A.B.

imi, pjesme zbirka Preobraenja Ekspresionizam u europskim knjievnostima Ekspresionizam se razvio u Njemakoj i bio je vodei knjievni smjer od 1910. do 1924. godine. Ekspresionistiki umjetnici negiraju objektivnu stvarnost, donose iskrivljene slike, prikazuju stanje oaja i besperspektivnosti, zaokupljeni su problemima rata, bolesti i smrti . Ekspresionizam se razvio i u s ikarstvu! gdje umjetnik izraava na p atnu svoju unutarnju stvarnost! odnosno stanje v astite du"e. #edna od najpoznatiji$ ekspresionistiki$ s ika je itogra%ija rik Edvarda &unc$a! na kojoj s ikar izob iuje stvarnost kako bi iskazao krik du!e. Na toj s ici sve je izob ieno' i osoba koja vri"ti i izob ieno uznemiren krajo ik. Najznaajniji knjievnici ekspresionizma su "ranz #er$el, %eorg &rakl i %ott$ried Benn. Ekspresionizam u 'rvatskoj knjievnosti ( $rvatski ekspresionisti nastoje u svojim dje ima izraziti krik v astite du"e. ) knjievnim ostvarenjima prev adava pesimistino raspoloenje, stra', usamljenost i otu(enost . *redstavnici ekspresionizma u $rvatskoj knjievnosti su' )lderiko *onadini +objavom asopisa ,okot zapoinje ekspresionizam u $rvatskoj knjievnosti 191-. g.. u njemu se objav juju anci u kojima se iznosi pobuna protiv tradiciona nog stvara a"tva i pri$vaa %uturizam. Antun Branko imi / istie umjetnost u ekspresiji +asopisi 0ijavica! #uri"! ,njievnik! zbirka pjesama *reobraenja1 +iroslav rlea +u svojim dje ima zbirci pjesama 2im%onije i dramama dramskog cik usa 3egende1 August ,esare- +ekspresionistiki utjecaj vid jiv u dje ima 2ti$ovi! 4areva kra jevina! 5a novim putem. .vo Andri +u pjesnikim prozama E6 *onto i Nemiri1 Antun Branko imi ) $ercegovakome se u 7rinovcima ro8en je 19. studenoga 199:. ve iki i nesretni $rvatski pjesnik ;ntun <ranko =imi. 0e iki jer je u jedinoj pjesnikoj zbirci > Preobraenja! objav jenoj za ivota! unio u $rvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove staze! a nesretni jer je njegov ivotni put! izmoren tada neiz jeivom bo e"u su"icom trajao nepuni$ dvadeset i sedam godina. )mro je 2. svibnja 192?. u 5agrebu. ) osmom razredu +gimnazije1 napustio je "ko u i postao s obodan knjievnik i pub icist. )re8ivao je asopise Vijavica i Juri! s +ilanom Begoviem Savremenik! a 1924. i 192?. asopis Knjievnik koji je poku"ao nastaviti njegov brat /tanislav imi. Preobraenja @bjav jena 1920. g. 5birka pjesama u kojoj ve u nas ovu izraava bit ekspresionistikog pjesni"tva' preobrazba vanjske stvarnosti u pjesnikovu unutarnju stvarnost i potom njezino izraavanje u pjesmi. )pravo zato ne treba u njegovim pjesmama traiti vanjski pejza! prepoznat jive opise npr. zaviaja +konkretno Aercegovine u istoimenim pjesmama1. =imi iznosi pejsae v astite du"e! a to nagovje"tava i bojama +osobito p avom bojom1. <oje u njegovim pjesmama imaju posebno! simbo iko znaenje. *reobraenja su prva zbirka s obodni$ sti$ova u $rvatskoj knjievnosti / jer =imi tei s obodi izraavanja i u tematskom i u %orma nom smis u. *jesme imaju obi jeje ekspresionizma' "krtost u izrazu e iptine reenice vanost boja vanost gra%ikog izg eda pjesme. Neke od pjesama iz zbirke su' *jesnici! &oja preobraenja! *ovratak! Aercegovina! 2mrt i ja! Buak siroma$a itd.

) toj zbirci =imi pi"e o ivotu! smrti! umjetnikom stvaranju! a motivi su mu tipini za ekspresionizam' stra$! nemir! bo du"e! smrt! itd. 0er-egovina &ema pjesme je pjesnikov doiv jaj zaviaja i djetinjstva te osjeaji vezani uz v astito odrastanje. *jesma je pisana slobodnim sti'om / nema rime! sti$ovi su nejednake du jine i nema interpunkcije. +otivi iz krajo ika' kua parnog m ina na rubu ivade! crni v ak! kue! stab a! dvori"ta! bije i prozori. ) pjesmi dominira mrak s povremenim prodorima svjet osti. *jesma zavr"ava motivom bije i$ svijet i$ prozora. Plava boja upuuje na to da je rije o pjesnikovoj unutarnjoj! a ne vanjskoj stvarnosti. crna boja upuuje na negativna raspo oenja i stra$ove! a bije a na optimizam. ,onkretni motivi iz krajo ika iznose pjesnikove osjeaje vezane uz djetinjstvo i zaviaj! stra$ i div jenje pred parnim m inom! odnosno C krv ju nas ikanom s ikarijom na nebuC! vrisak oaja uareni$ opeka vrisak je oaja i stra$a CuareneC m adosti pred ivotnim izazovima. 4rni v ak koji vri"ti prema nevid jivoj stanici s utnja je smrti. *ovremeno izviranje zaviajni$ motiva u pjesmi ukazuje na prisjeanje na zaviaj u pjesnikovoj svijesti. )sprkos sveopem pesimizmu pjesma zavr"ava sti$ovima koji upuuju na optimizam i jepotu pojedini$ ivotni$ trenutaka! iako su cje okupni dojam i s ika ivota popri ino mrani i pesimistini. *jesnik je ozvuio pjesmu vri"tanjem i obojio je ug avnom crnom bojom! "to upuuje na pesimizam i stra$ koji ga obuzimao i koji ga obuzima prisjeanjem na zaviaj. 1jubav 1jubavna pjesma 3jubav govori o jubavi prema vo jenoj eni. +otivi u pjesmi su' ampa! p a"t! no! "uma! more! kri a. ) pjesmi uoavamo pjesnike slike' vizua ne +zgasnu i smo utu ampu1! akustine +vani "ume ob aci i stab a1 @d stilski' sredstava' epiteti' utu! p avi! te"ka. meta%ora' vani ete te"ka kri a. *jesma nema rime! sti$ovi su nejednake du jine / pisana je dak e slobodnim sti'om. Bitam je neujednaen. @d interpunkcijski$ znakova u pjesmi se pojav juju samo dva zareza. 2pomena +isaona lirska pjesma @pomena govori o putovanju kroz ivot! o ivotu i postojanju. *jesma se sastoji od etiri stro%e po tri sti$a. *isana je slobodnim sti'om / nema rime! ritam je neujednaen zbog raz iite du jine sti$ova. +otivi u pjesmi su zvijezde! svjet ost! pog edi! pra$. Poruku pjesme moemo izraziti reenicom' ako sve u ivotu napravi" "to e i"! na kraju e" biti sretan. 2tkupljenje &ema ove misaone pjesme je <oje otkup jenje judskoga ivota. Dema je izraena sti$ovima' sin <oji! nebo! bijeda! svijet! <og! zem ja! iz et. .zraz je !krt! nema pjesniki$ s ika! a od sti ski$ sredstava uoava se meta%ora. /ti' je slobodan! pjesma je bez rime! neujednaenog ritma! bez interpunkcije / osim jedne dvotoke. /mrt i ja *jesma iznosi pjesnikov doivljaj smrti! sa smrti kao g avnim motivom. *jesnik je svjestan smrti i osjea da ga smrt eka. @na je za njega ne"to posve uobiajeno i norma no! ona s ovjekom raste od ro8enja. =imi ne tuguje zbog smrti! on samo s$vaa da je smrt neobja"njiva i beskrajna. *jesma je pisana slobodnim sti'om! ujednaenoga je ritma. @d interpunkcijski$ znakova u pjesmi se jav jaju dvotoje i toka / ti znakovi dije e pjesmu na tri dije a. na kraju pjesme nema interpunkcije! "to potvr8uje pjesnikovu misao o smrti. 3uak siroma'a /o-ijalna lirska pjesma govori o pjesnikovu doiv jaju siroma"tva! navodei motive ruak! ivot! ti"ina! krv! tije o. 2iromasi osjeaju stid! stra$! osam jenost! podvojenost izme8u v astita tije a i du$a / svoje tije o doiv java kao tu8e! a v astitu krv kao je o. *jesnik ne ana izira i ne istrauje dru"tvene korijene siroma"tva! ve osjeaje siroma"ni$ i osjeaj krivnje zbog obi jeenosti u dru"tvu.

*jesma se sastoji od etiri stro%e i pisana je s obodnim sti$om. +arija *jesma &arija je lirska religiozna pjesma i govori o bo i 7jevice &arije zbog gubitka sina. +otivi u pjesmi su' &arija! majka! bo ! porod! srce! raspinjanje! sin! <og! muka! poziv s ubenice. ) pjesmi uoavamo pjesnike slike' &arija kao <oja s ubenica ra8a 2ina <ojega. &arija pati zbog sinove smrti. &arija pri$vaa s ubu koju joj je <og odredio. *jesma ne obiluje stilskim sredstvima! a i neka od nji$ su' epiteti4 ivog sina! mrtvog <oga *ersoni%ikacija' i smjerno prignu a se pred zakonom! koji tako $oe. &is i prikazuju proces preobraenja pjesnika i pjesme u vremenu. 7ojam je da pjesnik smrt doiv java kao ne"to posve norma o. /ti' u pjesmi je s obodan! a ritminost je ista kroz sve sti$ove. 2ti$ovi redovito do aze u raz iitim duinama. (nterpunkcije u pjesmi nema! osim jednom zareza u prvom i u zadnjem sti$u. Napitnica 1irska so-ijalna pjesma koja govori o judima vi"eg sta ea koje nije briga ni za koga! njima je samo u interesu da su siti i napiti! e e da im se zem ja vrti! a siromasima kako bude. +otivi s pomou koji$ se obra8uje tema su' muka! ruke! zem ja! mir! smrt. *jesma je siroma"na sti skim sredstvima. /ti' je slobodan, a ritam ujednaen. ) svakoj stro%i prva dva sti$a su jednake du jine!a trei je ne"to krai. *jesma ostav ja negativan dojam jer pjesnik opisuje kako monici ne mare za nemone! kako se e e opijati samo da zaborave nas CobineC! siroma"ne i nemone.

Pred Vama se (u okviru ispod) nalazi ulomak iz eseja Slobodana Prosperova Novaka o A. B. imiu i u njemu imieva pjesma Opomena. Na sljedeoj stranici nalaze se upute i smjernice za pisanje kolsko!a eseja. Pozorno i" pro#itajte. Ne zaboravite da za pisanje kolskoga eseja odabirete samo jedan od dvaju ponuenih zadataka. Pozorno pro#itajte oba zadatka u cijelosti prije odabira zadatka za kolski esej. Iza naslova svoje zbirke pjesama skrio je imi svoje vjerovanje da se prema diktatu pjesnikove due u poeziji zbivaju alkemijska preobraenja materijalnih i vidljivih stvari. Taj avangardist nije htio vjerovati u materijalno kao njegovi futuristiki prethodni i! niti je vjerovao u strojeve niti u beutnost lutaka. "...# $o njemu umjetnost se iskazuje u ekspresivnosti! a ne u ljepoti! ali dok je u proglasima bio patetian! u vlastitoj je liri i bio priguen i odmjeren. %jemu je vlastita knjievnost bila krik! ali ne samo krik prema van! nego jo vie krik prema unutra. &ato njegovom lirikom odjekuje tiina. "...# 'utinu svemira traio je u zvijezdama za koje je bio uvjeren da su najbolje vidljive kroz nutrinu due. "...# (io je pjesnik koji je stvorio astralne stihove to su posjedovali neobinu blizinu s vjenou$ %pomena &ovje#e pazi da ne ide malen ispod zvijezda' Pusti da cijelo! tebe pro(e bla!a svjetlost zvijezda' )a ni za #im ne *ali kad se bude zadnjim po!ledima rastajo od zvijezda' Na svom koncu mjesto u pra" pre(i sav u zvijezde' kolski esej mora biti napisan na listu za kolski esej. kolski esej mora biti napisan #itko+ pisanim slovima i crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokru*enu cjelinu s uvodom, razradbom i zakljukom. kolski esej treba imati od 400 do 600 rije#i. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. , svoj kolski esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje.

-edoslijed ponu(eni" smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolsko!a eseja. mjernice za pisanje Predstavite Antuna Branka imia u kontekstu knji*evno!a pravca u kojemu je stvarao. .ako Prosperov Novak tuma#i naslov imieve zbirke/ Navedite temeljna obilje*ja imieve poezije. 0nterpretirajte pjesmu Opomena oslanjajui se posebno na klju#ne rije#i pjesme. Svrstajte pjesmu Opomena u tematske cjeline imieva pjesni tva. %bjasnite smisao naslova pjesme. %dredite ulo!u !la!olski" oblika i raz!odaka u strukturi pjesme. to predla*e imi #ovjeku u posljednjoj stro1i/ .omentirajte re#enicu Prosperova Novaka$ 'utinu svemira traio je u zvijezdama za koje je bio uvjeren da su najbolje vidljive kroz nutrinu due. .akav je Va osobni do*ivljaj imieve poezije/ Svoje tvrdnje potkrijepite citatima ili para1razama iz pjesme. Pred Vama se (u okviru ispod i u okviru na sljedeoj stranici) nalaze esej Viktora 2me!a#a 'ablazan u tramvaju i pjesma %apitni a Antuna Branka imia. Napomena! Ne trebate navoditi stvarala#ku bio!ra1iju Viktora 2me!a#a i Antuna Branka imia. 3 Viktor 2me!a# (4565.) knji*evni je povjesni#ar+ teoreti#ar+ esejist i !ermanist svjetsko!a u!leda. Aktivno je prisutan u "rvatskome i njema#kome znanstvenome *ivotu. 3 Antun Branko imi (4757. 8 4569.)+ pjesnik+ kriti#ar+ prozaik i prevoditelj Sablazan u tramvaju )o!odilo se to nedavno+ a mo!lo se zbiti svaki dan. Na jednoj je tramvajskoj postaji u kola u ao jedan starac+ invalid. Prosio je+ u jednoj ruci e ir+ u dru!oj take. Putnici+ zaokupljeni mobitelima i kopanjem po nosu+ nisu se dali smesti. Neobi#no su zainteresirano promatrali ulicu. )ao sam mu to sam imao sitno!a. Po!ledi su se tada zapiljili u mene+ drznika sabla*njiva pona anja+ koji kvari ne!ativnu solidarnost. Netko je promrmljao$ Stari e ionako zdimiti u prvu birtiju. Na iduoj postaji+ jednoj od sredi nji" u !radu+ mno!i su putnici si li. :dimili su u prvi ka1i da se oporave od oka. Viktor 2me!a#+ sms eseji Napitnica ;i smo siti. ;i smo siti. A za dru!e nek se stara %naj tko i" stvara' Sad "ajdemo piti+ piti' Plod sve tu(e muke dolazi u na e ruke' %pijmo se+ opijmo se' :a bol dru!i" nijemi+ za krik dru!i" !lu"i'

0 bez nas se zemlja vrti' <ko se mu#i i tko trpi sam e nai mir u smrti' Pijmo' Antun Branko imi "#"$% kolski esej mora biti napisan na listu za kolski esej. kolski esej mora biti napisan #itko+ pisanim slovima i crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokru*enu cjelinu s uvodom, razradbom i zakljukom. kolski esej treba imati od 400 do 600 rije#i. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. , svoj kolski esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje. -edoslijed ponu(eni" smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolsko!a eseja. mjernice za pisanje %dredite temu polazni" tekstova i napi ite to im je zajedni#ko. .ako se prema svojoj stvarnosti odnosi Viktor 2me!a#+ a kako Antun Branko imi/ , kojem se dijelu prvo!a i dru!o!a teksta razotkrivaju poruke/ .akav je Va stav prema pona anju ljudi u tramvaju u 2me!a#evu tekstu+ a kakav prema pona anju ljudi u imievoj pjesmi/ .akav tip ljudi oni predstavljaju/ Prepoznajte i obrazlo*ite ironiju u obama tekstovima. .oji je od autora+ prema Va em mi ljenju+ kriti#niji prema ljudima u svojem vremenu/ %brazlo*ite svoje mi ljenje. to Vi mislite o pona anju ljudi u eseju 'ablazan u tramvaju i u pjesmi %apitni a/