Znakovi na putu

Sejjid Qutb Biografija -

Sejjid Qutb, u svoje doba jedan od vodeih lanova pokreta "Muslimanska Braa", je a sobom ostavio jako veliki utje!aj na arapsko-muslimansku mlade" od kasnih #$-tih godina pa na ovamo% &apadni pis!i u posljedlje vrijeme Qutba identifi!iraju kao jednog od dvoji!e najutje!ajnijih muslimanksih mislio!a '$-og stoljea% (ao drugi od te dvoji!e se navodi Sejjid Ma)dudi % Qutbova pisanja sve do *+,*% godine se mogu okarakterisati kao pisanja moraliste tj% agovornika pobolj-anja moralnih osobina kod ljudi% Me.utim, nakon -to je bio i lo"en idejama ve spomenutog Ma)dudija, naroito Ma)dudijevom isti!anju da je islam !jelokupan sistem "ivljenja te da je uspostava /llahovog nakona na &emlji primarna du"nost svakog muslimana, Qutb postaje revolu!ionarista% 0no -to je dodatno utje!alo na ovu Qutbovu promjenu je bio i njegov dvogodi-nji boravak u S/1 koji mu je otvorio oi po pitanju lobnosti kako apadne kulture tako i neislamskih ideologija uope% 2akon povratka u 3gipat, Qutb napu-ta svoj posao u ministarstvu obra ovanja i potpuno se posveuje radu na totalnoj promjeni politikog sistema u dr"avi% 4okret "Muslimanske Brae" je ideolo-ki ponovno o ivljen nakon -to je Qutb, u svojoj atvorskoj eliji, napisao knjigu u kojoj je ponovno ra motrio i korektovao ideju 5asana 3l-Benna-e o uspostavi 6slamske 1r"ave u 3giptu do koje je trebalo doi nakon potpunog islami iranja naroda% Qutb je i ra io mi-ljenje da put kojim treba ii jeste uspostava 6slamske 1r"ave od strane islamski orijentirane revolu!ionarne predhodni!e 7tj% manje, elitne skupine ljudi8 koja bi potom sprovela islami a!iju egipatskog dru-tva koje je bilo skrenulo na put arapskog na!ionali ma%9 : narednih *$-ak, godina koliko je proveo i a atvorskih idova, Qutb se i prve ruke uvjerio u ono -to je nauio i Ma)dudijevih djela, a njegov aktivi am koji

je nastavlje i u ovim atvorskim uslovima je bio motivator 2aserovim99 sekularnim sljedbeni!ima da ga osude na smrt i to na osnovu la"nih optu"bi% 9999999999 ;o.en <% oktobra *+$#% godine kao sin lokalnog vjerskog uglednika, Sejjid Qutb u svom rodnom selu u desetoj godini "ivota avr-ava hif 7uenje (ur=ana na pamet8% 4otom, u svojoj etrnaestoj godini, avr-ava i osnovnu -kolu nakon ega se seli u (airo kod daid"e gdje nastavlja svoje -kolovanje% : (airu, Qutb avr-ava srednju -kolu te *+>+% godine, nakon studija na filo ovskom fakultetu, dobiva i vanje profesora arapskog je ika% 2akon ovoga, Qutb se apo-ljava u ministarstvu obra ovanja gdje ostaje samo # godina - posao profesora mijenja a karijeru slobodnog profesionalnog pis!a% ;a log njegovog napu-tanja mjesta profesora je bilo neslaganje sa brojnim kolegama i samim ministarstvom obra ovanja i to po pitanju filo ofije obra ovanja te njegovog pristupa knji"evnoj umjetnosti% : periodu od *+>+% do *+,*% godine, u Qutbovom pisanju dola i do oiglednog usmjeravanja ka islamskim temama% 2ajprije je napisao par tekstova koji govore o ljepoti (ur=anskog i ra"avanja a potom je autorovao i dvije knjige na istu temu? "6 ra"avanje (ur=ana" i "S!ene Sudnjeg 1ana"% @odine *+A<% objavljuje i knjigu "4ravednost islamskog dru-tvenog sistema" u kojoj istie da je pravedno dru-tvo mogue uspostaviti jedino kro primjenu islama% 2ovembra iste godine, Qutb odla i na do-kolovavanje u S/1 gdje studira metode eduka!ije% 2aredne ' i pol godine provodi putujui na rela!iji Bashington 1%C% (alifornia gdje uvi. a materijalistiki pogled na knji"evnost i nedostatak duhovnosti% @odine *+,$% prekida svoj studij te se vraa u 3gipat i ponovo prihvata posao profesora i inspektora u ministarstvu obra ovanja% 1vije godine nakon ovoga, Qutb ministarstvu ponovo daje ostavku i istog ra loga bog kojeg je to uinio i prvi put% 6 me.u *+,*% i *+#,% godine Qutb se prikljuuje islamskom pokretu "Muslimanska Braa"% 2jegovi jasni stavovi o neuspjesima tada-njih dominantnih a nepravednih dru-tvenih, politikih i ekonomskih praksi, te njegove ideje o nu"nosti islamskih reformi Qutb-u ubr o osiguravaju mjesto glavnog i odgovornog urednika i asopisu kojeg su i davala "Muslimanska Braa"% : ovom periodu tako.er dola i i do objavljivanja nekoliko Qutb-ovih knjiga koje govore o islamskoj ideologiji i islamu kao sveobuhvatnom sistemu "ivljenja% @odine *+,A%, nakon -to su "Muslimanska Braa" optu"ena a poku-aj ru-enja egipatske vlade, Qutb biva uhap-en i osu.en na *, godina atvora u obave u te-kog fi ikog rada% : atvoru u bli ina (aira ostaje *$ godina, a na slobodu biva pu-ten nakon -to je, bog te-kog dravstvenog stanja, a njega intervenisao tada-nji iraki predsjednik /bdul Salam /rif999% @odine *+#,% Qutb objavljuje svoju po natu knjigu "&nakovi na putu" koja je dovela do njegovog ponovnog hap-enja u optu"bu planiranja avjere protiv predsjednika 2asera% :slijedio je ubr ani sudski pro!es u kojem je Qutb, na

osnovu brojnih !itata i spomenute knjige, osu.en na smrt% 0va vijest je dovela do negodovanja i protesta sirom muslimanskog svijeta te su uslijedili mnogi apeli predsjedniku 2aseru da pomiluje Sejjida Qutb-a% Me.utim, uprkos svim apelima i protestima, nad Qutb-om je '+% avgusta *+##% godine i vr-ena smrtna ka na vje-anjem% 6 a njega su ostale ukupno 'A knjige ukljuujui nekoliko romana, nekoliko knjiga knji"evne kritike, atim knjige na temu eduka!ije dje!e i odraslih, te knjige sa islamskom tematikom me.u kojima je i tefsirDkomentar (ur=ana koji sadr"i >$ tomova% Sejjid Qutb e, in-a /llah, auvijek ostati apamen po jasnoi kojom je i ra"avao osnovni prin!ip /llahove jednoe i 2jegove vrhovne vlasti, te prin!ipa jasne ra like i me.u iste vjere sa jedne strane i pripisivanja /llahu sudruga sa druge% : adnjim momentima svoga "ivota, prije no -to su ga postavili na vje-ala, Sejjid Qutb je imao osmjeh na svom li!u poka ujui svoje ubje.enje u ljepotu onoga emu je po ivao i ljepotu "ivota na buduem svijetu koji je bio pred njim% /utor? dr. Ahmed El-Kadi 99 ;ije je o 1"emal /bd-ul-2aseru 7*+*< - *+E$8, arapskom na!ionalisti, "prijateljem pokojnog jugoslavenskog predsjednika Fita i suosnivaem pokreta nesvrstanosti% 2aser je, poput Fita, tako.er bio dr"avnik i ratnik% Sudionik je 4alestinskog rata *+A<-*+A+% i jedan od atonika dru-tva =Slobodnih ofi!ira=, te ini!ijator dr"avnog udara *+,'%, kojim je svrgnut egipatski kralj Garuk i ukinuta monarhija% 1vije godine kasnije uspio je i emlje evakuirati britanske vojne trupe% @odine *+,#% i abran je a predsjednika 3gipatske ;epublike" te je vr-ei tu du"nost i blagoslovio pogubljenje Hejha Qutba% 7op% redak!ije, !itat preu et i lista "1ani", broj '$$, /pril '$$*8 999 /bdul Salam /rif 7*+''-*+##8, inae veliki simpati er egipatskog predsjednika 2asera, je na elo 6raka do-ao dr"avnim udarom jula *+#>% godine% S ob irom da je bio po nat po krvavim obraunima i likvida!ijom svojih politikih protivnika, nije sasvim jasno a-to se /rif alagao a Qutb-ovo osloba.anje% 7op% redak!ije8

Uvod Iovjeanstvo se danas nala i na rubu provalije ne bog ope apokalipse koja mu visi o vratu, ta to je samo posljedi!a bolesti a ne i sama bolest, ve bog njegova proma-aja u svijetu "vrijednosti" u kojemu je jedino mogu drav ra voj ljudskog "ivota i njegov pravi prosperitet% Fo jasno dola i do i ra"aja u apadnome svijetu koji vi-e ne mo"e ovjeanstvu ponuditi nikakve "vrijednosti"% Htovi-e, on nema ni-ta -to bi njegovoj savjesti opravdalo njegovo postojanje, nakon -to je u njemu "demokratija" dovela do stanja koje uveliko

nalikuje bankrotu, jer je ve polahko poela posu.ivati elemente i sistema 6stonog bloka, naroito u podruju ekonomije, a pod imenom so!ijali amJ* Stanje je jednako i u samom 6stonom bloku% 1ru-tvene teritorije, a na prvome mjestu marksi am, koji je u poetku na 6stoku privukao veliki broj ljudi a kasnije i na samom &apadu, i koji se smatra prav!em sa obilje"jem idelogije, tako.er su vidljivo odstupile od "ideje" i sada se skoro u !jelosti ograniavaju na "dr"avu" i njene organi a!ije koje su vrlo daleko od temeljnih odredni!a u etog prav!a% Sve te teorije su, openito, suprotstavljene iskonskoj ljudskoj naravi i njenim ahtjevima% Svoj pro!vat mogu do"ivjeti samo u ra orenim dru-tvima, odnosno, u onim dru-tvima u kojima se ukorijenio diktatorski re"im% Iak i u takvim dru-tvima poinje se na irati njihov ekonomskiDmaterijalni krah, a upravo je to ono na mu se one asnivaju i ime se hvalisuJ Fako emo vidjeti kako Sovjetski Save ', koji predstavlja vrhuna! dru-tvenih ustrojstava, oskudijeva u onome ega je imao u i obilju ak i a vrijeme svojih !areva% Kidjeemo ga kako uvo i p-eni!u i druge prehrambene artikle, prodajui svoje lato da bi do-ao do hrane, a sve bog neuspjeha dru-tvenih ga dinstava i bog kraha sistema koji se suprotstavlja ljudskoj prirodi% Iovje!anstvu je, dakle, potrebno novo vo.stvoJ Ko.stvo apadnog ovjeka se primie kraju% Fo nije ato -to je apadna !ivili a!ija materijalno aka ala, odnosno -to je oslabio njen vojni i ekonomski poten!ijal, ve ato -to se avr-ava njena uloga s ob irom da vi-e ne posjeduje potrebnu koliinu "vrijednosti" koja bi joj dopustala vo.stvo% 0no -to je svijetu potrebno jeste vo.stvo koje e biti u stanju adr"ati i dalje ra vijati materijalni stupanj !ivili a!ije do kojeg je doprlo ovjeanstvo, i to na nain evropskog genija kada je u pitanju materijalno stvaranje, ali koje e, isto tako, ovjeanstvu pru"iti nove vrijednosti, prihvatljive i stvarne, u odnosu na one koje je ono ve upo nalo, i to na originalan, po itivan i u isto vrijeme realan nain% 6slam je jedini koji posjeduje te vrijednosti i taj nain% &nanstvena renesansa je odigrala svoju ulogu, ulogu koja se na irala ve sa samom renesansom u *#% stoljeu, a koja je svoj puni pro!vat do ivjela tijekom *<% i *+% stoljea%%%i koja vi-e nije imala nove alihe% Svoju ulogu je odigrao i "patrioti am" i "na!ionali am" koji su se javili u tom periodu% 6sti je sluaj i sa svim regionalnim grupisanjima u ovim stoljeima% 6 ona su is!rpila svoje aliheJ 2a kraju, neuspjeh su do"ivjeli i dru-tveni i individualni sistemi% 2astupila je uloga islama i uloga muslimanskog :MM3F/ i to u najtjeskobnijem, najoajnijem, i najne godnijem momentu% 2astupila je uloga islama kojemu nije

strano materijalno stvaranje na &emlji, jer ga on smatra prioritetnom ovjekovom adaom ve od trenutka kada mu je /llah povjerio hilafet, a pod odre.enim uvjetima tretira ga i kao bogoslu"je 7ibadet8 te jedim od ra loga ovjekova postojanja% "Dine i ljude sam stvorio samo ato da me obo avaju." 7/ -&arijat, ,#8 2astupila je uloga muslimanskog :MM3F/ da reali ira ono -to je /llah htio njegovom pojavom? "!i ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio" traite da se #ine dobra djela$ a od nevaljalih odvra%ate$ i u Allaha vjerujete..." 7/li 6mran, *$8 "& tako smo od vas stvorili pravednu ajedni'u da budete svjedo'i protiv ostalih ljudi$ i da poslanik bude protiv vas svjedok..." 7/l-BaLara, *A>8 9999999999 6slam, me.utim, svoju ulogu mo"e obaviti samo ako se primijeni u dru-tvu, odnosno ako se primjeni na nivou !ijelog :MM3F/% Iovjeanstvo, naroito u ovom vremenu, nee da slu-a samo uenje, a da njegovu potvrdu ne vidi u stvarnom "ivotu% : tom smislu, "bivstvovanje" muslimanskog :MM3F/ se smatra prekinutim prije vi-e stoljea% Muslimanski :MM3F, naime, nije nikakva " emlja" u kojoj je nekada "ivio islam% 2ije ni "narod" iji su pre!i u jednom historijskom ra doblju "ivjeli u islamskom sistemu% Muslimanski :MM3F je apravo, ajedni!a ljudi kod kojih sve proistjee i jasnog islamskog puta? i njihovi "ivoti, i ra mi-ljanja, i po i!ije, i organi a!ije, i vrijednosti, i kriteriji%%% 0vakav ummet, sa svim obilje"jima, prestao je postojati s prestankom primjene /llahova akona na li!u &emlje% 0vom :MM3F: se, dakle, mora "vratiti "ivot" kako bi islam mogao obaviti svoju oekivanu adau vo.enja ovjeanstva po drugi put% Faj :MM3F se mora "pro"ivjeti", ummet koji sada prekriva masa pokoljenja, masa ra liitih kon!ep!ija, ure.enja i sistema koji nemaju nikakve ve e niti s islamom, niti s islamskim putem, premda se jo- uvijek istie kako taj :MM3F postoji u t v% islamskom svijetuJ Ma dobro nam da je put od poku-aja "pro"ivljenja" do preu imanja vo.stva veoma dug% Fa muslimanski :MM3F ne "bivstvuje" i ne uoava se ve dugo vremena% Ko.stvo ovjeanstva preu ele su druge ideje i drugi narodi, druge kon!ep!ije i drugi sistemi, i to poodavno% 3vropski genij je u tom periodu stvorio ogromnu koliinu "nauke", "kulture", "organi a!ije", "materijalne proi vodnje"%%% Iovjeanstvo je sada na vrhun!u toga% Sve to, kao i oni koji ga predstavljaju, ne mogu se lahko prestii, osobito stoga -to t v% islamski svijet ne posjeduje skoro ni-ta od tih ukrasaJ

6pak, ne gubei sve ovo i vida, nu"an je "islamski preporod" ma kako bio dug put od poku-aja "pro"ivljenja" do preu imanja vo.stvaJ Faj poku-aj islamskog preporoda je, apravo, i prvi korak koji se nikako ne mo"e aobiiJ 9999999999 1a bi nam stvar bila sasvim jasna, moramo pre!i no po navati pretpostavke 7preduslove8 ovoga :MM3F/ a vo.enje ovjeanstva, kako ne bismo ispustili te elemente ve u prvom poku-aju preporoda% 0vaj :MM3F sada nije u stanju, a to se od njega i ne tra"i, da ovjeanstvu ponudi vanredan skok u materijalnom stvarala-tvu pred kojim bi se glave poginjale, i on se u tom smislu ne mo"e nametnuti a svjetsko vo.stvo% 3vropski genij ga je u ovome natno pretekao i nije oekivati, najmanje a nekoliko stoljea, da bude preva i.en u tome% Mora se, dakle, tra"iti druga pretpostavka 7preduslov8 ona koja nedostaje ovoj !ivili a!ijiJ 2o ovo nipo-to ne nai da mi anemarujemo materijalno stvarala-tvo% 2aprotiv, mi u tom smislu moramo ulo"iti maksimalan napor, ali to ne smatramo pretpostavkom kojom bismo mogli preu eti vo.stvo ovjeanstva u sada-njoj etapi, ve kao nu"an faktor na-e opstojnosti% Materijalni prosperite, tako.er, smatramo obave om koju od nas ahtijeva "islamski kon!ept" koji ovjeku povjerava hilafet na &emlji i, pod odre.enim uvjetima, tretira ga kao bogoslu"je 7ibadet8 i reali a!iju !ilja ovjekova postojanja% Mora se, dakle, tra"iti druga pretpostavka a vo.enje ovjeanstva, koja se ne sastoji u materijalnom prosperitetu% Fa pretpostavka ne mo"e biti ni-ta drugo do "=aLida - vjersko uenje" i "menhed" vjerski put" koji e ovjeanstvu omoguiti da sauva kreativnost materijalnog genija pod jednom drugom kon!ep!ijom koja e udovoljavati potrebama ljudske prirode 7fitrah8 kao -to joj udovoljava materijalno stvarala-tvo% Fa =aLida i daj menhed" se moraju praktino primjeniti u ljudskom dru-tvu, tj% u muslimanskom dru-tvu% 9999999999 1anas sav svijet "ivi u "d"ahilijetu - ne nanju" glede osnove i koje proistjeu temelji "ivota i njegova organi iranjaN u ne nanju koje nimalo ne umanjuje ovaj apanjujui materijalni napredak i vanredno materijalno stvarala-tvoJ 0vo ne nanje se asniva na temelju nasrtaja na /llahovu vlast na &emlji i na naju"e odlike bo"anstvenosti na 2jegovu vrhovnu vlast% 1"ahilijetDne nanje vlast povjerava ljudima i tako ih jedne drugima ini gospodarima, istina ne u primitivnom, prostom obliku ve u formi u imanja prava ustanovljenja ra liitih kon!epata i vrijednosti, propisa i akona, organi a!ija i sistema, sasvim i van /llahova kon!epta a "ivot ovjeka, te u formi onoga -to /llah nije dopustio% 6

ovog nasrtaja na /llahovu vlast proi ila i nasrtaj na 2jegove robove% 4oni"enost "ovjeka", opeprisutna u svim so!ijalistikim re"imima, kao i nasilje "pojedin!a" i itavih naroda vladavinom kapitala i kolonijali mom u kapitalistikim sistemima, nije ni-ta drugo nego jedna od posljedi!a nasrtaja na /llahovu vlas i nepri navanja dostojanstva ovjeku koje mu je /llah daoJ : ovome je islamski put spe!ifian% 2aime, u svakom drugom sistemu osim islamskog, ljudi na ovaj ili onaj nain robuju jedni drugima% 0d tog robovanja ljudi su oslobo.eni jedino u islamu% Fu oni robuju jedino /llahu, jedino od 2jega primaju naredbe i samo se 2jemu pokoravaju% 0vo je taka gdje se putevi ra ila e% 0vo je taj novi kon!ept koji mo"emo dati ovjeanstvu njega i sve one duboke tragove koje e nesumnjivo prou rokovati u realnom "ivotu !ijeloga ovjeanstva% Fo je ta kvaliteta koju ovjeanstvo ne posjeduje jer nije "produkt" apadne !ivili a!ije, jer nije produkt evropskog genija, istonog ili apadnogJ 9999999999 Mi, nesumnjivo, posjedujemo ne-to novo, ne-to visokokvalitetno i savr-eno, ne-to -to ovjeanstvo ne po naje i -to nije u stanju "proi vesti"J Me.utim, ono se, kao -to smo rekli, mora manifestirati u praksi i :MM3F mora "ivjeti sa njim% :pravo to i iskuje pro!es "preporoda" u muslimanskim podrujima, takvog preporoda nakon kojeg e, prije ili kasnije, uslijediti preu imanje vo.stva !ijelog ovjeanstva% (ako apoeti pro!es islamskog preporodaO Fu su nu"ni vijesni!i, pretee tog doba, da pojaaju ovu odlunost i da hode a!rtanim putem, putem potiranja dahilijeta koji se pru"io na sve strane svijetaN da hode nastavljajui neku vrstu i oliranisti, s jedne, i vrstu pove anosti s okolnim dahilijetom, s druge strane% 0vi vijesni!i koji e pojaati ovu odlunost moraju imati svoje " nakove na putu"% 4omou njih e spo nati prirodu svoje adae, su-tinu svoje misije, postojanje !ilja, i mjesto apoinjanja dugog putovanja% 4omou njih e odrediti svoju po i!iju u odnosu na opera-ireni dahilijet%%% @dje e se susresti s ljudima, a gdje se s njima ra iiN koje su njihove osobine, a koje dahilijeta oko njihN kako e se obratiti onima u dahilijetu je ikom islama i -ta e im reiN oni e nati odakle e, u svemu tome, !rpiti svoju snagu, i kako e je !rpitiJ Svi ovi na!i moraju se i vesti i prvog i vora ovog vjerskog uenja 7=aLida8, i (urPana i njegovih osnovnih smjerni!a te i kon!ep!ije koju je /llah usadio u du-u odabrane elite kojom je na &emlji inio ono -to je inio i koja je jedanput preusmjerila tok 5istorije u prava! koji je /llah htio%

Fim vijesni!ima, tim oekivanim i "eljenim predhodni!ima, i napisao sam ove "&nakove na putu"% 2apomene redak!ije?
*

2eupuenima ova injeni!a mo"e vuati veoma i nena.ujue, me.utim, doista je ovo taan podatak% (ao svijedok ovome mogu slu"iti dr"ave u apadnoj 3vropi u kojima su ve dugi ni godina na vlasti ne apadni kapitalisti nego so!ial-demokratkse partije 7npr% 2jemaka8 te injeni!a da mnoge adadne kapitalistike emlje uvi.aju neophodnost ra nih vladinih so!ijalnih programa 7npr% S/18 6 posu.uju njihove modele i so!ijalistikih emalja%
'

(njiga je objavljena *+#,% godine dok je SSS; jos uvijek postojao% Me.utim, i pored toga, njena tematika je i danas itekako aktuelna% 7op% redak!ije8

(edinstvena Kur)anska *enera'ija 4ostoji jedan historijski fenomen pred kojim treba da se adr"e protagonisti islamskog po iva u vjeru na svakom mjestu i u svakom vremenu% Faj fenomen je i primaran faktor u samom metodu po ivanja i njegovu usmjerenju% 0vaj nain po ivanja 7da'wa8 proi veo je jednu genera!iju genera!iju ashaba, neka je /llah adovoljan s njima koja au ima istaknuto mjesto u !jelokupnoj historiji islama, pa i u historiji ovjeanstva openito% 0na se vi-e nikada nije ponovila% 6stina, tijekom historije je bilo pojedina!a njihova kova, no u tako impo antnom broju se nikada vi-e nisu sastali na jednom mjestu, kao -to se to bilo u prvom periodu "ivota islamskog po iva% Faj fenomen je oit i biljski, i pred njegovim sadr"ajem se treba dugo adr"ati, ne bismo li mu otkrili tajnu% 2aime, i mi imamo knjigu ovog po iva 7(ur=an8, imamo hadis /llahova 4oslanika s%a%)%s%, njegovu praktinu uputu i premeniti "ivotopis% Sve to imamo kao -to je to imala i prva genera!ija koja se u historji vi-e nije ponovila% 2edostaje samo osoba /llahova 4oslanika% 2ije li u tome tajnaO (ada bi prisustvo osobe /llahova 4oslanika bilo nu"no a eg istiranje ove da=)e i njenu plodotvornost, /llah je u tom sluaju ne bi uinio univer alnom, ne bi kur=ansku objavu uinio posljednjom, niti bi njoj povjerio ljude na ovoj &emlji sve do konanog smaka svijetJ /llah s%)%t% je, me.utim, na sebe preu eo obave u da e sauvati 0bjavu, najui, naravno, da ona mo"e eg istirati i poslijje 2jegova 4oslanika i davati svoje plodove% Stoga ga je po vao Sebi, dvadeset i tri godine nakon poetka 0bjave, a vjeru koju mu je dostavio ostavio je da traje sve do samog smaka

svijeta%%% 0dsustvo osobe /llahova 4oslanika, dakle, ne daje poja-njenje tog fenomena niti ga is!rpljuje te, stoga, moramo tragati a drugim u rokom% 4ogledajmo u i vor s kojeg se napajala ta prva genera!ija mo"da se i tu ne-to promijeniloJ ;a motrimo i metod i kojeg su proi a-li mo"da se tu nesto promijeniloJ 4rvi i vor s kojeg se napajala ta genera!ija bio je i vor (ur=ana, samo (ur=ana% 5adis /llahova 4oslanika s%a%)%s% i njegova uputa samo je jedna od manifesta!ija tog i vora% Stoga je /i-a r%a%, kada je upitana o 4oslanikovom moralu, rekla? "+je,ov moral bio je Kur)an-" 75adis bilje"i 3n-2esai%8 (ur=an je, prema tome, bio jedini i vor s kojeg su se napajali, prema kojem su se prilago.avali i i kojeg su i rastali% Fo naravno nije bio stoga -to ovjeanstvo u tom dobu nije imalo !ivili a!iju, kulturu, nauku, pisana djela i studije%%% 2aprotivJ 4ostojala je rimska !ivili a!ija, njena kultura, literature i akoni, na emu se jos uvijek asniva dana-nja 3vropa ili se pak nadove uje na to% 4ostojali su i osta!i grke !ivili a!ije, njene logike, filo ofije i umjetnosti -to jouvijek predstavlja i vor apadnog mi-ljenja% 4ostojala je i pre ijska kultura sa svom svojom umjetno-u, poe ijom, mitovima, ideologijama i vladajuim sistemima% Bilo je tu i drugih bli"ih ili daljih kultura kao -to je primjeri!e indijska i kineska% Htovi-e, rimska i per ijska kultura su sa sjevera, odnosno s juga, okru"ivale /rabijski poluotok kad su jevrejstvo i kr-anstvo "ivjeli u samom njegovom sr!u% 4rema tome, u rok ograniavanja prve genera!ije, u periodu njena formiranja, iskljuivo na (ur=an nije bio taj -to su nedostajale svjetske kulture i !ivili a!ije% 1a je to doista bila smi-ljena namjera koja je planski sprovo.ena otkriva nam i srd"ba /llahova 4oslanika kada je u ru!i 0mera b% el-5attaba ugledao strani!u Fevrata% Fom prilikom je rekao? "Allaha mi$ da je i .usa iv$ tu me/u vama$ ni njemu ne bi bilo dopu0teno ni0ta dru,o ve% da me slijedi- " 75adis prenosi 3bu Ma=la od 5ammada, ovaj od Ha=bija, a on od 1"abira%8 4ostojala je, dakle, namjera Bo"ijeg 4oslanika s%a%)%s%, da i vor s kojeg se napaja ta genera!ija, u poetnoj fa i svog formiranja, svede iskljuivo na (ur=an kako bi se samo njemu posvetili i kako bi ustrajali u njegovom metodu% Stoga se i jeste jako rasrdio kada je vidio da 0mer r%a% pije s nekog drugog i vora% Boiji Poslanik s.a.w.s. je nastojao stvoriti generaciju istoga srca, nepomuena razuma i misli, jasne svijesti. Nastojao ju je izvorno ormirati, !ez ikakva spoljnog utjecaja koji !i dolazio izvan !oanskog pravca, "to je jedino #ur'an mogao da garantira. 4rva genera!ija je, dakle, pila samo sa jednog i vora i u historiji je imala

jedinstveno mjesto% Hta se potom dogodiloO 6 vori su se pomije-aliJ : i vor s kojeg su pile sve potonje genera!ije usuta je grka filo ofija i logika, per ijski mitovi i shvaanja, jevrejski israilijati, kr-anska teologija i mnoge druge primjese ra liitih kultura i !ivili a!ija% Sve se to pomije-alo i s komentarom (ur=ana, islamskom apologetikom, fikhom i usulom% 6 u ev prve genera!ije, sve kasnije genera!ije su pile sa tog amuenog i vora% 6 prva genera!ija se nikada vi-e nije ponovila% Muenje bistrine prvog i vora je i glavni u rok oite ra liitosti svih kasnijih genera!ija od jedinstvene, osobene prve genera!ije% 9999999999 4ored ra like u kvalitetu i vora postoji i drugi isto tako va"an inila!% ;ije je o ra li!i u nainu prihvaanja 7onoga -to je u i voru8 kod kasnijih genera!ija% 4rva genera!ija, naime, nije itala (ur=an s prvenstvenim !iljem da se obra uje i do.e do novih informa!ija, odnosno da se nasla.uje u u"iva u njemu% 2i jedan od njih nije (ur=an u imao samo ato da obogati i u digne svoj kulturni nivo arad same kulture, niti ato da pro-iri svoj nanstveni ili pravniki opus% Svaki od njih je, apravo, prihvaao (ur=an da bi prihvatio Bo"iju apovjed koja se ti!ala njega lino i ajedni!e u kojoj je "ivio, koja se ti!ala "ivota koji je "ivio on i njegova ajedni!a% 4rihvaao je tu &apovjed da bi postupio po njoj istog momenta kada je uje, upravo onako kao -to vojnik primi "dnevnu apovjed" i istog se asa pone ravnati po njoj% * Stoga oni nisu odjedanput u imali mnogo, jer je svaki osjeao da bi tako u eo mnogo du"nosti i obave a koje valja ispuniti% &ato se adovoljavo sa *$ ajeta, pamtio ih i potom sprovodio u "ivot, kao -to stoji u hadisu koji prenosi 6bn Mes=ud r%a% 76bn (esir ga navodi u uvodu svog tefsira8% :pravo taj osjeaj osjeaj primanja arad sprovo.enja, otkrio im je u (ur=anu nove i do tad im nepo nate predjele u"itka i nove hori onte nanja koji im se posigurno ne bi otkrili da su (ur=anu pri-li sa osjeajem istra"ivanja, studiranja, ili i-itavanja% 0vakav jedan pristup natno im je olak-avao primjenu i ubla"avao te"inu obave e% Mije-ao je (ur=an sa njima samima i u du-ama im i u "ivotima pretvarao ga u biljski "ivotni put, u "ivu, pokretaku naobra bu koja ne ostaje samo unutar mo gova ili me.u kori!ama knjiga, ve se pretvara u utje!aj i bilju i preokree "ivotni putJ 0vaj (ur=an svoje blago poklanja samo onom ko mu pristupi na ovaj nain - s duhom sa navanja koje proi vode djelovanja% #ur'an naime, nije o!javljen s ciljem da !ude knjiga intelektualnog uivanja, knjiga knjievnosti i umjetnosti, pripovijetke i historije $ premda se sve to nalazi u njemu $ ve je o!javljen zato da !ude nain ivota $ ist, !oanski nain% & kao Kur1an$ sve dio po dio ,a objavljujemo da bi ,a ti ljudima malo pomalo ka ivao$ i prema potrebi ,a objavljujemo. 7/l-6sra *$#8

0vaj (ur=an nije objavljen odjedanput, ve u skladu s potrebama i ahtjevima kontinuiranog ra voja misli i shvaanja, te permanentnog uspona &ajedni!e i "ivota u svim njegovim segmentima, ali i u sve i s praktinim problemima s kojima se muslimanska ajedni!a suoavala u svom svakodnevnom "ivotu% Fako bi objavljivan jedan ili vi-e ajeta o jednoj posebnoj, neobinoj situa!iji ili o konkretnom doga.aju govorei ljudima, tim povodom, o njihovu du-evnu stanju, oslikavao im po i!iju u kojoj se nala e i pre!i irao im nain djelovanja u njoj% 6stodobno bi im ispravljao pogre-na re onovanja i postupanja, i uvijek ih, u svemu tome, ve ivao a /llaha, njihova @ospodara, i isti!ao im 2jegova svojstva koja djeluju u kosmosu% 0ni su tada osjeali da "ive ajedno s ne!eskim dru"tvom 7arapski? el$mele' el$e'ala8, pod direktnim Bo"ijim nad orom, u beskraju 2jegove moi% Stoga su svoj svakodnevni "ivot u !ijelosti prilago.avali tom autentinom Bo"ijem putu% Prvu generaciju, onako valianstvenu kakva je !ila, proizveo je njen odnos prema Boijim i Poslanikovim rijeima $ prihvaanje tih rijei s ciljem njihova sprovo&enja u ivot i ivljenja sa njima. 've potonje generacije rezultat su jednog drukijeg odnosa $ prihvatanja zarad istraivanja i intelektualnog i duhovnog nasla&ivanja. ( ovaj aktor je, nesumnjivo, osnovni uzrok z!og kojeg su se sve kasnije generacije i te kako razlikovale od one prve. 9999999999 4ostoji trei inila! koji treba registrovati i ra motriti% 2aime, prvi muslimani su se, prihvatanjem islama, istog momenta osloba.ali tereta svoje predislamske 7d"ahilijetske8 pro-losti% : trenutku ulaska u islam svaki od njih je duboko osjeao da on apoinje jedan sasvim nov "ivot, potpuno odvojen od onog koji je "ivio prije toga u d"ahilijetu 7ne nanju8% Sa sumnjom, skepsom, opre om i strahom se postavljao spram svega -to je obiavao raditi u tom periodu i sve to smatrao neasnim, nedostojnim, i neprimjernim islamuJ :pravo s tim osjeanjem on je primao novu, islamsku uputu% /ko bi ga i jedanput i nadvladala njegova strast, ako bi ga privukla neka ranija navika, ako bi mu promakao neki islamski ahtjev%%%istog asa bi osjetio pogre-ku i grijeh i u dubini svoje du-e outio sna"nu potrebu a oi-enjem od toga i opet i nova poku-ao biti u strogom skladu s kur=anskom uputom% : svijesti i osjeanjim novoga muslimana nastupao je potpuni raskid s njegovom pro-lo-u i ega je proi ila io i prekid svih ve a s ranijim dru-tvom koje je bilo oko njega% 0n je definitivno raskidao sa svojom d"ahilijetskom sredinom i definitivno se utapao u svoju novu islamsku sredinu% 6stina, on je i dalje trgovao s nekim mnogobo-!ima i odr"avao dnevnu komunika!iju sa njima, no to je jedno, a odvojenost misli i osjeanja je ne-to sasvim drugo% 4ostojala je puna odvojenost od neislamskog okru"enja, od njegovih obiaja, poimanja, navika i odnosa, -to je re ultat odvajanja od ideje mnogobo-tva i

prihvatanja vjere u jednog Boga, odvajanja od neislamskog poimanja "ivota i postojanja i prihvatanja islamskoga%%% Fa odvojenost je, dakle, re ultat ulaska u novo islamsko dru-tvo s njegovim novim vo.stvom, te poklanjanja tome dru-tvu i tome vo.stvu sve svoje ljubavi i odanosti, svih svojih sposobnosti i !ijelog sebe% Bio je to totalan ra la puteva% 4oetak hoda novim putem naio je slobodan hod, be pritiska "ivota d"ahilijetskog dru-tva i be poimanja i vrijednosti koje su vladale u njemu% 2o tu, u takvoj situa!iji i upravo bog toga, musliman je naila io na neprijatnosti i intrige, ali je u sebi dobro nao da je konano odluio i opredijelio se% 1"ahilijetsko ra mi-ljanje i d"ahilijetski nain "ivota vi-e nisu nala ili puta do njega% )i smo danas u dahilijetu poput onoga koji je zatekao islam, ili u jo" crnjem. 've oko nas je dahilijet* poimanja ljudi i njihova vjerovanja, navike i o!iaji, izvori o!razovanja, umjetnost i knjievnost, prava i zakoni... +tovi"e, znatan dio onoga "to smatramo islamskom kulturom, islamskim izvorima, islamskom ilozo ijom i islamskom mi"lju $ tako&er je djelo ovog dahilijeta%%% 'toga se u nama ne usta!iljuju islamske vrijednosti, a u na"im umovima se ne raz!istrava islamsko poimanje. )e&u nama ne nastaje impozantna generacija sastavljena od ljudi kova prve generacije koju je islam u poetku proizveo. Mi, u islamskom pokretu, u periodu i rastanja i formiranja, moramo se osloboditi svih utje!aja d"ahilijeta u kojemu "ivimo i i kojeg se napajamo% Moramo se i nova vratiti onom istom i voru s kojeg su se napajali ljudi prve genera!ije, i voru koji se garantovano nije amutio niti ga je bilo -to dotaklo% Kratit emo se njemu da i njega !rpimo svoju predstavu o su-tini !jelokupnog postojanja i o su-tini ovjekovog postojanja, te predstavu o ukupnim odnosima i me.u njih dvoga i 6stinske Savr-ene 3g isten!ije /llaha d"%-%% 0tud emo !rpiti na-a ra umijevanja "ivota, na-e vrijednosti i moral, na-e u use vlasti, politike, ekonomije i drugih predpostavki ljudskog "ivota% Mi se danas moramo vratiti tome i voruJ (ada mu se vratimo - s osjeanjem primanja arad sprovo.enja i ravnanja po tome, a ne s !iljem studiranja i nasla.ivanja - vratiemo se tome i voru da vidimo -ta on "eli od nas da budemo - pa da budemoJ 2a tome putu susrest emo se s vanrednom umjetnikom ljepotom u (ur=nu, susrest emo se s prelijepim ka ivanjem, s pri orima Sudnjega 1ana, s intuitivnom logikom% Susrest emo se, apravo, sa svim onim a im tragaju istra"ivai i sladokus!i% Mi se s tim, me.utim, susreemo usputno% Fo nije na- prvenstveni !ilj% Na" cilj je saznati* "ta #ur'an trai od nas da inimo, kakva je glo!alna predod!a koju #ur'an eli da imamo, kakvu svijest o Bogu, kakav moral trai od nas, kakvo stanje i stvaran poredak u ivotu4otom se moramo osloboditi pritiska d"ahilijetskog dru-tva, d"ahilijetskih predod"bi, obiaja i vo.stva, i to u dubini na-ih du-a% 2a-a adaa nije da se

pomirimo sa stvarno-u ovog d"ahilijetskog dru-tva, niti da mu se priklonimo% 2aprotiv, na-e pomirenje sa d"ahilijetom nije mogueJ 4rema tome, na-a adaa je da prvo promijenimo sebe', a odmah potom i dru-tvo% 2a- primarni adatak je promijeniti stvarnost ovoga dru-tva - i temelja promijeniti ovu d"ahilijetsku stvarnostJ 0na u svojoj osnovi proturjei islamskom putu i islamskoj kon!ep!iji% 0va stvarnost, naime, silom i pritiskom nam abranjuje da "ivimo onako kako to od nas tra"i Bo"anski &akonJ 4rvi korak na na-em putu jeste taj da se i dignemo i nad ovog d"ahilijetskog dru-tva, i nad njegovih vrijednosti i kon!epata% 2imalo ne smijemo odstupiti od na-ih vrijednosti i na-ih kon!epata kako se ve na pola puta ne bismo ponovo susreli sa njim% Fo nikakoJ 2a-i putevi se totalno ra ila e% /ko napravimo i jedan ajedniki korak, potpuno emo i gubiti prava!, i i gubit emo putJ 2a na-em putu naila it emo na mnoge nevolje i te-koe i od nas e se ahtijevati ogromne "rtve% Me.utim, mi drugog i bora nemamo ako "elimo slijediti put prve genera!ije kojom je /llah utemeljio Svoj put i koju je pomogao protiv d"ahilijeta% 1obro je da uvijek budemo svjesni prirode na-eg prav!a, na-e po i!ije i prirode puta koji moramo prei da bismo i a-li i d"ahilijeta upravo onako kako je i njega i a-la jedinstvena kur=anska genera!ija% -------------------------------------------------------------*

(ao -to ih /llah u (ur=anu opisuje dajui primjer svima nama? & oni 2vjerni'i3 ,ovore" "4ujemo i pokoravamo se5 oprosti nam$ *ospodaru na05 tebi %emo se vratiti." 74revod naenja (ur=ana '?'<,8 7op% redak!ije%8
'

(ao -to /llah u (ur=anu ka"e? "Zaista$ Allah ne%e promijeniti stanje jedno, naroda$ sve dok taj narod ne i mijeni sebe-" 74revod naenja (ur=ana *>?**8 7op% redak!ije%8 +A6A! KU6)A+SK7* .E87DA Mekkanski dio (ur=ana je 4osalaniku s%a%)%s% objavljivan trinaest punih godina i a svo to vrijeme govorio mu je samo o jednom problemu, o problemu koji se su-tinski ne mijenja% 2ain i laganja tog problema se, me.utim, skoro ni jednom nije ponovio% Fako je (ur=an svaki put taj problem i nova inio novim, kao da ga tretira po priv put% @ovorio je o prvom ahtijevu, o najveem ahtijevu, o temeljnom ahtjevu nove vjere% @ovorio je o vjerovanju i njegovom osnovnom segmentu - odnosu i me.u ovjeka i Boga 7uluhijjet i =ubudijjet8% S tim se obraao ovjeku kao ovjeku% : tom smislu arapski ovjek tog vremena jednak je arapskom ovjeku svakog drugog vremena, kao -to je jednak i svaki

drugi ovjek , kako u tom tako i u svim drugim vremenima% Fo je, apravo, pitanje Iovjeka koje se nikada ne mijenja, pitanje njegova eg istiranja na ovom svijetu i pitanje njegova kraja, atim pitanje njegova odnosa s ovim svijetom i "ivim biima oko njega, pitanje njegova odnosa prema Stvoritelju tog svijeta i tih "ivih biaQ Fo se, dakle, nikada ne mijenja jer je rije o postojanju i o samom ovjeku kao takvom% Mekkanski (ur=an je ovjeku obja-njavao tajnu njegova postojanja i postojanja svijeta oko nejga% @ovorio mu je? ko je on, odakle je do-ao, a-to je do-ao, gdje e na kraju otii, ko ga je i ni-tavila i svijeta nepo natog doveo ovamo, ko e ga odvesti odavde i kakav e mu tamo kraj biti% @ovorio mu je? -ta je ovo postojanje koje on osjea da i a njega stoji 2ep nato koje ga nad ire, a koje ne vidiN ko je stvorio svu ovu eg isten!iju prepunu tajni - ko njome upravlja i ko je preokreeN ko je uvijek i nova obnavlja i ko je tako mijenja% Fako.er mu je govorio kako da se pona-a perma Stovritelju ovog kosmosa, ali i sa samim kosmosom, i obja-njavao mu kako ljudi treba da komuni!iraju me.u sobom% ;ije je, dakle, o naj naajnijem pitanju i na njemu se temelji !jelokupno ovjekovo eg istiranje% 0no e i dalje ostati naj naajnije, sve do (onanog kraja% Fako je proteklo punih trinaest godina u utvr.uvanju ovog pitanja koje su-tinski obuhvata !jelokupan ovjekov "ivot u svim vidovima njegova ispoljavanja% Mekkanski dio (ur=ana ni jednog momenta nije i a-ao i okvira ovog temeljnog pitanja niti se po abavio bilo im -to je u ve i s praktinim ure.enjem "ivota, sve dok se nije dalo primjerno poja-njenje i dok se sve komponente ovog pitanja nisu vrsto ustabilile u sr!ima odabrane skupine ljudi% 2jih je /llah odredio da oni ponesu ovu vjeru i da ustroje svaran "ivotni poredak u kojemu e ona dobiti svoj praktini i ra % 2osio!i islamske ideje i agovorni!i uspostavljanja takvog dru-tvenog poretka u kojemu e vjerski propisi biti praktino sprovedeni u "ivot, moraju se, dakako, dugo adr"ati pred ovim naajnim fenomenom% ;ije je, ra umije se, o injeni!i da je mekkanski dio (ur=ana punih trineaset godina imao isljuivu namjeru da dobro uvrsti ovo islamsko vjerovanje% &a sve to vrijeme on se nije po abavio ni jednom pojedinosti dru-tvenog poretka ne kojem bi se odr"avao, niti pak akonodavstvom koje bi muslimansko dru-tvo trebalo primjenjivati% Bo"ija mudrost je htjela da prvo pitanje kojim se po abavio islamski po iv 7da=)a8 jo- od samog poetka 0bjave, bude pitanje vjerovanja% 5tjela je, tako.er, da Bo"iji 4oslanik svoje prve korake na putu ovog po iva naini po ivajui ljude da posvjedoe da "nema drugog boga osim /llaha", i da svoj po iv nastavi upo najui ih s njihovim istinskim @ospodarom kojemu jedino traba da robuju%

2a prvi pogled, i ljudski gledano, to nije bio i najlak-i put do arapskih sr!aJ 2aime, oni su sasvim dobro nali -ta u njihovom je iku nai rije "Bog" i -ta podra umijevaju rije!i? "2ema drugog Boga osim /llahaJ" Krlo dobro su nali da Bo"anstvo 7uluhijjet8 nai vrhovnu vlast, da vjerovanje u samo jedno Bo"anstvo, u /llaha : vi-enog, nai u urpa!iju vlasti koju su sprovodili vraevi, sveeni!i, namjesni!i i vladari i njenu !jelovitu predaju samo /llahu%%% Cjelovitu predaju vlasti samo /llahu? vlasti nad savjestima, nad obredima i svakodnevnim "ivotom, vlasti u imetku i sudstvu, vlasti nad du-ama i tijelima ljudi%%% Krlo dobro su nali da je "2ema drugog Boga osim /llaha" atak na svu emaljsku vlast koja je sebi prigrabila naju"e karakteristike Bo"anstva, da je to atak na ukupno stanje koje je proisteklo i tog grabe"a, da je to otvoren sukob s vla-u koja upravalja akonom koji je sama i mislila, a koji /llah nije dopustio%%% /rapima, koji su dobro po navali svoj je ik i koji su, prema tome, nali pravi sadr"aj po iva "2ema drugog boga osim /llaha" nije bilo nepo nato -ta taj po iv predstavlja a njihovo postojee stanje, a njihove po i!ije i vlasti% Stoga i jesu taj po iv, ili bolje rei tu revolu!iju, doekali onako "estoko i suporostavili joj se krvavo, -to je svakome odve po nato%%% &a-to je upravo to bilo poetni korak ovog po ivaO &a-to je Bo"ija mudrost odredila da on apone sa svim ovim te-koomaO (ada je Bo"iji 4oslanik s%a%)%s% poslat s ovom vjerom, najplodnija i najbogatija arapska podruja nisu bila u njihovim rukama, ve su njima gospodaraili drugi narodiJ 2a sjeveru je !ijeli Ham 7dana-nja Sirija8 bio potinjen ;imljanima% 2jim su upravljali arapski namjesni!i koje su ;imljani postavljali% S druge strane, na jugu, !ijeli Memen je bio potinjen 4er ijan!ima, te su i oni tu imenovali svoje arapske namjesnike% /rapi su dr"ali samo 5id"a , Fihamu, 2ed"d i neplodna pustinjska podruja u kojima bi se tu i tamo na-la poneka plodna oa aJ Mo"da e neko da ka"e? "Muhammed s%a%)%s%, s ob irom na to da je bio povjerljiv i iskren i da ga je jo- prije poslanstva pleme Qurej- i abralo da presudi kod postavljanja !rnog kamena i prihvatilo njegovu presudu, dakle petnaest godina prije no -to je primio 0bjavu, kao najutje!ajnijeg lana Benu 5a-ima koji je bio najelitniji dio Qure-ija, mogao je kao takav svoj po iv na!ionalno proklamirati s !iljem homogeni iranja arapskih plemena koja su nagri ala svakojaki sporovi i ra dirali ih me.usobni sukobi% Mogao je svoj po iv, dakle, na!ionalno usmjeriti kako bi od kolonijalnih imperija povratio otetu arapsku emlju, sa sjevera od ;imljanja, a s juga od 4er ijana!a% Fako je mogao visoko u dii astavu arabi ma i uspostaviti na!inolano jedinstvo na !ijeloj teritoriji 4oluotoka"% Mo"da e neko da ka"e? "1a je Bo"iji 4oslanik s%a%)%s% ovako usmjerio svoj po iv, nesumnjivo bi mu se oda vala sva arapska plemena% 6stodobno, ne bi morao itavih trinaest godina trpjeti bog orjenta!ije koja je bila suprotna

interesima vladajuih krugova na 4oluotokuJ" Mo"da e, opet, neko rei? "Muhammed s%a%)%s% nakon -to bi mu se /rapi oda vali i povjerili mu vlast i upravljanje i nakon -to bi u svoje ruke preu eo svu vlast i slavu, lahko to mogao iskoristiti a uvr-ivanje monoteistikog vjerovanja s kojim je poslat, te a pridobijanje ljudi da se potine vlasti svoga @ospodara nakon -to ih je pridobio da se potinje njegovoj ljudskoj vlastiJ" : vi-eni /llah, koji je 2ajmudriji i 2ajvei &nala!, svog 4oslanika, me.utim, nije usmjerio u tome prav!uJ 2aprotiv, usmjerio ga je da se suprostavi prin!ipom "2ema drugog boga osim /llaha" i da, ajedno sa malobrojnom skupinom svojih pristali!a, pretrpi sve one u"ase i te-koeJ &a-toO Fa /llah : vi-eni nee svoga 4oslanika i vjernike koji su sa njim, prisliti na ne-to ru"no i neprijatnoJ 0n, : vi-eni, nao je da to nije ispravan put% 2ije pravi put to da se emlja oslobodi i ruku rimskog ili per ijskog nasilnika i preda se u ruke arapskog nasilnika% Svaki nasilnik je nasilnikJ &emlja pripada /llahu i mora se 2jemu predati% 2o /llahu se mo"e predati samo ako se nad njom digne astava R/ 6R/53 6RR/RR/5 72ema drugog boga osim /llaha8% 2ije, dakle, ispravan put taj da se ljudi na ovoj &emlji oslobode od rimskog ili per ijskog silnika i prepuste se arapskom silniku% Fa svaki silnik je silnik, ma ko on bioJ Rjudi su jedino /llahovi robovi, a to mogu biti samo onda kad se digne astava R/ 6R/53 6RR/RR/5 - 2ema drugog boga osim /llaha, -to /rapin koji dobro po naje naenje svog je ika vrlo dobro ra umije? nema vladarenja osim Bo"ijeg, nema akona osim onog koji je od Boga, nema vlasti niko ni nad kim jer sva vlast pripada samo Bogu i jer je =na!ija= koju islam "eli ljudima vjerskog karaktera, vjerska nacija, u kojoj je pod /llaovom astavom potpuno jednak /rapin, ;imljanin, 4er ijana! i svi drugi narodi i rase% Fo je ispravan put%%% : vrijeme kada je Bo"iji 4oslanik s%a%)%s% poslat sa ovom vjerom, arapsko dru-tvo je bilo krajnje ekstremno u pogledu podjele bogatstva i pravde% Malobrojna skupina je u svojim rukama dr"ala skoro !jelokupan kapital i trgovinu% : to je prakti!irala i kamatu -to je doprinosilo da joj se kapital i trgovina enormno poveavaju% 0gromna veina ljudi je imala samo neima-tinu i glad% 0naj ko ima bogatstvo ima i ugled i polo"aj u dru-tvu, dok ostali, koji ine ogromnu veinu, nemaju ni jedno ni drugoJ Mo"da e ovdje neko rei? "Muhammed s%a%)%s% je svom po ivu mogao dati dru-tveni karakter i tako najaviti rat aristroka!iji% Mogao ga je usmjeriti na preure.enje postojeeg stanja s !iljem da se bogatstvo bogatih vrati siroma-nima%" Mo"da e neko jo- re!i? "1a je Bo"iji 4oslanik s%a%)%s% ovako postupio sa svojim po ivom, arapsko dru-tvo bi se nesumnjivo podjelilo na dva dijela% 2a jednoj

strani bi bila ogromna veina ljudi koji bi prihvatili tu novu ideju i pobunili se protiv tiranije kapitala, asti i ugleda, dok bi na drugoj strani bila skupina koja bi nastojala sauvati postojee stanje% : tom sluaju se ne bi desilo ono -to se desilo - da !jelokupno dru-tvo, i u ev doista rijetkih pojedina!a ajedniki ustane protiv prin!ipa R/ 6R/53 6RR/RR/5J" Mo"da e rei tako.er i ovo? "Muhammed s%a%)%s% je, nakon -to bi mu se oda valo to ogromno mno-tvo koje bi on predvodio i pomou kojeg bi be te-koe savladao i pokorio onu malobrojnu skupinu, to svoje mjesto i vlast lahko mogao iskoristiti a uvr-ivanje monoteistikog vjerovanja 7=aLidetu et-te)hid8 s kojim ga je poslao njegov @ospodar% Fako je lahko mogao pridobiti ljude da se potine vlasti svoga @ospodara, kad ih je ve pridobio da se potine njegovoj ljudskoj vlasti%" : vi-eni /llah, koji je 2ajmudriji i 2ajvei &nala!, svog 4oslanika, me.utim, nije usmjerio u tom prav!u%%% /llah je, naravno, nao da to nije pravi put% &nao je da dru-tvena pravda nu"no mora proisti!ati i opeg vjerovanjaDuvjerenja konkretnog dru-tva koje rje-enje svakog pitanja podvrgava Bo"ijim propisima i koje dobrovoljno i rado prihvata /llahove odredbe u pogledu pravedne raspodjele i ajednike skrbi svih sudionika, ime se u sr!u i onoga koji u ima i onoga koji daje podjednako uvr-uje uvjerenje da on na taj nain i vr-ava akon koji je Bog propisao% : to svaki uesnik u pokornosti ovom akonu oekuje najljep-e re ultate i svako dobro kako na ovom, tako i na buduem svijetu% Fako ljudskim sr!ima ne ovladava po"uda i avist niti se sve mora rje-avati silom, strahom i teroromJ Fako se ne kvare ljudska sr!a i ne sputavaju se duhovi, kao -to se to de-ava u pore!ima koji se ne asnivanu na prin!ipu R/ 6R/53 6RR/RR/5J (ada je poslat Bo"iji 4oslanik s%a%)%s% moralni nivo /rabijskog poluotoka bio je, osim nekih nepatvorenih beduinskih vrlina, na najni"oj moguoj ra ini% : dru-tvu su u dobroj mjeri bili ra-ireni svakojaki obli!i nepravde, o emu rjeito govori mudrost pjesnika &uhejra b% 3bi Silmija? (o se ne brani oru"jem svojim, drobljen e biti a ko nasilje ne ini, samog e ga nasilje stiiJ Fo nedvosmisleno i ra"ava i opepo nati stav u predislamskom periodu? "4omo i svoga brata i kada je nepravedan i kada se njemu nepravda iniJ" /lkohol i ko!ka su obave ni pratio!i bolesnog dru-tva i, -tovi-e, oni su njegov ponosJ 2jime obiluje !jelokupna predislamska poe ijaJ 4rostitu!ija, u svim svojim obli!ima, je jedno od namenja takvog dru-tvaJ Fo je

ope pravilo i odnosi se na svako neislamsko 7d"ahilijjetsko8 dru-tvo, kako u pro-losti tako i danas% /rapsko predislamsko dru-tvo je, u tom smislu, i gledalo ovako 7kako ga je opisala /i-a r%a%8? ": d"ahilijjetu 7predislamkom dru-tvu8 su postojale etiri vrste branih ve a% Medna od njih je bila poput dana-njeg braka? ovjek od drugog ovjeka aprosi njegovu -tieni!u ili kerku, aprosi je i potom o"eni% 1ruga vrsta braka je bila takva da ovjek svojoj "eni, odmah nakon prestanka njenog menstrualnog !iklusa, ka"e? =0ti.i kod tog i tog ovjeka i amoli ga da spava stobomJ= &atim joj se ne bi pribli"avao u postelji sve dok se ne ustanovi da li je atrudnjela od onog ovjeka kojem je i-laJ (ada bi se to ustanovilo, onda bi joj prila io njen ovjek kada to po eli% 0n je, naime, to inio u "elji da mu djete bude plemenitog porijeklaJ Bio je to t v% !rak na!avke% Frea vrsta brane ve e? sakupilo bi se nekoliko ljudi, iji bi broj obave no bio manje nego deset, i oti-li bi kod jedne "ene% Svako od njih bi opio s njom% /ko bi tu anijela i poslije rodila dijete, nekoliko noi nakon poroda ona bi ih sve po vala k sebi, a ni jedan se ne bi smio ne oda vati% Sakupili bi se kod nje, a ona bi im rekla? =Svi nate -ta ste uradiliJ Ma sam, evo, rodila% 1ijete je tvojeJ= Fako bi imenovala onog koji joj se najvi-e dopadne i dijete bi se smatralo njegovimJ 6menovani ga se nije mogao odreiJ Ietvrta vrsta brane ve e? sakupilo bi se mnogo ljudi i oti-li bi kod jedne "ene% 0na nikoga od njih nije mogla vratiti% Bile su to prostitutke% 0ne su na svojim vratima imale okaene astavi!e kao o nake% (o god je htio, mogao je ui kod njih% /ko bi neka od njih atrudnjela i dijete rodila, oni bi se sakupili kod nje i prema i gledu djetete nastojali bi prepo nati o!aJ 1ijete bi pripisali onom ko im je i gledao najvjerovatnijim o!em i on bi ga prisvojio% 1ijete bi se valo njegovim i on ga se nije imao pravo odreiJ" 70vo bilje"i Buhari u poglavlju o brakuJ8 0vdje e mo"da neko rei? "Muhammed s%a%)%s% je svoj po iv mogao uiniti reformistikim i tako ak!enat staviti na popravljanje opeg morala, na i-enje dru-tva, i oplemenjivanje ljudskih du-a%" 2eko e mo"da jo- primjetiti? "0n s%a%)%s% je i u to vrijeme mogao nai, kao -to, uostalom, svaki etiki reformator mo"e na!i u svakoj sredini, dobre ljude kojima smeta neist koja ih okru"uje i koje bi svakako ponijela gordost i mu"evnost da se oda ovu po ivu a reformu i proi-enje%" 2eko e mo"da rei? "1a je Bo"iji 4oslanik s%a%)%s% tako postupio odmah na poetku bi mu se oda vala najbolja skupina ljudi, iji je moral ist, a du-e neporone, i ahvaljujui tome oni bi lakho prihvatili njegovu vjeru i -irili je me.u ljudima% 0vako je po iv R/ 6R/53 6RR/RR/5 i a vao "estok optor na samom poetku puta%" : vi-eni /llah je, naravno, nao da ni to nije pravi putJ &nao je da se moral mo"e popraviti samo na temelju vjerovanja koje postavlja kriterije i ustanovljuje vrijednosti, ali koje postavlja i vlast na koju se oni oslanjaju, te kompeten!ije

koje ta vlast posjeduje i koje sprovodi kako prema onima koji se dr"e tih kriterija i tih vrijednosti, tako i prema onima koji ih kr-e% 2aime, prije no -to se uvrsti to vjerovanje i prije no -to se pre!i ira ta vlast, sve vrijednosti ostaju labilne kao i sav moral koji se asniva na njima, be vrstog u usa, be upori-ta i be primjerne nagrade ili ka neJ (ada se, nakon ogromnog truda, vjerovanje uvrstilo i kada se ustabilila vlast na koju se naslanjalo%%% (ada su ljudi upo nali svoga @ospodara i samo 2jega obo"avati poeli%%% (ada su se oslobodili vlasti robova i slasti%%% (ada se u njihovim sr!ima dobro uvrstilo R/ 6R/53 6RR/RR/5%%% /llah je s tim i takvim ljudima uinio sve -to bi iko amisliti mogao%%% &emlja se oistila od ";imljana i 4er ijana!a", ne ato da bi se na njoj uspostavila vlast "/rapa", ve da bi se uspostavila vlast "/llahova"J &emlja se oistila od vlasti svakog silnika - rimskog, per ijskog i arapskog podjednako%%% 1ru-tvo se oistilo od nepravde svake vrste% :spostavljen je "islamski poredak" koji sprovodi Bo"ansku pravdu, koji vrjednuje Bo"anskim kriterijima i koji samo u Bo"ije ime visoko di"e astavu dru-tvene pravdne% Fu astavu on ove 6SR/M i ne ve e je ni a -to drugo% 2a njoj pi-e samo? R/ 6R/53 6RR/RR/5J 0istili su se ljudi i njihov moral i prosvjetlile se du-e i sr!a do te mjere da ak nije bilo ni potrebe, osim u vrlo rijetkim sluajevima, a ka nama i opomenama koje je Bog propisaoJ 2ad or i kontrola su kod njih bili u svijestima, a sva "udnja u posti anju Bo"ijeg adovoljstva i 2jegove nagrade% Sivot i strah od 2jegove srd"be i 2jegove ka ne au eli su mjesto kontrole i ka nenog akona% Iovjeanstvo je, kao nikada prije, postiglo vrhuna! reda, morala i ovosvjetskog "ivota% 2ikada to nije postiglo ni kasnije, osim pod islamskom vla-uJ Sve je to postignuto stoga -to su oni koji su uspstavili ovu vjeru u formi dr"ave, sistema, akona i propisa, najprije tu vjeru uspostavili u svojim svijestima i "ivotu u vidu vjerovanja, morala, pobo"nosti i svakodnevnog "ivljenja% 2jima je, a uspostavljanje ove vjere, dato samo jedno obeanje u kojem nije bilo niti pobjede niti vlasti, pa ak ni same te vjere pod njihovim rukovodstvom%%% Samo jedno obeanje - 1S3223FJ Fo je sve -to im je obeano a is!rpljujuu borbu, a te-ke patnje, a -irenje vjere i suprotstavljanje d"ahilijjetu 7ne nanju8 onim -to pre iru vlastodr-!i svakog vremena i prostora - s R/ 6R/53 6RR/RR/5J (ada ih je /llah na svakakve ku-nje stavio, pa se stripili, kada njihove du-e vi-e nisu imale prohtjeva a sebe, kada je bilo oito da oni na ovom svijetu ne oekuju nikakvu nagradu, ma kakva ona bila, makar i pobjeda ove vjere pod njihovim rukovo.enjem i njena primjena na &emlji ahvaljujui njihovu trudu i kada se vi-e nisu ponosili svojim pre!ima ili svojim narodom, aviajem ili emljom, porodi!om ili kuom%%% (ada se sve to kod njih postiglo bilo je jasno da su dostojni velikog povjerenja - povjerenja da bdiju nad vjerom u kojoj sva

vlast pripada i kljuivo Bogu : vi-enom? u sr!ima, u svijestima, u nainu ivota, u vjerskim obredima, u du-ama i imetku, u svakom stanju i situa!ijiN povjerenja vlasti koja im se daje da je primjenjuju u skladu s Bo"ijim &akonom i s Bo"ijom 4ravdom, ali da od te vlasti a sebe nemaju ni-ta, niti a svoju porodi!u, narod ili rasu% Sva vlast koja je u njihovim rukama pripada smo Bogu, i 2jegovoj vjeri i 2jegovom &akonu, jer naju da je sve to od 2jega, da im je tu vlas 0n dao% 0vaj blagoslovljeni metod, me.utim, ne bi poluio ovako naajne re ultate da vjerski po iv 7da=)a8 nije apoeo onako kako je apoeo i da nije digao samo jednu astavu, astavu R/ 6R/53 6RR/RR/5, i nikakvu drugu pored njeN da taj po iv nije i-ao ovim nai gled te-kim i mukotrpnim, a u su-tini lahkim i blagoslovljenim putem% 0vaj blagoslovljeni metod ne bi bio u !jelosti posveen Bogu da je po iv u svojim prvim kora!ima imao obilje"je na!ionalnog, dru-tvenog, etikog%%%ili da je u svoj jedini moto - R/ 6R/53 6RR/RR/5 - imao jo- bilo kakav drugi% Fako je !jelokupan mekkanski dio (ur=ana posveen uvr-ivanju R/ 6R/53 6RR/RR/5 u sr!ima i svijesti ljudi% 0n je sav u naku tog puta i pored njegove, nai gled, mukotrpnosti i u naku i bjegavanja svih drugih sporednih puteva% 0n je u naku ustrajnosti na tom putu% Sto se pak tie jedne kur=anske preokupa!ije ovog perioda - pitanja vjerovanja - i njegova ne ala"enja u pojednisti sisema na kojima se ba ira i u akone kojima se ure.uju me.uljudski odnosi, ona je naajan stavak i njega nosio!i vjerskog po iva moraju savjesno ra motriti% 2aime, to je uslovila sama priroda ove vjere jer se ona u !jelosti asniva na prin!ipu Mednog Bo"anstva% Sve njene regulative i svi njeni propisi proistiu i ovog velikog korjena% 6 kao -to ogromno, visoko dru-tvo, prostrana hlada i ispreplitanih grana, vinuto u visine, mora imati korijen duboko u emlji i pru"en daleko na sve strane, koji odgovara njegovim dimen ijama, tako i ova vjera%%% 2jen sistem obuhvaa !ijeli "ivot i bavi se velikim i malim pitanjima ovjeanstva% 0n ure.uje ovjekov "ivot ne samo na ovom, ve i na buduem svijetu i ne samo pojavnom ve i u nevidljivom, skrivenom svijetuN ne samo u vidljivim, materijalnim komunika!ijama, ve i u dubinama svijesti i najskrovitijim tajnama i namjerama% 0n je itava jedna organi a!ija - ogromna, -iroka i prostrana, i prema tome mora imati korijenje i dubine sra mjerne toj ogromnosti, prostranosti, utemeljenosti i ra-irenosti% 0vo je jedna dimen ija tajne ove vjere i njene naravi% 0na odre.uje metod u njenoj i gradnji i trajanju% 0na prepu-ta i gradnju vjerovanja i njegovo ukorjenjenje, njegovu -irinu i dubinu, svim i dan!ima ljudske du-e% 0va dimen ija poka uje nain ispravnog formiranja, garan!iju mogunosti i uskla.enost i me.u vidljivog dijela drveta i njegova korijenja duboko u emlji%

(ada se, u svojim velikim dubinama, jedanput uvrsti vjerovanje R/ 6R/53 6RR/RR/5, u isto vrijeme se, ajedno sa njim, uvr-uje i itav sistem u kojem se to R/ 6R/53 6RR/RR/5 manifestira% Fako se poka uje da je to jedini sistem koji prihvauju du-e u kojima se uvrstilo vjerovanje i koje su mu se odmah na poetku sasvim prepustile, ak i prije no -to su im poja-njene njegove pojedinosti i propisiJ Fa pokornost odmah na poetku je, apravo, ahtjev samog vjerovanja 7imana8% &ahvaljujui tome du-e sa adovoljstvom prihvataju sve islamske regulative i propise koji im se poslije pojasne i niemu se ne opiru niti dvoume u pogledu praktine primjene svakog novog sa nanja% 2a taj nain je dokinut alkohol, kamata, ko!ka i sva ostala d"ahilijjetska praksa% Sve je to dokinuto samo kur=anskim ajetima ili rijeima Bo"ijeg 4oslanika s%a%)%s%J &a ne-to od svega toga emaljske vlade se, me.utim, trude svojim akonima i propisima, svojim poveljama i konven!ijama, vojskom i organima vlasti, propagandom i informisanjem, i jedino -to uspijevaju jeste sputati javno kr-enje propisaJ : isto vrijeme dru-tvo im stenje u moru abranjenih stvari i porokaJ 1ruga dimen ija naravi ove vjere ogleda se u tom pravilnom metodu% 0va vjera apravo i jeste jedan o biljan, dinamian i praktian nain "ivota 7menhed"8% 0na je i do-la s !iljem da uredi "ivot u njegovoj praktinoj formi i da njegovu konkretnu stvarnost potini svojim kriterijima? da je odobri, korigira ili da je i temelja promijeni% Stoga se njeni propisi i odnose samo na stvarne situa!ije u dru-tvu koje odmah na poetku pri na vlast Bo"iju% 6slam nije teorija koja se bavi pretpostavkamaJ 6slam je nain "ivota i bavi se stvarno-u% &a to je, prije svega, potrebno muslimansko dru-tvo koje doslovno prihvata vjerovanje da =nema drugog boga osim /llaha= i da sva vlast pripada iskljuivo 2jemuN da osim /llaha nikome drugom ne pri na vladarenje i da se ne pomiri ni s jednim poretkom koji se ne asniva na ovom prin!ipu% (ada se jedno takvo dru-tvo doista uspostavi, ono e tek tada imati svoj stvarni "ivot koji e i iskivati ure.enje i akonske regulative% 6slam tek tada, i samo u tom sluaju, poinje utvr.ivati te regulative i propisivati akone narodu koji se su-tinski opredijelio a to i koje je sve drugo u tom smislu odba!io% Sljedbeni!i ovog vjerovanja obave no moraju imati vlast nad samima sobom i nad svojim dru-tvom% 0na e garantirati sprovo.enje akonskih propisa i regulativa, -to e !ijelom sistemu obe bijediti potrebno po-tovanje, a akonodavstvu o biljnost% Sama stvarnost "ivota ovoga dru-tva, apravo, sama po sebi namee asovitu primjenu akonskih uredbi% 4rimjeri!e, muslimani u Mekki nisu imali vlasti nad sobom niti nad svojim dru-tvom% Fako nisu ni imali svoj stvarni, ne avisni "ivot koji bi ure.ivali u skladu s Bo"ijim &akonom% Stoga im /llah u tom periodu nije ni objavljivao akonske propise i uredbe, ve samo isto vjerovanje i moral koji je proistje!ao i njega% Fek kada su u Medini formirali dr"avu koja je imala svoju vlast, tek tada su im objavljivani akoni i tek tada je ustrojavan poredak koji je

udovoljavao realnim ahtjevima tog muslimanskog dru-tva iju je reali a!iju preu ela dr"ava sa svojom novom vla-u% /llah im nije objavio dru-tveni poredak i akonske propise u Mekki da bi ih sauvali tako pripremljene i odmah ih primjenili samim formiranjem dr"ave u Medini% 2e, to nije prava priroda ove vjereJ 0na je mnogo realnija i natno temeljitija% 0na ne pretpostavlja probleme da bi unaprijed pretpostavila i njihova rje-enja% Fek kada se muslimansko dru-tvo u !jelosti potini Bo"ijem &akonu i kada odba!i svaki drugi akon, islam se tek tada suoava s njegovim realitetom u svom njegovom obimu, njegovoj formi, faktorima i okolnostima i tek tada, u skladu s tim, donosi propise% 0ni koji danas od islama tra"e da pre!i no formulira svoje stavove, da modelira dru-tveni poredak i oblikuje propise kojima se ure.uje !jelokupan "ivot, dok na &emlji ne postoji niti jedno dru-tvo koje je bilja prihvatilo jedino /llahov &akon i svaki drugi odba!ilo, u posjedovanje vlasti koja taj &akon -titi i primjenjuje%%%, oni koji to tra"e ne po naju pravu prirodu ove vjere niti njen nain djelovanja u "ivotu, onako kako to /llah tra"i% 0ni od islama tra"e da promijeni svoju narav, svoj metod i historijsko iskustvo i da se tako pribli"i ljudskim teorijama i metodama% 0ni ga nastoje ubr ati mimo njegova prirodnog puta i koraka kako bi udovoljio njihovim trenutanim "eljama koje u rokuju unutarnji pora i u du-ama im naspram siu-nih, ljudskih organi a!ija% Fra"e da islam formulira sebe u kontekstu kojekakvih teorija i pretpostavki i da se suoi sa nepostojeom buduno-uJ /llah, me.utim, "eli da ova vjera bude onakva kakvu 0n hoe - vjerovanje koje ispunjava sr!e i savjesti namee svoju vlastN vjerovanje iji je osnovni ahtjev da se ljudi pokoravaju samo i iskljuivo Bogu i da private samo 2jegove propise% Fek po-to se na.u ljudi ije je vjerovanje ba- ovakvo i kada oni preu mu pravu vlast u svome dru-tvu, tek tada se poinju donositi propisi a njihove praktine potrebe i tek tada se poinje ure.ivati svakodnevni "ivot% Fo je ono -to /llah "eli ovoj vjeri% / bie samo ono -to /llah "eli, ma kakve bile ljudske "eljeJ 6sto tako, nosio!ima islamske misije 7da=)a8 treba biti jasno da, kada ljude po ivaju ponovnom uspostavljanju ove vjere, prvo treba da ih po ivaju ponovnom uspostavljanju ove vjere 7=aLida8, makar oni sebe i na ivali muslimanima, i makar im na rodnim listovima i pisalo da su doista muslimaniJ 0ni ih moraju nauiti da je islam, prvenstveno, be re ervno vjerovanje da =nema drugog boga osim /llha=, u pravom smislu te rijei, -to podra umijeva u svemu pri navanje samo /llahove vlasti i borbu protiv nasrtnika na nju, koji pravo na vlast prepisiju sebi% Fo vjerovanje moraju vrsto usaditi u svijesti ljudi, u njihove obrede, stanja i realnost% 2eka to pitanje bude i osnova po ivanja ljudi u islam, jer je ono to bilo i prvi

putJ Foga se dr"ao i mekkanski dio (ur=ana punih trinaest godina% (ada u ovu vjeru, ovako shvaenu, u.e jedna grupa ljudi, ta grupa e se na vati =muslimansko dru-tvo=% Samo to dru-tvo e moi prakti!irati islamski poredak u svom dru-tvenom "ivotu, jer je samo ono odluilo da njegov !jelokupan "ivot bude asnovan na ovom prin!ipu i da mu ne sudi niko drugi do /llah% (ada se jedno takvo dru-tvo stvarno oformi, tek tada se poinje sa i laganjem temelja islamskog poredka, dok e samo to dru-tvo pristupiti i radi akona koje namee njegov svakodnevni "ivot a koji su u okviru opih odredni!a islamskog ure.enja% Fo je taj pravilan slijed koraka o biljnog, praktinog, realnog islamskog metoda% 2ekim iskrenim ali nestrpljivim ljudima koji ne uvi.aju pravu prirodu ove vjere i prirodu njenog ispravnog, bo"anskog metoda utemeljenog na mudrosti Mudroga &nal!a i na 2jegovu po navanju ljudskih naravi i "ivotnih ahtjeva%%% ka"emo? nekima od njih se ini da pre entiranje temelja islamskog poretka, a isto tako i islamskih akona, natno olak-ava samu misiju 7da=)u8 i ljudima vjeru ini dra"om% Fo je abluda koju u rokuje "urbaJ 0na u !ijelosti podsjea na mogue, ranije spomenute prijedloge? da po iv Bo"ijeg 4oslanika s%a%)%s% na svome poetku u me obilje"je na!ionalnog, dru-tvenog ili etikog, da bi se tako olak-ao putJ 2ajprije se sr!a moraju potpuno Bogu posvetiti i samo 2jemu i rei svoju pokornost 7=ububijjet8% :inie to tako -to e jedino 2jegov &akon prihvatiti a svaki drugi prin!ipijelno odba!iti, i to prije no -to im se pojasni bilo koja pojedinost toga &akona koja bi im ga uinila dragim% Fa dragost, apravo, mora da proistie i iskrenog prepu-tanja Bogu i i distan!e od svake druge vlasti mimo 2jegove, a nipo-to i injeni!e -to se u pre entiranom poretku, odnosno u njegovim konkretnim rje-enjima, krije ta i ta dobrobit, takva i takva prednost i sl% /llahov poredak je dobar sam po sebi samim tim -to je re ultat Bo"ijeg &akona% Iovjekov akon nikada ne mo"e biti kao Bo"ijiJ 4a ipak, to nije osnova islamskog po iva 7da=)e8J 2jegova osnova je ta da doslovno prihvatanje samo Bo"ijeg &akona, ma kakav on bio, a odba!ivanje svakog drugog akona, ma kakav on bio, apravo nai sam islam% 6slam u su-tini, i nema drugog naenja osim ovog% 0naj ko ve otpoetka iskreno "eli islam, taj je odmah rije-io problem i nema potrebe ubje.ivati ga u ljepotu i prednosti islamskog ure.enja% Fo je, u stvari, jedan od aksioma samog vjerovanjaJ Sada moramo rei kako je mekkanski dio (ur=ana punih trinaest godina obra.ivao pitanje vjerovanja% 0n to pitanje nije i lagao u obliku teorije ili teologije% 2ije ga, tako.er, i lagao ni u dijalektikoj formi kako je to prakti!irala t v% islamska teologija 7=ulm et-te)hid8J

2ikakoJ (ur=an se obraao iskonskoj naravi =ovjeka= 7fitra8 i tretirao injeni!e i revela!ije koje su se nala ile u njemu i realitetu oko njega% Spa-avao je tu narav od vjekovnih naslaga i istio ovjekov prirodni sistem primanja ije su funk!ije bila atajile% 0tvarao je ventile iste prirode kako bi mogli propustiti djelotvornu objavu i oda vati se njenom ovu% Fo je opa karakteristika% : su-tini se, me.utim, (ur=an s tim vjerovanjem upu-tao u "ivu, stvarnu bitku% Borio se protiv debelih naslaga koje su i vornu prirodu 7fitra8 u relalnim, tu prisutnim ljudskim du-ama, stavljale van funk!ije% 6 tog ra loga oblik teorije nije bio primjeran toj spe!ifinoj stvarnosti% Bio je to oblik "ivog suprostavljanja ostat!ima, branama, aprekama i psihikim smetnjama koje su se nala ile u "ivim, prisutnim ljudima% 2i dijalektika, koja poiva na formalnoj logi!i, u koju se u potonjim vremenima pretvorila i islamska teologija, nije tako.er bila prikladna% (ur=an se, naime, sueljavao s !jelovitom ljudskom stvarno-u sa svim njenim "ivim elementima% 0braao se svim ljudima da se toj stvarnosti suprostave%%% Fako.er nije odgovarala ni forma teologije, jer islamsko vjerovanje 7=aLida8, pored toga -to je vjerovanje, ono u to predstavlja i nain "ivota koji se ima praktino primijeniti, i kao takvo se ne mo"e svesti na jednu usku oblast, -to je inae sluaj s teorijskim teolo-kim studijamaJ (ur=an je, usa.ujui ovo vjerovanje u svijest muslimanske ajedni!e, ajedno s tom ajedni!om vodio "estoku bitku s okolnim d"ahilijjetom, istovremeno se borei s natruhama tog istog d"ahilijjeta u samoj svijsti te ajedni!e, njenom moralu i realnosti% 6 tog ra loga i gradnja vjerovanja nije tekla u vidu nekakve teorije, teologije ili dijalektike, ve u formi "ivog, organskog sjedinjavanja i direktong, organi a!ijskog formiranja "ivota koji se sprovodi u samoj ajedni!i% :spon muslimanske ajedni!e u smislu novog poimanja, kao i njeno praktino pona-anje u skladu s tim, te permanentna borba s d"ahilijjetom kao protivnikom stranom, doslovno je pratio njenu vjersku i gradnju i bio njen "ivi primjer% Fo je taj metod islama koji jasno odra"ava njegovu pravu narav% 2osio!i islamske misije, kreui se u smjeru koji smo pojasnili, svakako moraju dobro po navati tu narav islama i njegov metod% Fo je potrebno stoga -to trebaju nati da period i gradnje vjerovanja koji je, na ranije spomenut nain, trajao kro sav mekkanski period, nije bio odvojen od perioda praktinog formiranja islamskog pokreta i faktikog uspostavljanja muslimanske ajedni!e% Fo, dakle, nije bio period primanja =teorije= i vrijeme njena i uavanjaJ Bio je to period temeljne i gradnje vjerovanja ajedni!e, pokreta i aktivnog eg istiranja istovremeno% Fako isto treba da bude kada god se hoe to i nova graditi% :pravo tako treba da traje period i gradnje vjerovanja, a njeni kora!i se moraju initi odmjereno, temeljito i nepokolebljivo% 4otom, to ne smije biti period i uavanja teorije o vjerovanju ve, naprotiv, period konkreti iranja tog vjerovanja, dio po dio, u "ivoj formi, istovremeno se manifestirajui u njemu prilago.enim svijestima, u dru-tvenoj i gradnji i dinaminoj homogeni a!iji% Sve e to, kako

i nutra tako i s vana, odra"avati nivo i rast samog vjerovanja, koje e se opet i ra"avati kro konkretnu borbu protiv d"ahilijjeta% 0no e se s njim obraunavati na dva fronta? u svijesti i u stvarnom "ivotu, -to e mu davati "ivost i "ivotnost i permanentno ga ra vijati i jaati% Kelika je i neoprostiva pogre-ka, u odnosu na islam, da se njegovo vjerovanje kristali ira u obliku teorije namijenjene intelektualnom istra"ivanju i kulturolo-koj i obra bi% 6stovremeno, to je velika opasnost% (ur=an nije potro-io trinaest punih godina u i gradnji vjerovanja samo bog toga -to je obajavljivan po prvi put% 2aprotiv, da je htio, /llah ga je mogao objaviti odjedanput i potom ga trinaest, manje i vi-e godina, ostaviti ljudima na i uavanje sve dok u !ijelosti ne bi ovladali tom islamskom teorijom% /llah je, me.utim, "elio ne-to drugo% Selio je poka ati jedinstven, perfektan metodN "elio je istovremeno i gra.ivanje ajedni!e, pokreta i vjerovanja% Selio je da ajedni!u i pokret i gradi pomou vjerovanja 7bil-=aLida8, a vjerovanje pomou njih dvoga% Selio je da vjerovanje bude faktina, dinamina stvarnost ajedni!e, a da ona, s druge strane, bude otjelotvoreni oblik vjerovanja% /llah je, dakako, nao da se i gradnja ljudi i ajedni!a ne posti"e preko noi i da nema drugog naina ve da i gradnja vjerovanja potraje upravo onoliko koliko traje i gradnja toga dvoga% 2aposlijetku, kada se aokru"i vjersko formiranje, ajedni!a e biti samo njegova praktina forma% Fo je prava priroda ove vjere i ona se nedvosmisleno nadaje i metoda mekkanskog dijela (ur=ana% Fa priroda se ne smije smetnuti s uma, niti se smije mijenjati arad udovoljavanja nestrpljivim "eljama koje su posljedi!a pora a i nemoi pred ra liitim obli!ima ljudskih teorija% 6slam je, upravo ahvaljujui ovakvoj svojoj prirodi, i prvi put stvorio muslimanski ummet% 2jome e se i svaki drugi put stvoriti taj ummet, kad god se u nastoji i nova oformiti, upravo onako kako ga je /llah i prvi put stvorio% Mi moramo biti svjesni velike ablude, ali i opasnosti da se "ivo islamsko vjerovanje koje mora imati svoju potvrdu u dinaminoj, progresivnoj "ivotnoj stvarnosti i aktivnoj organskoj homogeni a!iji svih segmenata, udalji od svoje prirode i preobra i u teoriju namijenjenu i uavanju i opem obra ovanju samo ato da bismo se bijednim, ljudskim teorijama suprotstavili nekakvom islamskom teorijom% 6slamsko vjerovanje hoe da se odra i u "ivim du-ama, u stvarnom ure.enju, u organskom homogeni iranju, i pokretu koji se sueljava s okolnim d"ahilijjetom, ali i s onim koji se natalo"io u du-ama vjernika koji su i sami bili u njemu prije no -to je u njih prodrlo to vjerovanje i otrglo ih od d"ahilijjetske sredine% : takvom svom obliku ono natno vi-e, -ire i obuhvatnije ahvaa ljudske umove i sr!a od bilo koje teorije% : to, tretira i sve ono -to tretira i svaka teorija ali se na tome ne ograniava%

6slamska kon!ep!ija Bo"anstva, :niver uma, Sivota, i Iovjeka je !jelovita i sveobuhvatna% 6stovremeno, to je i po itivna, realistika kon!ep!ija% 0na, po svojoj prirodi, ne trpi da bude predstavljena samo kao duhovna i kulturolo-ka, jer to odudara od njene naravi i njenog konanog !ilja% 0na hoe da se predstavi u ovjeku, u "ivom ure.enju, u realistikom pokretu% 2jen nain u pogledu formiranja je taj da i rasta i ovjeka, i "ivog ure.enja i realistikog pokreta i da se paralelno ra vija u teorijskom smislu% Fako se nikada nee odvojiti i prerasti u istu teoriju, ve e uvijek adr"ati status dinamine realnosti% Svakom ra voju teorije treba da predhodi realan, dinamian ra voj, a ne obrnuto% Fo bi bilo i pogre-no i opasno u odnosu na prirodu i konaan !ilj ove vjere, kao i u odnosu na njenu unutra-nju konstruk!iju% /llah d"%-% ka"e? "& kao Kur)an$ sve dio po dio ,a objavljujemo da bi ,a ti ljudima malo pomalo ka ivao$ i prema potrebi ,a objavljujemo." 7/l-6sra *$#8 Suk!esivnost 7ferL8 je, prema tome, planirana u objavi% Cilj toga je bio konstruktivna i gradnja sainjena od vjerovanja u obliku = ive organi a!ije= a ne u obliku teorijeJ 4rotagonisti islama moraju dobro nati da, kako god je islam bo"anska vjera, isto tako je bo"anski i njegov metod u djelovanjuJ 0n je u punom suglasju s prirodom islama i ato nije mogue odvojiti su-tinu ove vjere od njena metoda u praksi% 0ni tako.er moraju nati da je islam, kako god je do-ao da promijeni idejnu kon!ep!iju i, sljedstveno tome, "ivotnu stvarnost, isto tako je do-ao da promijeni metod kojim se ta kon!ep!ija i gra.uje i kojim se mijenja ta "ivotna stvarnost% 1o-ao je da i gradi vjerovanje i ato je gradio ummet% 4otom je formirao, njemu spe!ifian nain mo-ljenja i to u istoj mjeri u kojoj je formirao ideolo-ku kon!ep!iju i "ivotnu stvarnost% 2ije bilo nikakve se!esije i me.u njegovog spe!ifinog naina mi-ljenja, ideolo-ke mu kon!ep!ije i osobene "ivotne i gradnje% Sve je to sainjavalo jedan paket% (ad smo ve upo nali njegov metod u djelovanju, na nain koji smo ranije pojasnili, najmo da je taj metod autentian% 2ije to metod jednog perioda, jedne sredine i spe!ifinih okolnosti ve anih a formiranje prve muslimanske ajedni!e% Fo je, ustvari, metod kojim se jedino i mo"e graditi ova vjera, u bilo kojem vremenu% &adatak islama nije bio taj da samo promijeni vjerovanje i "ivotnu stvarnost ljudi, ve da isto tako promijeni i njhov nain mi-ljenja, te njihov odnos spram ideje i "ivotne stvarnosti% ;adi se, dakle, o bo"anskom metodu koji se u svoj

svojoj naravi u !ijelosti ra likuje od bijednih, ogranienih ljudskih metoda% Mi mo"emo dostii bo"ansku kon!ep!iju i po njoj ure.en "ivot samo nainom mi-ljenja koje Bog tra"i od ljudi kako bi bila ispravna njihova ideolo-ka kon!ep!ija i njihov "ivotni sustav% (ada od islama ahtijevamo da sebe pretvori u teoriju a intelektualno istra"ivanje, mi ga tako i vodimo i prirode metoda bo"anskog konstituisanja i mi-ljenja i potinjavamo ga obli!ima ljudskog mi-ljenja, kao da je bo"anski metod ispod nivoa ljudskogJ (ao da se s bo"anskim metodom u kon!ep!iji i dinaminosti "elimo u dii da bismo dostigli metode 2jegova robovaJ S ove take gledi-ta, stvar je vrlo o biljna a pora je, nesumnjivo, ubitaan% :loga bo"anskog metoda 7menhed" rabbani8 je da nama, nosio!ima islamske misije, pru"i poseban nain mi-ljenja kojim emo se osloboditi svih vidova d"ahilijjetskog mi-ljenja koje sada dominira svijetom, koje priti-e na-e umove i sve i ra"enije prodire u muslimansku kulturu i obra ovanje% 4rema tome, ako islamu pristupimo s bilo kojim oblikom tog mi-ljenja koje je, ra umije se, strano njegovoj naravi, onemoguit emo ga da i vr-i svoju misiju arad koje je i poslan ovjeanstvu i sebi uskratiti priliku da se oslobodimo pritisaka dominantnog d"ahilijjetskog metoda i njegovih naslaga u na-im umovima i nasem biu% 6 s ovog aspekta stvar je vrlo o biljna, dok bi gubitak bio pogubanJ 2ain mi-ljenja i dinaminost u gradnji islama nimalo, glede vrijednosti i naaja, ne aostaju a ideolo-kom kon!ep!ijom i "ivotnim ure.enjem, niti su na bilo koji nain odvojeni od njih% 6 ma kako htjeli tu kon!ep!iju i to ure.enje ponuditi u ekspresivnom obliku, ne smijemo smetnuti s uma da to nee na emlji =stvoriti islam= u obliku stvarnog pokreta% Htovi-e, moramo nati da e pre entiranje islama u takvoj formi iskoristiti jedino oni koje se praktino bave stvarnim islamskim pokretom i najvi-e -to e i sami oni iskoristiti od toga bie to da e se slo"iti s tim, ali samo u onoj mjeri u kojoj su to, kro pokret, i sami ustanovili% 6 opet ponavljam? ideolo-ka kon!ep!ija se odmah mora utjeloviti u pokretu, a sam pokret mora biti istinski poka atelj i interpretator ideolo-ke kon!ep!ije% Fako.er ponavljam? ovo je doista taj prirodni metod bo"anskog islamaJ Fo je najsavr-eniji i najispravniji metod i on je mnogo djelotvorniji i primjerniji istoj ljudskoj prirodi od metoda oblikovanja teorija - !jelovitih i ne avisnih - i njihova pre entiranja u intelektualnom obliku, inae be"ivotnom i hladnom a ljude, i to prije no -to se ti ljudi dosita ukljue u stvari pokret i postanu "iva interpreta!ija koja se ra vija i ukorak prati teorijski sadr"aj% /ko je to tako kod teorije, onda je jo- i ra"enije kod pre entiranja temelja

sistema u kojemu se i ra"ava islamski !on!ept, posebno kada se radi o akonskim pojedinostima tog sistema% 0vaj d"ahilijjet koji nas posvuda okru"uje, kako god unosi nervo u u pojedine nosio!e islamske misije i tako ih nagoni da prejudi!iraju korake islamskog metoda, tako isto ih on ponekad dovodi u abunu% 0n im namee pitanje u smislu? @dje su vam pojedinosti sistema kojem po ivateO (akva ste sve istra"ivanja, studije i pravne norme, utvr.ene na savremenim osnovoma, pripremili a njegovu reali a!ijuO (ao da ljudima ovoga vremena a primjenu islamskog -erijata na &emlji nedostaju samo fihski propisi i fikhske studijeJ (ao da su se oni ve potinili /llahovoj vlasti, kao da "ude a tim da im -erijat vlada, samo -to =mud"tehidi= jo- nisu prona-li fikh utvr.en na savremen nainJ Fo je ponekad dosita neo biljna ironija koju mora nadrasti svako ko u svom sr!u osjea imalo po-tovanja prema islamuJ 2a taj nain d"ahilijjet sebe nastoji opravdati a odba!ivanje /llahova -erijata i produ"avanje robovanja ovjeka drugom ovjeku% 0n po svaku !ijenu nastoji muslimansku skupinu odvratiti od njenog bo"anskog metoda i navesti je da aobi.e neminovan period i gradnje vjerovanja u dinaminom oblikuN nastoji metod nosila!a islamske misije i vitoperiti i i vesti da i njegove prave prirode prema kojoj teorija proistie i "ivotne dinamike a konture seistema se na iru kro svakodnevnu praksuN po kojoj se akonske odredbe donose u sueljenju praktinog islamskog "ivota sa njegovim stvarnim problemima% 2osio!i islamske misije nipo-to ne smiju nasjesti ovom manevruJ 0ni moraju odba!iti domina!iju stranog metoda u svome pokretu i svojoj vjeri% 2e smiju do voliti da ih avedu oni koji nisu vrsto ubije.eniJ%%% 2a njima je da ra oblie manevar bunjivanja i da ga prevladajuN da odba!e neo ibljnu ironiju u t v% unapre.enju islamskog fikha u dru-tvu koje nije javno ob nanilo svoju pokornost /llahovom -erijatu i svaki drugi akon kategorino odba!ilo% 2a njima je da odba!e to poigravanje s o biljnim poslom - igru ba!anja sjemena u vjetarN da odba!e tu podlu varku% 2jihova du"nost je, kada je u pitanju kretanje, da se kreu u skladu s metodom islama% : tome apravo i jeste jedna od tajni njegove snage% :jedno, to je i i vor njihove snage% =Metod= je u islamu ravan =istini= i oni su neodvojivi jedno od drugog% 2ijedan strani metod ne mo"e na kraju ostvariti islam% Strani metodi mogu reali irati samo svoje ljudske sisteme% 0ni nikako ne moug reali irati naput% 4ridr"avanje na-eg metoda je nu"no, kao -to je nu"no i doslovno pridr"avanje vjerovanja i njegovog "ivotnog ure.enjau svakom islamskom pokretu%%% "7vaj Kur)an vodi jedinom ispravnom putu..." 7/l-6sraP, +8

976.&6A+(E .US:&.A+SK7* D6U;8!A & +(E*7!E KA6EK8E6S&8&KE 6slamski po iv, upuen preko Bo"ijeg 4oslanika, Muhammeda, s%a%)%s%, je ustvari poslednja karika u dugom lan!u po iva u islam, preko itave povorke plemenitih poslanika% Faj po iv je tijekom ljudske historije te"io jednom jedinom !ilju? da ljude upo nat s njihovim jedinim Bogom i istinskim @ospodarom i da ih uini pokornima samo tom @ospodaru, da bi se tako odstranili svi vidovi robvanja stvorenjima% Rjudi, i u ev doista rijetkih pojedina!a u kratkim vremenskim periodima, nikada nisu nijekali prin!ip bo"anstva i pori!ali postojanje Boga% 0ni su, dakle, samo imali pogre-nu predstavu o svome @ospodaru ili su, u 2jega vjerovali u jo- neke druge bogove - bilo u teorijskom 7i=tiLad8 ili u praktinom pogledu 7=ibadet8, odnosno u smislu pri navanja neije druge vlasti i slije.enja nekog drugog puta 73l-hakimijje )e el-ittiba=8% 0ba ova vida predstavljaju i ra mnogobo-tva kojim ljudi i la e i okvira /llahove vjere, koju su bili upo nali preko svakog Bo"ijeg poslanika, a potom, protokom mnogog vremena, to porekli% Fako bi se uvijek i nova vraali istom onom d"ahilijjetu i kojeg ih je i vodila ta vjera, te bi opet /llahu pripisivali sudruga - ili u teoretskom i praktinom obliku 7el-itiLad )e el-ibadet8, ili pak u smislu "ivotnog pona-anja i prihvatanja neije druge vlasti 73l-ittiba= )e el-hakimijje8, ili u svemu tome istovremeno% Fo je su-tina po iva Boga tijekom ljudske historije% 0n je uvijek imao a !ilj pokornost Bogu 73l-islam8 - pokornost robova @ospodaru robova, i njihovo preusmjeravanje od obo"avanja robova ka obo"avanju jednog Boga, /llaha% Fo je vr-eno na taj nain -to su se ljudi i bavljivali i posjeda ljudi glede njihove vlasti, akona, moralnih na ora i obiaja, i uvodili u /llahov posjed i u 2jegovu iskljuivu vlast i akon u svim segmentima "ivota% : tom smislu je do-ao i islam preko Muhammeda s%a%)%s%, kao -to je do-ao i preko dugih plemenitih poslanika prije njega% 1o-ao je, dakle, s !iljem da ljude ponovo vrati iskljuivo /llahovoj vlasti i da se tako uskladi sa !jelokupnim kosmosom koji obuhvata i ljude% 4rema tome, vlast koja regulira njihov "ivot mora da bude ista ona vlast koja regulira !ijeli kosmos% 0ni ne smiju biti i nimka koja e se i dvojiti s nekim drugim prav!em, s drugom vla-u i rukovo.enjem mimo onoga -to upravlja 7ure.uje8 !ijelim kosmosom, odnosono -to upravlja postojanjem njih samih, mimo njihova htijenja% Famo emo vidjeti da su ljudi potinjeni prirodnim akonitostima koje je /llah ugradio u njihov nastanak i ra voj, njihovo dravlja i bolest, "ivot i smrt% 0ni su isto tako potinjeni tim akonima u svojoj dru-tvenoj sferi kao i u posljedi!ama koje ih adese kao re ultat djelovanja njihove slobodne volje% Rjudi nisu u stanju promijeniti /llahov akon koji vlada u kosmosu i koji ga odr"ava% Stoga se oni, i u onom aspektu svoga "ivota gdje do i ra"aja dola i i njihova volja, trebaju prikloniti islamu i uiniti da jedino /llahov akon 7-erijat8 vlada u svim segmentima njihova "ivota% 2a taj nain e uskladiti onaj prinudni i slobodni aspekt svoga "ivota i to svoje dvojako eg istiranje usaglasiti s ukupnim eg istiranjem !jelokupnog kosmosa%

Me.utim, d"ahilijjet koji poiva na vladanju ovjeka nad ovjekom, ime se iskae i kosmikog reda i u rokuje koli ija i me.u determiniranog i ideterminiranog aspekta ovjekova "ivotaN d"ahilijjet kojemu se suprostavio svaki poslanik po ivajui pokornosti 7islam8 jedino i iskljuivo /llahu, emu se na kraju suprostavio i poslanik Muhammed, s%a%)%s%, taj d"ahilijjet se ne i ra"ava kro istu teoriju% Htovi-e, takav oblik d"ahlijjeta esto i ne posjeduje nikakvu "teoriju"% 0n se uvijek i ra"ava u formi "ivog, aktivnog homogeni iranja% Fakav d"ahilijjet se manifestira u dru-tvu koje se pokorava vo.stvu tog dru-tva, njegovim kon!ep!ijama, etikim pogledima, shvatanjima, osjeanjima, obiajima i navikama% Fo je lanski tip dru-tva i me.u njegovim subjektima dola i do u ajamne pove anosti, integra!ije, sklada, prijateljstva i potpomaganja po prin!ipu lanstva% Fo je ono -to takvo dru-tvo, da li svjesno ili podsvjesno, pokree na a-titu svoje opstojnosti i odbranu svoje strukture% Faj faktor doprinosi tome da ono ula"e maksimalan napor u su bijanju svih opasnih elemenata koji na bilo koji nain i u bilo kojem obliku prijete njegovom odr"anju% S ob irom na to da se d"ahilijjet ne ispoljava u obliku iste teorije ve, naprotiv, u dinaminoj homogeni a!iji na ovdje spomenut nain, to se i poku-aj njegova dokidanja i ponovnog vraanja ljudi Bogu tako.er ne smije, niti bi to imalo ikakva efekta, initi iskljuivo u teorijskoj sferi% : tom sluaju ne bi se bilo ravnopravno ve eg istirajuem d"ahilijjetu koji se praktino ispoljava u lanskom, dinaminom homogeni iranju svojih segmenata% 2aime, kada se poku-ava dokinuti ne-to -to objektivno eg istira da se na njegovo mjesto postavilo nesto drugo -to se su-tiniski ra likuje od njega, kako u !jelini tako i u pojedinostima, onda se mora biti nadmono u odnosu na njega% Htovi-e, taj poku-aj, u teorijskom i organi iranom pogledu, u smislu dinamine, lanske homogeni iranosti, pove anosti, ure.enosti unutra-njih odnosa i rela!ija, mora biti ra vijeniji i jai od postojeeg dru-tva% / teorijska osnova na kojoj se asniva islam, tijekom !jelokupne ljudske historije, jeste potvrda da nema boga osim /llaha% Fo, drugim rijeima, nai da se jedino /llahu : vi-enom pri na bo"anstvenost, gospodarstvo, apsolutna ispravnost, vlast, vladarenje% Fo e se potvrditi ponajprije u svijesti, vrstim vjerovanjem, i, naj ad, ure.enjem !jelokupnog "ivota prema -erijatskim propisima% 4otvrda da nema boga osim /llaha relativno ne postoji, niti se takvom mo"e smatrati sa -erijatskog stanovi-ta, osim u ovako aokru"enom obliku? samo joj takav oblik omoguava stvarno i istinsko eg istiranje, i samo se u tom smislu onaj ko je i govori mo"e tretirati kao musliman ili nemusliman% : teorijskom smislu potvrda ovog prin!ipa podra umijeva da se !jelopkupan ovjekov "ivot u svim aspektima svog ispoljavanja, ima vratiti Bogu% 2aime, ne smiju ljudi od sebe propisivati bilo -to, niti oni imaju pravo ure.ivati bilo koje podruje "ivotnog manifestiranja% : sveme tome oni moraju pribjei /llahovu akonu i 2jegovim propisima i njih slijediti%%% Faj /llahov akon i te propise moraju upo nati s jednog i vora o kojem ih neko treba i vijestiti% Faj neko je

Bo"iji 4oslanik% Fo se ogleda u drugom dijelu prvog ahtjeva islama - potvrdi da je Muhammed Bo"iji poslanik% Fo je da teorijska osnova na kojoj poiva islam, i u kojoj se sadr"i njegova su-tina% Fa osnova se kada se ra vije i primjeni na sav ovjekov "ivot, tom "ivotu daje !jelovit program% Musliman se tako ravna prema njemu i svim pojedinostima svog linog i dru-tvenog "ivota, kako u svojim odnosima prema muslimanskom dru-tvu, tako i u odnosima tog dru-tva sa drugima% 6slam se, me.utim, kako smo to ranije naglasili, nije mogao i ra iti u istoj teoriji koju bi neko prihvatio kao svoje ubje.enje i pristupio i vr-avanju njenih ahtijeva 7=ibadet8, a potom bi svi njeni sljedbeni!i u tome smislu i dalje ostali pojedin!i unutar postojee d"ahilijjetske strukture ure.ene po prin!ipu aktivne lanske homogeni a!ije% 0vakvi vidovi njihova prisustva ma kako bili brojni, ne mogu dovesti do "aktivnog prisustva" islama% 2aime, ti pojedin!i, ti "teorijski muslimani" integrirani u lansku strukturu d"ahilijjetskog dru-tva, nesumnjivo e biti prinu.eni da se oda ovu ahtjevima tog dru-tva, -to od njih tra"i lanstvo u njemu% : tom smislu oni e, htjeli to ili ne, svjesno ili nesvjesno, udovoljavati osnovnim potrebama a "ivot tog dru-tva, potrebama od kojih avisi njegovo eg istiranje% Fako e braniti njegovo ustrojstvo i potiskivati mnoge elemente koji prijete njegovu ra aranju i uni-tenju% Ilanski organi am, naime, svoje funk!ije obavlja preko svih svojih organa 7lanova8, htjeli to oni ili ne% 1rugim rijeima, ti pojednani "teorijski muslimani" u praksi e permanentno jaati d"ahilijjetsko dru-tvo koje u teoriji nastoje eliminisati% 0ni e, u njegovoj ukupnoj strukturi, predstavljati "ive elije koje mu davati nove podsti!aje a opstanak i dalji ra vojJ 0ni e mu tako pru"ati sve svoje sposobnosti, sva svoja iskustva i alaganja, da "ivi i jaa pomou njih, umjesto da se sve to usmjeri u prav!u ru-enja tog d"ahilijjetskog dru-tva i uspostavljanja islamskog dru-tva% Stoga je neophodno da se teorijska osnova islama 7tj% =aLida8 ve od samog poetka i ra i u aktivnoj, lanskoj homogeni a!iji% 2u"no je da se ona ustroji mimo d"ahilijetske homogeni iranosti, da bude potpuno odvojena i ne avisna od nje, odnosno od tog d"ahilijjetskog dru"enja, koje islam "eli ukinuti% Me gro nove homogeni a!ije, novog dru"ivanja treba da bude novo vo.stvo, predstavljeno u Bo"ijem 4oslaniku s%a%)%s%, i svim potonjim islamskim vo.stvima koja su te"ila vraanju ljudi ka jednom Bo"anstvu - /llahu, 2jegovom gospodarstvu, tutorstvu, vladarenju, vlasti i -erijatu%%% Svaki onaj koji posvjedoi da nema drugog boga osim /llaha i da je Muhammed Bo"iji poslanik, mora se osloboditi svoje odanosti d"ahilijjetskoj dru"ini i koje dola i, kao i njenom vo.stvu, svejedno u kojem obliku se ono manifestiralo, bilo da se radi o vjerskom vo.stvu? vraevima, sihirba ima, gatarima i sl%, ili pak o politikom, dru-tvenom i ekonomskom, poput onoga koje su posjedovale Qurej-ije% Sva odanost mora biti novom, islamskom lanskom dru"enju i njegovom muslimanskom vo.stvu% Fo se mora postii ve u prvom momentu, samim ulaskom muslimana u islam i

njegovim i govaranjem kelimei--ehadeta, jer muslimansko dru-tvo jedino na taj nain mo"e postojati% 0no ne mo"e postojati samim prisustvom teorijske osnove u sr!ima pojedina!a, ma kako veliki bio njihov broj, ako se oni ajedniki ne i ra e kro lansko dru"enje koje ima svoje ure.enje i me.usobnu potporu, koje ima sopstveno, neovisno eg istiranje i iji oragani rade svoje organske poslove, poput organa "ivog organi ma, na ukorjenjenju njegova bitisanja, na njegovu uvr-enju i pro-irenju, koji ga -tite od svih vrsta napada i prijetnji% 0ni e sve to raditi pod vo.stvom koje je neovisno od vo.stva d"ahilijjetskog dru-tva% 0no e ure.ivati njihov pokret, uskla.ivati njihove aktivnosti i davati im potrebene instruk!ije kako bi se -to efikasnije borilo, suprostavljalo i na kraju eliminisalo ono drugo, d"ahilijjetsko prisustvo% 2a ovaj nain je a"ivio i islam% &a"ivio je na jednostavnoj, ali u su-tini sveobuhvatnoj, teorijskoj osnovi na kojoj se odmah spoetka gradilo aktivno organsko dru"ivanje, sasvim suprostavljeno tom dru-tvu% 6slam apsolutno, ni jednog momenta, nije eg istirao kao ista teorija, odvojena od stvarnog postojanja% 2a isti nain ga je mogue o biljiti i po drugi put% 0n se ni u jednom vremenu niti prostoru ne mo"e reafirmirati u sjen!i d"ahilijjetskog dru-tva be fikha koji je nu"an a samu narav njegova dinaminog, organskog formiranja% 6slam je, gradei muslimanski ummet prema spomenutoj osnovi i na nain koji smo pojasnili, dakle "ivim organskim dru"ivanjem na toj osnovi, ustvari te"io afirma!iji "ovjenosti ovjeka", njenom sna"enju i stabili iranju% 6slam je upravo nju, tu ovjenost, nastojao i dii pored svih drugih osobina ljudskog bia% 0n je, arad toga, djelovao paralelno preko svih svojih osnovnih postavki, svojih nauavanja, akona i propisa% Rjudsko bie ima neke ajednike osobine koje ine da ga "naune ne nali!e" nekada smatraju "ivotinjom poput svih drugih "ivotinja, a nekada opet materijom poput ostalih materija% Iovjek, me.utim, i pored toga -to te osobine posjeduje ajedno s "ivotinjama i materijom, ipak ima neke "spe!ifinosti" koje ga odlikuju i i dvajaju, i koje ga ine jednistvenim biem% Fo su na kraju morale pri nati i "naune ne nali!e" kojima su injeni!e dobrano povile -ije, premda nerado i ne sasvim otvorenoJ 6slamski pristup ovome problemu, kao i formiranje islamskog dru-tva na jednom jedinom prin!ipu - prin!ipu vjerovanja, be ikakvih elemenata na!ije, postojbine, rase, je ika ili bilo kojeg lokalnog emaljskog interesa, poluio je fas!inirajue konkretne re ultate% 0n je, naime, u tom dru-tvu maksimalno afirmirao "spe!ifinosti ovjeka", ra vio ih i u digao do najvi-eg stupnja, potiskujui one ajednike osobine njega i "ivotinje% Medan od tih brilijantnih re ultata je taj -to je muslimansko dru-tvo postalo otvoreno dru-tvo a sve na!ije, narode, rase i je ike, be ikakvih apsurdnih i, na kon!u primitivnih apreka% Fako su se u njega slile ra liite osobine ra nih naroda te njihova iskustva, i sve se to tu utopilo i ispreplelo% 2a taj nain se formirao jedan vanredan organski kompleks i to u relativno kratkom periodu% Fa udna

grupa!ija, harmonina i skladna, stvorila je veliku i velianstvenu !ivili a!iju koja je u sebe upila skoro !jelokupan ljudski intelektualni i duhovni poten!ijal toga vremena, usprkos velikoj ra ru.enosti i tada slaboj komunika!ijskoj pove anosti% Svi su podjednako na-li svoje mjesto u tom nadmonom muslimanskom dru-tvu? i /rapin, i 4er ijana!, i ;imljanin, i @rk, i 6ndone anin, i /frikana!%%% Fu su se sjedinile sve njihove bitne karakteristike i sve su one, me.usobno isprepletene, ojaane i ure.ene davale svoj doprinos u gradnji islamskog dru-tva i islamske kulture i !ivili a!ije% Fa velika !ivili a!ija nikada nije bila "arapska", ve jedino 6 iskljuivo "islamska"N nikada nije bila "na!ionalna", ve uvijek "vjerska"% Svi su se oni ravnopravno udru"ili, pove ani ljubavlju i s osjeanjem stremljenja jednom !ilju% :lo"ili su sve svoje sposobnosti i poka ali najbolje osobine svojih naroda, te primijenili sva svoja lina, na!ionalna i historijska iskustva u gradnji tog ajednikog dru-tva kojem pripadaju i u kome su potpuno ravnopravni% : svemu tome sjedinjavala ih je jedna ajednika nit koja ih je ve ivala a njihova ajednikog @ospodara% Fu, u toj niti, sasim slobodno je dola ila do punog i ra"aja njihova ljudskost i humanitarnost% Fo se nikada nije dogodilo ni jednom ranijem dru-tvu, tijekom ljudske historije% 2aj namenitije ljudsko dru-tvo u starijoj povijesti je ;imska imperija% 0na se doista sastojala od ra liitih naroda, ra liitih je ika, rasa i temperamenata% Sve se to, me.utim, nije asnivalo na "ljudskim, humanistikim odnosima", nije se i ra"avalo u vi-oj vrijednosti poput vjerovanja% Bilo je to klasno dru-tvo podijeljeno na plemstvo i robove na nivou !jelokupne 6mperije% S druge strane, to je bilo i rasistiko dru-tvo u kome je gospodarila rimska rasa koja je openito ugnjetavala sve druge narode% Stoga ;imska imperija nikada nije mogla dostii nivo islamskog dru-tva, niti poluiti njihove re ultate% : novijoj historiji su tako.er osonovana mnoga dru-tva, kao -to je, primjeri!e, britanska imperija% 6 to dru-tvo je, me.utim, bilo kao i rimsko, kojeg je, uostalom, i naslijedilo% 6 ono je bilo na!ionalno, koloni atorsko dru-tvo, asnovano na domina!iji engleskog ovjeka i eksploata!iji kolonija koje je osvojilo% 4oput britanske su i sve druge evropske imperije? -panska, portugalska, fran!uska%%% Sve su one bile na veoma niskom nivouJ 6 komuni am je nastojao uspostaviti jedan novi tip dru-tva, dru-tva koje e prenebregnuti sve rasne, je ike i na!ionalne barijere% 0n ga, me.utim, openito nije uspostavio na prin!ipu "ljudskosti", ve je to uinio na prin!ipu "klasnosti"% Stoga je ono predstavljalo samo drugu stranu starog rimskog dru-tva% Medno je poivalo na plemikoj klasi a drugo na klasi proletarijata% 0sjeanje koje ga je nosilo bilo je osjeanje naj!rnje mr"nje prema svim drugim klasama% Fakvo bijedno dru-tvo adojeno mr"njom nije ni moglo re ultirati niim drugim do afirmiranjem naj!rnjih poriva koji se kriju u ljudskom biuJ 0no je ve na

samom poetku asnovano na animiranju iskljuivo "ivotinjskih osobina, na njihovu ra vijanju i jaanju, smatrajui da su ovjekove "osnovne potrebe"? hrana, stan i seks, -to su primarne potrebe "ivotinja, te da je !jelokupna povijest ovjeka apravo povijest tra"enja hraneJ Medini je, dakle, islam, svojim bo"anskim metodom, afirmirao karekteristike ovjeka% 0n ih je jedini ra vio do krajnjih grani!a i ak!entirao ih u i gra.ivanju humanistikog, ljudskog dru-tva% 6slam je jos uvijek nepreva i.en%%% 0ni koji odstupe od njega i priklone se bilo kojem drugom putu koji preferira neki narod, rasu, dr"avu ili klasu, oni su doista istinski neprijatelji ovjekaJ 0ni ne "ele da se taj ovjek na emlji i dvoji svojim u vi-enim osobinama kojima ga je /llah nadahnuo% 0ni ne "ele da se ovjekovo dru-tvo okoristi najveim sposobnostima njegova rada, njegovim plemenitim osobinama i iskustvima, i to u koordina!iji i harmoniji%%% 0ni su oni a koje je : vi-eni /llah rekao? "6e'i" "<o%ete li da vam kaemo #ija djela ne%e nikako pri nata biti$ #iji %e trud na ovom svijetu u aludan biti$ a koji %e misliti da je dobro ono 0to rade= 8o su oni koji u doka e svo,a *ospodara ne budu vjerovali i koji budu pori'ali da %e pred +je,a i a%i5 bo, to,a %e trud njihov u aludan biti i na Sudnjem danu im nikakva na#aja ne%emo dati. +jima %e ka na dehennem biti$ ato 0to su nevjerni'i bili i 0to su se doka ima .ojim i poslani'ima .ojim ru,ali."" 7/l-(ahf, *$A-*$#8 / istinu je rekao /llah velianstveni%%%