SAETAK Prekrcajna sredstva obuhvaaju vanu temu kada je u pitanju izuavanje prometa i sve to je u vezi s njim.

Njih moemo vezati za vrijeme, jer vremenom dolazi do razvoja tehnike i tehnologije pa e samim tim i vrsta i razvoj prekrcajnih sredstava dobijati novu dimenziju u procesu egzistiranja. Prekrcaj se vezuje za skladitenje, transport, trgovinu, terminale, logistiku i brojne druge grane koje su uz pomo ovih sredstava znaajno uznapredovala. U razliitim oblastima, prekrcaj se razliito realizira, pa moemo razlikovati prekrcaj kada je u pitanju trgovina ili prekrcaj na tlu, do nekog pomorskog, zranog i sl. prekrcaja. Prekrcajna grana egl. loadining arm! je neizostavan dio opreme svakog terminala za prekrcaj svakog oblika tereta. Nebitno radi li se o prekrcaju kemikalija u tekuem stanju, ukapljenih zemnih ili prirodnih plinova ili o prekrcaju na"te, prekrcajna grana je neizostavan dio luke opreme. #vrha prekrcajne grane je da se tanker tekueg tereta po dolasku u luku povee sa terminalom vrstom vezom, koja e biti pokretna u mjeri da prati smijerove gibanja broda. $ako%er, prekrcajnom rukom se savitljive cijevi kojima se povezuje tank na terminalu i tank na brodu, dovode od terminala do broda. Prekrcajne ruke dolaze u raznim izvedbama i sa raznim dodacima, ovisno o potrebama terminala i njegovoj namjeni, odnosno ovisno o teretu kojim se manipulira na terminalu.

SADRAJ: 1. UVOD..............................................................................................................................5 2. POJAM I ZNAAJ PRETOVARNIH PROCESA....................................................7 3. OSNOVNE FUNKCIJE PRETOVARNOG PROCESA..........................................10 3.1. E !"!#$% &'!$()*'#(+ &'(,!-*.....................................................................11 3.2. V'-$! &'!$()*'*.............................................................................................11 3.3. T'*#-&('$#* *".* */* % &*0()*#1! &'(,!-*..............................................13 2. VRSTE PREKRCAJNE MEHANIZACIJE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE..12 2.1. P* !$%3*,%1*.....................................................................................................12 2.1.1. P* !$!...............................................................................................14 2.2. K(#$!'#%3*,%1*...............................................................................................15 2.2.1. K(#$!1#!'%.......................................................................................15 2.2.2. P(61! * 0(#$!1#!'*.........................................................................20 2.3. V% %7*'%............................................................................................................22 2.2. D%3* %,!...........................................................................................................22 2.5. M*8%#! - #!&'!0%6#%" '*6(" 9,%0 :-(";...................................................27 2.5.1. M*8%#! - ):7#%" ! !"!#$(".........................................................25 2.5.1.1. T'*#-&('$!'%.............................................................................25 2.5.1.2. E !)*$('%....................................................................................30 2.5.1.3. K(#)!1!'%..................................................................................31 5. ZAK<JUAK..............................................................................................................32 4. <ITERATURA.............................................................................................................32

&

'. UVOD (ahtjevi korisnika transportnih usluga za prijevoz sve vie uslovljavaju upotrebu novijih sredstava za racionalizaciju transporta. )obro vo%eno i organizirano poslovanje zahtjeva pravilan smjetaj, rukovanje s robom, njeno uvanje te da radna postrojenja imaju odgovarajuu opremu u ovom sluaju mehanizaciju. )a bi transportni odjel mogao izvriti zadatke potrebno je da ima odgovarajua tehnika sredstva, raznovrsni vozni park te da posjeduje odgovarajue dizalice kao i razne vrste viljukara za rad s paletama kao i ostali potrebni pribor. *adna snaga koja obavlja poslove u transportnom odjelu mora biti pouzdana i izvjebana, da bi mogla obavljati svakodnevne i esto komplicirane zadatke. +oritenje tehnikih sredstava za dizanje i prenoenje tekih pojedinanih tereta i velikih koliina materijala bila je nunost i tenja ljudskog drutva jo u dalekoj prolosti. intenzivnim razvojem industrijske proizvodnje sa jedne strane i poveanjem potronje sa druge strane istaknut je u prvi plan problem transporta robe. U zavisnosti od rastojanja na koje se premjeta teret materijal! pri transportu on se dijeli na, poljni transport saobraaj! i unutranji transport premjetanje materijala na relativno kratka rastojanja u okviru objekata privrede, industrija, rudarstvo, poljoprivreda i vanprivrede, trgovina, usluge, distributivni centri itd.!. -lobalizacija' podrazumijeva i globalne tokove materijala roba! tako da iza svakog sloenijeg proizvoda na tritu, stoje komponente koje su prole tisue kilometara prije konane montae koja se nalazi na mjestu "inalne proizvodnje. Uskla%ivanje i koordinacija tokova materijala je od izuzetnog znaaja jer se time postie bri i je"tiniji put do kupca, a time i bri obrt kapitala. .na je od kljune vanosti jer e e"ikasnost i e"ektivnost& procesa proizvodnje, odnosno rada omoguiti da se uskladi proizvodnja sa tekuim obavezama u koje se ubrajaju i trokovi, a smanjenje trokova samo po sebi donosi prosperitet ukoliko, naravno ne utie na kvalitet. *obu je potrebno transportirati od mjesta proizvodnje do mjesta za zadovoljenja krajnjih korisnika i taj troak pretovara se ubraja u trokove proizvodnog procesa.
' &

Ujedinjenje trita na svjetskom nivou )e"inicija menadmenta se zasniva na e"ikasnosti i e"ektivnosti

Pretovar robe nije samo podrazumijevan kad se zavri proces proizvodnje nego i u toku proizvodnje, pretovar materijala kao i u okviru skladinog prostora i postrojenja, tj tvornikog kruga. Pretovar moe biti razliit, a javlja se podjednako u industrijskoj proizvodnji, distribuciji, saobraaju kao i drugim granama. # tim u vezi moe biti jednom vrstom prevoza, kao i kombinacija nekoliko drugih/. #am po sebi pretovar e uticati na poslovanje i ostvarenje vika vrijednosti jer e viestruki pretovar postii da se osigura je"tiniji i bri put robe do krajnjeg kupca. .vaj rad e obuhvatiti pojam i znaaj pretovarnih procesa uz predstavljanje elmenata pretovara #lika '! kao i "unkcije pretovarnih procesa gdje emo pojedinano objasniti, elemente pretovarnog procesa, vrste pretovara, transportnu ambalau i pakovanje proizvoda. .d velikog znaaja za temu su upravo vrste prekrcajne mehanizacije i njihove karakteristike gdje emo se pojedinano pozabaviti objanjenjem paleta, njihovim vrstama i dimenzijama, zatim paletizacijom i koja sredstva se koriste za njihovo premjetanje. )ruga vanost stoji na konternizaciji i kontejnerima, njihovim vrstama, "izikim izgledom i nainom koritenja, kao i objanjenje koritenja i upravljanja viliarima, dizalicama, mainama sa neprekidnim ciklusom, maine sa vunim elementom, transporteri, elevatovi i konvejeri.

#amo pretovar viliarima od proizvodne trake do skladita ili pretovar vadunim putem uz kombinaciju

sa drumskim transportom

2. POJAM I ZNAAJ PRETOVARNIH PROCESA *oba na svom putu u toku transporta od mjesta proizvodnje do mjesta potronje neminovno se mora pretovarati, tj. premijetati na relativn1 kratka r2st1j2nj2. Pretovar robe je sastavni dio transportnog lanca i pojavljuje se u svim "azama procesa reprodukcije kada roba treba da pre%e sa jednog sredstva na drugo bilo u industriji, saobraaju ili distribuciji. Praktino i transportni lanci koji podrazumevaju zrani transport robe ukljuuju i kopneni transport kamionom od poiljaoca do aerodroma i aerodroma do korisnika 3 kupca kao i viestruke pretovare. Pretovarno 3 transportne operacije se javljaju kao me%u"aza karika! izme%u spoljanjeg i unutranjeg transporta i to u "ormi utovara, pretovara i istovara robe. Pretovar je element strukture svakog, transportnog sistema, skladinog sistema, proizvodnog sistema.

Pretovar je tako%er element ma koje kombinacije prethodnih sistema #lika '!.

$*9N#P.*$N: #:#$<5

P*<$.=9*

#+89):;N: #:#$<5

P*.:(=.)N: #:#$<5

S %0* 1: E !"!#$% &'!$()*'* Pretovar predstavlja tehnoloki proces gde su dvije osnovne manipulacije tj. utovar i istovar spojene u neprekinuti proces. )rugim rijeima pretovar znai istovar iz jednog vozila i utovar u drugo vozilo, bilo neposredno bilo posredno preko skladita. Pretovar ne spada ni u jednu od klasinih grana transporta eljezniki, rijeni, pomorski, drumski, zrani!, jer je njegov proces izdvojen unutar svake grane. 5oe se rei da je pretovar poseban vid transporta jer ima svoja sp6ci"ina oru%a, sp6ci"ini proces rad2, specijalno obuenu radnu snagu koja j6 kvali"icirana z2 ovu vrstu tr2nsport2. Pretovarni procesi se izuavaju kao posebna disciplina, jer su u sutini dovoljno zatvorena znanstvena oblast, ija zatvorenost proizilazi iz injenice da se pretovarnim procesima realizira specijalna klasa zadataka koji zahtijevaju posebno planiranje i kontrolu. .vi zadaci su uslovljeni procesom drutvene reprodukcije i njihova realizacija je neophodna pretpostavka za odvijanje i proirivanje reprodukcionog procesa. (naaj mehanizacije i automatizacije pretovara moe se sagledati i iz podatka da se pretovar robe od proizvo%aa do potroaa vri od 7 do ak &0 puta. Postoji primjer

tzv. #uppl> chain management03a tj. organiziranje. $o je pr1c6s koji se sastoji iz nabavke robe i proizvoda trgovina!, viestruki pretovari, distribucije, skladitenja i redistribucije. U ovakvim velikim mreama robe se pretovaruju n puta na putu do kupca. <"ikasnost transportnih procesa je u direktnoj zavisnosti od e"ikasnosti realizacije pretovarnih procesa jer zbog zadravanja na pretovarnim operacijama transportna sredstva ne ostvaruju transportni rad tj. u tom periodu prestaje transporta delatnost i to su izgubljeni kapaciteti za prevoz. )rugim rijeima e"ikasan pretovar smanjuje izgubljeno vrijeme za sam transport to znai da je u direktnoj vezi sa ekonomikom transporta. (a racionalan pretovar nuna je potpuna koordinacija svih doga%anja, a to se vri putem satelitskih i komunikacijskih sistema i naravno raunara koji vode procese i koordiniraju rad niih hijerarhijskih nivoa sve do procesora na mainama iji je nivo automatizacije odavno blizu potpune robotizacije. (naajno je analizirati ulogu pojedinih vrsta transporta to daje odgovore o pretovarnim centrima i potrebnoj pretovarnoj opremi. Pored velikog uticaja transportno pretovarno 3 skladinih procesa na e"ektivnost i stabilnost procesa reprodukcije, dananji nivo tehnologije u ovim procesima u prosjeku je znatno ispod nivoa proizvodnih procesa, a to zaostajanje je posljedica "avoriziranja proizvodnog procesa kao glavnog. Nekoliko desetljea poslije zavretka )rugog svetskog rata produktivnost u proizvodnim procesima je deset puta bre rasla nego u transportno3pretovarno3skladinim procesima. .vo zaostajanje je danas postalo neodrivo, jer je zbog tehnoloke neusaglaenosti ugroena realizacija itavog procesa reprodukcije. (natno nii tehnoloki nivo u ovoj oblasti uticao je da pone intenzivniji prouavanje ove problematike, jer se u transportno pretovarno3 skladinim3procesima danas objektivno kriju i najvee racionalizacijske rezerve u procesu reprodukcije. *azvoj transportne tehnologije usmjerava se u pravcu sniavanja trokova transporta, po mogunosti kod svakog uesnika, a naroito sa stanovita itave privrede. #poljni transport bitno zavisi od kvaliteta realizacije pretovarnog procesa, jer na e"ektivnost sredstava spoljnog transporta presudno utjee njihovo zadravanje na pretovarnim operacijama. $o zadravanje je uslovljeno tehnolokim razlozima, ali za vozila spoljnog transporta je neproduktivno vrijeme, jer ona tada ne ?tre? odnosno ne
0

Upravljanje lancima snabdjevanja

ostvaruju transportni rad. .d ukupnog produktivnog vremena u industriji na realizaciju transportno3pretovarno3skladinih procesa otpada u prosjeku oko 4AB 4. Croj povreda na radu tako%e je veliki u ovoj oblasti i kree se oko /AB od ukupnog broja povreda u privredi. (a de"iniranje tehnologije neophodno je i poznavanje prostorno lokacijskih odnosa elemenata sistema prostorni raspored! ali i nain organizacije, tj. oblik upravljanja radom pojedinih tehnolokih elemenata tokom realizacije zahtjeva. -eneralno u pretovarnim procesima mogu se uoiti sledei osnovni tehnoloki zahtjevi, istovar transportnog sredstva ili izlaz robe iz procesa proizvodnje, transport robe od istovarnog mjesta do mjesta skladitenja, odnosno odlaganja, uskladitenje robe, uvanje ili privremeno zadravanje robe, iskladitenje robe, transport robe od mjesta iskladitenja do mjesta utovara, utovar robe u transportna sredstva ili ulaz robe u proces proizvodnje.

5e%utim, u okviru pretovarnih procesa moe se realizirati i niz drugih zahtjeva, sortiranje robe po nekom obiljeju, direktni pretovar robe sa jednog na drugo transportno sredstvo, uvrivanje tereta na transportnom sredstvu ili konsolidacija tereta, "ormiranje ukrupnjenih manipulativnih jedinica, kvantitativna kontrola robe vaganje robe!, transport i manipulacija robe unutar nekog proizvodnog ili drugog procesa i slino. 3. OSNOVNE FUNKCIJE PRETOVARNOG PROCESA Pretovarni proces ima svoje "unkcije koje se prate i u skladu s tim vri pretovar, to su,
4

prostorno izjednaavanje

.vo uee varira u zavisnosti od vrste proizvodnje, pa je npr. u hemijskoj industriji ono 'DB, a u

poljoprivredi @AB

vremensko izjednaavanje kvantitativno izjednaavanje u kratkom vremenu.

Prostorno izjednaavanje. 5jesta proizvodnje i potronje po pravilu su prostorno razdvojena, a pretovarne operacije su znaajan sastavni dio u prostornom spajanju u kome se skladitenje pojavljuje onda kada dolazi do prekidanja transportnog procesa. =remensko izjednaavanje. Nain proizvodnje u serijama i vremenske oscilacije u potranji izazivaju vremensku neusaglaenost. =remenska neusaglaenost u procesu kretanja robe pojavljuje se i kao posljedica nesinkronizovanog kretanja transportnih sistema u vie"aznom transportnom procesu. Potreba za vremenskim izjednaavanjem prevashodno se osigurava skladitenjem robe, a to prate i pretovarne operacije kao sastavni dio procesa. +vantitativno izjednaavanje u kratkom vremenu. :z svakog proizvodnog sistema u kome je proizvodnja masovna, po pravilu izlazi vea koliina proizvoda od trenutnih potreba trita. .va neusaglaenost premostuje se kvantitativnim izjednaavanjem koje se realizira skladitenjem sa prateim pretovarnim operacijama.

3.1. E !"!#$% &'!$()*'#(+ &'(,!-* .snovni elementi procesa, pored radne snage, primenjene tehnologije, organizacije i upravljanja su, predmet rada, tj. roba sredstva za rad, tj. pretovarna sredstva

3.2. V'-$! &'!$()*'* Utovar proizvoda u prevozna sredstva uvijek se javlja na poetku, a istovar proizvoda iz prevoznih sredstava na kraju procesa prevoza, mada ima i sluajeva kada se u toku procesa prevoza vri i pretovar proizvoda. $o je takva operacija gdje su prethodne dvije operacije spojene u jednu neprekidnu operaciju istovara proizvoda iz jednog D

prevoznog sredstva i utovara u drugo, bilo neposredno ili posredno preko skladita 7. $ako npr. proizvodi se mogu pretovariti iz broda u vagon, iz vagona na uzanom kolosjeku u vagon na normalnom kolosjeku, iz jednog broda u drugi zavisno od dubine gaza, itd. (a operacije utovara, istovara i pretovara proizvoda koristi se jedinstven termin pretovarne manipulacije proizvoda. *azlikuju se etiri vrste ovih manipulacija, pretovar, prijevoz 3 pretovar 3 prijevoz, istovar i skladitenje, prijevoz 3 pretovar 3 skladitenje, izskladitenje i utovar, skladitenje 3 pretovar 3 prijevoz i preskladitenje, skladitenje 3 pretovar 3 skladitenje.

#a jednom od ovih pretovarnih manipulacija uvijek poinje i zavrava se svaka operacija prijevoza i skladitenja proizvoda. Croj pretovarnih manipulacija u toku procesa prijevoza zavisi od broja izmjena prijevoznih sredstava na itavom prevoznom putu@. Pretovarne manipulacije, kao i operacije skladitenja proizvoda, kada prijevozna sredstva najee miruju, obavljaju se, iskljuivo, tehnikim sredstvima prijenosa, tzv. pretovarnim sredstvima viljukarima, dizalicama, transporterima i dr.!. =reme trajanja pretovarnih manipulacija, uz potpuno osiguranje proizvoda, prijevoznih i pretovarnih sredstava i skladine opreme, uglavnom, zavisi od naina na koji se one obavljaju. .ve manipulacije, s obzirom na stupanj mehaniziranosti tehnolokog procesa pretovara mogu biti, runi pretovar polumehanizirani pretovar mehanizirani pretovar automehanizirani pretovar.

*uni pretovar pretstavlja pretmjetanje tereta od strane radnika svojom vlastitom snagom i uz koritenje pomonih oru%a, poevi od proste poluge, lopate i runih kolica

#kladita su pogodna mjesta i prostori da, privremeno ili na due vrijeme, private i sauvaju proizvode, Prevozni put je propisani pravac kretanja prevoznih sredstava, od mjesta proizvodnje do mjesta potronje

posle neke od obavljenih operacija procesa proizvodnje ili procesa prevoza

@

proizvoda odnosno izme%u dva krajnja mjesta F terminusa, pri vrenju prevoza proizvoda. (a prevozni put, u praksi, koriste se i termini intinerer i marruta.

'A

pa sve do koturae, vitla, ekrka i rune dizalice i na taj nain obavljaju pretovarne manipulacije. Polumehanizirano, kada jedan dio pretovarnih manipulacija obavljaju radnici, a jedan dio pretovarna sredstva, ili se, pak, koristi gravitacija. 5enahnizirano, kada pretovarne manipulacije, u potpunosti, obavljaju pretovarna sredstva, a uloga radnika svodi se na stavljanje u pokret i rukovanje pretovarnim sredstvima za vrijeme njihovog rada. 9utomatizirano, kada se za pretovarne minipulacije koriste automatizirana pretovarna sredstva koja rade na principu samoreguliranja pomou mjernih ure%aja ili pomou distancionog upravljanja iz jednog centra. $o je najvii stupanj mehanizacije uz pomo automata, ovjek samo zadaje potrebne in"ormacije, tj. naredbe i nadzire rad maina. U uslovima neprekidnog rasta potreba za prevozom proizvoda tendenciji pune mehanizacije, pa i automatizacije pretovarnih manipulacija, pridaje se sve vei znaaj. Najvie automatiziranih pretovarnih sredstava, za sada, ima u kombinatima crne i obojene metalurgije, gde se vri pretovar i prenos velikih koliina sirovina i materijala, i na aerodromskim terminalima. (a prijevoz proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta potronje koristi se i termin Gspoljni transport proizvodaH. .vaj termin ima i ire znaenje od termina prevoz proizvoda, jer pored operacija koje ine proces prijevoza proizvoda obuhvata i tzv. poetno 3 zavrne operacije kao to su, priprema proizvoda za prijevoz, ukljuujui i pakovanje proizvoda u odgovarajuu vrstu transportne ambalaeE u skladitima proizvo%aa, prenos proizvoda od skladita proizvo%aa do prevoznih sredstava i od prevoznih sredstava do skladita potroaa i
E

$ermin ?ambalaa? potie od "rancuske rei, e m b a l l a g e 3 p a k o v a t i. U naoj literaturi, me%utim,

ambalaa predstavlja sredstvo u koje se pakuju proizvodi, dok je pakovanje postupak stavljanja, slaganja i zatvaranja proizvoda u ambalau. Prema osnovnoj "unkciji koju ima, ambalaa se deli na, komercijalnu i transportnu. +omercijalna ambalaa slui, uglavnom, za pakovanje proizvoda iroke potronje, u onim koliinama koje su u skladu sa potrebama potroaa, tj. ona ima osnovni zadatak da prezentira proizvode kupcu u trgovini, tako da njen izgled mora biti u skladu sa tim zadatkom. $ransportna ambalaa je, pak, ona vrsta ambalae iji je prevashodni zadatak zatita i uvanje proizvoda od svih oteenja u toku procesa transporta, a naroito od onih koja nastaju zbog mehanikih optereenja i atmos"erskih uticaja

''

skidanje transportne ambalae raspakivanje! i skladitenje proizvoda u skladitima potroaa korisnika!.

.ve operacije, zajedno sa operacijama procesa prijevoza, ine proces transporta. )rugim rijeima, proces transporta predstavlja skup vie "unkcionalno povezanih i me%usobno isprepletenih operacija tzv. istog prijevoza prijevoza u pravom smislu rijei! i prateih operacija, pakovanja, utovara, istovara, raspakivanja, skladitenja i sl. U toku procesa transporta proizvodi se, ipak, preteno nalaze u stanju prevoza ili skladitenja, s tim to se oni u stanju skladitenja nalaze onda kada, privremeno ili na due vreme, ekaju na utovar ili istovar. 3.3. T'*#-&('$#* *".* */* % &*0()*#1! &'(%3)(6* $ransportna ambalaa mora odgovarati vrsti i osobinama proizvoda koji se u nju pakuju i biti dovoljno otporna da omogui koritenje pretovarnih sredstava i slaganje u vie redova po vertikali. :ma proizvoda koji se i dva puta pakuju, kao npr. pivo koje se prvo pakuje u staklene boce komercijalna ambalaa!, a potom u plastine gajbe transportna ambalaa!. $ransportna ambalaa moe biti upotrijebljena samo jednom ambalaa! ili vie puta nepovratna povratna ambalaa!. Nepovratna transportna ambalaa

upotrebljava se samo jednom za pakovanje proizvoda, a kupac je, nakon to iz nje izvadi proizvode, moe upotrebiti za neku svoju svrhu ili je, pak, moe unititi razne kartonske kutije, drvene gajbe i papirne, tekstilne i plastine vree!. Povratna transportna ambalaa se moe vie puta upotrebiti za pakovanje proizvoda. .na je, dakle, trajna, ali zato i skuplja. Povratnu transportnu ambalau kupac, po va%enju proizvoda iz nje, vraa proizvo%au koji je, poslije pripreme popravki i ienja!, ponovo upotrebljava za pakovanje proizvoda drveni sanduci, eline boce za sabijene gasove, plastine gajbe i burad i dr.!. $ransportna ambalaa je danas, najveim svojim djelom, standardizirana, kako po vrsti materijala od kojeg je izra%ena, tako i po obliku i gabaritnim dimenzijama. 5aterijal izrade transportna ambalae moe biti, papir, karton, drvo, staklo, tekstil, metal i plastika. $o su, najee, razne kutije, sanduci, boce, vree, burad i gajbe. .blik transportne

'&

ambalae treba da bude to jednostavniji za manipuliranje i odravanje i je"tiniji za izradu, uz to potpunije zadovoljenje svoje osnovne "unkcije. U oblik transportne ambalae spadaju i sva njena prilago%avanja proizvodima koji se u nju pakuju, kako bi ona postala to kvalitetnija, pa i ljepa. 2. VRSTE PREKRCAJNE MEHANIZACIJE I NJIHOVE

KARAKTERISTIKE -abaritne dimenzije transportne ambalae vrste! ne mogu se zamisliti bez uvo%enja tzv. modul 3 sistema dimenzija njihove osnove, koje slaganjem na standardizirane palete osnovnih dimenzija koje je utvrdila 5e%unarodna organizacija za standardizaciju :#.!, treba da omogui optimalno iskoritenje tovarne povrine tih paleta. 2.1. P* !$%3*,%1* Paletizacija je proces uporabe paleta u prijevozu robe. *oba sloena na paleti u mjestu proizvodnje ne mora se dirati sve do mjesta potronje. Poeci paletizacije potjeu jo iz drugog svjetskog rata, kada je iz 9merike trebalo premjestiti veu koliinu prehrambenih proizvoda i druge robe za opremu vojske i stanovnitva iz prekomorskih zemalja. =idjevi e"ikasnost toga sistema, takav je nain prihvatila odmah i industrija, pa je danas praktino sav promet robe paletiziran, osima naravno kada s obzirom na speci"inost robe nije mogu. : kod nas se nastoji paletizirati to vie robe za transport, me%utim da bi se primjenila ira primjena paletizacije neophodna je suradnja organizacija iz proizvodnje i trgovine, a isto tako i drugih grana prometa prvenstveno cestovnog i pomorskog. #uradnja se postie na taj nain tako to e prometna organizacija i proizvodne i trgovinske organizacije izra%ivati palete prema propisanim standardima, pa nee biti vano ije su vlasnitvo palete koje se upotrebavljaju za prenoenje robe od proizvodnje do potronje npr. poiljalac e predati eljeznici deset paleta natovarenih robom, a istovremeno e od eljeznice dobiti deset praznih paleta, ime se zatvara tzv. paletni lanac. (a primjenu paletizacije potrebna je sljedea oprema,

'/

palete, okviri za palete, boks 3 palete, viljukari runi, elektrini, motorni!, rezervni akumulatori za elektrine viljukare, instalacija za punjenje akumulatora, dizalica za izmjenu akumulatora, pregradni zidovi za paleta, mostii za prijelaz viljukara s magazinske rampe u vagon tj. kamion, motorna kolica i prikolice.

U izuavanju ciljeva paletizacije moe se istaknuti sljedee, skraeno vrijeme prijevoza skraeno vrijeme prekrcaja okrupnjavanje tereta 3 komadne robe sigurnost prijevoza robe smanjenje skladinih povrina. 2.1.1. P* !$! Paleta je drvena podloga, izra%ena od dasaka standarnih dimenzija na koju se slae roba. Coks paleta je isto tako drvena podloga, samo to jo ima stranice od dasaka, letava ili upljih cijevi, a moe imati i poklopac. Palete su tako konstruirane da ih viljuka prenosnog sredstva moe prihvatiti zajedno sa robom sloenom na njima, podii ili sputati i prenositi s jednog mjesta na drugo. Palete mogu biti izgra%ene i od drugog materijala npr. plastike. =rste paleta se mogu razmatrati s obzirom na, oblik namjenu dimenzije konstrukcijske znaajke '0

vrstu materijala od kojeg je izra%ena.

Po obliku, palete mogu biti, ravna drvena paleta, boks3paleta.

S %0* 1: R*)#* &* !$*=

S %0* 2: >(0-?&* !$*10

:zvor, III.toma3palete.hr :zvor, III.euromodul.hr

'A

'4

# obzirom na namjenu palete su, vijek trajanja i uestalost koritenja!, prema vrsti robe!. *avna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive povrine, a s obzirom na ulaz viliara mogu imati dva ili etri ulaza. U uporabi su sljedee drvene standarne palete'', EAA J 'AAA mm EAA J '&AA mm 'AAA J '&AA mm '&AA J '7AA mm '&AA J 'EAA mm. univerzalne i specijalne jednokratne i viekratne

$akve dimenzije paleta je usvojila, kao to je ve napred reeno, 5e%unarodna organizacija za normizaciju :#. i to tako da u eljeznikon prometu se koriste EAA J '&AA mm i 'AAA J '&AA mm, a u cestovnom 'AAA J '&AA mm. Coks 3 paleta je ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je postavljena ograda od drvenih ili metalnih okvira, obino lima ili cijevi visine jednog metra. Coks 3 palete mogu biti otvorene ili zatvorene. #tandarne ravne i boks3palete imaju oznake, lijevo, vlasnik u sredini, proizvo%a desno, <U* standarne su za europske eljeznice pa prema tome i za razmjenu!. :nterne palete su ravne i boks3palete speci"inih dimenzija i konstrukcija prilago%ene potrebama pojedinih gospodarskih grana ili pojedinih poduzea. +oriste se iskljuivo izme%u i unutar pogona zato to nisu standarizirane. # obzirom na konstrukcijske znaajne mogu biti,
''

statine pomine

#uvremene transportne tehnologije, pro". )r. )amir Coievi, dr. #c. )raen +ovaevi, &AA&. god.

'7

.bino su njihove znaajke u "unkciji speci"inosti robe i namjene te u "unkciji manipulativnih sredstava koja mogu imati razliite zahvatne naprave. 2.2. K(#$!'#%3*,%1* +ontejnerizacija kao tehnologija mogua je primjenom kontejnera, prijevoznih sredstava, prekrcajnih ure%aja i kontejnerskih terminala. Prednosti kontejnerizacije, bolje iskoritenje eljeznikih vagona smanjenje poetnih i zavrnih trokova vea sigurnost robe kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu. 2.2.1. K(#$!1#!'% #ama rije kontejner potjee iz pomorske terminologije, a pod tim se nazivom podrazumjeva sanduk za smjetaj stvari mornara na brodu. Prema sadanjem stanju rije kontejner podrazumjeva se naprava koja je tako gra%ena da omoguuje direktan prijevoz robe od skladita do skladita bez pretovarivanja u toku prijevoza, pa makar se na putu upotrebu dvije ili vie vrsta prijevoznih sredstava. Prednosti kontejnera kao ambalae jesu mnogobrojne, a to najvie dolazi do izraaja kod kombiniranog prijevoza eljeznica3brod3kamoin!. $e se prednosti sastoje u tome to kontejner omoguuje brz utovar, istovar i pretovar i skrauje se manipulacija.

'@

S %0* 3: P'%1!)(3 0(#$!1#!'* #* 0*"%(#:12

2.2.2. P(61! * 0(#$!1#!'* Prema procjenama ima preko &A AAA tipova kontejnera, koji se me%usobno razlikuju prema svojim znaajkama i posebnostima. Prema namjeni,
'&

:zvor, III.kontejneri.net

'E

univerzalni specijalni.

Prema veliini, mali zapremnine '3/ m/, nosivosti '3/ t! srednji zapremnine /3'A m/ , nosivosti /34 t! veliki zapremnine '737A m/ , nosivosti 43/A t!.

S %0* 2: U'!6-0% 0(#$!1#!'13

T*. %,* 1. D%"!#3%1! 0(#$!1#!'* : ()%-#(-$% ( #(-%)(-$%12

V! %7%#* 0(#$!1#!'*
'/ '0

DIMENZIJE 9"; 6: 1%#* 8%'%#* )%-%#*

N(-%)(-$ 9$;

Z*&'!"#%#* 9"3;

:zvor, III.kontejneri.net :zvor, :ntercontainer, -eneraldirektion #chIeiz!

'D

'A stopa &A stopa /A stopa 0A stopa 7A stopa

/,A7 7,AD D,'& '&,'D 'E,/

&,00 &,00 &,00 &,00 &,00

&,00 &,00 &,00 &,00 &,00

'A '& '4 /A 4A

'E /7 40 @& 'AE

# obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjeni'4, za suhi teret za rasuti teret za tekuine izotermiki kontejneraza plinove.

.znaavanje kontejnera podatci i oznake!, naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu za sigurnost datum izrade kontejnera najvea bruto masa identi"ikacijski broj doputena masa prlikom slaganja naziv zemlje kojoj pripada oznaka vlasnika posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju.

)anas u novije vrijeme u kontejnere se ugra%uju mikri ipovi koji pohranjuje in"ormacije o kontejneru i njegovu korisniku. 2.3. V% %7*'% =iljukari ili viliari su neophodni za rukovanje paletama. =iljukara ima mnogo razliitih tipova, koje moemo podjeliti prema,
'4

vrsti zahvata nosivosti

5e%unarodna pedicija, pro". )r. Kuraj 5a%ari, 'DD'. god

&A

nainu pogona.

Prema vrsti zahvata postoje viliari sa elnim i sa bonim zahvatom. Lelni je daleko vie u upotrebi, pa gotovo svi viliari imaju vilice sprijeda jer su praktiniji u radu zbog manevriranja i bolje preglednosti vozaa kojem se glavna zbivanja deavaju pred oima.

S %0* 5: V% %7*' -* 7! #%" 3*@)*$("14 Coni viljukari su rijetki i uzimaju se za specijalne potrebe sve operacije se vru bono jer su vilice sa strane. Prikladni su za rad s veim teretom 43/A t. Prikladni su za rad s dugakim teretom i imaju plat"ormu na koju mogu staviti teret za vrijeme vonje. Nosivost viljukara je najee 'A3/A +N jer je to u skladu sa potrebama paletizacije. (a rad na otvorenom prostorima koriste se viljukari vee nosivosti 4A3EA+N na drvenim terminalima a za kontejnere /AA +N.

'7

:zvor, III.linde3mh.hr

&'

S %0* 7: S0 *6%8#% )% %7*' .bzirom na rad viljukara vlastita teina viljukara nebi trebala biti vea od '4AA 3 &AAA kg zbog prijevoza li"tovima i optereenja podova. Uz nosivost viljukara vana je dopunska karakteristika visina dizanja tereta tj. granica dohvata. =isina dizanja tereta postie se mehaniki ili hidrauliki pomou okomitih vodilica. Najjednostavniji i najei su viljukari sa simpleM izvlaenjem dizanja sa jednom vodilicom. Njihov dohvat je & m, no ima ih i do &,4 m. # obzirom na vrstu pogona postoje viliari s pogonom na plin, elektromotorni, viliari s ottovim motorom i viliari s dieselskim motorom. #ve se vie pre"eriraju viliari s elektromotorom, i to iz ekolokih razloga. # obzirom na konstrukciju postoje simpleks jedan stupanj!, dupleks dva stupnja! i tripleks tri stupnja!. #impleksom se teret die na njegove visine. +od dupleksa se pri dizanju paletne jedinice njegovi gabariti ne mijenjaju, a tripleksi viliari diu manje terete na visini od 7 m.

2.2. D%3* %,!

&&

Na utovarno 3 istovarnim mjestima najee se za manipulaciju utovara 3 istovara prekrcaja koriste nepokretne i pokretne dizalice. S %0* 4: >(7#% )% %7*'17

Nepokretne dizalice se izbacuju iz upotrebe jer su vezano za jedno mjesto i zbog toga je njihovo koritenje ogranieno. Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristanitama, a najee se postavljaju na eljeznkim tranicama. Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristanitama, a najee se postavljaju na eljeznkim tranicama. Pogon im je elektrini, s motorom sa unutranjim izgaranjem ili hidrauliki. )ijele se na portalne i poluportalne, a mogu se okretati do /7A stupnjeva. Portalne dizalice montirane su na dva kraka koji leu i kreu se po tranicama. :zme%u krakova postoji toliki razmak da mogu prolaziti eljezniki vagoni i cestovna vozila. Poluportalne dizalice posluuju jedan odre%eni prostor, a ispod njih ne mogu prolaziti vagoni niti cestovna vozila. Upotrebavljuju se u lukama i pristanitima, obino za prijenos robe iz broda u skladite. +apacitet dizalica zavisi od njihove nosivosti, pokretljivosti, udaljenosti vodoravnog i okomitog premjetanja, izvjebanosti rukovaoca te prikladnosti pribora za hvatanje tereta. U raznim lukama postoje postoje razne vrste specijalnih dizalica, npr. plovee i hidrauline dizalice za podizanje tekih tereta i za pretovar specijalnih tereta npr. ruda,
'@

III.linde3mh.hr

&/

ugljen, ito. )izalice se mogu montirati i na prijevoznim sredstvima. Na teim kamionima mogu biti montirane posebne dizalice za dizanje odnosno sputatanje tekog tereta koje nemoe dignuti ljudska ruka.

S %0* 7: A:$(?6%3* %,* &'!"1!8$* 0(#$!1#!'15

S %0* 5: H%6'*: %7#* 6%3* %,* &'!"1!8$* 0(#$!1#!'1=

'E 'D

:zvor, III.linde3mh.hr :zvor, III.linde3mh.hr

&0

+apacitet dizalica zavisi o njihovoj nosivosti, pokretljivosti, udaljenosti vodoravnog i okomitog premjetanja, izvjebanosti rukovaoca te prikladnosti pribora za hvatanje tereta.

S %0* =: <:70* 6%3* %,* #(-%)(-$% = $20 2.5. M*8%#! -* #!&'!0%6#%" '*6(" 9,%0 :-("; 5aina i ure%aji sa neprekidnim radom transport materijala vre bez zaustavljanja radi njegovog prihvatanja i odlaganja tj. premjetanje tereta je kontinuirano bez praznog hoda. #redstva neprekidnog kontinuiranog! toka zauzimaju znaajno mjesto u tehnolokim procesima. 5aterijal se transportira neprekidnim tokom i horizontalno i vertikalno. .sobine su im veliki kapacitet, jednostavna konstrukcija, relativno mala cijena. 9li kontinuirana sredstva po pravilu imaju jedan stepanj slobode kretanja 3 linijsku terasu. +retanje materijala na transportnom putu od mjesta prijema do mjesta predaje! moe da se, zavisno od zahtjeva, izvede sa konstantnom ili promjenjivom brzinom, odnosno po taktu.

&A

:zvor, III.linde3mh.hr

&4

U pore%enju sa sredstvima prekidnog transporta imaju sljedee prednosti, znatno vei kapacitet, odnos kapaciteta i mase transportnog sredstva je povoljniji, mogunost rednog vezivanja obezbe%uje velike transportne duine.

Pri projektiranju pretovarno 3 transportnih operacija, upotreba sredstava neprekidnog transporta mora da bude rezultat uporedne tehno 3 ekonomske analize sa sredstvima prekidnog transporta npr. dizalicama. 5aine neprekidnog transporta su najee mehanikog tipa, a postoje i drugi kao npr. pneumatski transport. 5ehaniki transporteri se mogu podijeliti na, maine sa vunim elementom maine bez vunog elementa.

U maine sa vunim elementom spadaju ure%aji gdje su, vuni i nosei element objedinjeni trakasti transporteri! vuni i nosei elementi razdvojeni transporteri, elevatori!. U maine bez vunog elementa spadaju, gravitacioni transporteri valjkasti transporteri inercijalni transporteri puni transporteri. 2.5.1. M*8%#! -* ):7#%" ! !"!#$(" U ovu grupu spadaju sve maine kod kojih se premjetanje tereta obavlja kretanjem beskonane trake, lanca ili ueta. Pored podjela prema tome da li su vuni i nosei element objedinjeni ili razdvojeni postoji i generalna podjela prema pravcu premjetanja tereta na, transporteri su maine koje premjetaju teret po horizontali ili pod blagim nagibom, &7 ploasti transporteri, grabuljasti

elevatori su maine koje mogu prenositi teret vertikalno ili koso pod nekim uglom, konvejeri su maine koje mogu prenositi materijal i vertikalno i horizontalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru. 2.5.1.1. T'*#-&('$!'%

:zra%uju se u raznim varijantama, a razliku moemo praviti prema vrsti vunog elementa, sa trakom, trakasti transporteri sa lancem, ploasti transporteri grabuljasti transporteri sa trakom.

$rakasti transporteri su transporteri kod kojih se materijal prenosi pomou beskonane trake. +od ovih transportera traka predstavlja i vuni i nosei element. +oriste se za transport rasutog i komadnog tereta preteno u horizontalnom ili malo nagnutom pravcu. (bog svojih izuzetno povoljnih tehnoekonomskih karakteristika predstavljaju najrasprostranjenije ure%enje neprekidnog transporta u eksploataciji. Primjenu su nali u svim oblastima industrije, poljoprivrede, rudarstva i slino, posebno pri transportu velikih koliina rasutih materijala. .snovni tehniki podaci, uobiajeni kapaciteti, od 4A do &4.AAA tNh realizirana su i postrojenja sa kapacitetom do 4A.AAA tNh! duina transportera, od nekoliko metara do '43tak kilometara sa mogunou neogranienog nastavljanja brzina transportera, od A,E do EmNs u posebnim uslobima i do '4 mNs!.

Ploasti transporteri su transporteri gdje materijal lei na ploama koje su vezane sa dva paralelna beskonana lanca. +oriste se za prijenos komadastih tereta pri veoma tekim uslovima rada 3 abrazivni materijal, materijal na povienim temperaturama, odlivci, teke maine. Nali su primjenu u raznim granama privrede, a prije svega u

&@

rudarstvu, metalurgiji, hemijskoj, cementnoj i metalnoj industriji za transport i pretovar tekih predmeta. $ako%er se koristi u tehnolokim procesima gdje se pored transportovanja vri i odre%ena tehnoloka operacija zagrijevanje u peima, suenje, kaljenje, bojanje i td.!. U posljednje vrijeme nalaze veliku primjenu kao dodavai i dozatori u sklopu utovarnih bunkera. -rabuljasti transporteri strugai! primjenjuju se iskljuivo za transport rasutog materijala na relativno mala rastojanja. .snovna karakteristika im je to se materijal gura u nepokretnim ljebovima olucima! posredstvom guraa 3 strugaa koji su povezani sa jednim ili dva lanca. -rabuljasti transporteri uglavnom slue za transport prakastih, zrnastih i srednje koadastih lakopodretljivih i neabrazivnih materijala itarice, ugljena praina, proizvodi hemijske industrije itd.!. Nisu pogodni za transport vlanih i ljepljivih meterijala koji se lijepe na strugae i zidove ljeba oluka! i stvaraju tekoe pri utovaru i istovaru ime se znatno smanjuje kapacitet transportera. $ako%er nisu pogodni za transport jako abrazivnih materijala koji habaju oluke ili za transport lomljivih materijala koji mrvljenjem gube kvalitet npr. koks!. 5ogu se transportirati materijali zagrijani do /AA stupnjeva celzijusa. 2.5.1.2. E !)*$('% <levatore moemo podijeliti na razne naine, po vrsti konstrukcije na vertikalne i kose nagnute! po vrsti vunog elementa na trakaste i lanaste po brzini kretanja ko"ica na sporohode i brzohode po rasporedu ko"ica na one sa razmaknutim ko"icama i sa primaknutim ko"icama. U pore%enju sa drugim transportnim ure%ajima elevatori zauzimaju manje mjesta. Pri zahvatanju materijala ko"ice i vuni element su izloeni znatnim dinamikim optereenjima, naroito u radu sa krupno komadastim tvrdim materijalima to utjee na vijek trajanja cijelog ure%aja. #a gledita vunog elementa, elevatori sa trakama imaju sljedee prednosti nad elevatorima sa lancima, ravnomjeran i beuman rad, vee brzine &E

kretanja, manje su teine, dimenzija i cijene. <levatori sa lancima primjenjuju se za vee visine dizanja materijala vie od 04m! usled ogranienja jaine gumene trake. $ako%er pri prijenosu krupnokomadastog materijala veza ko"ica sa lancima je sigurnija nego sa gumenom trakom. Po uzajamnom poloaju ko"ica na vunom elementu elevatori sa ko"icama se dijele na dva tipa, sa zbijenim ko"icama, vezanim neposredno jedne uz drugu bez zazora me%u njima sa ko"icama vezanim na izvjenom rastojanju.

.va dva tipa se razlikuju po nainu utovara materijala, prvi tip zahtjeva padanje materijala i zasipanje ko"ica jednim neprekidnim, ravnomjernim tokom dok drugi tip zahtjeva doziranje materijala. <levatori za komadni teret se prvenstveno koriste za transport proizvoda istog oblika ili na slian nain pakovanih proizvoda. #linost oblika tereta je uslovljena zbog oblika noseeg elementa i automatizacije utovara i istovara ovih materijala. $eret se prenosi preko specijalnih plat"ormi koji su zglobno vezane za vuni element. .vi elevatori, za razliku od ko"iastih, dozvoljavaju transport u oba smijera. 2.5.1.3. K(#)!1!'% +onvejeri su sredstva neprekidnog transporta kojima se materijal transportuje vertikalno i horizontalno u jednoj ravni ili slobodno u prostoru!, a kao vuni element koriste lanac, elino ue, motorne valjke itd. (avisno od namjene, konvejerima se moe transportovati materijal konstantnom brzinom ili u odre%enom taktu npr. prilikom pretovara komadnog materijala veih dimenzija i mase i td.!. Primjenjuju se u raznim granama privrede u prehrambenoj industriji, tekstilnoj industriji, rudarstvu, procesnoj industriji, metaloprera%ivakoj industriji itd.!. Pogodni su za koritenje u raznim proizvodnotehnolokim procesima, za transport materijala F tereta razliitih "izikih karakteristika rasuti materijal razliite granulacije, komadni materijal itd.!. +onvejeri se dijele na one koji prenose pretovaraju! rasipne materijale i na visee konvejere koji su sastavni dio nekog proizvodnog procesa koji ine odvojenu grupu.

&D

4. ZAK<JUAK )ananja mehanizacija je dovedena do savrenstva. +ompjuterizacija i mikro3ipovi zavladali su i u transportnim poslovima. Lip za praenje kontejnera, elektrini viliari i mega dizalice o svemu tome mogli smo u prolom stoljeu samo sanjati. Prekrcajna mehanizacija uz kvalitetan struni kadar doprinosi dobrom, brom i kvalitetnom utovaru3 istovaru3prekrcaju robe. *adna snaga obavlja jedan veliki i komplicirani posao jer su tu u pitanju tone i tone tereta koje se u svakodnevnom poslu prevozi dizalicama i viliarima. +roz ovaj rad malo sam poblie opisao mehanizaciju koja je potrebna za utovar i istovar robe kao i procese paletizacije i kontejnerizacije. Proces proizvodnje, prema ekonomskoj teoriji, zavren je tek onda kada proizvodi dospiju u s"eru potronje. Najvei broj proizvoda, me%utim, nema isto mjesto proizvodnje i mjesto potronje, to znai da se proizvodnja i potronja, kako prostorno, tako i vremenski, ne podudaraju. Prema tome, da bi proizvodi dospjeli u s"eru potronje potrebno je da tamo budu transportirani odnosno prevezeni. . transportu smo prethodno govorili i objasnili pojam i znaaj pretovara i pretovarne mehanizacije kao i "unkciju pretovara. $ako%er, akcent se stavlja i na pretovarnoj mehanizaciji pojedinano i njihovim oblicima i "unkcijama to je prilago%eno samom procesu proizvodnje i transporta. Uz objanjenje i de"iniciju prekrcajnih sredstava u dodatku su i slike istih. Prevoz proizvoda odnosi se na prostornu promjenu mjesta njihovog nalaenja, savladavanjem relativno velikih rastojanja, pomou tehnikih sredstava prevoza, tzv. prevoznih sredstava automobila, brodova, aviona i dr.!. 9li, svakom prijevozu proizvoda, prethodi operacija vezana za njihov utovar u prijevozna sredstva, ispred skladita proizvo%aa, isto kao to u mjestu potronje, gde se prijevoz proizvoda zavrava, slijedi operacija istovara proizvoda. #ve ove operacije, ukljuujui i sam prijevoz proizvoda, ine proces prevoza. Umjesto termina Ospoljni transportG, u naem jezikom podruju, znatno ee se koristi termin OsaobraajG. .vaj termin potjee od pojmova, obratiti se, obraati se, uzajamno se obraati, saobraati, i oznaava neko povezivanje, prije svega, me%u

/A

ljudima. $ermin OsaobraajG, to je zanimljivo, nemaju ni mnogo razvijeniji i bogatiji jezici onih zemalja koje se smatraju kolijevkom ove drutvene pojave. 9ko se ne iskoristi bogastvo naeg jezika, na alost, moe se doi u situaciju da se za cjelinu ove pojave koriste nesretni, nespretni i loi prijevodi stranih rei, saobraaj i transport, saobraaj i veze, promet, saobraaj i pomorstvo, pa ak i saobraaj, transport i veze. #aobraaj je dio procesa proizvodnje koji poinje pripremom gotovih proizvoda za prevoz u skladitima proizvo%aa, odnosno kada se zavri proces proizvodnje, u uem smislu rijei, a zavrava se njihovim uskladitenjem u skladitima korisnika ili direktnom isporukom potroaima. $o potvr%uje i 5arksovo uenje&' smatrajui saobraaj za produetak procesa proizvodnje, +arl 5arks je hteo da istakne njegov proizvodni karakter, O.sim ekstraktivne industrije, poljoprivrede i prera%ivake industrije postoji jo i etvrta oblast materijalne proizvodnje koja, tako%er, prolazi kroz razliite stupnje zanatskog, manu"akturnog i mehanikog rada. $o je transportna industrija. #aobraaj je, prema tome, ne samo privredna djelatnost, ve i samostalna oblast materijalne proizvodnje, tzv. saobraajna proizvodnja. #aobraajna proizvodnja se, ipak, i danas smatra sporednom i manje znaajnom oblau materijalne proizvodnje, mada se zna da su najvee mogunosti za poveanje produktivnosti 3 proizvodnosti rada nalaze upravo u ovoj oblasti, s obzirom na to da se proizvodi u njoj zadravaju i do DAB od ukupno potrebnog vremena da bi oni, od poetka procesa proizvodnje, dospjeli u s"eru potronje. U cilju uklanjanja postojeeg nesklada izme%u procesa neposredne proizvodnje i procesa transporta proizvoda neohodno je pitanje racionalizacije proizvodnje i transporta rjeavati zajedno, tj. integracijom proizvo%aa, prijevoznika i potroaa.

&'

$ransport je produetak procesa proizvodnje koji se vri u okviru i za proces prometa

/'

7. <ITERATURA '. #uvremene transportne tehnologije, pro". dr. )amir Coievi, dr. sc. )raen +ovaevi, &AA&. god. &. =iljukari, 5ilorad =idovi, #aobraajni "akultet Ceograd, odjeljenje za logistiku /. $ransport i skladitenje, skripta 0. 5ehanizacija pretovara, predavanja 4. III.Iikipedia.org

/&