Iz Kabura U Dzennet Ili Dzehennem

IZ KABURA U D@ENNET
ILI D@EHENNEM
Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi
Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.

Naslov originala MINEL - KABRI ILEL - D@ENNE EVIL - D@EHENNEM
Naslov prijevoda IZ KABURA U D@ENNET ILI D@EHENEM
Autor Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el- Gamidi
S arapskog preveo Mirsad Mahmutovi}
[erijatski recenzent Muhamed Mehanovi}
Likovno - tehni~ki
urednik Nedàd Kazi}, Fatih Farhat
Lektura i korektura Mehmed Tabakovi}, Sabina Deljkovi}
DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo, Mersad Mujagi}
[tampa OKO - Sarajevo
Tira`: 30 000
KNJIGA BROJ 9
Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK
Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva Visoki saudijski

komitet za pomo} BiH i Kulturni centar Kralj Fahd u Sarajevu
[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA DVA HRAMA

KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
UDK 297.15
El - GAMIDI, Abdullah b. Ahmed Ali Allaf

Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem / Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi; (s arapskog
preveo Mirsad Mahmutovi}). - 3. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini,
1998. - 80 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 9)
Prijevod djela: Minel - kabri ilel - dènneevil - dèehennem.
ISBN 9958 - 880 - 05 - 9
COBISS - ID 482310
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala
Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I
doista, ovo je pravi put moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite,
pa da vas odvoje od puta Njegova. (El - Enam, 153) Uzvi{eni Allah tako|er
veli: Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9).
Uzvi{eni tako|er veli: Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo
koje objavljujemo. (Et - Tegabun, 8)
Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: Reci: Meni
je, doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg vjerovjesnika
Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina
ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a
neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu na
abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.
Jer, najvredniji jeste, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je
uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta
Allahu: Dìne i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat,
56)
Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti
predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera
provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih
muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti,
u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te
uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom
ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a
djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ìvot s onim
{to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir
~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda
vodilo?
U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo
odraslom i malom, mu{ku i ènsku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to èli, u
skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}i
pravi put pomo}u Allahova svjetla.
Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e
samo onaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se
budete pridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik,
a.s., tako|er.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim
dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke,
prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome
okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda

Visokog saudijskog komiteta za Evropu
Naser b. Abdurrahman es - Saeed

Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem 7
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
PREDGOVOR
Hvala Tebi, o Allahu, mir i spas na Tvoga Poslanika, njegovu porodicu i vrijedne
ashabe, a potom:
Ovo je jedna vrijedna knjiga koja nosi naslov: Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem.
Autor je brat koji Allahovoj vjeri poziva: Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi.
Knjigu je okitio lijepim kuranskim ajetima i uljep{ao Poslanikovim hadisima. Ovo je,
zapravo, najljep{i na~in u pisanju knjiga. Ova bro{ura je svojim brojnim koristima
radost ulemi i drugima.
Neka Allah nagradi autora najboljom nagradom i u~ini korisnim ovo {to je napisano.
Aid b. Abdullah el - Karni
UVOD
Hvala Allahu Jedinom, a mir i spas onome poslije koga nema vi{e Vjerovjesnika.
Znaj, moj brate muslimanu, da je kraj svakom stvorenju (na ovome svijetu) smrt.
Ali je smrt po~etak stvarnog i vje~nog ìvota!!!
Da, jer ti }e{ poslije smrti u}i u kabur, a to je prva stanica za vje~ni svijet, a u tom
svijetu ima svega: uìvanja i patnje.
Iz kabura ide se na obra~unavanje pred sudom, tako da }e znati svako stvorenje
8 Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem
svoje stanje i mjesto. Da li }e njegovo mjesto biti u Dènnetu, u kojem }e biti svega,
{to o~i nisu vidjele i u{i nisu ~ule niti je ljudsko srce moglo poèljeti. Ili }e u vatru,
neka nas sve skupa Allah, d`.{., od nje sa~uva.
Moj brate!
Mnogo je napisano i objavljeno knjiga od na{e uleme, ranije i sada, o Dènnetu i
Dèhennemu, i ja nisam poseban i jedini, ve} sam odlu~io da sakupim u ovu bro{uru
ajete i hadise, te mi{ljenja na{e uvaène ulleme, kao {to su {ejh Muhammed Salih
Usejmin i {ejh Muhamed Nasiruddin Albani.
Molim Allaha Uzvi{enog da ovaj posao bude u Njegovo plemenito ime i da se
ovom knjigom ljudi koriste. On je dobar i plemenit Gospodar.
Ovoj bro{uri dao sam ime Iz kabura u Dènnet ili Dèhennem, a onaj koji otkrije
da u njoj ne{to nije dobro, neka me upozori.
A Allah, d`.{., najbolje zna o svemu. Mir i spas na{em vjerovjesniku Muhammedu,
s.a.v.s.
Allahov rob Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
KADA ]U UMRIJETI?
Kada }e nam do}i smrt? Ovo ve~er ili sutra - mogu}e, a mogu}e i poslije sedmicu
dana ili mjesec, a mogu}e da bude i poslije nekoliko mjeseci ili godina!!!
Ali smrt je stvarnost i niko je ne moè mimoi}i niti od nje pobje}i.
Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Svaka }e osoba okusiti smrt. (El - Enbija, 35)
Da li sam ja spreman za vje~nu ku}u? Da li je moj islam, moja vjera potpuna? [ta
je to {to meni nedostaje? U ~emu sam slab? Ovo zna samo Allah, d`.{., a svoja
djela }u na}i u knjizi otvorenoj...
Ja ne znam ho}u li knjigu primiti s lijeve ili s desne strane, onoga dana kada mi se
kaè:
îtaj knjigu svoju, dosta ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati.
(El- - Isra,14)
Ako mi knjiga moja bude predana s lijeve strane, te{ko meni, tada }u biti stavljen
u lance, okove i vatru rasplamsalu. Neka me Allah, d`.{., skupa s vama spasi od
toga.
A ako mi knjiga moja bude predana s desne strane, moje prebivali{te bit }e Dènnet
i imat }u susret s na{im Gospodarom u dru{tvu s vjerovjesnicima, iskrenim vjernicima
i {ehidima, u lijepim i mirisnim odajama Dènneta.
Pa za{to da se ne trudim i ne pripremam za Dan obra~una i nagrade? A ono {to
znamo, na{e mjesto bit }e ili sa stanovnicima Dènneta ili Dèhennema. Da li nam
se nare|uje poseban napor i trud?
Svakako! Allah Uzvi{eni kaè:
I onim, {to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je

bogobojaznost. (El - Bekara, 197)
Ja tvrdim da smrt ne}e nikoga izostaviti i da }e ona do}i u odre|eno vrijeme koje
ne moèmo ni ubrzati ni usporiti. Allah Uzvi{eni kaè:
Mi odre|ujemo dan kad }e ko od vas umrijeti i niko nas ne moè

sprije~iti. (El - Vakia, 60)
Bojim se trenutka kada mi do|e sluga pokorni, onaj koji razdvaja ljude od ìvota,
bojim se svojih grijeha i slabosti.
KA POKAJANJU
Bra}o moja!
Put kajanja jedan je od na~ina i puteva koji vode Allahovom, d`.{., zadovoljstvu i
tako ostaje zauvijek.
Svima nam je poznato da su vrata kajanja, Tevba, otvorena, a ruka Milostivog
otvorena je za one koji se kaju, no}u i danju.
Za{to da se uzdièmo i oholimo? Dokle da nam srca ostaju kruta? A Allah, d`.{.,
u Svojoj knjizi poziva nas na tevbu i kajanje:
O vi koji vjerujete, u~inite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar va{

preko ru`nih postupaka va{ih pre{ao i da bi vas u dènetske ba{~e, kroz
koje }e rijeke te}i, uveo, na Dan u kojem Allah ne}e osramotiti Vjerovjesnika
i sve koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo }e i}i ispred njih, s
njihove desne strane. Gospodaru na{, govorit }e oni, u~ini potpunim svjetlo
na{e i oprosti nam, jer Ti, doista, sve moè{. (Et - Tahrim, 8)
Sigurno je da }e nas neprijatelj ~ovjeka ({ejtan) u~vr{}ivati na putu zla kroz igru
i zabavu sve dok ~ovjek potpuno ne uplovi u grijeh, ali kakvo }e biti njegovo stanje
kada do|e Melek smrti?
Pogledajmo {ta je do{lo u Allahovoj, d`.{., knjizi i sunnetu Njegovog Vjerovjesnika,

a.s., gdje se obe}ava lijepa nagrada dobro~initeljima, a kazna grje{nicima.
KAKO SE UZIMAJU DU[E?

U Kuranu je navedeno i opisano stanje vjernika u ~asu odvajanja du{e od tijela,
a o tome nas je obavijestio i plemeniti Poslanik Muhammed, a.s., a on ne govori po
hiru svome. Allah Uzvi{eni kaè:
Vjernicima meleki do|u u lijepom izgledu i obraduju ih lijepim vijestima.
Allah Uzvi{eni kaè:
Onima koji govore: Gospodar na{ je Allah, pa poslije ostanu pri tome-
-dolaze meleki: Ne bojte se i ne àlostite se, i radujte se Dènnetu, koji vam
je obe}an. Mi smo za{titnici va{i u ìvotu na ovome svijetu, a i na onome; u
njemu }ete imati sve ono {to du{e va{e zaèle, i {to god zatraìte - imat
}ete. Bit }ete po~a{}eni od Onoga Koji pra{ta i Koji je Milostiv.
(Fussilet, 30 - 32)
A nevjernicima i pokvarenjacima govorit }e obrnuto:
A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima du{e uzimali i po licima

ih njihovim i straga udarali: Iskusite patnju u ognju. To je za ono {to ste
rukama svojim pripremili, jer Allah nije nepravedan robovima Svojim!
(El - Enfal, 50, 51)
Istina, ovaj ajet objavljen je povodom nevjernika koji su u~estvovali u Bitki na

Bedru. Ali, Ibn-Kesir u svome tefsiru kaè da su ove Allahove, d`.{., rije~i op}eg
zna~enja i da se odnose na sve nevjernike. U prilog ovome ima dosta dokaza.
Mnogo je ajeta koji govore o na~inu odlaska du{e iz tijela; kod vjernika na blag i
lijep na~in, a kod nevjernika o{tro i grubo. O ovome govore brojni hadisi. U hadisu
koji se prenosi od Berae b. Aziba {ire se obja{njava ova tema, a govori se o ìvotu
poslije smrti (u berzahu), a to je faza izme|u zemaljske smrti i oìvljenja.
Obratimo pa`nju na stanje kod vjernika i nevjernika u fazi ìvota u berzahu. Prva
stanica ka ahiretu jeste kabur, (grob). Berae b. Azib prenosi hadis:
Izi{li smo s Vjerovjesnikom da klanjamo dènazu nekom ~ovjeku, ensariji. Pribliìli
smo se kaburu, pa po{to je tijelo spu{teno u mezar, Allahov Poslanik sjeo je pored
njega, okrenuv{i se u pravcu Kible, a i mi smo posjedali oko njega. Bili smo mirni kao
da nam je na glavama ptica. U svojoj ruci imao je {tap kojim je kuckao po zemlji.
Ponekad bi gledao u nebo, a zatim u zemlju, svoj pogled dizao je prema gore i
spu{tao. Zatim re~e: Utje~ite se Allahu od kaburskih kazni. To je rekao dva ili tri
puta, a zatim je izgovorio tri puta: Moj Allahu, ja se utje~em Tebi od kaburskih kazni
i isku{enja, i dodao: Zaista, kada vjernik, rob Allahov, napu{ta ovaj svijet i ide na
budu}i, do|u mu meleki s visine, bijela izgleda u sjaju kao Sunce; sa sobom nose
dènetsku odje}u i dènetski miris. Pribliè mu se tako da ih moè vidjeti. Zatim
do|e melek smrti i sjedne pored njegove glave, pa kaè: O dobra du{o, (a u drugoj
verziji o smirena du{o), idi oprostu svoga Gospodara i Njegovom zadovoljstvu.
Du{a zatim napu{ta svoje tijelo poput kapljice koja klizi sa svoga mjesta. Zatim je
prihva}aju. A u drugom predanju: ...pa kada du{a napusti tijelo, blagosivljaju ga
meleki svi, na nebu i na Zemlji. Potom mu se otvaraju nebeska vrata i svi ~uvari tih
vrata mole se Allahu za njegovu du{u. Meleki je prihva}aju, ne odvajaju se od nje ni
jednog trena, sve dok je ne postave u haljine (kefine) i miris. O tome govore slijede}e
Allahove rije~i:
A kad nekome od vas smrt do|e, izaslanici Na{i mu bez oklijevanja
du{u uzimaju. (El - En am, 61)
Od nje se pro{iri najljep{i miris kakvog na Zemlji nema, potom se, nose}i je,
penju u visine. Kad pro|u pored grupe meleka, svi upitaju: îja je ovo plemenita
du{a? A meleki odgovaraju: To je taj i taj, i tad spomenu njegovo najljep{e ime
kojim su ga ljudi zvali na Zemlji. Tako biva sve dok ne pro|u zemaljsko nebo, i zatraè
dozvolu za prolazak; po{to im se dozvoli, idu dalje prema nebu koje slijedi. Tako biva
sve dok ne do|u do sedmog neba. Allah Uzvi{eni tada kaè:
Pi{ite Moga roba u knjigu velikana. Uistinu, knjiga ~estitih je u Ilijjunu,
a zna{ li ti {ta je Ilijjun? (El - Mutaffifun, 18, 19)
I on bude upisan u knjigu velikana, a potom im se naredi: Vratite Moga roba na

Zemlju, jer Ja sam ljude stvorio od zemlje, u nju }u ih ponovo vratiti, a iz nje }e biti
oìvljeni i drugi put.
Zatim se njegova du{a vrati u tijelo i tada ~uje odjeke obu}e svojih drugova kako
napu{taju mezarje.
Tada mu do|u dva sna`na meleka koji ga po~nu ispitivati: Ko ti je Gospodar? A
on }e odgovoriti: Moj Gospodar je Allah. Koja je tvoja vjera? - oni }e ponovo pitati,
a on }e re}i: Moja vjera je islam. A ko je onaj ~ovjek koji je vama poslan? - upitat }e
oni, a on }e re}i: On je Allahov Poslanik.
Njihov daljni razgovor }e te}i na slijede}i na~in: Kakvo ti je djelo? On }e odgovoriti:
îtao sam Allahovu knjigu i vjerovao u ono {to tamo pi{e. Zatim }e ga stegnuti i
ponovo pitati: Ko ti je Gospodar? Koje si vjere? Ko ti je Poslanik? - i ovo }e biti
posljednje kabursko isku{enje kojem }e biti izloèn vjernik.
U skladu su s ovim Allahove rije~i:
Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom
svijetu. (Ibrahim, 27)
A on }e re}i: Moj Gospodar je Allah, moja je vjera islam, moj Poslanik je

Muhammed, a.s., a zatim }e do}i glas s visine: Istinu je rekao Moj rob, pripremite
njemu mjesto u Dènnetu, uputite ga u Dènnet i otvorite dènetska vrata. Do njega
}e doprijeti dènetski lijep i ugodan miris, a kabur }e se pro{iriti koliko njegove o~i
mogu vidjeti. Zatim }e mu do}i ~ovjek lijepa izgleda, u lijepoj odje}i, lijepog mirisa i
njega }e udarati, i re}i }e: Raduj se svojoj sre}i, Allahovom zadovoljstvu i Dènnetu
punom blagodati. Ovo je dan koji ti je obe}an. A on }e u radosti i sre}i upitati: Allah
te nagradio, ko si ti {to mi donosi{ ovo dobro?, a on }e re}i: Ja sam tvoje dobro
djelo {to si ga ~inio.
Bogami, ja sam to ~inio sa èljom da postignem Allahovo zadovoljstvo
izbjegavaju}i grijeh.Allah neka te nagradi, odvrati on. Zatim }e se otvoriti dènetska
i dèhenemska vrata. Potom }e mu se pokazati mjesto u Vatri i re}i: Ovo ti je bilo
predvi|eno boravi{te, pa ti ga je Allah zamijenio mjestom u Dènnetu. Po{to pogleda
u Dènnet, re}i }e: Moj Gospodaru, ubrzaj Sudnji dan da bih se susreo sa svojom
porodicom i imetkom.
A nevjernik (u drugom hadisu kaè se grje{nik), kada napu{ta ovaj svijet i putuje
za budu}i, do|u mu s neba meleki, grubi i stra{ni, crnog izgleda; sa sobom nose
platno od
kostrijeti. Pribliè mu se tako da ih moè vidjeti. A zatim }e do}i melek smrti i sjesti
kod njegove glave i re}i: O prljava du{o, izlazi, idi, Allah je srdit na tebe i ljut. Zatim
}e njegova du{a napustiti tijelo uz veliku muku, kao {to se vru} oèg vadi iz vla`ne
vune, kidaju}i vene i ìvce. Proklinju ga meleki i stanovnici neba. Njemu se zatvaraju
nebeska vrata, a ~uvari tih vrata mole Allaha, d`.{., da im ne {alje takvu du{u.
Zatim je prihva}aju ona dva meleka u svoje ruke i ne pu{taju je ni jednog trena,
sve dok je ne postave na platno od kostrijeti. Tada se osjeti smrad kakvog nema na
Zemlji, i zatim se diù u visine. Kada pro|u pored grupe meleka, svaki od njih pita:
Kakva li je ovo pokvarena du{a? Njima se odgovara: To je taj i taj - i spomenu
njegovo najru`nije ime kojim su ga zvali na Zemlji. Tako se doga|a sve dok ne do|u
do kapije prvog neba i zatraè dozvolu, ali vrata im se ne}e otvoriti. Zatim je Poslanik
prou~io: Njima se nebeska vrata ne}e otvoriti i prije }e uè kroz iglene u{i pro}i nego
}e oni u Dènnet u}i.
Allah }e tada re}i: Pi{ite ga u knjigu poniènih, a zatim ga vratite na Zemlju, jer
Ja sam rekao da sam ljude od zemlje stvorio, da ih u zemlju vra}am i da }u ih ponovo
iz zemlje oìviti.
Du{a njegova bit }e protjerana s neba i spojit }e se s tijelom. Zatim je izgovorio
slijede}e rije~i:
A onaj koji bude smatrao da Allahu ima iko ravan, bit }e kao onaj koji
je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki
predio odnio. (El - Had`d`, 31)
Po{to mu se du{a vrati u tijelo, on ~uje odjeke koraka onih koji odlaze. Zatim mu
do|u dva meleka stra{na izgleda, podignu ga i po~nu ispitivati: Ko ti je Gospodar?,
a on }e re}i: Ah, ah, ne znam, a meleki }e re}i: Koje si vjere?, a on }e re}i: Ah, ah,
ne znam, a oni }e ponovo pitati: [ta kaè{ za ~ovjeka koji vam je poslan? (bit }e
re~eno Muhammed) Ah, ah, ne znam, odgovorit }e on, ali sam ~uo ljude da su o
tome govorili. Oni }e tada re}i: Ne zna{ i nisi htio da zna{. Glas sa visine }e povikati:
Laè on, pripremite mu mjesto u Dèhennemu, otvorite vrata njegova, neka do njega
dopre vru}ina dèhenemska i smrad. Kabur }e se stisnuti tako da }e kosti mimo
kostiju prolaziti.
Pojavit }e se ~ovjek ru`nog i stra{nog izgleda, u ru`noj odje}i; smrad }e iz njega
udarati, i re}i }e mu: Te{ko tebi sa tvojim zlom, ovo je dan koji ti je obe}an. On }e
povikati: A ko si ti {to mi donosi{ ovu stra{nu vijest? A on }e re}i: Ja sam tvoje lo{e
djelo. Bogami, kad god si uradio lo{e djelo, ono te je udaljilo od pokornosti Allahu, a
ubrzalo tvoj put ka neposlu{nosti, i Allah te je kaznio.
Zatim }e mu dovesti ~ovjeka koji je slijep, gluh i nijem, u ruci }e imati kandìju od
èljeza. Kad njom udari u brdo, pretvori ga u pra{inu. Udarit }e ga tako da }e od
njega ostati samo pra{ina. Zatim }e ga Allah vratiti u prvobitno stanje, a ovaj }e ga
udariti drugi put. On }e tada jaukati, tako da }e ga svi ~uti osim ljudi i dìna. Zatim }e
mu otvoriti vrata Dèhennema i pripremiti leàj od vatre. On }e tada povikati: Moj
Allahu, odgodi Sudnji dan!
DU[A VJERNIKA I DU[A NEVJERNIKA

Ebu-Hurejre, Allah njim bio zadovoljan, kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Zaista
kod bolesnika su prisutni meleki i u ~asu smrti; ako je ~ovjek dobar, oni kaù: Iza|i,
o dobra du{o, ti si bila u dobrom tijelu, idi pohvaljena, raduj se ljepotom i mirisom,
Tvoj Gospodar nije na tebe srdit. Tako joj govore sve dok du{a ne napusti tijelo.
Zatim je nose u nebeske visine i zatraè prolaz (od meleka), koji pitaju: Ko je ovo?
A oni odgovore: Taj i taj, zatim kaù: Dobro do{la lijepa du{o. Bila si u dobrom
tijelu. Ulazi pohvaljena i raduj se ljepoti i mirisu, Gospodar nije na tebe ljut. Tako
govore sve dok ne do|u do visine gdje se nalazi Allahovo prijestolje.
A kada bude lo{ ~ovjek, za njega kaù: Izlazi, prljava du{o, idi poku|eno, ~eka te
uzavrela vatra i smrad. I druge, sli~ne ovima, muke mnogobrojne. Tako }e mu govoriti
sve dok se du{a ne odvoji od tijela. Zatim }e s njom krenuti u nebeske visine, traìt
}e dozvolu za ulazak; ~uvari kapija }e pitati: Ko je ovaj?, a meleki }e re}i: To je taj
i taj. ûvari }e odgovoriti: Nema prijema toj prljavoj du{i, {to je bila u prljavom tijelu.
Vrati se poku|ena, tebi se ne}e otvoriti vrata. Zatim }e se du{a vratiti sa visine i
spustiti u kabur.
KABURSKA TJESKOBA
Od Ibn - Omera, Allah bio njim zadovoljan, prenosi se da je Resulullah, a.s.,
rekao:
Kaburska je tjeskoba stvarnost. Da je iko mogao to zaobi}i, bio bi to Sad b.
Muaz. Ovaj hadis prenosi Ahmed u Musnedu, s vjerodostojnim senedom.
Ima mnogo hadisa o ovome i oni poznati. Govore kako niko ne}e zaobi}i kabursku
tjeskobu, pa ~ak ni djeca.
Od Enesa, Allah njim bio zadovoljan, prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao:
Da je iko pro{ao i izbjegao kabursku tjeskobu bio bi to ovaj dje~ak, tj Sad b. Muaz.
KABURSKA ISKU[ENJA
Musliman je obavezan vjerovati u istinitost i postojanje kaburskih isku{enja, bez
pogovora i diskusija o kakvo}i. Vjerovati samo onako kao {to nas je o tome obavijestio
Allahov Poslanik, a.s.
Ali zbog onih koji sumnjaju, navest }emo primjer ~ovjeka koji spava i sanja. On
tada moè da osje}a bol i tegobu, a tako|er moè da osje}a sre}u i zadovoljstvo.
On sve to doìvljava u stanju dok spava, njegovo tijelo je ispruèno, o~i zatvorene,
a kako onda da ne povjerujemo u ono {to nas Allahov Poslanik, a.s., obavje{tava o
kaburskim isku{enjima.
Majka vjernika, Ai{a, r.a., kaè:
Do{le su kod mene dvije starice, ìdovke, iz Medine, i rekle mi: Zaista stanovnici
kabura bit }e podvrgnuti kaznama, a ja se nisam sloìla s tim, kaè Ai{a, pa su one
oti{le. Zatim je do{ao Allahov Poslanik i ja sam ga upitala: O Allahov Poslani~e,
dvije starice, ìdovke, iz Medine bile su kod mene. One tvrde da }e ljudi u kaburu
imati pote{ko}a, a Poslanik je rekao: Istinu su govorile, ljudi }e biti podvrgnuti
kaburskim isku{enjima, tako da }e i ìvotinje na zemlji ~uti. Ja sam, kaè Ai{a,
vidjela Poslanika kako se poslije namaza utje~e od kaburskih isku{enja. (Prenosi
Muslim)
A Esma, k}erka Ebu-Bekra, r.a., kaè: Ustao je Poslanik da odrì jedan govor,
pa je spomenuo kaburska isku{enja kojima }e ljudi biti isku{avani, pa je govorio o
tome, a muslimani su to uzbudljivo pratili. (Prenosi Buharija)
OPIS KABURSKIH ISKU[ENJA

Ranije smo istakli u hadisu od Beraa b. Aziba kako se kabur vjerniku prostre
dènetskom prostirkom, zatim kako mu se otvore vrata Dènneta iz kojeg dostiè
lijep i ugodan miris. Kabur se pro{iri toliko koliko ljudsko oko moè vidjeti, a njegova
djela koja je na Zemlji radio, predstave mu se u liku ~ovjeka lijepog izgleda i no{nje,
koji mu donese radosnu vijest. Zatim mu se pokaè mjesto u Dèhennemu koje mu
je pripremljeno u slu~aju da je bio grje{nik. Saznali smo, tako|er, da se nevjerniku ili
grje{niku pripremi dèhenemska prostirka i da mu se otvore dèhenemska vrata iz
kojih se pojavi velika vru}ina i smrad. Zatim se kabur stisne tako da njegove kosti
mimo kosti prolaze. Tada mu se pojave njegova lo{a djela u liku ru`nog ~ovjeka, u
odijelu iz kojeg smrad udara. On mu donese ru`ne vijesti. Zatim mu se pojavi gluh i
nijem ~ovjek, u ~ijoj ruci je gvozdeni malj, kada bi sa njim udario brdo, ono bi se
pretvorilo u pra{inu.
Ovome jo{ moèmo dodati hadis gdje Allahov Poslanik kaè: Kada neko od vas
umre, pokaè mu se mjesto ujutro i uve~er; ako je od stanovnika Dènneta mjesto u
Dènnetu, a ako je od nevjernika, mjesto u Dèhennemu. Tada mu se rekne: Ovo
}e biti tvoje mjesto kada te Allah oìvi na Sudnjem danu. (Prenose ga Buharija i
Muslim)
UZROCI KABURSKIH ISKU[ENJA

Postupke koji uzrokuju kaburske kazne nabrojao je onaj koji istinu kazuje u
vjerodostojnim hadisima. Ti postupci su slijede}i:
1. ne~i{}enje od mokra}e;
2. spletkarenje (ennemimeh);
3. pretjerivanje;
4. la`;
5. odbacivanje Kurana (nepridràvanje kuranskih principa);
6. prostitucija;
7. jedenje kamate.
A {to se ti~e hadisa koji govore o ka`njavanju izvr{ilaca ovih djela, navest }emo
slijede}e:
Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: Vjerovjesnik je pro{ao pored dva
kabura i rekao: Oni su sada u velikim mukama, ali ne zbog krupnih stvari. Zatim
re~e: Svakako, {to se ti~e jednog od njih, volio je klevetanje, a drugi se nije pazio
prskanja mokra}e. Zatim je uzeo sirovu granu, slomio je u dva dijela i posadio pored
ova dva kabura i rekao: Neka im se olak{aju tegobe bar dok su ove grane ovdje.
(Prenose Buharija i Muslim)
Abdullah b. Amr kaè:
Bio neki ~ovjek kod Vjerovjesnika, koji se zvao Kerkere, pa je umro. Poslanik je
za njega rekao: On je u vatri. Neki ljudi oti{li su da se o njemu raspitaju, pa su na{li
da je abaiju (vrsta odje}e) uzeo sebi (a ona je bila od ratnog plijena). (Prenosi Buharija)
Semure b. Dùndub kaè:
Boìji je Poslanik, po{to je klanjao namaz, okrenuo svoje lice prema nama i
rekao: Ko je od vas ne{to no}as sanjao? Pa ako je neko sanjao, pri~ao bi, a on bi
dodao:
Ma{allah, {to Allah ho}e to biva. Tako jedan dan upita: Ko je od vas ne{to sanjao?
Mi smo rekli: Nije niko. A on tada re~e: Ja sam sino} sanjao dva ~ovjeka kako
do|o{e k meni, pa su uzeli moju ruku i izveli me u ~asnu zemlju. Vidio sam tamo
jednog ~ovjeka kako sjedi, a jedan stoji, u ruci je drào kuku od èljeza. Neko od
ashaba spomenuo je od Musaa, da je ta èljezna kuka bila ugra|ena u obraz i da je
njena duìna bila do zatiljka. Zatim je uradio s drugom kukom isto {to i s prvom, pa je
ona druga potiskivala prvu.
Rekao sam: [ta je ovo? Rekli su mi: Produì dalje. Pa smo produìli i stigli smo
do ~ovjeka koji je leào ispruèn na le|ima, a drugi je stajao na glavi, a ispred je bilo
kamenje ili pijesak, koje ga je probadalo. Kada ga udari, zakotrlja se kroz kamenje.
Zatim ode do njega da bi ga vratio na isto, pa po{to do|e, ponovo zauzme isti poloàj.
Zatim ga ponovo udari, a ja sam upitao: Ko je ovo? Reko{e mi: Idi dalje. Nastavili
smo i stigli do neke provalije koja je na po~etku bila tijesna s uskim ulazom, a dalje se
jama {irila. Na dnu jame vidjela se vatra. U njoj su ljudi i ène poku{avali da iza|u,
stignu do ulaza, uzmu malo ìvota i ponovo se vrate u vatru. Rekao sam: [ta je
ovo? A oni meni reko{e: Produì dalje. Mi smo produìli i do{li smo do rijeke od krvi.
U njoj je stajao neki ~ovjek na sredini, u ruci je imao kamen.
Jezid i Velid b. Demir od Demira b. Hazima kaù: Na obali rijeke stajao je drugi
~ovjek, pa kada onaj poku{a da izi|e, onaj ga ga|a kamenjem u usta i vrati ga
odakle je i po{ao i tako se ponavljalo.
Rekao sam: [ta je ovo? A oni meni odgovori{e: Produì dalje. Mi smo nastavili
put i do{li do zelene ba{~e u kojoj je ogromno stablo. U korijenu stabla vidio sam
starog ~ovjeka i malu djecu. Pored drveta neki ~ovjek potpaljuje vatru. Mene su
podigli visoko na drvo, a zatim smo u{li u lijepu ku}u kakvu do tada nisam vidio. U
njoj smo vidjeli i stare i mlade ljude. Rekao sam: Ho}ete li me ove no}i obavijestiti o
onome {to sam vidio putuju}i s vama? Rekli su: Da.
Onaj ~ovjek {to si ga vidio sa èljeznom kukom, to je laàc koji je lagao i ~ija se
la` {irila zemljom. Tako }e on ostati sve do Sudnjeg dana.
A onaj {to na glavi stoji, to je ~ovjek koji je poznavao Kuran, ali nije ìvio kako
Kuran nalaè, i on }e tako ostati do Sudnjeg dana. A one {to si vidio u jami, to su oni
{to su ~inili blud. ôvjek koji je bio u rijeci, to je onaj {to jeo je kamatu. A ~ovjek star
u hladu onog stabla, to je Ibrahim, a.s., a djeca oko njega su pokoljenja poslije njega.
A ~ovjek koji potpaljuje vatru, to je melek, ~uvar vatre. A ku}a u koju si u{ao, to je
ku}a vjernika, a odaja koja je najljep{a, ona je za {ehide. A ja koji sam te pratio, ja
sam Dìbril, a ovo pored mene je Mikail. Podigni svoju glavu. Pa kada sam to uradio,
vidio sam oblak. Rekli su mi: To je tvoj san. Rekao sam: Dozvolite mi da u|em
tamo. Reko{e oni: Tebi je ostalo jo{ ìvota na Zemlji, a kada dovr{i{ svoj ìvot, u}i
}e{ u svoj stan. (Prenosi ga Buharija)
SUDNJI DAN
Puhanje u rog:
Allah u Kuranu kaè:
I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat

}e samo oni koje bude Allah odabrao; poslije }e se u rog po drugi put puhnuti
i oni }e odjednom ustati i ~ekati. (Ez - Zumer, 68)
Kada do|e taj dan i kada se puhne u rog, ìvot na Zemlji i nebesima }e stati, osim
ako Allah druga~ije ne odredi. To je trenutak koji niko ne moè zaustaviti osim Allaha
Uzvi{enog.
Alejhisselam je rekao:
Sudnji ~as }e nastupiti iznenada. Trgovci }e ostaviti svoju trgovinu, ne}e pazariti,
ne}e uspjeti robu svoju sakupiti. Sudnji ~as }e nastupiti tako da }e ~ovjek napustiti
mlijeko koje je nosio radi sebe. @edan }e oko bunara hodati, a ne}e se mo}i napiti,
gladan }e ka{iku hrane nositi ka ustima i ne}e uspjeti da je pojede. (Buharija)
A Ebu - Hurejre kaè da je Poslanik rekao: Onaj {to je zaduèn puhnuti u rog
~eka spreman od trenutka zaduènja, gleda u Ar{, Allahovo prijestolje, boje}i se da
mu ne do|e naredba, a on da bude nespreman. Njegove su o~i kao blistave zvijezde.
(Hakim)
Iz ovih hadisa razumijemo da je puhanje u rog blizu i da moè u svakom momentu
nastupiti. Nare|eno nam je da u tom ~asu kaèmo: Nama je dovoljan Allah, On je
najbolji za{titnik, na na{eg Gospodara se oslanjamo. (Silsilet - El -Hadisi Sahih; 3:66)
KADA ]E NASTUPITI SUDNJI DAN

Sudnji dan }e se dogoditi jednog petka. Hadis koji govori o ovome prenosi Mus-
lim od Ebu - Hurejrea u kojem kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Najbolji dan u kojem
Sunce izlazi jeste petak. U njemu je stvoren Adem, a.s.; na taj dan je u{ao u Dènnet
i iza{ao iz njega, a i Sudnji dan }e se dogoditi u petak. (Mi{katu Mesabih, 1:427)
Niko ne zna kada }e se dogoditi smak svijeta, osim Allah Uzvi{eni.
PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT

U Kuranu se kaè:
I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat

}e samo oni koje bude Allah odabrao; poslije }e se u rog po drugi put puhnuti
i oni }e odjednom ustati i ~ekati. (Ez - Zumer, 68)
Prvo puhanje u rog znak je za nestanak ìvota na Zemlji, odnosno za smrt.

A drugo je puhanje znak za ìvot i ponovno oìvljenje. Ebu - Hurejre prenosi
hadis koji govori o ova dva doga|aja. U hadisu se kaè: Izme|u dva puhanja u rog
pro}i }e ~etrdeset. Rekli smo: O Ebu - Hurejre, je li ~etrdeset dana? Rekao je:
Ne znam. Je li ~etrdeset mjeseci? Ne znam. Je li ~etrdeset godina?, upitali
smo, a on je rekao: Ne znam. (Prenosi Buharija)
KAKO ]E SE DOGODITI O@IVLJENJE

I puhnut }e se u rog, pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome

pohrliti, govore}i: Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova oìvi? Eto, ostvaruje
se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili! Bit }e to samo jedan
glas i oni }e se svi pred Nama obreti. Danas se nikome nepravda ne}e u~initi
i vi }ete, prema onome kako ste radili, nagra|eni biti. (Ja - Sin, 51-54)
Preneseno je i u hadisima da Allah, d`.{., spu{ta s neba ki{u pomo}u koje ni~e
bilje, a i ljudi imaju od nje koristi. U Buharijinom i Muslimovom Sahihu od Ebu -
Hurejrea se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Izme|u dva puhanja u rog
pro}i }e ~etrdeset, (prenosilac nije zabiljeìo da li je Poslanik, a.s., rekao ~etrdeset
dana ili godina). Zatim }e s neba pasti ki{a i ìvot }e ponovo po~eti kao {to poslije
ki{e ni~e povr}e, a i ~ovjek nije ni{ta drugo do ìvo bi}e, u njemu ima dio jedan iz
kojeg }e biti oìvljen na Sudnjem danu.
Ovo potvr|uju Allahove, d`.{., rije~i:
Allah {alje vjetrove koji pokre}u oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele

upravljamo i njima zemlju oìvljavamo koja je mrtva bila; takvo }e biti i
oìvljenje. (Fatir, 9)
Obratite pa`nju na sli~nost o oìvljavanju zemlje i ponovnog oìvljenja. O tome

govori i slijede}i ajet:
On je Taj Koji {alje vjetrove kao radosnu vijest milosti Svoje, a kad Oni
pokrenu te{ke oblake: Mi ih prema mrtvom predjelu otjeramo, pa na njeg
ki{u spustimo i u~inimo da uz njenu pomo} rastu plodovi svakovrsni; isto
}emo tako mrtve oìviti, opametite se. (El - Araf, 57)
Prvi koji }e biti oìvljen iz svoga kabura bit }e poslanik Muhammed, a.s. U
Muslimovom Sahihu od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s.,
rekao: Ja sam prvak me|u Ademovim, a.s., potomstvom na Sudnjem danu, i prvi }u
biti oìvljen, i prvi i posljednji koji }e imati pravo {efaata (zauzimanju kod Allaha,
d`.{., za druge.
NIKO NE MO@E IZBJE]I SUDNJI DAN

Allah, d`.{., kaè:
Ta svi }e oni, i oni na nebesima i oni na Zemlji, kao robovi Milostivog,
traìti uto~i{te! On ih je sve zapamtio i ta~no izbrojao, i svi }e Mu na Sudnjem
danu do}i pojedina~no. (Merjem, 93 - 95)
Uzvi{eni je rekao i ovo:
A na dan kada planine uklonimo, i kad vidi{ Zemlju ogoljenu, a njih

smo ve} sakupili, ni jednog nismo izostavili. (El - Kehf, 47)
Allah, d`.{., rekao je:
...Ma gdje bili, Allah }e vas sve sabrati; Allah zaista sve moè.
(El - Bekara, 148)
Bit }e oìvljene i sve vrste ìvotinja: i stoka, i ptice, i druge. Allah, d`.{., tako|er,
u Kuranu kaè:
Sve ìvotinje koje po zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete,
svjetovi su poput vas - u Knjizi Mi nismo ni{ta izostavili, i sakupit }e se
poslije pred Gospodarom svojim. (El - Enam, 38)
Allah, d`.{., kaè:
I kada se divlje ìvotinje saberu. (Et - Tekvir, 5)

KAKO ]EMO BITI O@IVLJENI?

Na Sudnjem danu ljudi }e biti oìvljeni kao {to su od majke ro|eni.
Buharija i Muslim prenose hadis od Ibn - Abbasa da je Allahov Poslanik, a.s.,
rekao:
Vi }ete biti oìvljeni. A zatim je citirao ajet:
Onoga dana kada smotamo nebesa kao {to se smota list papira za
pisanje, onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili, tako }emo ponovo iz
ni{ta stvoriti, to je obe}anje Na{e. Mi smo doista kadri to u~initi.
(El - Enbija, 104)
STRAHOTE SUDNJEG DANA

Mnogo je kuranskih ajeta koji govore i obja{anjavaju stanje Sudnjeg dana, koji
}e biti veliko iznena|enje, posebno za nevjernike, ali i za druge ljude. Toga dana
ne}e koristiti kajanje za u~injenje grijehe. Toga dana ne}e koristiti ni imetak niti sinovi.
Toga dana }e prijatelj od prijatelja bjeàti, roditelj od djece. Najbolji i najupe~atljiviji
opis ovog stanja dao je Allah, d`.{., u Kuranu u ajetu:
O ljudi, Gospodara svoga bojte se! Zaista }e potres, kada Sudnji dan
nastupi, veliki doga|aj biti! Na dan kada ga doìvite, svaka dojilja }e ono
{to doji zaboraviti, a svaka trudnica }e svoj plod pobaciti, i ti }e{ vidjeti
ljude pijane, a oni ne}e pijani biti, ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova
kazna takva biti. (El - Had`, 1-3)
O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu

svome ne}e mo}i nimalo pomo}i, niti }e dijete mo}i svome roditelju pomo}i!
Allahova prijetnja istinita je, pa neka vas nikako ìvot na ovome svijetu ne
zavarava i neka vas naspram Allaha {ejtan ne pokoleba. (Lukman, 33)
Bojte se Dana kada niko ni za koga ne}e mo}i ni{ta u~initi, kada se
ni~iji zagovor ne}e prihvatiti, kada se ni od koga otkup ne}e primiti i kada
im niko ne}e u pomo} prite}i. (El - Bekara, 48)
U citiranim ajetima Allah, d`.{., upozorava nas na oprez i podsti~e na djela koja
}e nam koristiti i poslije smrti. Upozorava nas na dan kada }e bjeàti prijatelj od
prijatelja i brat od brata. Svako }e se o sebi zabaviti.
Allah, d`.{., kaè:
A kada do|e glas zaglu{uju}i, na dan kada }e ~ovjek od brata svoga

pobje}i, i od majke svoje, i od oca svoga, i od druge svoje, i sinova svojih;
toga dan }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti. Neka lica tog Dana bit }e
blistava, nasmijana, radosna, a na nekim licima toga Dana bit }e pra{ina,
tama }e ih prekriti; to }e nevjernici i razvratnici biti. (Abese, 33-42)
Da, moramo se pobrinuti za taj dan kada }e neka lica biti svijetla i blistava, a neka
crna. Nevjernici i veliki grje{nici }e sve u~initi da izbjegnu kaznu koja ih ~eka, ali ni{ta
im ne}e pomo}i.
Allah, d`.{., o tome kaè:
Iako }e jedni druge vidjeti, nevjernik bi jedva do~ekao da se od patnje

toga Dana iskupi sinovima svojim, i ènom svojom, i bratom svojim,
porodicom svojom koja ga {titi. I svim ostalim na Zemlji, samo da se izbavi.
(El - Mearid`, 11 - 14)
A u suri En - Naziat kaè se:
Na dan kada se Zemlja potresom zatrese, za kojim }e slijediti sljede}i,

srca toga dana bit }e uznemirena, a pogledi njihovi oboreni. (En - Neziat,
6 - 9)
A kad do|e nevolja najve}a, Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to
je radio i kada se Dèhennem svakome ko vidi - bude ukazao, onda }e onome
ko bude obijestan bio i ìvot na ovom svijetu vi{e volio, Dèhennem
prebivali{te postati sigurno. A onome koji je od stajanja pred Gospodarom
svojim strepio i du{u od prohtjeva uzdrào, Dènnet }e boravi{te biti sigurno.
Pitaju te o Smaku svijeta: Kada }e se dogoditi? Ti ne zna{, pa kako da o
njemu zbori{, o njemu samo Gospodar tvoj zna. Tvoja opomena }e koristiti
samo onome koji Ga se bude bojao, a njima }e se u~initi, onoga Dana kada
Ga doìve, da su samo jednu ve~er ili jutro njezino ostali.
(En - Naziat, 34 - 46)
Kako }ete se, ako ostanete nevjernici, sa~uvati Dana, koji }e djecu
sijedom u~initi? Nebo }e se tog dana rascijepiti, prijetnja Njegova }e se
ispuniti. To je, doista, pouka, i ko ho}e, put ka Gospodaru svome }e izabrati.
(El - Muzzemmil, 17 - 19)
Na nama je da razmi{ljamo o ovim ajetima Uzvi{enog Allaha, koji nam obja{njavaju

stanje i strahote Sudnjeg dana, te o brojnim hadisima Muhammeda, a.s., kao
poja{njenju za lak{e razumijevanje. Kada bi obuhvatili sve ajete i hadise koji govore
o ovome, ova bro{ura bila bi mnogo ve}a. Ali nama je cilj da se na|e koristi u njoj, a
poznato je da je ve}a korist od maloga ako je trajno, nego od velikoga ukoliko je
kratkotrajno.
OPIS D@ENNETA
(da nas Allah, d`.{., u~ini njegovim stanovnicima)
Bra}o moja!
Poùrite ka oprostu va{eg Gospodara i Dènnetu ~ije je prostranstvo ve}e od
povr{ine nebesa i Zemlje. U njima ima {to ljudsko oko nije vidjelo, niti uho ~ulo, niti je
moglo ljudsko srce poèljeti.
Ovakav Dènnet obe}an je onima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s

rijekama, plodovima kojih uvijek ima i s trajnom hladovinom; to }e biti
nagrada onima koji se budu zla klonili, a nevjernicima }e kazna vatra biti.
(Er - Rad, 35)
Zar je Dènnet koji je obe}an onima koji se Allaha boje - u kome su

rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjena ukusa, i rijeke
od vina prijatna svima koji piju, i rijeke od meda procije|enog, i gdje ima
vo}a svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova - zar je to isto {to i patnja
koja ~eka one koji }e u vatri vje~no boraviti, koji }e se uzavrelom vodom
pojiti, koja }e im crijeva kidati! (Muhammed, 15)
A sve koji vjeruju i dobra djela ~ine obraduj dènetskim ba{~ama kroz
koje }e rijeke te}i; svaki put kad im se iz njih da kakav plod, oni }e re}i:
Ovo smo i prije jeli; a bit }e im davani samo njima sli~ni. U njima }e ~iste
ène imati, i u njima }e vje~no boraviti. (El - Bekara, 25)
I blizu }e im hladovina njegova biti, a plodovi njegovi }e im na dohvat ruke stajati.
Sluìt }e ih iz srebrenih posuda i ~a{a prozirnih, prozirnih od srebra, ~iju }e

veli~inu prema èljama njihovim odrediti. U njemu }e iz ~a{e pi}e inbirom
za~injeno piti sa izvora u Dènnetu, koji }e se Selsebil zvati. Sluìt }e ih vje~no
mlada posluga. Da ih vidi{, pomislio bi da su biser prosuti. (Ed - Dehr, 15 - 19)
U Dènnetu izvanrednome, u kome prazne besjede ne}e slu{ati, u njemu

su izvor - vode koje teku, u njemu su i darovi skupocjeni, i pehari postavljeni
i jastuci poredani i }ilimi ra{ireni. (El - Ga{ija, 10 - 16)
Allah }e ih sigurno uvesti u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i; u

njima }e se narukvicama od zlata i biserom kititi, a odje}a }e im svilena
biti. (El - Had`d`, 23)
U njima }e biti sve one koje preda se gledaju, one koje prije njih ni
~ovjek ni dìn nije dodirnuo. (Er - Rahman, 56 - 58)
U njima }e biti ljepotica naravi divnih, pa koju blagodat Gospodara

svoga pori~ete? Hurija u {atorima skrivenih. (Er - Rahman, 70 - 72)
Oni }e biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena }ilimima ~arobnim

i prekrasnim. (Er - Rahman, 76)
Naslonjeni na divanima, oni u njemu ni ègu ni zimu ne}e osjetiti.

(Ed - Dehr, 13)
Na njima }e biti odijela od tanke zelene svile, i od te{ke svile, naki}ena
narukvicama od srebra i dat }e im Gospodar njihov da piju ~isto pi}e.
(Ed - Dehr, 21)
A oni koji su se Allaha bojali, oni }e na sigurnom mjestu biti, usred

ba{~i i izvora, u dibu i kadifu obu~eni, jedni prema drugima, eto tako }e
biti, i Mi }emi ih hurijama krupnih o~iju èniti, u njima }e mo}i sigurno,
koju ho}e vrstu vo}a traìti. U njima, poslije ove prve smrti, smrt vi{e ne}e
dolaziti, i On }e ih patnje i ognja sa~uvati. (Ed - Duhan, 51 - 56)
U|ite u Dènnet, vi i ène va{e, radosni, oni }e biti sluèni iz posuda i
~a{a od zlata, u njemu }e biti sve {to du{e zaèle i ~ime se o~i nasla|uju i u
njemu }ete vje~no boraviti. (Ez - Zuhruf, 70, 71)
I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono {to su ~inili, skrivene radosti
~ekaju. (Es - Sed`da, 17)
One koji ~ine dobra djela ~eka nagrada i vi{e od toga. Lica njihova ne}e
tama i sjeta prekrivati, oni }e stanovnici Dènneta biti, u njima }e vje~no
boraviti. (Junus, 26)
U ovom posljednjem ajetu rije~ El - Husna zna~i Dènnet, jer nema boljeg boravi{ta
i stana od njega, a rije~ Zijade, {to zna~i ne{to vi{e, zna~i gledanje Allahovog lica
plemenitog, neka nas Allah nagradi tom nagradom i po~asti.
Ima mnogo ajeta koji govore o opisu Dènneta, zatim njegovim ljepotama i
zadovoljstvu, a ima i hadisa koji se prenose od Allahovog Poslanika, koji govore o tome.
Ebu - Hurejre, r.a., rekao je:
Rekli smo: O Allahov Poslani~e! Pri~aj nam ne{to o Dènnetu i njegovoj konstrukciji,
a on je rekao: Njegovi zidovi su od zlata i srebra, a sastav gra|e od miska, kamenje je
od bisera, dragog kamenja. Zemlja je mirisna. Ko u njega u|e osjetit }e svu ljepotu i
ne}e osje}ati tugu. Trajno }e ìvjeti i ne}e umirati. Njegova odje}a ne}e se mijenjati niti
}e njegova mladost prolaziti. (Prenose ga Ahmed i Tirmizi)
Utbe b. Gazvan, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., drào govor, i prvo se zahvalio
Allahu Uzvi{enom, a potom rekao:
Zaista je ovaj svijet ispunjen suprotnostima (dobro i zlo), a od njega }e ostati kapljica
vode kao u dnu posude, koju bi svako da iscijedi. Vi }ete sigurno napustiti ovaj prolazni
svijet i oti}i u svijet koji vje~no traje. Pa idite s dobrim djelima. A nama je re~eno da je
Dènnet prostran, tako da od odaje do odaje ima udaljenosti putovanja 40 godina. Nastupit
}e sigurno dan koji }e biti ispunjen velikim doga|ajem. (Prenosi ga Muslim)
Sehl b. Sad, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:
Dènnet ima osmera vrata, jedna od njih zovu se Rejjan, na ta }e ulaziti samo
posta~i. (Mutefekun alejhi)
Usame b. Zejd, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Zar da ne poùrimo Dènnetu kojemu nema ni{ta sli~no? On je, tako mi Gospodara
Kabe, svjetlost blistava i miris koji ugodno djeluje, dvorac sagra|eni, u njemu su rijeke
pruène, plodovi raznovrsni, ~estite i lijepe ène, ukrasi mnogobrojni, mjesta i poloàji
trajnog karaktera, ku}a mira, vo}e, povr}e, visoki poloàji i brojne ugodnosti visokog
ranga. Ashabi su upitali: O Allahov Poslani~e! Da li smo mi na tom putu?, a on je rekao:
Ako Bog da, pa su rekli: Ako Bog da. (Prenose ga Ibn - Madè, Bejheki i Ibn - Hibban
u svome Sahihu)
Ebu - Seid el - Hudri, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao: U Dènnetu ima stotinu
predjela (oblasti), kada bi se svi ljudi smjestili u jedan njegov dio, ne bi ga popunili.
(Prenosi ga Ahmed)
A Ebu - Hurejre, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
U Dènnetu ima stotinu katova, koje je Allah obe}ao za mudàhide koji se bore na
Njegovom putu. Prostor izme|u dva kata jeste kao prostor izme|u nebesa i Zemlje. Ako
traìte od Allaha Dènnet, onda Ga molite za Firdevs, a to je sredi{te, odnosno najvi{i
nivo Dènneta. Odatle izviru dènetske rijeke, iznad toga je Allahovo prijestolje - Ar{.
(Prenosi ga Buharija)
Ebu - Seid el - Hudri, r.a., prenosi i ovo predanje:
Stanovnici Dènneta gledat }e jedni druge u sobama iznad njih kao {to se svijetle}a
zvijezda vidi pored slabe na nebu, isto~no i zapadno kako se me|usobno razlikuju.
Ashabi su rekli: O Allahov Poslani~e! To su mjesta predvi|ena za vjerovjesnike, a ne za
ostale. On tada re~e: Ne. Tako mi Onoga u îjoj je ruci moj ìvot, i za one koji vjeruju u
Allaha i Njegove Poslanike.
A Ebu - Malik el - E{ari, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
U Dènnetu ima odaja koje su prozirne; izvana vidi se unutra{njost, a iz unutra{njosti
vidi se spolja{njost. Allah je ove odaje pripremio za one koji nahrane gladne, redovno
poste i klanjaju no}ni namaz kada drugi ljudi spavaju. (Prenosi ga Taberani)
Ebu - Musa, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Za vjernike u Dènnetu imaju {atori od bisera. Njihova unutra{njost dostiè 60 milja.
Vjernik }e u njemu imati ène koje }e obilaziti, a jedni druge ne}e gledati. (Muttefekun
alejhi)
A u Muslimovom Sahihu od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao:
Prva grupa ljudi koja u|e u Dènnet blistat }e u sjaju kao {to je mjesec u no}i
Bedra, zatim oni koji ih budu slijedili bit }e kao blistava zvijezda na nebu. A zatim oni
postaju od onih bi}a koja ne}e osje}ati biolo{ke potrebe; posu|e }e im biti od dragog
kamenja, znoj njihov imat }e miris miska. Njihovo pona{anje bit }e svojstveno pona{anju
jednog od sinova Ademovih, a bit }e visokog uzrasta.
U drugom predanju kaè se: Izme|u njih ne}e biti razlika niti }e njihova srca
osje}ati neku mr`nju me|u sobom. Bit }e jedinstveni u veli~anju i slavljenju Allaha,
d`.{., ujutro i nave~er, a njihove ène bit }e dènetske hurije.
Dàbir, r.a., kaè da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
Zaista }e stanovnici Dènneta jesti i piti, ali ne}e imati biolo{kih potreba (mokrenje,
obavljanje velike nu`de i sl.). A {ta biva sa hranom i vodom, upitali su, a on je rekao:
Ostatak ide kroz podrigivanje i znojenje koje }e biti kao miris od miska. Allaha }e
slaviti, veli~ati i zahvaljivati Mu se.
Zejd b. Erkam kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Tako mi Onoga u îjoj je ruci Muhammedova du{a, zaista jedan od vas koji
bude u Dènnetu imat }e mo} stotinu ljudi: u jelu, pi}u, sno{aju, a potrebe stomaka
rje{avat }e se kroz znoj koji }e biti kao miris miska. (Prenose ga Ahmed, Nesai, s
pouzdanim senedom)
Enes, r.a., kaè da je Vjerovjesnik, a.s., rekao:
Dio koliko zauzima koplje nekoga od vas ili mjesto va{eg stopala u Dènnetu
bolje je od cijelog dunjaluka i onoga {to je na njemu. Kada bi samo jedna èna iz
Dènneta do{la na ovaj svijet, obasjala bi sve {to je na njemu. Njen miris i izgled bolji
je i ljep{i od cijelog svijeta i onoga {to je na njemu. (Muttefekun alejhi)
Buharijina verzija od Enesa b. Malika biljeì da je Poslanik, a.s., rekao:
U Dènnetu }e biti ~ar{ija na kojoj }e grupe ljudi uzimati mirise, pa }e ih mazati
po licu i odje}i, njihova ljepota }e se pove}ati. Kada se susretnu sa svojim najbliìma,
oni }e primijetiti: Bogami, vi ste nas nadma{ili ljepotom i dobrotom. (Prenosi ga
Muslim)
Muslim prenosi i od Ebu - Seida da je Poslanik, a.s., rekao:
Kada stanovnici Dènneta u|u u Dènnet, neko }e povikati: Vi }ete biti uvijek
zdravi, nikada bolesni, ìvjet }ete vje~no i ne}ete umrijeti, bit }ete mladi, a ne}ete
stariti, uvijek }ete biti u radosti, a ne}ete nikada tugovati.
U skladu s ovim su i Allahove, d`.{., rije~i:
Taj Dènnet ste u nasljedstvo dobili za ono {to ste ~inili! (El - Araf, 43)
U Dva sahiha (Buhari i Muslim) od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov

Poslanik, a.s., rekao:
Allah, d`.{., rekao je: Za moje dobre robove pripremio sam ne{to {to ljudsko
oko nije vidjelo niti uho ~ulo, niti je ljudsko srce poèljelo, ~itajte ovo ako èlite: I
niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono {to su ~inili, skrivene radosti
~ekaju. (Es - Sed`da, 17)
Od Suhejba, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao:

Kada stanovnici Dènneta u|u u Dènnet, neko }e povikati: O stanovnici

Dènneta, vi kod Allaha imate obe}anje koje vam On èli ispuniti, a ovi }e povikati:
[ta je to? Zar nam nije uve}ao na{u vagu dobrim djelima i osvijetlio na{a lica i uveo
nas u Dènnet, a spasio nas vatre? On }e re}i: Zatim }e se razmaknuti zastor i oni
}e vidjeti Allaha, d`.{. Bogami, ni{ta od onoga {to im je dano ne}e biti njihovim
o~ima draè i ljep{e od gledanja u Allaha, d`.{. (Prenosi ga Muslim)
Ebu - Seid el - Hudri prenosi sljede}i hadis:
Allah }e re}i stanovnicima Dènneta: Ja sam vama zadovoljan i ne}u se na vas
ljutiti poslije ovoga, nikada.
Na{ Gospodaru, podari nama vje~nost u Tvojoj blizini, dopusti nam Svoje
zadovoljstvo, po~asti nas da gledamo Tvoje Uzvi{eno lice i radost susreta s Tobom.
Neka nam se to ne uskrati ni na kakav na~in.
Neka je mir i spas i blagoslov Allahovom Poslaniku, vjerovjesniku Muhammedu,
a.s.
OSOBINE STANOVNIKA D@ENNETA

(Neka nas Allah, d`.{., po~asti i u~ini stanovnicima njegovim)
Bra}o moja!
Ranije smo govorili o osobinama Dènneta i njegovim ljepotama, radostima i
sre}i. Bogami, ovo je prilika da se ljudi angaìraju u tom pravcu i da se takmi~e
takmi~ari da svoj ìvot provedu u traènju puta ka Dènnetu. Taj put treba trajno
traìti, ~ine}i dobra djela na na~in kako je to opisano i obja{njeno u Knjizi, koju je
Allah, d`.{., objavio naj~asnijem Svom robu, Muhammedu, a.s.
Nastojte da zasluìte oprost Gospodara svoga i Dènnet prostran kao

nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji i kad su
u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srd`bu savla|uju i ljudima pra{taju,
a Allah voli one koji dobra djela ~ine; i za one koji se kada grijeh po~ine ili
kad se prema sebi ogrije{e, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole, a
ko }e oprostiti grijehe ako ne Allah? I koji svjesno u grijehu ne ustraju.
(Ali - Imran, 133 - 135)
A sada }emo navesti osobine stanovnika Dènneta:
1. Prva osobina
Oni koji su bogobojazni (muttekun). To su oni koji se Allaha, d`.{., boje i uzimaju
za{titu svojim dobrim djelima od dèhenemske kazne. Oni izvr{avaju ono {to im se
nare|uje, poslu{ni su, ìve u nadi svojih dobrih djela, a izbjegavaju ono {to je
zabranjeno, pla{e}i se Allahove, d`.{., kazne.
2. Druga osobina
Oni koji dijele svoj imetak kada su u obilju i oskudici. Oni dijele od onoga {to im je
Allah, d`.{., podario, onako kako je propisano i kako se traì, od zekata, sadake, a
dijele onima koji imaju pravo na to. Zatim dijele za potrebe dìhada i drugih poslova
na tom putu. Oni dijele javno i tajno. Njihov ìvot i ljubav za imetkom ne optere}uju ih
u dijeljenju. Nisu {krti niti pohlepni, a svoj imetak sti~u na dozvoljen na~in i dijele ga,
ne pla{e}i se svoje potrebe za njim.
3. Tre}a osobina
Oni {to srd`bu savla|uju. A to su oni {to se susteù i svoju srd`bu savla|uju
kada su u prilici da to ~ine. Nikome nepravdu ne ~ine niti im njihova ljutnja prouzrokuje
zavist ili nepravedan odnos prema drugima.
4. êtvrta osobina
Oni koji mnogo pra{taju. To su oni {to pra{taju ljudima u trenucima kada mogu
kazniti. Zbog toga Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè: Allah voli sve koji dobra djela ~ine.
Allah ovim upu}uje na pra{tanje, a ovo treba biti rezultat dobrote, koji }e pove}ati
dobro, dok pra{tanje koje bi pove}alo zlo nije pohvaljeno i na takvu vrstu pra{tanja
ovdje se ne misli. Allah Uzvi{eni u Kuranu kaè:
Nepravda se moè uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri
se, Allah }e nagraditi. (E{ - [ura, 40)
5. Peta osobina
Oni koji se kaju - tevvabun. To su svi za koje se kaè u Kuranu: I za one koji
se, kada grijeh po~ine ili kad se prema sebi ogrije{e, Allaha sjete i oprost za
grijehe svoje zamole. (Ali - Imran, 135)
Grije{enje je izvedeno iz nevaljalih postupaka, kao {to se smatra velikim grijehom

nepravedno ubistvo, neposlu{nost prema roditeljima, jesti kamatu, jesti imetak jetima
(siro~eta), bjeànje s bojnog polja, zinaluk, kra|a i sli~no tome.
A {to se ti~e grije{enja prema sebi, to je op}enitiji pojam. Obuhva}a i male i
velike grijehe. Oni koji se, kada urade ne{to od toga, sjete veli~ine Onoga Koji je to
zabranio, prisjete se i zatraè oprost i milost zbog u~injenog grijeha, a ovo je u skladu
s Allahovim, d`.{., rije~ima: Samo Allah pra{ta. Ovim se èli kazati da se dova ne
upu}uje osim Allahu Uzvi{enom, jer niko ne moè grijehe pra{tati osim Allaha, d`.{.
(misli se na grijehe koji su jedino u Allahovoj, d`.{., kompentenciji).
6. [esta osobina
Oni {to u grijehu ne ustraju. To zna~i, kada urade neki grijeh, brzo se poprave i
ne ustrajavaju u grije{enju, znaju}i {ta rade i poznaju {tetnost ustrajavanja u grijehu.
Oni poùre za tevbom (kajanjem) i nastoje da izbjegavaju grijehe, bili veliki ili mali.
Ono {to èle - posti}i }e oni vjernici koji molitvu svoju ponizno obavljaju,
i koji ono {to ih se ne ti~e izbjegavaju, i koji milostinju udjeljuju, i koji
stidna mjesta svoja ~uvaju, osim od èna svojih ili onih koje su u posjedu
njihovu, ti doista prijekor ne zasluùju; a oni koji i pored toga traè, oni u
zlu sasvim pretjeruju; i koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim
brigu brinu, i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju, oni su dostojni
nasljednici, koji }e Dènnet naslijediti, oni }e u njemu vje~no boraviti.
(El - Muminun, 1 - 11)
Ovi kuranski ajeti u sebi obuhva}aju nekoliko zna~ajnih osobina vjernika koji }e
biti u Dènnetu, a to su:
Prvo:
Vjernici (el - muminun), koji vjeruju u Allaha, d`.{., i sve ono {to obuhva}a
vjerovanje, kao i vjerovanje u Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan, i da sve
ono {to se doga|a (dobro ili lo{e) biva s Allahovim, d`.{., odre|enjem, s tim {to je
neophodno da vjerovanje u gore spomenuto slijedi postupak u djelu i rije~ima.
Drugo:
Skru{enost. To su oni koji kada obavljaju molitvu, to rade skru{eno i ponizno,

smirenih srca i tijela, stoje}i u namazu, svjesni da stoje pred Uzvi{enim Allahom,
d`.{. Izgovaranjem Njegovih rije~i, pribliàvaju Mu se, sje}anjem na Njega, nadaju}i
se susretu, u~e}i dovu skru{eno i ponizno, javno i tajno.
Tre}e:
Oni koji izbjegavaju lagv, a to je sve ono od ~ega nema nikakve koristi, bilo da
se radi o rije~ima ili djelu. Oni izbjegavaju ono {to ih se ne ti~e i svoje vrijeme provode
u korisne svrhe, kao {to ~uvaju namaz i skru{eno ga obavljaju, ~uvaju vrijeme od
besposlice.
Ako je njihova osobina izbjegavanje lagva, a to je ono od ~ega nema koristi,
~uvanje od onoga {to je {tetno kod njih je na prvom mjestu.
êtvrto:
Oni dijele zekat. Ovdje se misli na obavezni porez koji se daje na imetak, a mogu}e
je da se misli i na ostala davanja koja ~iste du{u od ru`nih rije~i i djela.
Peto:
Oni koji stidna mjesta svoja ~uvaju, osim od èna svojih ili onih koje su u posjedu
njihovu. Oni prijekor ne zasluùju. Oni svoje spolne organe ~uvaju od bluda, jer to je
veliki grijeh i razara dru{tveni poredak i narod.
Mogu}e je da se pod pojmom ~uvanja spolnih organa misli {ire, kao gledanje i
dodirivanje, kao {to se kaè: Ovaj prijekor ne zasluùju jer u osnovi spolni organ
~uva se za ènu ili one {to su u posjedu (to su robinje koje se zarobe u dìhadu). Jer
ta veza je s razlogom, da se o~uva ljudska vrsta i potreba, a ko mimo toga traì, on
grije{i, kao {to kaè Allah, d`.{.:

A oni koji pored toga traè, oni u zlu sasvim pretjeruju.
Iz ovoga se izvodi zabrana onaniranja, koje se jo{ zove i tajni proces jer i to
izlazi izvan okvira gore spomenutih dozvoljenih radnji, a to su zakonite ène i one u
posjedu.
[esto:
Oni koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu. Emanet je

ono {to se povjeri na ~uvanje nekome, svejedno, radilo se o rije~ima ili poslu ili, pak,
o gledanju ne~ega svojim o~ima. Pa ko tebi ispri~a neku tajnu, on ti je time povjerio
emanet. Ko uradi ne{to u tvome prisusutvu {to ne bi èlio da svako zna, povjerio ti je
emanet, ko tebi preda ne{to od imetka ili rije~i, time ti je povjerio emanet.
A obaveze o kojima je rije~ odnose se na obaveze prema drugome, kao {to su
obaveze prema Allahu, d`.{., susjedu ili obaveze izme|u ljudi uop}e. Onaj koji èli
Dènnet, ~uva povjereno i obaveze svoje ispunjava, bilo da se odnose na obaveze
prema Allahu, d`.{., ili ljudima. U to, svakako, ulazi ispunjavanje dane rije~i, potpisanih
ugovora, uz uslov da se radi o dozvoljenim poslovima.
Sedmo:
Oni {to ~uvaju svoj namaz. To su oni koji redovno obavljaju namaz i ustrajavaju u
njegovom izvr{avanju u odre|eno vrijeme, i to rade na najljep{i na~in, sa svim oblicima
namaza.
Allah, d`.{., spomenuo je u Kuranu brojne osobine stanovnika Dènneta, osim
onih koje smo mi ovdje spomenuli. Ovo je spomenuto radi onih koji èle da postignu
ove osobine.
A ima i mnogo hadisa koji se prenose od Allahovog Poslanika na ovu temu.
Ebu - Hurejre, r.a., prenosi hadis u kojem je Poslanik, a.s., rekao:
Ko krene na put radi nauke, Allah }e njemu olak{ati put ka Dènnetu. (Prenosi
Muslim)
Od njega se, tako|er, prenosi da je Poslanik, a.s., rekao:
Ho}ete li da vas uputim {ta je to {to }e vam brisati va{e grijehe i podi}i vam
ugled? Rekli su: Da, o Allahov Poslani~e! Uzimanje abdesta u te{kim prilikama,
mnogo napravljenih koraka na putu ka dàmiji, i i{~ekivanje namaza nakon jednog
obavljenog namaza.
A Omer b. Hatab, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Svakome od vas koji se uredno abdesti i kaè: Svjedo~im da nema drugog boga
osim Allaha, On nema druga i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik,
otvorit }e se osmera dènetska vrata da u|e na koja èli.
Ovaj prenosilac hadisa, Omer b. Hatab, r.a., tako|er, prenosi: Ko iskreno slijedi
izgovaranje rije~i koje izgovara mujezin, u}i }e u Dènnet. (Prenosi ga Muslim)
Osman b. Affan kaè da je Poslanik, a.s., rekao: Ko sagradi mesdìd radi
Allahovog zadovoljstva, Allah }e njemu sagraditi ku}u u Dènnetu. (Mutefekun alejhi)
Ubade b. Samit, r.a., prenosi slijede}i hadis:
Ko do|e na Sudnji dan sa svojih pet namaza koje je obavljao onako kako su
propisani, ne izostavljaju}i ni{ta od toga, ima pravo na Allahovo obe}anje da ga
uvede u Dènnet. (Prenose ga Ahmed, Ebu - Davud i Nesai)
A Sevban je pitao Poslanika, a.s., o djelu koje }e ga uvesti u Dènnet, pa mu je
rekao:
Pripazi na sed`du (u namazu), jer kad god obavi{ sed`du, Allah ti podari deredù
i oprosti neke grijehe. (Prenosi Muslim)
Ummu Habiba, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Svakome muslimanu koji u toku dana i no}i klanja dvanaest rekata dobrovoljnog
namaza, Allah, d`.{., sagradit }e mu ku}u u Dènnetu. (Prenosi Muslim)
Rekati o kojima je rije~ jesu: ~etiri rekata prije podnevnog farza, dva poslije, dva
rekata poslije ak{amskog farza, dva poslije jacije i dva rekata prije sabahskog namaza.
A Muaz b. Dèbel, r.a., kaè da je rekao Poslaniku, a.s.:
Uputi me na djelo koje }e me uvesti u Dènnet, a udaljiti od Dèhennema, pa
mu je Poslanik rekao: Pitao si me o ne~emu va`nom, a to je lahko onome kome
Allah, d`.{., u~ini lahkim, a to je: oboàvaj Allaha, d`.{., i ni{ta Mu ravnim ne smatraj,
obavljaj namaz, daji zekat, posti ramazan i obavi had`. (Ahmed i Tirmizi kaù da je
vjerodostojan).
Sehl b. Said prenosi da je Poslanik, a.s., rekao:
U Dènnetu imaju vrata koja se zovu Rejjan, kroz njih }e pro}i samo posta~i na
Sudnjem danu i niko vi{e. (Muttefekun alejhi)
Ebu - Hurejre, r.a., kaè da je Vjerovjesnik rekao:
Umra do umre bri{e grijehe izme|u, a nagrada za primljeni had` je Dènnet.
(Mutefekun alejhi)
Od Dàbira se prenosi:
Rekao je Resulullah: Kod koga budu tri k}eri koje on lijepo pazi, bude milostiv i
pa`ljiv prema njima, on }e u}i u Dènnet. Neko je upitao: O Allahov Poslani~e! A {ta
ako budu dvije? Poslanik, a.s., je rekao: Pa ako budu i dvije. Neki su shvatili da je
ovaj upitao i za jednu, da bi Poslanik, a.s., potvrdno odgovorio.
Ahmed prenosi od Ebu - Hurejrea da su pitali Poslanika, a.s., {ta je to {to }e ljude
najvi{e uvesti u Dènnet? A on je rekao: Bogobojaznost i lijepo pona{anje. (Tirmizi,
Ibn - Hibban u svome Sahihu)
Ijad b. Hamar el - Medà{i kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Stanovnici Dènneta bit }e u tri grupe: pravedan vladar koji vjeruje i potvr|uje
istinu, ~ovjek milostiva i blaga srca prema rodbini, musliman ~edan, koji ne ide u
zinaluk. (Prenosi ga Muslim)
Ovo je samo nekoliko hadisa koji govore o ovome. Oni obja{njavaju mnogo toga
{to je vezano za stanovnike Dènneta i za one koji èle taj put.
Molimo Allaha, d`.{., da nama svima olak{a put ka Dènnetu. On je najplemenitiji
i neka je selam i spas na na{eg poslanika Muhammeda, a.s., i njegove sve drugove.
OPIS D@EHENNEMA
(Neka nas Allah, d`.{., sa~uva od njega.)
Bra}o moja!
Allah, d`.{., nas je u Svojoj knjizi upozorio na Dèhennem i obavijestio nas o
svim vrstama kazni od kojih se cijepa ljudska iznutrica i srce.
Upozorio nas je na strahote Dèhennema i vrste kazni, a sve zbog milosti Svoje
prema nama, da bismo dobra djela ~inili, poslu{ni bili prema onome {to je do{lo u
Kuranu i sunnetu, da bismo pouku primili, kao {to se kaè u Kuranu:
I vratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego {to vam kazna

do|e, poslije vam niko u pomo} ne}e prisko~iti. (Ez - Zumer, 54)
Osim ovoga Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Bojte se vatre koja je pripremljena za nevjernike. (Ali - Imran, 131)

Ti ne}e{ imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji
te budu slijedili; od ovih zalutalih, za sve njih mjesto sastanka Dèhennem
}e biti, on }e sedam kapija imati i kroz svaku }e odre|en broj njih pro}i.
(El - Hid`r, 42 - 44)
I reci: Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e; neka vjeruje, a ko

ho}e; neka ne vjeruje! Mi smo nevjernicima pripremili vatru, ~iji }e ih dim
sa svih strana obuhvatiti. (El - Kehf, 29)
Oni koji nisu vjerovali, u gomilama }e biti tjerani u Dèhennem, i kad

do njega do|u, kapije njegove }e se pootvarati. (Ez - Zumer, 71)
A za one koji ne vjeruju u Gospodara svoga kazna je Dèhennem, a

uàsno je on boravi{te! Kad budu u njega ba~eni, pucketanje njegovo }e
~uti, i on }e klju~ati, gotovo da se od bijesa raspadne, kad god se koja
gomila u njega baci, straàri u njemu }e je upitati: Zar nije niko dolazio da
vas opominje? (El - Mulk, 6 - 8)
Mi smo za nevjernike okove i sindìre i oganj razbuktali pripremili.

(Ed - Dehr, 4)
Na dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme, a melek rekne:

Ispa{tajte za ono {to ste radili. (El - Ankebut, 55)
Nad njima }e biti naslage vatre, a ispod njih naslage; time Allah, d`.{.,
stra{i Svoje robove. O robovi Moji, bojte se Mene! (Ez - Zumer, 16)
A oni nesretni; ko su nesretni? Oni }e biti u vatri uàrenoj i vodi klju~aloj,

i u sjeni dima ~a|avog u kojoj ne}e biti svjeìne ni ikakva dobra.
(El - Vakia, 41 - 43)
Reci: Dèhenemska vatra je jo{ vru}a! Kad bi oni znali! (Et- Tevba,
81)
A zna{ li ti {ta }e to biti? Vatra uàrena! (El - Karia, 10, 11)
Grje{nici }e sigurno stradati i u ognju biti, na dan kada budu u vatru

odvu~eni, s licima dolje okrenutim. Iskusite vatru dèhenemsku! (El - Kamer,
47, 48)
A zna{ li {ta je sekar? Ni{ta on ne}e po{tedjeti. (El - Mudessir, 27, 28)
O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo

ljudi i kamenje biti i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti, koji se
onome {to im Allah zapovijedi, ne}e opirati i koji }e ono {to im se naredi
izvr{iti. (Et - Tahrim, 6)
On }e kao kule bacati iskre, kao da su kamile ri|e. (El - Murselat,
32,33)
Tog dana }e{ vidjeti grje{nike povezane u zajedni~ke okove; ko{ulje }e

im od katrana biti, a vatra }e lica njihova obavijati. (Ibrahim, 49, 50)
Kada s okovima o vratu i sindìrima budu vu~eni. (El - Mumin, 71)
Onima koji ne budu vjerovali bit }e odijela od vatre skrojena, a klju~ala

voda bit }e na glave njihove ljevana, i gvozdenim maljevima bit }e mla}eni.
Kad god poku{aju da zbog te{kog jada iz njeg iza|u, bit }e u nju vra}eni:
iskusite patnju u uàsnoj vatri! (El - Had`d`, 19 - 22)
One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti. Kad
im se koè ispeku, zamijenit }emo ih drugim koàma, da osjete pravu patnju.
Allah je zaista silan i mudar. (En - Nisa, 56)
Drvo zekum, bit }e hrana grje{niku, u trbuhu }e, kao rastopljena kovina,
vriti, kao {to voda, kada klju~a, vrije. (Ed - Duhan, 43 - 46)
To je drvo koje }e usred Dèhennema rasti; plod }e mu poput glava

{ejtanskih biti. (Es - Saffat, 64, 65)
I tada }ete vi, o zabludjeli, koji pori~ete oìvljenje, sigurno s drveta

zekkum jesti, i njime }ete trbuhe puniti, pa zatim na to vodu klju~alu piti,
poput kamila koje ne mogu è| ugasiti. (El - Vakia, 51 - 55)
Ako zamole pomo}, pomo}i }e im se teku}inom poput rastopljene

kovine, koja }e lica pe}i. Uàsna li pi}a i grozna boravi{ta! (El - Kehf, 29)
Koji }e se uzavrelom vodom pojiti, koja }e im crijeva kidati.

(Muhammed, 15)
Pred njim }e Dèhennem biti - i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom,

mu~it }e se da je proguta, ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa
svih strana prilaziti, ali on ne}e umrijeti. Njega }e te{ka patnja ~ekati.
(Ibrahim, 16, 17)
A nevjernici }e u patnji dèhenemskoj vje~no ostati, ona im se ne}e

ublaìti i nikakve nade u spas ne}e imati. Nismo im Mi nepravedni bili, oni
su sami sebi nepravdu nanijeli. (Ez - Zuhruf, 74 - 76)
Boravi{te njihovo bit }e Dèhennem; kad god mu plamen jenja, poja~at

}emo im oganj. (El - Isra, 97)
Onima koji ne}e da vjeruju i koji ~ine nepravdu, Allah doista ne}e
oprostiti i ne}e im put pokazati, osim puta u Dèhennem; u kome }e vje~no
i zauvijek ostati; to je Allahu lahko. (En - Nisa, 168, 169)
Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio, u njemu

}e vje~no i zauvijek boraviti, ni za{titnika ni pomaga~a ne}e na}i.
(El -Ahzab, 64, 65)
A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslu{an, sigurno

~eka vatra dèhenemska, u kojoj }e vje~no, zauvijek ostati. (El - Dìnn, 23)
A zna{ li ti {ta je Dèhennem? Vatra Allahova razbuktana, koja }e do

srca dopirati, ona }e iznad njih biti zatvorena, plamenim stupovima
zasvo|ena. (El - Humeze, 5 - 9)
Mnogo je ajeta u Kuranu koji govore o Dèhennemu i trajnim patnjama koje }e biti u
njemu. Od hadisa Alejhisselamovih koji govore o ovome, navest }emo slijede}e:
Abdullah b. Mesud, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Na Sudnjem danu bit }e sedamdeset hiljada vatrenih uàdi koju }e dràti i vu}i
sedamdeset hiljada meleka. (Prenosi Muslim)

U Dva sahiha zabiljeèn je hadis od Ebu - Hurejrea gdje Poslanik, a.s., kaè:
Vatra na dunjaluku koju koriste sinovi Ademovi samo je jedan stupanj od mogu}ih
sedamdeset stupnjeva dèhenemske vatre. Prisutni su rekli: Pa i ova je dovoljna, o
Allahov Poslani~e! A on je rekao: Dèhenemska vatra je {ezdeset devet stupnjeva,
a svaki od njih je è{}i od ove dunjalu~ke vatre.
Od njega se, tako|er, prenosi da je rekao:
Bili smo kod Poslanika, a.s., pa smo ~uli neki udarac, a Poslanik, a.s., upitao je:
Znate li {ta je ovo? Rekli smo: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. A on je rekao:
Ovo {to ste ~uli pad je kamena kojeg je Allah poslao u Dèhennem prije sedamdeset
godina i sada je pao na svoje odredi{te. (Muslim)
Utbe b. Gazevan, kada je drào predavanje,spomenuo je da kamen koji se baci
u Dèhennem putuje sedamdeset godina da bi do{ao do svog odredi{ta, pa {ta je to
~udno? (Muslim)
Ibn - Abbas, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Kada bi samo jedna iskra dèhenemske vatre do{la na dunjaluk sve bi sagorjelo
na njemu. (Nesai, Tirmizi, Ibn - Madè)
Numan b. Be{ir, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Najblià vatra u Dèhennemu bit }e kao vatra koja obuhva}a lonac sa njegovih
strana (dok se u njemu ne{to kuha), a i oni }e misliti da je njihova kazna najteà, a u
stvari ona je najblaà. (Muslim, Buharija)
Enes b. Malik, r.a., kaè da je Poslanik, a.s., rekao:
Najbogatijim ljudima na Zemlji kada budu ba~eni u Dèhennem u skupinama,
re}i }e im se: O ~ovje~e! Da li si ikada uradio dobro djelo, da li si vidio blagodati? A
on }e re}i: Ne, o moj Gospodaru, a do}i }e siroma{an ~ovjek na Sudnji dan, pa }e
biti uveden u Dènnet i postavit }e mu se pitanje: O ~ovje~e, da li si ti vidio siroma{tvo
i da li si pored njega prolazio? A on }e re}i: Ne, moj Gospodaru, niti sam ga vidio niti
sam pored njega prolazio. (Muslim)
To zna~i da }e stanovnici Dèhennema zaboraviti sve ljepote i blagodati ovoga
svijeta, a stanovnici Dènneta }e zaboraviti sve te{ko}e ovoga svijeta.
U drugom hadisu kaè se:
Re}i }e se stanovnicima Dèhennema na Sudnjem danu: [ta misli{, da je bilo
sve tvoje na Zemlji, da li bi ti to koristilo sada? On }e re}i: Da, a njemu }e se re}i:
Mi smo ti omogu}ili lak{e i jednostavnije od toga, a to je da ne oboàva{ nikoga
drugoga osim Allaha, pa si to odbio. (Prenose ga Ahmed, Buharija i Muslim)
Prenosi Ibn - Merdevejh od Jala b. Muneja da je on rekao:
Iznad stanovnika Dèhennema nai}i }e oblak pun ki{e pa }e im se re}i: O stanovnici
Dèhennema, {ta bi vi sada traìli i èljeli? A oni }e re}i: O Gospodaru, daj nam vode
da ugasimo è|, ali njima }e se pove}ati è|, okovi }e se stegnuti jo{ vi{e, a vatra }e ih
obuhvatiti.
Ebu - Musa, r.a., prenosi od Poslanika, a.s.:
Tri kategorije ljudi ne}e u}i u Dènnet: ~ovjek koji uvijek pije alkohol, koji ne odràva
rodbinske veze, i onaj {to vjeruje ljudima koji se bave sihirima. Ko umre kao pijanica, u
Dèhennemu }e za pi}e imati vodu iz rijeke koja se zove Gauta. Neko je upitao: A {ta
je to Gauta? A on je rekao: To je rijeka od kanalizacije koja }e svojim smradom uznemiriti
druge stanovnike Dèhennema.
A u Muslimovom Sahihu od Dàbira b. Abdullaha, r.a., kaè se da je Vjerovjesnik,
a.s., rekao:
Allah je obe}ao za onoga koji pije alkohol da }e ga napojiti iz Tinetul - Habal. A
{ta je to?, upitali su prisutni. A on je rekao: To je znoj ili sok stanovnika Dèhennema.
A u Dva sahiha biljeì se da }e se re}i jevrejima i kr{}anima na Sudnjem danu: A
{ta vi traìte?, a oni }e re}i: @edni smo, na{ Gospodaru, pa nas napoji, a njima }e se
re}i: Zar to èlite? Zatim }e biti upu}eni u vatru koja }e se me|usobno jesti, oni }e u
nju padati kao da su te~nost koja plovi.
Hasan el - Basri kaè:
[ta misli{ o narodu koji proìvi pedeset hiljada godina, ni{ta ne jedu od hrane niti
popiju ne{to od vode. Njihovi vratovi kao da su prekinuti, dìgerice isprekidane, zatim }e
se baciti u vatru i pit }e vodu uzavrelu koja }e proizvesti klju~anje i znojenje veliko.
Ibn - Dèvzi, kada je opisivao Dèhennem,rekao je:
To je ku}a za koju su pripremljeni stanovnici oni {to su daleko od Allahove milosti;
bit }e uskra}eni slasti i uìtka dènetskog. Njihova lica bit }e zamijenjena crnilom, udarana
{tapom koji }e biti ja~i od brda. Nad njima }e biti jaki i mo}ni ~uvari - meleki. Vatra ih ne
prì, a i velika hladno}a im ne {kodi, uvijek su tu`ni, nikada radosni; nepomi~no stoje i
ne okre}u se; trajno su u toj slu`bi. Njihov prijekor gori je od ka`njavanja, a proma{aj
teì od pogotka. Pla~u zbog gubljenja rumena kod omladine. Svako njihovo pojavljivanje
pove}ava pla~. To su meleki, sna`ni ~uvari. Te{ko nevjernicima kada se Stvoritelj naljuti.
Te{ko njima pred te{kim isku{enjima i ispitom, kada budu osramo}eni pred drugim
stvorenjima, pred o~ima svjedoka. Gdje oni zaradi{e Dèhennem? Gdje je njihovo
ustrajavanje u grijehu? Sve }e im biti pobrkano, ispreturano, a zatim }e se u vatri prìti
njihova tijela. Kad izgore, njihova koà }e se obnoviti.
To su meleki - ~uvari sna`ni.
Na{ Gospodaru, spasi nas vatre dèhenemske, poniènja i propasti. Nastani nas u
blizini Tvoje Milosti, u ku}i s bogobojaznim i Tebi odanim robovima. Oprosti
nama,na{im roditeljima i ostalim muslimanima. Tvojom milo{}u molimo Te, o Milostivi.
Mir i spas vjerovjesniku Muhammedu, a.s., njegovoj ~asnoj porodici i svim njegovim
drugovima.
UZROCI ULASKA U D@EHENNEM

Bra}o moja!
Znajte da postoje uzroci koji vode ~ovjeka u Dèhennem. Njih je objasnio Allah,
d`.{., u Svojoj knjizi i preko govora Njegova Poslanika, a.s., da upozori ljude kako bi
se sa~uvali.
Uzroke o kojima je rije~ dijelimo u dvije grupe:
1. Djela koja po~inioca izvode iz vjere i uvode u nevjerstvo kufr. Takvima je
mjesto u Dèhennemu trajno.
2. Djela koja po~inioca izvode iz kruga po{tenih i ~estitih ljudi i uvode ih u krug
grje{nika, fasika. Zbog tih postupaka zasluùju dèhenemsku kaznu, ali ne}e trajno
u njoj ostati.
[to se ti~e prve grupe o kojoj je bilo rije~i, spomenut }emo njene vrste:
1. Pripisivanje Allahu, d`.{., druga ({irk), svejedno da li se radilo o vjerovanju u
Allahovu, d`.{., jedno}u u stvaranju (tevhidul - rubbubije), ili u jedno}u u oboàvanju
(uluhijje) ili u jedinstvenost Allahovih, d`.{., lijepih imena i osobina.
Ko vjeruje da Allah, d`.{., ima druga kao Stvoritelj ili vjeruje da pored Allaha,
d`.{., treba jo{ nekoga oboàvati ili ibadet bilo koje vrste usmjeravati ka drugome, taj
je po~inio veliki {irk i zasluùje dèhenemsku vatru trajno.
Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah }e mu ulazak u Dènnet zabraniti

i boravi{te njegovo bit }e Dèhennem, a nevjernicima ne}e niko pomo}i.
(El - Maida, 72)
2. Nevjerstvo prema Allahu, d`.{., Njegovim melecima, knjigama, poslanicima,

Sudnjem danu i Allahovom, d`.{., odre|enju. Ko zanije~e ne{to od ovoga, smatraju}i
to la`nim ili posumnja, taj je nevjernik i trajno mu je mjesto u vatri.
I govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i èle da izme|u

toga nekakav stav zauzmu. (En - Nisa, 150)
Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio. Na

Dan kad se njihova lica u vatri budu prevrtala, govorit }e: Kamo sre}e da
smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika slu{ali! I govorit }e: Gospodaru
na{, mi smo prvake na{e i starje{ine na{e slu{ali, pa su nas oni s Pravog
puta odveli; Gospodaru na{, daj im dvostruku patnju i prokuni ih
prokletstvom velikim. (El - Ahzab, 64 - 68)
3. Negiranje ne~ega {to je farz (stroga obaveza), kao {to je pet islamskih {arta. Ko
negira obaveznost vjerovanja u Allahovu, d`.{., jedno}u i svjedo~enje da je Muhammed,
a.s., Poslanik ili obaveznost klanjanja pet dnevnih namaza, ili zekat, post ramazana,
had`, on je, bez sumnje, nevjernik (kafir), jer smatra la`nim Allaha, d`.{., i Njegovog
Poslanika.
Ako bude doti~na osoba negirala ne{to od toga zbog neznanja ili skorog prelaska na
islam, ne}e se smatrati nevjernikom, osim ako to ne zadrì i nakon spoznaje.
4. Izigravanje s Allahom Uzvi{enim ili Njegovom vjerom, Poslanikom, a.s. O tome
Allah, d`.{., kaè:
A ako ih zapita{, oni }e sigurno re}i: Mi smo samo razgovarali i zabavljali
se. Reci: Zar se niste Allahu i rije~ima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali?
(Et - Tevba, 65)
Ismijavanje je podrugljiv na~in nipoda{tavanja Allaha, d`.{., Njegove vjere, poslanika,
itd. A Allah je, d`.{., iznad svega toga, uzvi{en i velik.
5. Psovanje Allaha, d`.{., Njegove vjere, Poslanika. Psovanje i vrije|anje ovih
vrijednosti je, ustvari, jedan oblik primitivizma,kada neko vrije|a Onoga îje ime treba s
po{tovanjem spominjati. [ejhul Islam ibn - Tejmijje kaè:
Ko opsuje Allaha, d`.{., ili Njegovog Poslanika, a.s., on je nevjernik, kafir, i sa
vanjske i sa unutra{nje strane, svejedno da li on to radio s uvjerenjem da je to zabranjeno
ili smatra da je dozvoljeno, ili bude u odsutnom psihi~kom stanju.
Mi kaèmo: Nevjernik je svaki onaj koji opsuje Allaha, d`.{., Poslanika, a.s., svejedno
da li se on {alio ili mislio ozbiljno. Ovo je ispravan stav.
Prenosi se od Ishaka b. Rahavejha da se islamski svijet slaè za onog ko opsuje
Allaha, d`.{., ili Poslanika, a.s., ili negira ne{to iz Allahove, d`.{., objave, da je nevjernik,
pa ~ak i ako vjeruje u ne{to {to je Allah, d`.{., objavio.
[ejh Ibn - Tejmijje, tako|er, kaè:
Stav prema onome koji psuje ostale poslanike isti je kao i za one koji psuju
Muhammeda, a.s. Tako|er je nevjernik i onaj koji opsuje bilo koga od vjerovjesnika
koji su u Kuranu spomenuti ili su opisani s osobinama vjerovjesnika, ili ono {to je
Poslanik, a.s., naveo u svojim hadisima, svejedno da li to izraàvali rije~ima ili djelom.
Stav je kao i u prethodnim slu~ajevima.
[to se ti~e psovki drugih vrsta ako se dovedu u vezu s poslanicima ili sli~no, kao
na primjer da psuje jednu od Vjerovjesnikovih èna, ili da optuùje za blud
Vjerovjesnikovu ènu, i sl., i on je nevjernik, jer je to u vezi s Poslanikom, a.s.
Nevaljale ène su za nevaljale mu{karce, a nevaljali mu{karci za nevaljale

ène; ~estite ène su za ~estite mu{karce, a ~estiti mu{karci su za ~estite
ène; oni nisu krivi za ono {to o njima govore; njih ~eka oprost i veliko
obilje. (En - Nur, 26)
6. Oni koji sude i donose presude na osnovi svojih zakona, a ne na Allahovom,

d`.{., zakonu, smatraju}i taj zakon boljim i bliìm istini od onoga {to je Allah, d`.{.,
objavio, nevjernik je, na osnovu Allahovih, d`.{., rije~i:
A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio, oni su pravi
nevjernici. (El - Maida, 44)
Pa ~ak ako ne sudi po drugom zakonu, a uvjerenja je da je ljudski zakon bolji od

Allahovog, d`.{., zakona, takav ~ovjek je nevjernik .
Zar oni traè da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha

bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje? (El - Maida, 50)
7. Licemjerstvo koje pretpostavlja da ~ovjek u srcu krije nevjerstvo, a javno se

deklari{e kao vjernik, svejedno, bilo rije~ima ili djelom.
O tome Allah, d`.{., kaè
Licemjeri }e na samom dnu Dèhennema biti i ti im ne}e{ za{titnika
na}i. (En - Nisa,145)
Ova vrsta ljudi opasnija je od prethodnih pa je razumljivo da kazna za njih bude

è{}a i njima je zagarantirano mjesto u najve}im dubinama Dèhennema. Jer njihovo
nevjerovanje obuhva}a, pored negiranja, jo{ i prevaru, ismijavanje Allaha, d`.{.,
Njegovih ajeta, Poslanika, a.s., itd.
Allah, d`.{., o njima kaè:
Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet! A oni nisu
vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju, a oni, i neznaju}i,
samo sebe varaju. Njihova su srca bolesna, a Allah njihovu bolest jo{
pove}ava; njih ~eka bolna kazna zato {to laù. Kad im se kaè: Ne remetite
red na Zemlji!, odgovaraju: Mi samo red uspostavljamo! Zar?! A uistinu,
oni nered siju, ali ne opaàju. Kad im se kaè: Vjerujte kao {to pravi ljudi
vjeruju! - oni odgovaraju: Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju?
A, uistinu, oni su bezumni, ali ne znaju. Kad susretnu one koji vjeruju, govore:
Vjerujemo! - îm ostanu nasamo sa {ejtanima svojim, govore: Mi smo s
vama, mi se samo rugamo. Allah njih izvrgava poruzi i podràva ih da u
svom nevjerstvu lutaju. (El - Bekara, 8 - 15)
Licemjerstvo ima mnogobrojne znakove po kojima se prepoznaje. Od njih su

slijede}i:
1. Sumnja u ono {to je Allah, d`.{., objavio, pored toga {to on (munafik) pred
svijetom isti~e svoju privrènost vjeri.
O tome Allah, d`.{., u Kuranu kaè:
Od tebe }e traìti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj
svijet i ~ija se srca kolebaju, pa sumnjaju i neodlu~ni su. (Et - Tevba, 45)
2. Neprihva}anje Allahovog, d`.{., zakona i njegovih odredbi.

Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se objavljuje tebi i u ono
{to je objavljeno prije tebe, pa ipak èle da im se pred {ejtanom sudi, a
nare|eno im je da mu ne vjeruju. A {ejtan èli da ih u veliku zabludu navede.
Kad im se kaè: Prihvatite ono {to Allah objavljuje i Poslanika! - vidi{
licemjere kako se od tebe sasvim okre}u. (En - Nisa, 60, 61)
3. Oni ne vole islam niti bu|enje islamske svijesti i to ih uznemirava, a raduju se

neuspjehu islama i njegovih sljedbenika.
Ako postigne{ uspjeh, to ih ogor~i, a kad te pogodi nesre}a, oni govore:
Mi smo i ranije bili oprezni i odlaze veseli. (Et - Tevba, 50)
Vi njih volite, a oni vas ne vole, a vi vjerujete u sve knjige; kad vas
sretnu govore: Vjerujemo! - a ~im se na|u nasamo od srd`be prema vama
grizu vrhove prstiju svojih. Reci: Umrite od muke! Allahu su, zaista, dobro
poznate misli sva~ije. Ako kakvo dobro do~ekate, to ih ozlojedi, a zadesi li
vas kakva nevolja, obraduju joj se. I ako budete trpjeli, i ono {to vam se
zabranjuje izbjegavali, njihovo lukavstvo vam ne}e nimalo nauditi. Allah
zaista dobro zna ono {ta oni rade. (Ali - Imran, 119, 120)
4. Od njihovih je osobina i prouzrokovanje nereda (fitnet), haosa me|u

muslimanima i pravljenje razdora i njihova te`nja za neredima.
Allah, d`.{., kaè:
Da su po{li s vama, bili bi vam samo na smetnji i brzo bi me|u vas
smutnju ubacili, a me|u vama ima i onih koji ih rado slu{aju. A Allah zna
nevjernike. (Et - Tevba, 47)
5. Ljubav prema neprijateljima islama i simpatije prema vo|ama kufra, njihovo

hvaljenje i {irenje njihovog mi{ljenja i u~enja, koja se sukobljavaju sa islamom.
Zar ne vidi{ one koji prijateljuju s ljudima na koje se Allah rasrdio? Oni
nisu ni va{i ni njihovi, a jo{ se svjesno krivo zaklinju. (El - Mudàdela, 14)
6. Poigravanje i ismijavanje vjernika i njihovog obavljanja islamskih propisa.

Oni koji vjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji
ga s mukom daju - Allah }e kazniti za izrugivanje njihovo, i njih ~eka patnja
nesnosna. (Et - Tevba, 79)
Oni one {to obavljaju Allahove, d`.{., zapovijedi optuùju kako to rade zbog ljudi,
a ne znaju da li je tako.
7. Oni se ohole i omalovaàvaju vjernike.

A kad im se rekne: Do|ite, Allahov Poslanik molit }e da vam se oprosti,
oni glavama svojim tresu i vidi{ ih kako nadmeno odbijaju. (El - Munafikun,
5)
8. Te{ko im je namaz obavljati i lijeno se diù radi namaza.
Licemjeri misle da }e Allaha prevariti i On }e ih za varanje njihovo kazniti.
Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se diù i samo zato da bi se pokazali
pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spominju. (En - Nisa, 142)
A Allahov, d`.{., Poslanik, a.s., kaè:

Najteì namazi za munafike su jacija i sabah - namaz. (Muttefekun alejhi)
9. Vrije|anje Allaha, d`.{., Poslanika, a.s., i vjernika.


Ima ih koji vrije|aju Vjerovjesnika. (Et - Tevba, 61)
One koji Allaha i Poslanika budu vrije|ali, Allah }e na ovom i na onom

svijetu prokleti i sramnu im patnju pripremiti. A oni koji vjernike i vjernice
vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe kletvu i pravi grijeh.
(El - Ahzab, 57, 58)
Ovo su neke osobine licemjera koje smo ovdje spomenuli da bi se mi sa~uvali i

o~istili svoje du{e.
Na{ Allahu, sa~uvaj nas licemjerja i oja~aj nas ~vrstim imanom, na na~in kako si
Ti zadovoljan. Oprosti nama i na{im roditeljima grijehe i svim muslimanima, o
Gospodaru svijetova.
Selam i mir vjerovjesniku Muhammedu, s.a.v.s., njegovoj porodici i svim ashabima.
DRUGA VRSTA UZROKA ULASKA U

D@EHENNEM
Bra}o moja!
Ranije smo u ovoj knjizi naveli poglavlja u kojima je spomenuto nekoliko uzroka
prve vrste zbog kojih se ide u Dèhennem i trajno ostaje u njemu.
U ovom dijelu knjige govorit }emo o uzrocima druge vrste zbog kojih se ide u
Vatru, ali ne trajno.
Prvi uzrok: Neposlu{nost prema roditeljima, a to su majka i otac.

Ta neposlu{nost ogleda se u prekidu onoga {to je obaveza prema njima. Kao:
pa`nja, dobro~instvo rije~ima ili djelom.
Allah, d`.{., kaè:
Gospodar Tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima

dobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje ili oboje kod tebe starost
doìve, ne reci im ni uh, i ne podvikni na njih i obra}aj im se rije~ima
po{tovanja punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan, i reci: Gospodaru
moj smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali! (El - Isra, 23,
24)
Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an prema roditeljima svojim.
(Lukman, 14)
Vjerovjesnik, a.s., kaè:
Trojici je Allah, d`.{., zabranio Dènnet: notornoj pijanici, neposlu{nom prema
roditeljima i onome ko nema osje}aja i ljubomore prema svojoj èni i tolerira njene
nevaljal{tine. (Prenose ga Ahmed i Nesai)
Drugi uzrok: Prekidanje rodbinskih veza.

U ovo spada pored prekida rodbinskih veza, zanemarivanje rodbine i spre~avanje
njihovih prava koja im pripadaju
U Dva sahiha od Dùbejra b. Mutina zabiljeèn je hadis:
U Dènnet ne}e u}i onaj ko prekida..., a Sufjan kaè: rodbinske veze.
A od Ebu -Hurejrea isti izvori biljeè: Na Sudnjem danu rodbina }e re}i Allahu, d`.{.:
Ovo je mjesto onih koji su pomagali rodbinu, a On }e re}i: Da, zar ne èlite da Ja
imam vezu s onima koji su vas pomagali, a da prekinem s onima koji su prekidali
veze sa vama. Re}i }e: Da, to je Tvoje pravo, zatim je Poslanik, a.s., rekao: îtajte
ove rije~i: Zar i vi ne biste, kad biste se vlasti do~epali, nered na Zemlji ~inili i rodbinske
veze kidali? To su oni koje je Allah, d`.{., prokleo i gluhim i slijepim ih u~inio.
(Muhammed, 22, 23)
Naàlost, mnogi su muslimani danas zanemarili prava roditelja i rodbine, pa su
prekinuli veze koje ih povezuju. Razlog za to navode kao da i njih rodbina ne posje}uje,
ali ovaj izgovor ne koristi, jer ako neko od rodbine ne}e da uzvrati, ima ne{to {to je
bolje, a to je Allahova, d`.{., nagrada koja je najvrednija.
U Buharijinom Sahihu od Abdullaha b. Amra b. Asa, r.a., prenosi se da je
Muhammed, a.s., rekao:
Ne odràva se veza s rodbinom radi interesa, ve} kada se prekine veza, ona se
uspostavlja radi Allaha.
Ebu - Hurejre, r.a., kaè da je neki ~ovjek rekao:
O Allahov Poslani~e! Ja imam rodbinu koju posje}ujem, ali oni mene ne, ja
njima dobro ~inim, ali oni meni lo{im uzvra}aju, ja njih upoznajem, ali oni mene
zaboravljaju, a Poslanik je rekao: Ako je tako kao {to kaè{, njih je obuzeo nemar i
lijenost, Allah }e biti na tvojoj strani sve dok ti ustraje{ na tome. (Muslim)
Ako ~ovjek odràva rodbinske veze, a oni mu to ne uzvra}aju, on }e imati sigurno
lijep zavr{etak, oni }e jednoga dana po~eti uzvra}ati, ako im Allah, d`.{., bude èlio
dobro.
Tre}i uzrok: Jedenje kamate.

O vjernici, bezdu{ni zelena{i ne budite, i Allaha se bojte, jer }ete tako

posti}i {to èlite, i ~uvajte se vatre, za nevjernike pripremljene, i pokoravajte
se Allahu i Poslaniku da bi vam milost bila ukazana. (Ali - Imran, 130 -
132)
Allah, d`.{., obe}ao je onome ko se bavi kamatom, i nakon saznanja i pouke da

je haram, da }e vje~no ostati u Dèhennemu:
Oni koji se kamatom bave, di}i }e se kao {to }e se di}i onaj koga je
dodirom {ejtan izbezumio, zato {to su govorili: Kamata je isto {to i trgovina.
A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre
pouka Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je ono {to je prije stekao,
njegov slu~aj }e Allah rje{avati; a oni koji opet to u~ine bit }e stanovnici
Dèhennema, u njemu }e vje~no ostati. (El - Bekara, 275)
êtvrti uzrok: Jedenje imetka siro~eta i poigravanje s njim.

Oni koji bez ikakva prava jedu imetke siro~adi, doista jedu ono {to }e
ih u vatru dovesti i oni }e u ognju gorjeti. (En - Nisa, 10)
Jetim je maloljetnik bez roditelja.

Peti uzrok: La`no svjedo~enje.
Ibn - Omer, r.a., prenosi hadis od Allahovog Poslanika, a.s., gdje kaè:
Onoga ko la`no svjedo~i, njegove }e noge u vatru odnijeti.
Ovaj hadis prenosi Ibn - Madè, Hakim i kaù da je njegov sened ispravan. La`no
svjedo~enje je i kada neko svjedo~i za ono {to ne zna i nije vidio, kao i da svjedo~i
suprotno onome kako se dogodilo. Svjedo~enje nije dozvoljeno, osim ako ~ovjek
sigurno zna situaciju.
U jednom hadisu kaè se da je nekome ~ovjeku re~eno:
Da li vidi{ Sunce? Rekao je: Da, ili ne{to sli~no. Onda svjedo~i kao {to si
vidio.
[esti uzrok: Mito u sudstvu.

Abdullah b. Amr, r.a., prenosi od Poslanika, a.s., da kaè:
Onaj koji daje mito i ko ga prima, u}i }e u Dèhennem. (Prenosi ga Taberani, a
prenosioci su pouzdani i poznati.)
U djelu Et - tergibu ve terhibu misli se na onoga {to daje mito da bi mu se
pomoglo u neistini, tj. u slu~ajevima gdje pravda nije na njegovoj strani, kao i onaj
koji prima mito da bi pomogao nekome u sporu gdje nema pravo.
A {to se ti~e davanja u cilju da se pomogne istina, to ne ulazi u ovaj kontekst.
Sedmi uzrok: La`no svjedo~enje.

Od Harisa b. Malika, r.a., prenosi se da je rekao:
ûo sam Allahova Poslanika za vrijeme hadà izme|u dva dèmreta1 kako kaè:
Ko prisvoji imetak svoga brata s la`nom zakletvom, njegovo mjesto je u Dèhennemu!
Neka prenese prisutni odsutnome. Ovo je ponovio dva ili tri puta. (Prenosi ga Ahmed,
a Hakim kaè da je ovaj hadis ispravan)
La`na zakletva zove se na arapskom gamus, jer ona izvr{ioca uvodi u grijeh, a
zatim ga baca u Vatru.
Nema razlike da se ~ovjek zakune la`no za ono {to tvrdi pa se na osnovu toga
donese presuda ili se zakune la`no za ono {to negira, pa se i tada donese presuda
na osnovu njegove zakletve.
Osmi uzrok: Dono{enje fetvi, {erijatskih pravnih rje{enja, bez odgovaraju}eg

znanja ili argumenata koji upu}uju na donesene fetve.
1
Dèmreta su mjesta na Mini gdje se bacaju kamen~i}i (op. prev.)
O ovome govori hadis kojeg prenosi Burejde b. Husejn, r.a., gdje Poslanik, a.s.,
kaè:
Imaju tri vrste sudija (kadija). Jedna od njih }e u Dènnet, a dvije u Dèhennem.
[to se ti~e prve, koja je za Dènnet, to se odnosi na onoga ko spozna istinu i na
osnovu toga donese presudu.
Sudija koji zna istinu, a pogre{no presudi, ide u Dèhennem, kao i ~ovjek koji
sudi ljudima, a ne zna suditi. On, tako|er, ide u Dèhennem. (Ebu - Davud, Tirmizi,
Ibn - Madè)
Deveti uzrok: Varanje onih koji su ~ovjeku pot~injeni i za koje je obavezan da ih

savjetuje, i sve {to radi treba da je za njihovo dobro.
Hadis o ovome prenosi Malik b. Jasir, r.a., koji kaè:
ûo sam Vjerovjesnika kada kaè: Svaki ~ovjek koji je odgovoran za svoje stado
do Sudnjeg dana, ako ga vara, u}i }e u Dèhennem. (Mutefekun alejhi)
Ovo obuhva}a odgovornost prema porodici, poloàju, vlasti i u drugim prilikama.
U hadisu Ibn - Omer, r.a., saop}ava:
ûo sam Vjerovjesnika, a.s., kada kaè: Svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni
za svoje stado. Imam je pastir i odgovoran je za svoje stado, ~ovjek je pastir svoje
porodice i on je odgovoran za svoje stado, èna je pastir u ku}i svoga muà i odgovorna
je, sluga je pastir za imetak svoga gospodara i odgovoran je za svoje stado; svi ste vi
pastiri, i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. (Muttefekun alejhi)
Deseti uzrok: Slikanje onoga {to ima du{u, od ljudi ili ìvotinja.
Ibn - Abbas, r.a., kaè:
ûo sam Vjerovjesnika kada kaè: Svaki slikar }e u vatru. Od svake slike koju
je na~inio stvorit }e se lik, pa }e ga ti likovi mu~iti u Dèhennemu. (Muslim)
A u Buharijinoj verziji stoji:
Ko slika, na Sudnjem }e danu biti mu~en, sve dok on ne udahne du{u onome {to
je slikao, a to ne}e uspjeti nikada.
A slikanje prirode, vo}a i bilja, ili sli~no tome, {to je Allah, d`.{., stvorio, nema
nikakve gre{ke. Ovo je stav ve}ine islamske uleme. A ima i onih koji i ovo zabranjuju
rukovode}i se hadisi - kudsijem u kojem Poslanik, a.s., kaè:
Ko je ve}i grije{nik od onoga koji tvrdi da stvara kao {to Ja stvaram, pa neka
stvore (ako mogu) atom, ili neka stvore zrno p{eni~no.
Jedanaesti uzrok: Ovaj uzrok ulaska u Dèhennem spomenut je u hadisu koji je

zabiljeèn u Dva sahiha od Harisa b. Vehba da je Vjerovjesnik, a.s., rekao:
Ho}ete li da vas obavijestim o stanovnicima Dèhennema? To je svaki ~ovjek

koji je grub, surov, uobraèn, ohol, a sve to zna~i veliku grubost i neposjedovanje
blagosti pred istinom, a surovost podrazumijeva i veliku {krtost i pohlepu. Ohol ~ovjek
odbija istinu i nema tolerancije pred istinom, jer on sebe vidi ve}im od drugih ljudi, a
svoje mi{ljenje smatra ispravnijim od istine.
Dvanaesti uzrok: Upotreba zlatnog i srebrenog posu|a za jelo i pi}e, kako za

ljude tako i za ène.
U Dva sahiha od Ummu Seleme, r.a., prenosi se hadis da je Poslanik, a.s.,
rekao:
Ko pije iz srebrne posude, u njegovom }e stomaku na Sudnji dan klokotati vatra.
U Muslimovom predanju stoji:
Onome koji pije ili jede iz zlatne ili srebrene posude, u njegovom stomaku klokotat
}e dèhenemska vatra. A od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., vidio
zlatni prsten na prstu jednog ~ovjeka, pa mu ga je skinuo i bacio, a zatim rekao: Vi
svojim rukama uzimate vatrene ì{ke. Po{to je Poslanik, a.s., oti{ao, neko je rekao
~ovjeku ~iji je prsten: Uzmi svoj prsten, moè{ ga iskoristiti, a on je rekao: Ne, Boga
mi, nakon {to ga je bacio Allahov Poslanik! (Muslim)
ûvajte se, bra}o, ovih uzroka koji vode u Dèhennem. Radite djela koja }e vas
udaljiti od njeg, kako bi uspjeli i zasluìli vje~no boravi{te u Dènnetu. Znajte da je
dunjaluk kratkotrajan i uìvanja na njemu brzo prolaze. Molite svoga Gospodara da
vas u~vrsti na putu istine sve do smrti.
Molite ga da vas oìvi s pravovjernima s kojima je On zadovoljan.
Na{ Gospodaru, u~vrsti nas na putu istine, i usmrti nas na tom putu. Oprosti
nama, na{im roditeljima i svima muslimanima. Tvojom milo{}u Te molimo, o
Najmilostiviji.
Selam i spas na{em vjerovjesniku Muhammedu, a.s., njegovoj ~asnoj porodici i
svim ashabima.
ZNAKOVI LIJEPOG ZAVR[ETKA
Prvo: Izgovaranje kelimei {ehadeta pred smrt:
îje posljednje rije~i budu: Lailahe illellah, u}i }e u Dènnet. (Prenose ovaj
hadis Hakim i drugi s dobrim senedom, a prenosilac je Muaz)
Drugo: Smrt uz znojno ~elo.
Hadis koji govori o ovome prenosi Burejda b. Hasib, r.a., koji bio je u Horasanu,
pa kada se vratio, bio je bolestan, pa mu je do{ao njegov brat u posjetu. Na{ao ga je
na samrtnoj postelji, pa je primijetio znoj na njegovom ~elu. Tom prilikom je rekao:
Allahu ekber (Allah je najve}i). ûo sam Allahova Poslanika kad kaè: Smrt vjernika
je sa znojem po ~elu. (Prenosi ga Ahmed, 5/357, 360)
Tre}e: Smrt uo~i petka ili petkom
O ovome govori slijede}i hadis: Svaki musliman koji umre u petak ili uo~i petka,
Allah }e ga za{tititi kaburskih isku{enja.
êtvrto: Traènje {ehadeta za vrijeme borbe.
Allah, d`.{., o tome kaè: Nikako ne smatraj mrtvim one koji su na

Allahovom putu izginuli! Ne, oni su ìvi, i u obilju su kod Gospodara svoga.
(Ali - Imran, 169)
Hadis koji govori o ovome, glasi: Ko traì od Allaha {ehadet (da pogine kao
{ehid) iskreno, Allah }e mu dati stupanj {ehida, pa makar umro i na postelji. (Prenosi
ga Muslim, 6/49)
Peto: Smrt borca na Allahovom putu.
Poslanik, a.s., pitao je: Koga vi smatrate {ehidom izme|u vas? Ashabi reko{e: O
Allahov Poslani~e, ko pogine na Allahovom putu, on je {ehid! On tada re~e: U tom
slu~aju u mom ummetu bit }e malo {ehida. Reko{e oni: Pa ko su oni, o Poslani~e? On
re~e: Ko pogine na Allahovom putu, on je {ehid, ko umre na Allahovom putu, i on je
{ehid, ko umre od stoma~ne bolesti, i on je {ehid, i utopljenik je {ehid. (Prenosi ga
Muslim, 6/51)
[esto: Smrt od kolere.
Hafsa, k}i Sirina rekla je: Enes b. Malik me upitao: Od ~ega je umro Jahja b.
Ebu - Umrete? Rekla sam: Od kolere!, a on re~e: Allahov je Poslanik rekao: Kolera
je {ehadet za svakog muslimana. (Buharija, 10/ 156, 157)
Sedmo: Smrt zbog trovanja stomaka.
Hadis koji govori o ovome ranije smo citirali.
Osmo i deveto: Smrt utopljenika i onoga koji se strmoglavi niz provaliju.
Alejhisselam je rekao: Ima pet kategorija {ehida: ko je proboden noèm, onaj ko

otruje stomak, utopljenik, onaj {to se strmoglavi i onaj koji pogine na Allahovom putu.
(Buharija, 6/33, 34)
Deseto: Smrt ène porodilje.
Hadis Ubadea b. Samita kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., posjetio bolesnog

Abdullaha b. Revaha, pa po{to se pribliìo njegovoj postelji, upitao je: Zna{ li ti ko je
{ehid od mog ummeta? Neko od prisutnih re~e: Ko pogine u borbi! On re~e: U
tom slu~aju malo je {ehida; {ehadet je pogibija muslimana u borbi, smrt zbog kolere,
i èna koja umre u ~asu dok ra|a dijete. Njeno dijete uvest }e je za ruku u Dènnet.
(Ahmed, 4/201, 5/323)
Jedanaesto i dvanaesto: Smrt utopljenika i probodenog.
Hadisa koji govore o ovome ima vi{e, a ovaj je najpoznatiji: Osim borca na
Allahovom putu, koji je prva kategorija {ehida, ima jo{ sedam vrsta i to: ko umre od
kolere, utopljenik, proboden, ko umre od stoma~ne bolesti, ko u vatri izgori, koga
ne{to pritisne i èna koja umre prikupljaju}i {ehide.
Trinaesto: Smrt zbog tuberkuloze.
Ovo ima potvrde u slijede}em hadisu: [ehid je ko pogine na Allahovom putu,

porodilja, ko izgori u vatri, utopljenik, smrt zbog i tuberkuloze i zbog stoma~ne bolesti.
êtrnaesto: Smrt zbog odbrane svog imetka od kradljivca.
Hadis koji govori o ovome glasi: Ko pogine brane}i svoj imetak..., a u drugom
predanju: Ko brani svoj imetak od kradljivca pa pogine, {ehid je. (Buharija, 5/39)
Petnaesto i {esnaesto: Smrt zbog odbrane vjere i ìvota:
Hadis: Ko pogine brane}i svoj imetak {ehid je, ko pogine brane}i svoju porodicu
{ehid je, ko pogine brane}i svoju vjeru {ehid je i ko pogine brane}i svoj ìvot, {ehid je.
(Ebu - Davud, 2/275)
Sedamnaesto: Smrt straàra na Allahovom putu.
Hadis: Straàriti dan i no} bolje je nego postiti i klanjati mjesec dana (dobrovoljnog
posta i namaza), pa ako pogine, bit }e nagra|en na osnovu djela koje bude radio; bit
}e opskrbljen i siguran od isku{enja. (Muslim, 6/51)
Osamnaesto: Smrt u hairli poslu.
Hadis: Ko kaè: Lailahe illellah, èle}i Allahovo zadovoljstvo i tako zavr{i ìvot, u}i
}e u Dènnet; ko posti dan, èle}i Allahovo zadovoljstvo i tako zavr{i svoj ìvot, u}i }e u
Dènnet. Ko dijeli sadaku èle}i Allahovo zadovoljstvo i tako zavr{i svoj ìvot, u}i }e u
Dènnet.
SADR@AJ
PREDGOVOR......................................................................................................................5
PREDGOVOR ................................................................................................. 7
UVOD ............................................................................................................... 7
KADA ]U UMRIJETI? ..................................................................................... 9
KA POKAJANJU ............................................................................................ 11
KAKO SE UZIMAJU DU[E? ......................................................................... 13
DU[A VJERNIKA I DU[A NEVJERNIKA ..................................................... 18
KABURSKA TJESKOBA ............................................................................... 18
KABURSKA ISKU[ENJA .............................................................................. 19
OPIS KABURSKIH ISKU[ENJA ................................................................... 20
UZROCI KABURSKIH ISKU[ENJA .............................................................. 21
SUDNJI DAN ................................................................................................. 23
KADA ]E NASTUPITI SUDNJI DAN ............................................................ 24
PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT ................................................................. 24
KAKO ]E SE DOGODITI O@IVLJENJE ............................................................ 27
NIKO NE MO@E IZBJE]I SUDNJI DAN ........................................................... 29
KAKO ]EMO BITI O@IVLJENI? ........................................................................ 31
STRAHOTE SUDNJEG DANA ........................................................................ 32
OPIS D@ENNETA ............................................................................................ 35
OSOBINE STANOVNIKA D@ENNETA ............................................................. 43
OPIS D@EHENNEMA ...................................................................................... 50
UZROCI ULASKA U D@EHENNEM ................................................................. 59
DRUGA VRSTA UZROKA ULASKA U D@EHENNEM ...................................... 67
ZNAKOVI LIJEPOG ZAVR[ETKA .................................................................... 73

Iz Kabura U Dzennet Ili Dzehennem

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Iz Kabura U Dzennet Ili Dzehennem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IZ KABURA U D@ENNET

Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.

Naslov prijevoda IZ KABURA U D@ENNET ILI D@EHENEM

Autor Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el- Gamidi

S arapskog preveo Mirsad Mahmutovi}

[erijatski recenzent Muhamed Mehanovi}

Lektura i korektura Mehmed Tabakovi}, Sabina Deljkovi}

DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo, Mersad Mujagi}

[tampa OKO - Sarajevo

Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA DVA HRAMA

CIP - Katalogizacija u publikaciji

El - GAMIDI, Abdullah b. Ahmed Ali Allaf

ISBN 9958 - 880 - 05 - 9

Direktor Regionalnog ureda

Naser b. Abdurrahman es - Saeed

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Aid b. Abdullah el - Karni

Allahov rob Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el - Gamidi

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Svaka }e osoba okusiti smrt. (El - Enbija, 35)

I onim, {to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je

Mi odre|ujemo dan kad }e ko od vas umrijeti i niko nas ne mo`e

O vi koji vjerujete, u~inite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar va{

Pogledajmo {ta je do{lo u Allahovoj, d`.{., knjizi i sunnetu Njegovog Vjerovjesnika,

KAKO SE UZIMAJU DU[E?

A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima du{e uzimali i po licima

Istina, ovaj ajet objavljen je povodom nevjernika koji su u~estvovali u Bitki na

I on bude upisan u knjigu velikana, a potom im se naredi: Vratite Moga roba na

A on }e re}i: Moj Gospodar je Allah, moja je vjera islam, moj Poslanik je

DU[A VJERNIKA I DU[A NEVJERNIKA

OPIS KABURSKIH ISKU[ENJA

UZROCI KABURSKIH ISKU[ENJA

I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat

KADA ]E NASTUPITI SUDNJI DAN

PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT

I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat

Prvo puhanje u rog znak je za nestanak `ivota na Zemlji, odnosno za smrt.

KAKO ]E SE DOGODITI O@IVLJENJE

I puhnut }e se u rog, pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome

Ovo potvr|uju Allahove, d`.{., rije~i:

Allah {alje vjetrove koji pokre}u oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele

Obratite pa`nju na sli~nost o o`ivljavanju zemlje i ponovnog o`ivljenja. O tome

NIKO NE MO@E IZBJE]I SUDNJI DAN

Uzvi{eni je rekao i ovo:

A na dan kada planine uklonimo, i kad vidi{ Zemlju ogoljenu, a njih

Allah, d`.{., rekao je:

Allah, d`.{., ka`e:

I kada se divlje `ivotinje saberu. (Et - Tekvir, 5)

KAKO ]EMO BITI O@IVLJENI?

STRAHOTE SUDNJEG DANA

O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu

A kada do|e glas zaglu{uju}i, na dan kada }e ~ovjek od brata svoga

Iako }e jedni druge vidjeti, nevjernik bi jedva do~ekao da se od patnje

A u suri En - Naziat ka`e se:

Na dan kada se Zemlja potresom zatrese, za kojim }e slijediti sljede}i,

Na nama je da razmi{ljamo o ovim ajetima Uzvi{enog Allaha, koji nam obja{njavaju

Ovakav D`ennet obe}an je onima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s

Zar je D`ennet koji je obe}an onima koji se Allaha boje - u kome su

Slu`it }e ih iz srebrenih posuda i ~a{a prozirnih, prozirnih od srebra, ~iju }e

U D`ennetu izvanrednome, u kome prazne besjede ne}e slu{ati, u njemu

Allah }e ih sigurno uvesti u d`enetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i; u

[tampa OKO - Sarajevo

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA DVA HRAMA

Svaka }e osoba okusiti smrt. (El - Enbija, 35)

I onim, {to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je

Mi odre|ujemo dan kad }e ko od vas umrijeti i niko nas ne mo`e

O vi koji vjerujete, u~inite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar va{

A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima du{e uzimali i po licima

I on bude upisan u knjigu velikana, a potom im se naredi: Vratite Moga roba na

A on }e re}i: Moj Gospodar je Allah, moja je vjera islam, moj Poslanik je

I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat

I u rog }e se puhnuti, i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat

I puhnut }e se u rog, pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome

Allah {alje vjetrove koji pokre}u oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele

A na dan kada planine uklonimo, i kad vidi{ Zemlju ogoljenu, a njih

I kada se divlje `ivotinje saberu. (Et - Tekvir, 5)

O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu

A kada do|e glas zaglu{uju}i, na dan kada }e ~ovjek od brata svoga

Iako }e jedni druge vidjeti, nevjernik bi jedva do~ekao da se od patnje

A u suri En - Naziat ka`e se:

Na dan kada se Zemlja potresom zatrese, za kojim }e slijediti sljede}i,

Ovakav D`ennet obe}an je onima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s

Zar je D`ennet koji je obe}an onima koji se Allaha boje - u kome su

Slu`it }e ih iz srebrenih posuda i ~a{a prozirnih, prozirnih od srebra, ~iju }e

U D`ennetu izvanrednome, u kome prazne besjede ne}e slu{ati, u njemu

Allah }e ih sigurno uvesti u d`enetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i; u

U njima }e biti ljepotica naravi divnih, pa koju blagodat Gospodara

Oni }e biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena }ilimima ~arobnim

Naslonjeni na divanima, oni u njemu ni `egu ni zimu ne}e osjetiti.

A oni koji su se Allaha bojali, oni }e na sigurnom mjestu biti, usred

Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet, neko }e povikati: O stanovnici

Nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao

se, Allah }e nagraditi. (E{ - [ura, 40)

I vratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego {to vam kazna

Osim ovoga Allah, d`.{., u Kuranu ka`e:

Bojte se vatre koja je pripremljena za nevjernike. (Ali - Imran, 131)

I reci: Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e; neka vjeruje, a ko

Oni koji nisu vjerovali, u gomilama }e biti tjerani u D`ehennem, i kad

A za one koji ne vjeruju u Gospodara svoga kazna je D`ehennem, a

Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili.

Na dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme, a melek rekne:

A oni nesretni; ko su nesretni? Oni }e biti u vatri u`arenoj i vodi klju~aloj,

A zna{ li ti {ta }e to biti? Vatra u`arena! (El - Karia, 10, 11)

Grje{nici }e sigurno stradati i u ognju biti, na dan kada budu u vatru

O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo

Tog dana }e{ vidjeti grje{nike povezane u zajedni~ke okove; ko{ulje }e

Kada s okovima o vratu i sind`irima budu vu~eni. (El - Mumin, 71)

Onima koji ne budu vjerovali bit }e odijela od vatre skrojena, a klju~ala

To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti; plod }e mu poput glava

I tada }ete vi, o zabludjeli, koji pori~ete o`ivljenje, sigurno s drveta

Ako zamole pomo}, pomo}i }e im se teku}inom poput rastopljene

Koji }e se uzavrelom vodom pojiti, koja }e im crijeva kidati.

Pred njim }e D`ehennem biti - i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom,

A nevjernici }e u patnji d`ehenemskoj vje~no ostati, ona im se ne}e

Boravi{te njihovo bit }e D`ehennem; kad god mu plamen jenja, poja~at

Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio, u njemu

A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslu{an, sigurno

A zna{ li ti {ta je D`ehennem? Vatra Allahova razbuktana, koja }e do

sedamdeset hiljada meleka. (Prenosi Muslim)

Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti

I govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i `ele da izme|u

Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio. Na

Nevaljale `ene su za nevaljale mu{karce, a nevaljali mu{karci za nevaljale

Allah, d`.{., u Kuranu ka`e:

Zar oni tra`e da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha

One koji Allaha i Poslanika budu vrije|ali, Allah }e na ovom i na onom

Gospodar Tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima