrcaj broda moe se izvoditi
horizontalnom tehnologijom Flo-Flo (Float in-Float off) vertikalnom tehnologijom Lo-Lo (Lift on-Lift off)
Postoji vie sustava brodova za prijevoz teglenica kao to su:

LASH (Lighter Aboard Ship) SEABEE (Sea Barge) BACAT (Barge-Catamaran) CAPRICORN
119
Teglenice su veinom nosivosti od 300 do 850 tona, najee pravokutnog oblika, graeni od elika ili fiberglasa.
Dimenzije teglenica nisu standardizirane - mogu biti razliitih veliina, ovisno o veliini broda, tehnologiji prijevoza i nainu prekrcaja.
Dimenzije i kapacitet Duljina irina Dubina Otvor grotla Gaz Nosivost Kapacitet za bale Kapacitet za itarice LASH
18,7 m 9,5 m 3,66 m 13,39 x 8,97 m 2,69 m 375 t 554 m3 560 m3
SEABEE
29,72 m 10,67 m 5,18 m 25,9 x 9,76 m 3,23 m 844,4 t 1108 m3 1138 m3
BACAT
16,82 m 4,67 m 3,30 m 13,15 x 3,35 m 2,45 m 147 t 169 m3 174 m3
120
LASH
(Lighter Aboard Ship)
Prekrcajno sredstvo: Mosna dizalica nosivosti 500 t

Vrijeme prekrcaja : 18-20 sati Iskrcajna norma: 1.500 t/h
121
SEABEE (Sea Barge)
Prekrcajno sredstvo: Uronjiva platforma kapaciteta 2 teglenice Vrijeme prekrcaja : 11-13 sati Iskrcajna norma: 2.500 t/h
122
BACAT - (Barge-Catamaran)
Prekrcajno sredstvo: Uronjiva platforma kapaciteta 2 teglenice Vrijeme prekrcaja : 40-60 min Iskrcajna norma: >2.500 t/h
123
TERMINALI ZA PREKRCAJ IVOTINJA

Danas ivotinje se transportiraju za:
Uzgoj Prehranu Vjerski razlozi islamske zemlje Potrebe zoolokih vrtova Rasplod Sport Razonodu Terminal Raa Brica
Terminali za prekrcaj ivotinja sadre:

pristan za brodove, skladini prostor, sanitarne i radne prostorije, prekrcajne rampe i naprave, te vage za vaganje ivotinja, ureaj za proiavanje otpadnih voda i tvari, ureaj za pranje i dezinfekciju, tale za prolazno zadravanje stoke do 24 sata, sjenici (za smjetaj najmanje 100 m3 sjena), vage za vaganje kamiona i vagona, prostor za pranje kamiona i vagona, veterinarska stanica, rashladni prostor za smjetaj uginule stoke, prekrcajna mehanizacija i oprema za ukrcaj stoke, sijena i slame, hidranti i potrebna protupoarna sredstva
126
Terminali za prekrcaj ivotinja
PRISTAN ZA BRODOVE
je izgraen dio obale s napravama za vezivanje brodova i ugraenim cjevovodom pitke vode za brodske potrebe Duina operativne obale ovisi o: duini brodova Dubina mora uz pristan ovisi o: terenu na kojem je terminal izgraen Pristan je povezan manipulativnim hodnicima irine 0,8-0,9 m, sa stajama radi prekrcaja stoke
Slika: Terminal Raa Brica
127
BRODOVI ZA PRIJEVOZ STOKE
128
SKLADINI PROSTOR
Sastoji se od: 1. Staja za prihvat i odmor ivotinja smjetenih u blizini pristana 2. Skladita stone hrane 3. Sanitarne i radne prostrije za veterinarsku slubu, radnika na terminalu, agenta, krcatelja, itd.
129
PREKRCAJNA SREDSTVA
Sastoji se od sljedeih prijevoznih sredstava: 1. Kamion prekrcaj se vri preko rampe pod kutom 35 i 40 koja u vonji slui kao ograda 2. Vagon - prekrcaj se vri preko sagraene ili montane rampe pod kutom od 30 koja je s vagonom povezana mostom (vagone je potrebno pomicati) 3. Brod masovni prekrcaj se obavlja preko rampe irine 0,80,9 m 4. Kontejneri, koare, posebni sanduci (3x3m=10 ovaca ili koza; 2x4 m = 4 goveda), brodskim dizalicama (pomou potpasa od konopa kojim se obuhvate ispod trbuha) Nakon iskrcaja ivotinja, sva prijevozna sredstva treba odmah oistiti, oprati i dezinficirati
130
TERMINALI ZA DRVO I DRVENE PROIZVODE

Dizajnirani su za rukovanje i skladitenje 3 razliite vrste drveta:
Okruglo i jamsko drvo
(l=2,3-3m, = 15cm)
Rezana graa ili piljenog drveta u obliku dasaka ili gredica

(l=3-4m, debljine=2,5-5 cm; irine=2-30 cm)
Balvana (veinom od plemenitog ili egzotinog drva)
131
Terminali za drvo i drvene proizvode

Pri prekrcaju mogu se koristiti:
Brodske dizalice Obalne dizalice
Razliita luka mehanizacije (prikolice, viliari i sl.)
132
Terminali za drvo i drvene proizvode
Dopunske radnje na terminalu mogu biti:

Suenje Prepakiravanje Markiranje Impregnacija Dorada drvene grae Izrada finalnih proizvoda (npr. lakiranje, izrada parketa) Sortiranje elenje Slaganje u pakete Vezanje icom
133
Terminali za drvo i drvene proizvode Rijeni terminali esto raspolau i pilanom za obradu drveta koje se dovozi splavima Drvo i drvena graa slau se na ravne povrine s ugraenim betonskim ili drvenim pragom kako drvo ne bi trunilo u dodiru sa zemljom
134
TERMINALI ZA OPASNE TERETE

OPASAN TERET podrazumijeva prijevoz tvari koje su zbog svojih svojstava opasane za ivot i zdravlje ljudi, za ovjekov okoli ili materijalna dobra
Posebni propisi i mjere sigurnosti osnova za zakone i preporuke za prijevoze opasnih tereta je kodeks za prijevoz opasnih tereta brodovima koji je izdala IMO
Kodeks za prijevoz opasnih tereta brodovima ili IMDG (International Maritime Dangerous Goods Code) sadri 9 razreda opasnih tereta IMDG sadri i savjete o terminologiji, pakiranju, oznaavanju, markiranju, slaganju, segregaciji, rukovanju, ponaanju prilikom hitnih intervencija
135
Terminali za opasne terete

PODJELA OPASNIH TVARI PREMA KLASAMA 1
Eksploziv
2
Plinovi pod tlakom, ukapljeni ili otopljeni pod tlakom
3
Zapaljive tekuine
4
Zapaljive krute tvari Tvari podlone samozapaljenju Tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove
5
Oksidirajue tvari Organski peroksidi
6
Otrovne tvari Zagaujue ili infektivne tvari
7
Radioaktivne tvari
8
Korozivne tvari
9
Ostale opasne tvari tj. tvari koje se na temelju odreenih svojstava ne mogu svrstati u navedene razrede (klase)
136

Posebni BRODOVI ZA PRIJEVOZ OPASNOG TERETA:
Brodovi za prijevoz kemikalija Brodovi za prijevoz eksplozivnog i ratnog materijala
Brod tijekom boravka u luci mora imati istaknutu crvenu zastavu (danju) odnosno crveno svjetlo (nou)
Slika: Oznaka upozorenja eksplozivni materijal Slika: Golden Tiffany (Tanker za prijevoz kemikalija)
137
Terminali za opasne terete Terminali za opasne terete najee su smjeteni na periferiji luke ili u posebnim lukim bazenima odvojeni od urbanog podruja i ostalog lukog postrojenja Izgradnja odgovarajueg terminala za prekrcaj opasnih tereta u luci, prije svega ovisi o koliinama prometa odreene vrste opasne tvari, koja se pojavljuje u godinjem prometu. Izgradnja posebnih terminala za naftu i naftne derivate, te ukapljene plinove, esto je neizbjean postupak planiranja svake vee luke, u kojoj se moe oekivati znaajniji promet tekuih tereta. Kod specijaliziranih terminala za opasne terete primjenjuju se i posebni uvjeti uplovljavanja, pristajanja i isplovljavanja broda. Prilazi akvatoriju terminala s otvorenog mora ili plovnog puta na rijeci i prolazi uz lukobrane i valobrane moraju biti obiljeeni propisnom signalizacijom za dnevnu i nonu plovidbu. Terminal mora raspolagati s dovoljnim brojem tegljaa i odgovarajuom zatitom (zatitne mree, plovne zavjese, zrana barijera i dr.).. 138
SKLADITA ZA OPASNE TERETE

Za neke vrste opasnih tereta potrebno je u lukama izgraditi posebna skladita.
Skladita za opasne terete su manjih dimenzija (sprjeava gomilanje tereta)

Skladita imaju zatiene elektrine instalacije, ogranienja napona, dobru ventilaciju, vatrodojavne sustave, protupoarne ureaje, Zabranjeno je slaganje opasnih i drugih neopasnih tereta Obvezna upozorenja na hrvatskom i engleskom jeziku
139

RUKOVANJE 1. EKSPLOZIVIMA
5. OKSIDIRAJUIM TVARIMA i ORGANSKIM PEROKSIDIMA
Zabranjen je iskrcaj/ukrcaj ukoliko brod/vozilo nije spremno za ukrcaj/prihvat Prilikom prekrcaja na pojedinom mjestu smije se nalaziti samo jedno vozilo U luci teret se moe prevoziti u kamionima s prikolicom ili poluprikolicom (prikolica specijalne izvedbe koja ima ureaje za koenje) Skladitenje:
Mora biti zaklonjen od sunca, ne smije biti pod utjecajem toplih izgorjelih plinova ili iskri Mora biti osiguran nesmetan pristup
Mora biti osigurana dobra ventilacija

140
Terminali za opasne terete RUKOVANJE
2. PLINOVIMA
POD TLAKOM, UKAPLJENI ILI OTOPLJENI POD TLAKOM
Mjesto rukovanja mora biti udaljeno min. 200 m od najblieg naseljenog objekta
Prilikom rukovanja zabranjeno je:

U brodskom skladitu upotrebljavati vozilo s motorom na unutarnje sagorijevanje kada se rukuje zapaljivim plinovima Podizati dizalicom vie od jedne paleta Kotrljati plinske boce Upotrebljavati radijsku postaju ili radar na udaljenosti manjoj od 50 metara od mjesta rukovanja, ako nisu u sigurnosnoj izvedbi
141
3. ZAPALJIVIM TEKUINAMA
Brod koji prevozi ili je prevozio zapaljive tekuine, a naknadno nije bio degaziran, ne moe pristati u druge luke osim u luku namijenjenu za prihvat takvih brodova
4.
ZAPALJIVIM KRUTIM TVARIMA TVARIMA PODLONIM SAMOZAPALJENJU TVARIMA KOJE U DODIRU S VODOM RAZVIJAJU ZAPALJIVE PLINOVE
Prilikom skladitenja treba paziti da teret (tvari) ne dou u kontakt s vodom, niti da se skladiti u vlanom skladitu Slaganje se obavlja prema posebnim pravilima slaganja (ovisno o vrsti ambalae)
142
6. OTROVNIM TVARIMA
Obvezno oznaivanje vozila za prijevoz i skladita Prilikom rukovanja treba upotrebljavati zatitna odijela, rukavice, specijalnu obuu, maske i druga zatitna sredstva Prilikom rukovanja pridravati se istih pravila kao i kod eksplozivnih tvari
7. RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Radioaktivne tvari moraju se ukrcati/iskrcati na brod/s broda odmah po dolasku broda Ukoliko prilikom rukovanja doe do oteenja, razlijevanja ili curenja tvari, mjesto se odmah izolira, rukovanje se prekida, zabranjuje se pristup nestrunom osoblju te se svi koji su bili u kontaktu s teretom obvezno podvrguju zdravstvenoj kontroli
143
TERMINALI ZA TEKE TERETE

TEKI TERET teret koji jedinino tei i vie od 10.000 kN Najee se kao teki tereti u lukama javljaju: strojni kompleksi, dijelovi tvornica, teka mehanizacija, oprema ili cjelokupni kompleksi za iskoritavanje podmorja, platforme, luke dizalice, teglenice, dijelovi broda, brodski dizel motori, lokomotive, 144 eline konstrukcije itd. Slika: rhb terminal Waalhaven Rotterdam
Terminali za teke terete

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKIH TERETA Konvencionalni vienamjenski brodovi sa odgovarajuim teretnim ureajima i opremom, te odgovarajuim konstrukcijskim obiljejima; Konvencionalni RO-RO brodovi koji mogu prihvatiti takvu vrstu tereta obzirom na maksimalno optereenje, te osovinsko optereenje transportera
Brodovi za prijevoz teglenica

Specijalizirani brodovi za prijevoz tekih tereta
145

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKIH TERETA
Prijevoz SBX-a (Sea-based X-Band Radar)
146

Prekrcaj tekih tereta u luci moe se izvoditi na:
1. 2. 3. 4. Konvencionalnom pristanu za generalni teret Posebnom pristanu za prekrcaj tekih tereta Specijaliziranom terminalu za prekrcaj tekih tereta Sidritu
Na konvencionalnom pristanu za generalni teret prekrcaj se izvodi u uvjetima kada u luku rijetko pristiu teki tereti
U lukama gdje se pojavljuju vee koliine tekog tereta, koje jo uvijek ne zahtijevaju izgradnju specijaliziranog terminala, oprema se poseban pristan za prihvat tekog tereta. Ustaljenost veeg prometa izgrauju se posebni specijalizirani terminali za prekrcaj tekog tereta.
147
Slika: Iskrcaj Portalne dizalice

Luka Rotterdam
Slika: Ukrcaj nove jahte u brod

Luka Rotterdam
148
SKLADITA
Takvi terminali imaju i posebno ureena i obraena skladita, koja se nalaze neposredno uz pristan. Na takvim skladitima roba se sortira po vrstama i pravcima otpreme: limovi u slogovima i balama, elina strugotina, lijevano eljezo, elini profili, cijevi, strojni dijelovi, konstrukcije, kameni blokovi, preani automobili itd. Budui da odreeni proizvodi crne metalurgije zahtijevaju i zatitu od atmosferskih utjecaja terminal uz vee povrine posjeduje i zatvorena skladita
Slika: Skladitenje MAN dizel motora
Slika: Skladitenje - vaganje aluminijskih paketa koritenjem elektronske vage
149
SIDRITE
Prekrcaj tekog tereta moe se izvoditi i na sidritu luke, upotrebom plovee dizalice ili brod dizalice. U tom sluaju mogue su prekrcajne operacije:
brod-brod, brod-plovea dizalica i plovea dizalica-brod.
Slika: Plutajua dizalica 400 t (Barnhart) 150
TERMINALI ZA VOE
Terminali za voe slue za manipulaciju robom koja se prevozi u sirovom ili nepreraenom stanju (svjee voe, meso, riba) Ova vrst tereta zahtjeva poseban tretman: odreenu temperaturu, sprjeavanje razvoja mikroorganizama, sprjeavanje kvarljivosti, kontinuirana ventilacija i cirkulacija zraka.
Slika: Merwehaven Rotterdam
151
Terminali za voe
Zamrznute namirnice dijele se u dvije skupine:

mrtve namirnice (meso, riba, mlijeni proizvodi) ive namirnice (voe, povre)
Mrtve namirnice:
zamrzavaju se i odravaju na temperaturi od -8C (kako bi se sprijeio razvoj mikroorganizama), odnosno - 30C (kako bi se sprijeilo truljenje) U ohlaenom stanju uvaju se npr. govee meso (od +2o C do +4o C), svinjsko meso (-2 do 0o C) jaja (od -1 do +1o C)
ive namirnice mogu se odravati na dva naina:

u ohlaenom stanju npr. jabuke (od -1 do +1o C), agrumi (od +4 do +8o C) u zamrznutom stanju, npr. jagode (-4 do -6o C)
152
Terminali za voe
BRODOVI ZA PRIJEVOZ BRZOPOKVARLJIVIH PROIZVODA

1. Brodovi-hladnjae (frigo brodovi)
Brodovi opremljeni sustavom rashladnih cijevi (smrznuto meso) Brodovi opremljeni sustavom za cirkulaciju hladnog zraka (voe)
2. Kontejnerski brodovi (frigo-kontejneri)

Frigo-kontejneri - Mogunost regulacije temperature od -21C do +6C - Manipulacija se obavlja na kontejnerskom terminalu na kojem su osigurani elektrini prikljuci za
kontejnere
153
Terminali za voe
Voe i povre (narane, agrumi, limuni i banane) se pakira u posebne sanduie mase 10 do 20 kg
Banane se prevoze u grozdovima, upakirane u posebne kartonske kutije ili nepakirane (ve prema narudbi i zahtjevu kupca)
154
Terminali za voe
SKLADITENJE
Zidovi hladnjae moraju biti to deblji i sa to manje otvora Komore se izoliraju plutom, staklenom vunom ili drugim izolatorom Svaka komora mora imati ureaj za ventilaciju s prirodnim ili umjetnim zrakom Dimenzioniranje skladita:
za 1m3 ambalane robe mora biti osigurano 2m3 skladinog prostora (pri visini slaganja od 4 m) manje ukoliko je visina slaganja 6-7m za 1m3 rasute robe mora biti osigurano 1,5m3 skladinog prostora
155
PUTNIKI TERMINALI
U pomorskom prometu pristani su obino duljine 100 m, te dubine 5-10 m (ovisno o veliini broda) U srednjim i velikim lukama putniki promet se odvaja od teretnog U poetku su se putnici prevozili teretnim brodovima (jedrenjacima) Nakon jedrenjaka parni brodovi Trajekti koriste se od 50-ih, 60-ih godina (skandinavija 1945.)
156
Putniki terminali
Razvoj putnikog prometa nije mogu bez adekvatno ureenog i opremljenog putnikog terminala Putniki terminal mora biti osposobljen za prihvat brodova u domaem i meunarodnom prometu i to:
linijski obalno brodarstvo trajektni promet brodova za kruna putovanja
Putniki terminal bi trebao imati:

dovoljno kopnene povrine za smjetaj svih gospodarskih objekata u funkciji putnike potranje moderne cestovne i eljeznike veze redovite i brze autobusne i eljeznike linije nalaziti se u blizini cestovnog i eljeznikog terminala i zrane luke
157
Putniki terminali Osnovni korisnici putnikog terminala su brodari i putnici Kvalitetna usluga brodaru predstavlja
brz i siguran prihvat i otpremu broda (pristane, rampe, akvatorij) mogunost opskrbe gorivom, hranom, vodom i piem mogunost manjih popravaka broda i brodske opreme mogunost obavljanja pediterskih, agencijskih i carinskih poslova u sklopu terminala
Kvalitetna usluga putniku je usluga (sadraj) na koju je putnik naviknut u svojoj zemlji te drugim svjetskim terminalima, to podrazumijeva:
parkiralita i garae za vozila radionice za popravak vozila rent-a-car osiguravajue agencije benzinska crpka banke, mjenjanice razliite trgovine ugostiteljski objekti hoteli
158
Putniki terminali
Ukrcaj putnika u brodove obavlja se preko

Brodskih stupa Rampi Natkrivenih pokretnih mostova
Putniki terminali s malim prometom relativno su jednostavni, nemaju posebnih instalacija i ureaja, ve samo osiguravaju siguran vez za brod i mogunost sputanja rampe za potrebe ukrcaja/iskrcaja putnika i vozila Putniki terminal s velikim prometom putnika uz ponudu usluge putnicima opremljeni su i manjim brojem tegljaa, viliara i prikolica za prtljagu, te sadre najee i jednu do dvije luke portalne dizalice. Na ovakvim terminalima kretanje putnika i robe je odvojeno.
159
Kontejnerski terminali i Ro-Ro terminali
161
KONTEJNERSKI TERMINALI
Kontejnerizacija prua mogunost udruivanja tereta usmjerenog prema lukama uzdu vanih prometnih pravaca
Dolazak u luku koja moe primiti ili nudi velike koliine tereta i najbolja tehniko-tehnoloka rjeenja rezultira brzim obrtom brodova u luci
Podsustavi lukog kontejnerskog terminala:
Tehniko-tehnoloki Organizacijski Ekonomski
Luki kontejnerski terminal je dinamiki, otvoreni sustav sa stohastikim i nepredvidivim ponaanjem vanjskih imbenika Sredinom 90-ih godina prolog stoljea vodei linijski brodari prilaze horizontalnoj integracija
162
Tablica: Promet kontejnera 20 najveih svjetskih luka 2003. - 2007. godine (u 000 TEU)
Luka Regija/ drava 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Promjena Prosjean 2007.-2006. (%) godinji rast
Singapore Shanghai Hong Kong Shenzhen Busan Rotterdam Dubai Kaoshiung Hamburg Qingdao Ningbo Guangzhou Los Angeles Antwerp Long Beach Kelang Tianjin Tanjung Pelapas N.York/N. Yersey Laem Chabang
Singapur Kina Kina Kina Koreja Nizozemska UAE Tajvan Njemaka Kina Kina Kina SAD Belgija SAD Malezija Kina Malezija SAD Tajland
18.411 11.280 20.449 10.650 10.247 7.107 5.152 8.843 6.140 4.240 2.750 2.770 7.351 5.445 4.658 4.841 3.000 3.487 4.068 2.117
21.329 14.558 21.984 13.655 11.190 8.281 6.429 9.714 7.003 5.139 4.006 3.308 7.273 6.064 5.780 5.244 3.815 4.020 4.478 2.469
23.192 18.084 22.600 15.898 11.843 9.287 7.619 9.471 8.088 6.307 5.181 4.603 7.485 6.464 6.710 5.544 4.802 4.169 4.793 3.835
24.790 21.710 23.540 18.470 12.030 9.650 8.920 9.770 8.860 7.700 7.070 6.600 8.470 7.020 7.290 6.330 5.950 4.770 5.090 4.120
27.900 26.150 23.880 21.100 13.270 10.790 10.650 10.260 9.900 9.460 9.360 9.200 8.360 8.180 7.310 7.120 7.100 5.500 5.400 4.650
12,5 20,5 1,4 14,2 10,3 11,8 19,4 5,0 11,7 22,9 32,4 39,4 -1,3 16,5 0,3 12,5 19,3 15,3 6,1 12,9
163
11,0 23,4 4,0 18,6 6,7 11,0 19,9 3,8 12,7 22,2 35,8 35,0 3,3 10,7 11,9 10,1 24,0 12,1 7,3 21,7
Izvor: Shipping Statistics and Market Review, November/ December 2007
Tehniko tehnoloka obiljeja kontejnerskih terminala
Luki kontejnerski terminal sastavljen je od tri cjeline: 1. podsustav pristana 2. podsustav slagalita 3. podsustav primopredajne zone za kopnena vozila
Podsustav pristana obuhvaa: o pristane o obalne dizalice o krcalite o pripadajue procese
Podsustav slagalita:
o
nastavlja se u lokacijskom i tehniko tehnolokom smislu na podsustav pristana podruje otvorenog skladita sa svrhom odlaganja kontejnera obavljanje i drugih poslova s kontejnerima ili teretom prijenosno prekrcajna sredstva za obavljanje skladinih manipulacija
o o o
Podsustav primopredajne zone:

o o
nastavak prethodnog sustava, za kopnena vozila ispreplitanje procesa dvaju sustava uslijed koritenja iste lokacije, opreme, nedostatkom prostora.
Procesi na lukom kontejnerskom terminalu
Procesi na lukom kontejnerskom terminalu:

o o o
glavni (primarni) uvjetno glavni sporedni (sekundarni)
Glavni procesi (manipuliranje teretom):

o o o o o o o o
iskrcaj kontejnera s broda ili ukrcaj na brod prijenos kontejnera od pristana do slagalita i od slagalita do pristana zahvaanje kontejnera na slagalitu odlaganje i prijenos kontejnera na slagalitu iskrcaj kontejnera s cestovnog vozila i ukrcaj na cestovno vozilo iskrcaj kontejnera s vagona i ukrcaj na vagon prijenos kontejnera od slagalita do primopredajne zone prijenos kontejnera od primopredajne zone do slagalita.
Uvjetno glavni procesi (utjeu na efikasnost poslovanja):

o o o o o o o o o
punjenje i pranjenje kontejnera na skladitu iskrcaj poiljki za kontejneriziranje s cestovnog vozila na skladitu ukrcaj poiljki nakon dekontejneriziranja na cestovna vozila na skladitu iskrcaj poiljki nakon dekontejneriziranja na vagone u skladitu prijenos praznih kontejnera od slagalita do skladita i od skladita do slagalita
prijenos punih kontejnera do slagalita i do primopredajne zone

uskladitenje i iskladitenje poiljki tereta radi kontejnerizacije uskladitenje poiljki nakon kontejnerizacije radi otpreme kopnenim vozilom iskladitenje poiljki tereta nakon kontejnerizacije radi otpreme kopnenim vozilom, radovi redovitog odravanja kontejnera ienje i provjetravanje kontejnera prijenos kontejnera od slagalita do radionice za popravak prijenos kontejnera od radionice za popravak do slagalita i drugo.
o o o
Sporedni procesi:
o
radovi redovitog odravanja i popravaka izvanrednih kvarova obalnih dizalica na pristanu radovi redovitog odravanja i popravaka izvanrednih kvarova
portalnih prijenosnika na slagalitu

o
radovi redovitog odravanja i popravaka izvanrednih kvarova ostalih manipulativnih sredstava u radionici dnevno operativno planiranje podizanje razine sigurnosti rada na terminalu provjera rada rashladnih kontejnera i drugo.
o o o
Pri rukovanju kontejnerima postoje etiri osnovne metode:

o o o
rukovanje prikolicom (asijom) rukovanje kontejnerskim prijenosnikom (straddle carrier) rukovanje portalnim prijenosnikom velikog raspona
kombinirane metode.
Prekrcaj kontejnera s broda na obalu:

o
specijalizirane kontejnerske dizalice ili
kontejnerski prekrcajni mostovi
Automatizacija dizalica senzori namijenjeni odreivanju udaljenosti, poloaja i brzine:

o o o o o o
ultrazvuni senzori laserski radarski senzori mikrovalni senzori infracrveni pasivni senzori infracrveni aktivni senzori videosenzori
Komunikacija na razini terminala radiokomunikacija izmeu glavnog kontrolnog centra i pojedinog podsustava kreiranjem beine mree lokalnog obiljeja (Local Area Network - LAN). Povezivanje dvaju informacijskih sustava (terminala i vanjskog sustava) elektronika razmjena podataka (Electronic Data Interchange EDI).
Napredne tehnologije omoguuju:

o o o o o o o
optimizaciju lukih procesa praenje, nadgledanje i odreivanje poloaja kontejnera smanjenje mogunosti i broja kraa pravodobno primjeivanje oteenja poveanje razine usluga bolja produktivnost opreme smanjenje operacijskih trokova.
Konkurentska obiljeja luka: kvaliteta pruene usluge, brzina manipulacija, integracija luke s ostalim fazama intermodalnog transporta.
Tipovi kontejnerskih terminala
Ogranienja terminala: o S morske strane: ograniena dubina (jaruanje) o S kopnene strane: dimenzije i kapaciteti prekrcajnih sredstava, propusna mo cestovnih i eljeznikih prometnica imbenici o kojima ovisi izbor terminala su: o navigacijska obiljeja plovidbenog puta o klimatski, oceanografski, topografski i hidrografski uvjeti, o uvjeti morskog dna o pravni aspekt koritenja morske povrine o veliina kontejnerskih brodova kojima je terminal namijenjen o nain prijevoza kontejnera do obale ili unutarnjih plovnih putova o potreban stupanj sigurnosti o prekrcajna mehanizacija koja e se koristiti na terminalu
Tipovi kontejnerskih terminala
Off shore terminali
ukrcajno-iskrcajna postrojenja na otvorenom moru nema prirodnih ogranienja (dubina, kapaciteti prekrcajne mehanizacije, propusna mo cestovnih i eljeznikih prometnica) krae vrijeme potrebno za planiranje, projektiranje i izgradnju (1 godina), dok je za on shore do 5 godina rastereivanje obalnih povrina feeder service prema obali oblici: sanduasti, katamaranski, kesonskog dimenzije: razliite naini uzemljenja (fiksne strukture, mnogostruka postolja) Sustavi odravanja poloaja
Kontejnerski terminali
Primjena informacijskih tehnologija na kontejnerskom terminalu
Kompjuterizirani nadzorni sustav omoguava:

bri ukrcaj i iskrcaj kontejnera, poveana produktivnost bolji nadzor skladitenja kontejnera vei stupanj ispravnih podataka.
U luki terminalima, ovisno o broju kontejnera, zahtijevaju se 3 vrste obrade podataka:
bezlinijski sredinji sustav (snimanje kontejnera centralno, u radnom centru terminala, te na toki ukrcaja vlaka, duljinu transporta i terminala na kojemu e biti kontejner iskrcan) linijski viestruki sustav (izravan pristup kompjuteru s mjesta pomicanja kontejnera, daje
moderniziranu informaciju stanja vlaka ili kamiona, vrijeme putovanja, vrijeme dolaska ili
odlaska za peditere)
linijski viestruki sustav s izravnom telekomunikacijom s pokretnom opremom (komunikacija radnih akcija kroz raunalo, dizaliar i osobe koje usmjeravaju kontejnere).
Kontejnerski terminali
Primjena informacijskih tehnologija na kontejnerskom terminalu
Uspjeno upravljanje podacima uvjetuje primjenu odgovarajuih elektronikih ureaja Upotrebom ureaja omoguuje unaprjeenje radne uinkovitosti, smanjenje zakrenosti na najmanju mjeru i uspostava potpuno integriranog sustava. Razlikujemo:
o o
Tehnologija mikrovalova ita tapiastog koda (bar koda)
o
o
Mikrokruna frekvencija radiosustava

Tehnologija prepoznavanja glasa
RO-RO TERMINALI
Ro-Ro (roll on-roll off) dokotrljaj-otkotrljaj, oznaava manipulaciju tereta na kotaima (usporedni naziv drive on drive
off se manje upotrebljava)
Ro-Ro tehnologijom se teret ukrcava horizontalno na kotaima
Glavna jedinica prijevoza je kamiona, prikolica, vozilo i slini tereti na kotaima

Ro-Ro tehnologija sprjeava uska grla u luci jer je teret mobilan i u svakom trenutku se moe usmjeriti izvan luke
Brz obrt Ro-Ro brodova i mali prostor potreban za privez broda, ine ovaj sustav posebno pogodnim za luke u kojima postoji kronina zakrenost
187
RO-RO TERMINALI
RAZVOJ RO-RO TEHNOLOGIJE

Dananji oblik Ro-Ro sustav poprima tijekom II svj. rata (1939.-1945) prijevoz tenkova i kamiona
Komercijalna upotreba Ro-Ro tehnologije poinje 60-ih godina 20. st. masovnom gradnjom specijaliziranih brodova za horizontalni prihvat tereta na kotaima Tehniko-tehnoloke inovacije
1958. Prvi Ro-Ro brod (US Navy Comet) namijenjen prijevozu tereta trupama smjetenim u Njemakoj 1959. prva krmena hidraulika vrata na M/B Campaigne 1962. uspostavljen Ro-Ro promet u Skandinaviji i Sredozemlju 1964. plovea garaa M/B Gedser, pramana vrata, rampe 1968. prva otklonjena (quorter) rampa na M7B Hukno Maru 1972. prva krmena okretna vrata 1976. prva pomina platforma (LINK-SPAN) tipa MacGregor 1977. prva okretna slewing rampa na brodu Reichenfels
188
Slika: Ro-Ro & General Cargo Terminal, Klaipeda port (Litva)

Izvor: http://www.terminalas.lt/eng/Ro-Ro-General-CargoTerminal/Ro-Ro-cargo (03.11.2011.)
Slika: Ro-Ro terminal
189
Izvor slika: http://7seasvessels.com/wp-content/uploads/2011/10/Green-Cove-20-out-2011.jpg (03.11.2011.)
Ro-Ro terminali
RO-RO BROD
Tipian Ro-Ro brod ima 2-3 palube i nosivost od oko 10.000 t Nadgrae (zapovjedniki most, prostorije za posadu) nalaze se veinom na krmi broda Ispod nadgraa nalazi se strojarnica Skladini prostori proteu se od pramane pregrade sve do pregrade strojarskog prostora na krmi. U skladitu nema poprenih pregrada (zbog potreba manevriranja) RO-RO brod ima krmenu rampu preko koje vozila izlaze, odnosno ulaze u brod. Takva rampa obino je dugaka 15-20 m i iroka do 18 m. Neki RO-RO brodovi imaju 2 krmene rampe ime se ubrzava prekrcaj i odvajaju linije ukrcaja i iskrcaja, bez potreba okretanja vozila u brodu. 190
Ro-Ro terminali RO-RO BROD Palube na Ro-Ro brodovima su ojaane kako bi mogle preuzeti masu vozila s teretom i tegljae ili specijalna vozila (za izvlaenje i uvlaenje tereta) Glavna paluba ima direktan pristup preko rampe na obalu dok donja ili gornja paluba se krca pomou liftova ili unutranjih rampi Unutarnje rampe mogu biti: fiksne, kose ili pomino prilagodljive Visina izmeu paluba iznosi od 5,5 do 7 m Brodovi za prijevoz osobnih vozila imaju vie paluba koje su smjetene na meusobnim razmacima od 1,60 do 2,20 m Kod Ro-Ro brodova namijenjenih za prijevoz tekih i velikih tereta na kotaima, na krmenom dijelu postoji prostrana otvorena paluba nalik na dok.
191
Paluba Ro-Ro broda
Izvor: http://hhvferry.com/blog/wp-content/uploads/2011/02/1922817_DK_3_Car_deck.jpg (03.11.2011.)
Izvor: http://thelongnwindingroad.files.wordpress.com/2010/12/p1000292.jpg?w=510&h=382 (03.11.2011.)
192
Ro-Ro terminali
PODJELA RO-RO BRODOVA

Ro-Ro brodove moemo podijeliti prema:
Veliini Namjeni i vrsti tereta Duljini i relaciji kojom plove 1. Prema veliini (gazu) dijele se na: 2. Prema namjeni, s obzirom na teret, nain rukovanja i konstrukcijske osobine:
Ro-Ro CAPA CACA CONV CONT PACA HYBR
Skupina A (gaz < 6 m) Prema duljini relacije Skupina B3.(gaz >6 R grupa m)
C grupa G grupa H grupa
193
Ro-Ro terminali
VRSTE TERETA NA RO-RO BRODOVIMA

Na ro ro brodovima Ro-Ro brodovima moe se prevoziti raznovrstan teret sloen na razliite naine, npr.:
Teret krcan po roll-on/roll-off sustavu Konvencionalno slagan teret Operacije lift-on/lift-off
194
Ro-Ro terminali
PREDNOSTI RO-RO TEHNOLOGIJE

Prednosti su:
Brzina ukrcaja Neovisnost od obalne mehanizacije Eliminiranje zakrenosti u lukama
Mogunost prijevoza raznih vrsta roba

Neovisnost o vremenu i mogunost obavljanja prekrcaja tijekom 24 sata, jednako po danu kao i po noi Mala opasnost financijskog neuspjeha za luke
Visoka produktivnost
Najsigurniji najjeftiniji nain prijevoza za specijalne terete
195
Ro-Ro terminali
NEDOSTACI RO-RO TEHNOLOGIJE

Nedostaci su:
Visoka cijena transporta Mrtva teina transportnih sredstava na brodu Gubitak brodskog prostora izmeu kotaa prijevoznih sredstava
Gubitak prostora zbog smjetaja unutranjih rampi i dizala
Problem brzog obrta vozila

Skupa gradnja Ro-Ro brodova (vre graeni) Ovisnost o karakteristikama cestovnog (nosivost mostova, zavoji, nabig itd.) i eljeznikog prometa (zavoji, tuneli, broj vagona, itd.)
196
Ro-Ro terminali
VRSTE RO-RO TERMINALA

S obzirom na veliinu luke:
Manje luke Srednje luke Velike luke
Prema vrsti tereta:

isti Ro-Ro terminal ili iskljuivo Ro-Ro terminal Vienamjenski tzv. Ro-Ro/Lo-Lo treminali Specijalizirani Ro-Ro terminali
197
Ro-Ro terminali VRSTE RO-RO TERMINALA
Tablica: Infra- i suprastruktura RO-RO terminala

TIP TERMINALA INFRASTRUKTURA
Obalne rampe Obalne dizalice Interni, terminalski transport Prostor za smjetaj kontejnera Povrina za smjetaj RO-RO jedinica Sustav EOP
I. RO-RO II. RO-RO+LO-LO III. SPECIJALIZIRANI
X X X O
X X X X X X
X O X O X X
Objekti za smjetaj i uslugu putnika

Dodatni terminalski servisi Legenda:
X = uvjetovano
X
O
- = ne dolazi u obzir
198
O = nije uvjetovano
Ro-Ro terminali
RO-RO RAMPE
Rampa je element koji spaja unutranjost broda s obalnom povrinom. Njena konstrukcija treba omoguiti da preko nje proe itav teret iz broda ili u RO-RO brod. Rampa mora umanjiti razlike u visini brodske palube i obale. Najvei doputen nagib rampe moe biti do 14%, o emu ovisi i duljina rampe Prema osnovnoj namjeni rampe se dijele na:
rampe za eljezniki promet rampe za vozila rampe za putnike
Ro-Ro rampa moe biti

Brodska rampa Obalna rampa Mosna rampa
199
Ro-Ro terminali - Ro-Ro rampe
BRODSKE RAMPE
Brodske rampe mogu biti:

1. Aksijalne 2. Otklonjene 3. Krmene 4. Bone
200
BRODSKE RAMPE
1. Aksijalne rampe mogu se ugraditi na pramcu (zajedno s nepropusnim podiznim pramcem) i na krmi (produetak krme)
Sastoje se od jedan ili dva dijela

irina rampe ovisi o vrsti i smjeru odvijanja prometa:
za jednostruki promet, irina rampe cca. 4 m za dvostruki promet, irina rampe cca. min 7 m Manevar zatvaranja vrati i rampi izvodi se pomou hidraulinih cilindara
Uvrivanje vrata izvodi se pomou hidrauliki pognojenih klinova Cilindri za razbijanje leda i poetno otvaranje vrata ugrauju se po potrebi
Izvor: http://www.ttsgroup.com/PageFiles/528/External_ramps_420x311.JPG (30.10.2011.) 201
BRODSKE RAMPE
1. Otklonjene (Angled Quarter) rampe:
Opremljeni ovom vrstom rampi, brodovi mogu pristati uz obalu bono poput klasinih brodova.
Duljina rampe iznosi od 35-38 m, irina oko 7,5 m, a masa oko 250 t. Uz nagib prometne povrine 1-8 rampom se moe svladati varijacija visine obale i to:
1,9 m iznad visine obale, 4,5 m ispod palube ukrcaja.
Rampe su redovito izvedene u 3 sekcije. Kut izmeu prve i druge sekcije podeava se tako da rampa u zglobu ne dodiruje obalu
Upravljanje zglobnim cilindrima je automatsko preko detektora (obale), koji trajno dojavljuje poziciju rampe u odnosu na obalu
Izvor: http://www.ttsgroup.com/Articles/QuarterRamp/ (30.10.2011.) 202
BRODSKE RAMPE
3. Krmene - okretne (slewing) rampe
Ova vrsta rampi je ista kao i otklonjene rampe, samo to se iste mogu spustiti na obje bone strane broda
sastoji se od 2 zglobno spojene sekcije koje se pri sputanju mogu slobodno okretati i pomicati u vodoravnoj osi za 80 desno ili lijevo od osi broda Postiu se vee mogunosti vezivanja broda uz obalu
Izvor (slika Slewing stern ramp): http://www.schiffundhafen.de/en/news/shipbuilding/single-view/view//major-us-equipment-contract-signed.html 203 (31.10.2011.)
BRODSKE RAMPE
4. Bone rampe Nalaze se na bokovima RO-RO brodova Izvode se kao otvori ili vrata sa kratkim rampama Slue za ukrcaj ili iskrcaj manjih koliina tereta esto se iza ovih vrata nalazi platforma dizala ime se omoguuje prekrcaj paletiziranog tereta
Izvor (slika): http://ookaboo.com/o/pictures/picture/12796807/A_PCC_ships_starboard_side_showing_side_ (31.10.2011.)
204
OBALNE RAMPE
Grade se na terminalima gdje je razlika izmeu plime i oseke vea od 1,5 m Rampa predstavlja kosinu izmeu normalne povrine terminala i vanjske prednje strane zida na koji se moe nasloniti obalni kraj brodske rampe. irina rampe ovisi o irini najveeg broda za koji je namijenjena
205
MOSNE POMINE RAMPE (LINKSPAN)

Izgradnjom prilagodljivih kopnenih rampi, brodovi se oslobaaju velikog i tekog tereta (brodske rampe imaju masu preko 300t) Mosne rampe su zglobno vezane za obalu s jedne strane, a s druge su uvrene lancima i utezima kako bi se onemoguilo stalno pomicanje Razlikujemo
Poluuronjene rampe (semi submersible) Rampa s pontonom za prihvat dva broda istodobno (double ended miniport Rampa za ukrcaj i iskrcaj vozila i eljeznikih vagova (double deckrail/trailer)
Plutajua otklonjena rampa (floating-quarter ramp)

Plivajua aksijalna (floating axial ramp) Mosna rampa portalnog tipa (portal type) Prilagodljiva rampa obalnog tipa (adjustable shore type)
206
Ro-Ro terminali
PLANIRANJE POTREBNIH POVRINA RO-RO TERMINALA

Pri planiranju potrebne povrine Ro-Ro terminala potrebno je uzeti u obzir da plan suvremenog Ro-Ro terminala zahtjeva veu povrinu od kontejnerskog terminala (ako se radi o istoj koliini tereta), zbog:
Vei dio tereta ne moe se slagati u visinu
Kako bi se osigurala brzina prekrcajnih operacija potrebno je da povrina terminala primi itav brodski teret u nekoliko sati. Istodobno je potrebna i povrina koja e primiti i imati spreman teret za ukrcaj, odmah nakon obavljeno iskrcaja
Za uspjeno funkcioniranje terminala, pri planiranju Ro-Ro terminala potrebno je ispravno isplanirati:
Izvedba rampe Veliina parkiralinog i skladinog prostora Izbor prekrcajno-prijevoznih sredstava i opreme Kvalitetna povezanost terminala s cestovnom mreom
Konstrukcijska obiljeja pristana

207
Ro-Ro terminali PLANIRANJE POTREBNIH POVRINA RO-RO TERMINALA
1. Rampa
U lukama npr. sjeverne Europe gdje su razlike plime i oseke znatne u svrhu ublaavanja nagiba izmeu razine obale i razine palube broda potrebne su posebne rampe koje se smjeste izmeu broda i obale
Rampe su jedan od najznaajnijih suprastrukturnih objekata RO-RO terminala i zato se njihovoj konstrukciji pridaje velika pozornost. Ugradnjom pomine mosne rampe vrlo brzo se moe poveati kapacitet pristana bez skupih zahvata proirenja pristana. Prednost pominih mosnih rampi:
u sluaju smanjenja prometa, rampa se moe lako premjestiti u dio luke s veim prometom (za potrebe vienamjenskih brodova), moe se prodati, to opravdava ulaganja u nabavu nove rampe
208
2. Konstrukcijska obiljeja pristana

Pristan se smjeta u dio luke koji nije izloen valovima
(izbjegavanje gibanja broda te oteavanja ukrcaja/iskrcaja)
Planiranje duljine brodskog pristana ovisi o duljini brodova za koje se oekuje da e pristajati na terminalu. Duljina pristana nema presudnu ulogu, budui da najvei broj RO-RO brodova je opremljen krmenom aksijalnom rampom Ukoliko uz terminal pristaju mjeoviti kontejnerski/RO-RO brodovi (tip CONT ili HYBR RO-RO brodovi). Tada bi duljina pristana morala biti oko 260 m.
Slika: Razliiti oblici RO-RO pristana
209
3. Veliina parkiralinog i skladinog prostora (1/2)

Planiranje veliine parkiralinog prostora na RO-RO terminalu osobito je vano, pri emu moe posluiti dijagram prikazan na slici.
Slika: Dijagram za utvrivanje potrebne parkirne povrine na RO-RO terminalu

Izvor: Port development, UN, New York, 1978., str. 150.
210
3. Veliina parkiralinog i skladinog prostora (2/2)

Preporuka UNCTAD-a je da po jednom Ro-Ro pristanu je potrebno imati cca. 10 ha parkiraline povrine Uz prostor za parkiranje potrebno je uzeti u obzir i dodatni prostor (upravna zgrada, eljezniki kolosijeci, zatvorena skladita, radionice, pristupne ceste) Skladine povrine moraju biti dobro osvijetljene pri nonom radu, osobito dijelovi terminala na kojima se odvija promet Rasvjetni stupovi trebaju biti razmjeteni tako da ne ometaju rad prekrcajnih sredstava, a da istodobno osiguravaju dobru raspodjelu svjetlosti. Rasvjetni stupovi su vii od 20m, a razmak meu njima je 150-250m. Snaga izvora svjetla iznosi od 2 do 10 W na 1 m2 ravne povrine. Intenzitet svjetla moe se mijenjati prema potrebi
211
4. Izbor prekrcajno-prijevoznih sredstava i opreme

Izbor vrste, tipa i broja sredstava za rukovanje teretom na RO-RO terminalu ovisi o nizu imbenika:
veliini terminala (mali, srednji, veliki), prometnim granama koje se susreu na terminalu, kapacitetu terminala, kapacitetu, brzini, nosivosti i uinku prijevozno prekrcajnih sredstava s obzirom na vrstu, obiljeja i veliinu tereta prikolice i poluprikolice vuni strojevi jaki viliari (fork lifts) oprema za manipulaciju kontejnerima, prikolicama i poluprikolicama (portalni prijenosnici)
212
Elementi koji uz brodove ine Ro-Ro sustav:

4. Kvalitetna povezanost terminala s cestovnom mreom
Potrebno je osigurati jednostavan i dostupan pristup glavnim cestovnim prometnicama Zbog potrebe brzog obavljanja prekrcaja potrebne su dobre cestovne prometnice i prilazi terminali kao i dobra organizacija rada (kako ne bi nastala uska grla) Propusna mo ceste mora biti usklaena s koliinom prometa u luci, oekivanim porastom prometa i propusnom moi cesta s kojima se spajaju
213

Terminal I

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Terminal I

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DEFINICIJA I TEMELJNE KARAKTERISTIKE TERMINALA

koja odreuju njegove sadraje, unutarnju organizaciju i povezivanje s gravitirajuim okruenjem

Slika: Luka Rotterdam (Europoort 2)

Luki terminali predstavljaju:

Funkcija lukog terminala:

LUKA TERMINALNA TRANSPORTNA SREDSTVA I PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

Prekrcajna sredstva s prekidnim djelovanjem

Brodska dizala ugrauju se za brzi prijevoz tereta i putnika izmeu paluba

Runa industrijska vozila

Viliari za manipulaciju praznih kontejnera

Viliari za manipulaciju31 punih kontejnera

Prijevozno-prekrcajna sredstva koja se koriste u tehnolokom procesu rada kontejnerskih terminala:

Portalni nosa otvoren na vrhu

Portalni teleskopski nosa

Podjela i vrste terminala

Podjela i vrste terminala

Podjela i vrste terminala

Podjela i vrste terminala

Terminali za kombinirane transporte

Podjela i vrste terminala

Podjela i vrste terminala

2. Po veliini Mali Srednji Veliki 3. Prema vrsti tereta

Podjela i vrste terminala

Podjela i vrste terminala

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Meuovisnost prijevozne potranje i BDP-a promatranog podruja

potranje i volumen svjetske pomorske trgovine od 1994. do 2007. (1994.=100)

OECD - Organisation for Economic Cooperation and Development

Utjecaj prometne potranja na prometni sustav

Geoprometni poloaj i gravitacijsko podruje luke

Geoprometno podruje luke

Kopneno zalee luke

Gravitacijsko podruje luke

Elementi koji utjeu na veliinu luke gravitacijske zone:

Gravitacijsko podruje luke

Gravitacijsko podruje luke

Slika: Gravitacijsko podruje SSS interesne skupine - luke Rijeka

Gravitacijsko podruje luke

Slika: Gravitacijsko podruje SSS interesne skupine - luke Ploe

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, December 2008

Pomorski promet (milijuni metrikih tona) - izvoz/uvoz - dugorona prognoza do 2024.

Indijski potkontinent (Indian Subcontinent)

Izvor: Shipping Statistics and Market Review, December 2008

Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala

TERMINALI ZA TEKUI TERET

Terminali za tekui teret

Najee je jedini teret na brodu Brz ukrcaj i iskrcaj

Terminali za tekui teret

LPG (Liguefied Petroleum Gas) - ukapljeni naftni plin

Terminali za tekui teret

Terminali za tekui teret

Terminali za tekui teret

SVJETSKI PROMETNI PRAVCI TEKUIH TERETA

Terminali za tekui teret TEHNIKO-TEHNOLOKA OBILJEJA TERMINALA

U sklopu naftnih terminala esto se nalaze:

Terminali za tekui teret Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala

7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 Sjeverna Amerika

Srednja i juna Amerika

30000 tisuu barela/dan 25000 20000 15000 10000 5000

Proizvodnja i potronja naftnih derivata u 2009. godini

Izvor: http://tonto.eia.doe.gov/cfapps/ipdbproject/IEDIndex3.cfm?tid=5&pid=53&aid=1 (22.11.2010.)

Terminali za tekui teret Tehniko-tehnoloka obiljeja terminala

Terminali za tekui teret