AERODROMI II Infrastruktura zranog prometa II

1. Planiranje aerodroma Razlikujemo planiranje novog i postojeeg aerodroma. Temeljne postavke: -dugoronost -optimalna udaljenost od grada -mogunost razvoja do konanog kapaciteta (ultimate capacity) Namjena aerodroma -za javni zrani prijevoz - konvencionalni zrakoplovi - mali zrakoplovi -za ope zrakoplovstvo (general aviation) - poslovni zrakoplovi - kolski aerodromi - portsko rekreacijski aerodromi Gravitacijska zona aerodroma -zrana luka- grad, regija, cijela drava -zrano pristanite- regija -aerodrom za male zrakoplove- ua regija 2. Uvjeti lokacije novog aerodroma Meteroloki minimalno 5 godina praenja meterolokih uvjeta ili prikupljanje informacija od lokalnog stanovnitva (za male aerodrome). Uvjeti koji se prate- vjetar- smjer brzina, estina- odreuje smjer i broj USS-a - horizontalna i vertikalna vidljivost- magla, sumaglica, smog, niska oblanost, oblanost- odreuje instrumentalnu opremljenost USS-a. - oborine- kia, snijeg- odreuju projekte odvodnje i opremu za zimsku eksploataciju. - temperatura- odreuje duinu USS-a. Topografski- utjeu na trokove gradnje- optimalni su prirodno zaravnjeni tereni, Horizontalni, blagi nagibi, nikako vododerine Navigacijski- vano za sigurnost zrane plovidbe optimalno je da su prilaznoodletne povrine bez prepreka, sagledati prilazno-odletne procedure u odnosu na blie aerodrome i zrane puteve. Graevinsko-geoloki - optimalno je tlo dobre nosivosti, niske podzemne vode, bez bujiinih tokova, opasnosti od poplava i mogunosti stvaranja snjenih zapuha. Prometni- udaljenost od grada i prometna povezanost. Urbanistiko-ekoloki - uklopljenost u prostorne planove - plan namjena povrina u okolini aerodroma s obziroma na buku, zagaenje zraka, tla i vode - voditi rauna o povrinama ugroenim eventualnim padovima zrakoplova. - napravti plan zatite od negativnih utjecaja.

3. Prognoze prometa Zrakoplova - operacija (slijetanj i uzlijetanja) - po veliini zrakoplova (komercijalni i mali zrakoplovi). Putnika dolazak i odlazak - domai i meunarodni - tranzit i transfer - kategorije putnika turisti, poslovni, privatni Tereta (roba i pota) dolazak i odlazak - domai i meunarodni - tranzit i transfer - kategorija opa, poseban (opasna i sl.), ULD, komadna. Vozila dolazak i odlazak putnika, tereta, zaposlenika. Imamo kratkorone 1-2 godine unaprijed. - srednjorone cca 5 godina unaprijed. - dugorone 10 i vie godina unaprijed. Metode prognoza Razlikujemo prognoze miljenje grupe eksperata (Delphi metoda) trend projekcija i ekstrapolacija (linearna, eksponencijalan, logistina, Gompertzova...) marketinke ekonometrijske metode scenarija

godinjeg prometa sezonskog prometa mjesenog prometa unutarmjesenog prometa (dvotjedne, tjedne) dnevnog prometa satnog prometa unutar satnog prometa ( 15 minutni, 10 minutni)

4. Mjerodavno optereenje za planiranje aerodroma (putnikih terminala), satna optereenja 30-ti vrni sat u godini, standardna satna mjera aktivnosti. 40 do 80- ti vrni sat u godini. Vrni sat na razini 5% godinjeg prometa ili satna mjera aktivnosti Tipian vrni sat Najprometniji sat po redu letenja Profil vrnog sata

Unutar satna optereenja - 10' unutar vrnog sata - 15' unutar vrnog sata - 5' unutar vrnog sata Mjera kvalitete usluge A F, 6 razina kvalietet u m 2/putniku (F saturacija) 5. Mjerodavno optereenje za planiranje cargo terminala slino kao i putniki 6. Odreivanje stajanki broj pozicija mora biti vei ili jednak najveem trenutnom vrnom optereenju. 7. Mjerodavni ili kritini zrakoplov je najvei ili najzahtjevniji i odreuje - duinu i irinu USS, referentna kategorija - irina voznih staza - elemente stajanke - vatrogasnu kategoriju Ima znaajan utjecaj na fizike karakteristike manevarskih povrina. 8. Planiranje broja USS-a po prometu zrakoplova - mali promet jedna USS i jednostavan sustav VS nekoliko tisua oper. - srednji promet jedna USS i sustav VS od nekoliko izlaznih, paralelne VS, eventualno brze izlazne VS nekoliko desetaka tisua oper. - veliki promet vie USS i kopleksan sustav VS stotinja i vie tisua oper. Vie od jedne USS i kod malog prometa je opravdano i potrebno zbog vjetra i znaenja zrane luke. 9. APRON Odreena povrina na aerodromu, namijenjena za smjetaj zrakoplova u cilju ukrcaja, iskrcaja putnika, prtljage, tereta, uzimanja goriva, parkiranja ili odravanja zrakoplova. Dijelovi pozicije - vozne staze na platformi i do pozicija - servisne ceste - prostor za opremu - sigurnosne povrine i razmaci Veliina se odreuje prema najveem broju zrakoplova koji se istovremeno javlja na platformi. Oblik ovisi o tipu putnikog terminala - sustavu parkiranja - fizikim karakteristikama zrakoplova Sustavi parkiranja sa izguravanjem taxi in, push out - zaokretni taxi in, taxi out - prolzani

Oprema za prihvat i otpremu zrakoplova fiksna i pokretna 10. PUTNIKI TERMINAL Funkcija je prihvat i otprema putnika i prtljage. Tehnologija prihvata i otpreme moe biti centralizirana ili decentralizirana Organizacija zrana luka, prijevoznik, operater Katnost jednoetani, jedno i po etani i dvo etani Konfiguracija jednostavna, linearna, fingerska, satelitska, hibridna, otvorena, itd... 11. POSEBNE KATEGORIJE PUTNIKA Nepraena djeca UM - nepraena djeca (5-12g) - praena djeca Nepoeljni putnici INAD odbijen ulaz u zemlju Deportirci DEP izgon iz zemlje Osobe pod nadzorom DEPV VIP i CIP putnici FF putnici Nemoni putnici INCAP pacijenti (MEDA, STCR) Ozlijeeni putnici LEGL, LEGR, LEGB Invalidi WHCR, WCHS, WCHC Slijepi putnici BLND, gluhi DEAF, DEAF/MUTE; DEAF/BLND Trudnice Starije osobe potrebne posebne panje MAAS Masovni prijevoz djece MTC, vie od 10 djece

12. PRTLJAGA -runa -predana, obina i vangabaritna Posebne kategorije vrijedna (runa, lomljiva, glomazna) - diplomatska 13. CARGO TERMINAL Funkcija je prihvat i otprema robe i pote. Teret moe biti - lokalni - transferni, mijenja let - tranzitni, ostaje u avionu - domai, u dolasku i odlasku - meunarodni u dolasku i odlasku, uvoz i izvoz - komadni - u sredstvu jedininog utovara ULD, palete, igloo, kontejneri Organizacija zrana luka, prijevoznik, operater Stupanj mehanizacije nizak, srednji, visoki(automatizacija) Podjela roba -opa roba - posebna roba vrijednosne poiljke VAL - urna roba - servisna roba AOG - opasne tvari DG(R) - eksplozivne - plinovi - zapaljive tekuine - zapaljive krute tvari, samozapaljive... - oksidi i organski peroksidi - otrovi i zarazne materije - radioaktivne materije - korozivne materije - razne opasne materije - teke poiljke HEA i glomazni teret BIG - ive ivotinje AVI - carinska roba - lakopokvarljiva roba PER - jestiva roba EST - lakopokvarljiva roba koja nije jestiva - ljudski organi LHO - posmrtni ostaci HVM - nekremirani - kremirani - diplomatske poiljke DIP

- prtljaga ukrcana kao cargo VBAG 14. PRISTUP AERODROMU - kod malih i srednjih aerodroma, najee samo cestovni - kod velikih imamo i tranike veze, vodne i helikopterske - Kod velikih aerodroma se javlja problem u cestovnom pristupu, prometni epovi. - putnici u odlasku i dolasku - zaposlenici - zrane luke - avio prijevoznika - vladini slubenici (policija, carina i sl.) - kontrole letenja - pediteri, distributeri gorriva - ostali doekivatelji, pratitelji, pojetitelji (izraeno kod nerazvijenih) - modeli motornih vozila koja dolaze u ZL ovisi o - veliini aerodroma - dijelu godine - danu u tjednu - dijelu dana 15. KAPACITETI ZRANIH LUKA I AERODROMA Kapaciteti se odreuju - godinji - mjerodavni vrni sat - mjerodavno unutarsatno optereenje Kapacitet ZL ovisi o kapacitetima - pristupnih prometnica, prometnica parkiralita, garaa - putnikog terminala, domai i meunarodni odlazak i dolazak - tranzitnih tokova - transfernih tokova - cargo terminala, domai i meunarodni odlazak i dolazak, uvoz, izvoz - stajanke - manevarske povrine, VS i USS-a. Kapacitet manevarske povrine ovisi o - fizikim karakteristikama - broj i konfiguracija USS - broj, tip lokacija i konfiguracija VS -vremena razdvajanja zrakoplova - okupiranost USS u slijetanju i uzlijetanju - razdvajanja zrkoplova u slijetanju i uzlijetanju - veliini zrkoplova - odnos slijetanja i uzlijetanja, touch'n go operacija - meteroloki uvjeti, vjetar, vidljivost,... - navigacijska opremljenost, procedure - navigacijska sredstva

- obuenost kontrlora letenja - operativna strategija koritenja manevarskih povrina...

16. TEHNOLOKO-TEHNIKA RJEENJA MANEVARSKE POVRINE I KONFIGURACIJA AERODROMA Mali promet maneverske i druge povrine uz menevarsku na zranoj strani su vei dio ukupne povrine aerodroma 75-90% Srednji i veliki promet zrana strana je vea od 50% povrine aerodroma Vrlo mali promet dvosmjerno kretanje zrakoplova i koritenje USS za kretanje zrakoplova izmeu stajanke i uzlijetanja, odnosno slijetanja i stajanke. Mali i iznad jednostavno kretanje po manevaskoj povrini. 17. STRATEGIJA RAZVITKA AERODROMA DRAVE Imaju je pojedine drave. Hrvatska je ima u okviru - strategije prometnog razvitka potencijalne lokacije i potrebu za utvrivanjem tipova aerodroma prema razini prometa. - strategije prostornog ureenja - programa prostornog ureenja. Planiranje aerodroma u sklopu prostornog planiranja. Potrebno je u prostornim planovima od vieg na nie predvidjeti aerodrome. Ponekad se rezervira vie lokacija za jedan aerodrom. 18. MASTER PLAN AERODROMA Plan aerodromskih i neaerodromskih aktivnosti u ogradi i oko ograde aerodroma. Planovi se rade i do 50 godina unaprijed po fazama 5-10 godina + konani kapacitet. U izradu su ukljueni - zrakoplovci aerodorom, zrani prijevoznici, kontrola zrane plovidbe, minist. - nezrakoplovci prostorni planeri, ekonomisti, financijeri, arhitekti, strojari, graevinari. Master plan - za postojee - za nove Master plan aerodroma bi treabo biti najefektniji okvir unutar kojega e pojedini sadraji moi djelovati sa najveom efikasnou-. Najefektniji master plan za ZL kao cjelinu je onaj koji osigurava potrebne kapcitete za zrakoplove, putnike, cargo i kretanje vozila, uz najveu moguu prihvatljivost za putnike, operatore i zaposlene s najniom cijenom ulaganja i operativnih trokova.

Planiranje zrane luke je kompleksno zbog razliitosti sadraja i usluga koji su potrebni za kretanje zrakoplova, putnika, carga i zemaljskih vozila vezanih za zrani promet i neophodno integriranje njihovog planiranja. Master plan je samo vodilja za - razvoj fizikih sadraja zrane luke zrakoplovne i nezrakoplovne namjene - razvoj tj. namjena povrina u okolini zrane luke - utvrivanje utjecaja gradnje i eksploatacije aerodroma na okoli - utvrivanje potrebnog pristupa zranoj luci Tipovi aktivnosti ukljuenih u master plan -utvrivnje ciljeva i koordinacija - ekonomsko planiranje - prometno planiranje i projektiranje - okolino planiranje - financijsko planiranje Slijed aktivnosti u postupku planiranja - izrada radnog programa - analiza postojeeg stanja i dokumenti - prognoze prometa - utvrivanje potrebnih povrina sadraja i prelimnarno fazne izgradnje - utvrivanje postojeih i potencijalnih ogranienja - utvrivanje kriterija i vanosti pojedinih elemenata - razvoj nekoliko koncepcija master plana u cilju kompariranja - pregled i utvrivanje optimalne koncepcije koja je najprihvatljivija Preporuke za auriranje master plana - cijeli ili dio, odnosno dijelovi master plana godinje - vrednovanja i modifikacija svakih 5 godina Kod master plana za novu zranu luku obino se analizira vie lokacija i vrednuju se, te se na kraju izabire jedna na bazi viekriterijskog odluivanja. Razvoj zrane luke kao dio master plana - razvoj zrane strane - USS - VS - stajanke - navigacijska sredstva - razvoj zemaljske strane - putnika zgrada - cargo sadraji - zemaljski i interni promet - razvoj prateih djelatnosti - aerodromske operacije i pratei sadraji meteroloka postaja, kontrola zrane plovidbe, protupoarna i spasilaka postaja, skladite goriva, uprava, odravanje, hotel... - skladite aviogoriva - sigurnost

Posebni aspekti planiranja -fleksibilnost - ekspandibilnost Master plan sadrava - komunalne potrebe - vrednovanja utjecaja na okoli - socio-ekonomski utjecaj - financijski plan - plan implementacije Master plan je sastavljen - od tekstalnog dijela - analiza stanja - prognoze prometa - potrebni kapaciteti, fin. utjecaj na okoli - nacrta - postojee stanje - po petogoditima - konaan kapcitet - utjecaji na okoli - komunalni objekti i instalacija.... Izrauje se i Executive summary. Razlikuje sse master plan po ICAO-u i pojedinih velikih drava. Hrvatska nema obvezu izrade master plana. 19. UTJECAJI NA OKOLI - buka - zagaenje zraka - zagaenje voda (povrinske, podzemne) i tla Promatraju se utjecaji prije i za vrijeme izgradnje, za vrijeme eksploatacije i nakon zatvaranja aerodroma 20. PROSTORNO PLANIRANJE U OKOLINI AERODROMA Ne smije se dozvoliti izgradnja ispod prilazno-odletnih povrina zbog buke i mogunosti havarije. Objekti postojei i novi ne smiju probijati zadana ogranienja. 21. PLANIRANJE I RAZVOJ AERDROMA U SKLADU SA PRINCIPIMA ODRIVOG RAZVOJA Skup o zemlji, Rio de Janeiro, 1992, strategija za 21 stoljee, agenda 21 Naela odrive ravnotee izmeu stanovnitva, potronje i zemljinog kapaciteta odravanja ivom. Iz toga je proizalo da planiranje izgradnje aerodroma mora biti uravnoteeno izmeu gospodarskih kriterija i koristi za korisnike i zajednicu s jedne strane i gospodarenja prostorom na naelima odrivog razvoja.

Osnovni dokumenti ICAO u svezi aerodroma Dodaci Konveciji o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu 14. AERODROMES Dio 1. Aerodroms design and operations Dio 2. Djelomino i: 9. FACILITATION 10. AERONAUTICAL TELECOMUNICATIONS 11. ENVIROMENTAL PROTECTION 17. SECURITY-SAFEGUARDING INTERNATIONAL CIVIL AVIATION AGAINST DOST OF UNLAWFULL INTERFERENCES Prirunici (aerodromski) AERODROME DESIGN MANUAL (DOC 9159) Part 1 Runways 2 Taxiways, Aprons and Holding bays 3 Pavement 4 Visual Aids 5 Electrical system AERODROME PLANNING MANUAL (DOC 9184) Part 1 Master planning 2 Land use and environmental control 3 Guidelines for consultants/constructig service AIRPORT SERVICE MANUAL (DOC 9137) Part 1 Rescue and fire fightening 2 Pavement surface conditions 3 Bird control and reduction 5 Removal of disabled aircraft 6 Control of obstacle 7 Airport emergency planning 8 Airport operational services 9 Airport maintenance practices MANUAL ON CERTIFICATIONS OF AERODROMES (DOC 9558) FAA Federal aviation administration (SAD) niz propisa iz podruja aerodroma. Rigorozniji od ICAO. Nisu obvezni za RH. JAA Joint aviation authority, izdaju JAR (JA regulations), neobuhvaa zasada aerodrome, ali daje rigorozne zahtjeve za zatitom u prometu koja se odvija u zranoj luci. EU daje odreenu propise, a u Hrvatskoj imamo Zakon o zranom prometu i desetak pravilnika iz podruja aerodroma preuzetih iz bive Jugoslavije.