You are on page 1of 11

UNIVERZITET U TUZLI TEHNOLOKI FAKULTET PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA Predmet:Tehnologija vode

DATUM:11.01.2013

SEMINARSKI RAD NA TEMU: PREIDAVANJE VODE ZA PIDE

RADILE:HODID NERMINA DOSTOVID JASMINA

PROFESORICA:DR.SC.RAMZIJA CV RK,DOCENT
1

SADRAJ:
Uvod.............................................................................................3 Preidavanje vode za pide...........................................................4 Opasni mikroorganizmi................................................................4 Bakterije.......................................................................................5 Protozoe.......................................................................................5 Ciste..............................................................................................6 Hemijske opasnosti......................................................................6 Metode obrade vode za pide........................................................6 Filtracija(vrste filtracije)................................................................7 Deferizacija vode..........................................................................8 Dehlorinacija i dezodoracija vode.................................................8 Omekavanje vode........................................................................8 Dekarbonizacija vode....................................................................9 Denitritizacija.................................................................................9 Demineralizacija.............................................................................9 UV sterilizacija vode.......................................................................10

Uvod
Osnovni pojmovi o vodi
Kruenje vode u prirodi nazivamo hidrolokim ciklusom.Isparavanje sa velikih vodenih povrina (okeana,jezera,rijeka i sl), zemlje i biljaka voda odlazi u gornje slojeve atmosfere gdje se kondenzuje u vidu oblaka,da bi se kao atmosferske padavine(kia,snijeg) ponovo vratila n a zemlju.Na svom putu kroz atmosferu ona rastvara razliite gasove prisutne u vazduhu kao to su kiseonik i ugljen dioksid,kao i neke vrlo tetne gasove kao to su sumporni i azotni oksidi,a i skuplja i razne neistode kaok sto su estice ai,praine,bakterije i sl.Dalje nasvom putu kroz razliite slojeve zemlje do nekog vodonepropusnog sloja,ona rastvara razliite soli kao soli natrijuma,kalcijuma,magnezijuma,goa i mangana,a i neke organske materije,tako da se u prirodi nikad ne nalazi ista.U slededim poglavljima demo se upoznati sa nekim od naina predidavanja vode za pide.

Preiavanje vode za pie Voda za pide se obino distribuira gradskom ili regionalnom mreom za snadbijevanje gdje moe dodi do kontaminacije.Vedina gradova i naselj ima neku vrstu sistema za preidavanje vode koji filtrira njihovu vodu i dezinfikuje je pomodu hemikalija (kao to su hlor ili hloramin)kako bi je uinio sigurnom za koritenje kod kude.Obino se tih hemikalija dodaje mnogo vie n ego je potrebno,da bi se voda bakterioloki sauvala od vodovoda do vas(dok putuje kroz sistem cijevi).Ali iako preidavanje moe unititi pojeine tetne mikroorganizme,postupak dezinfekcije moe rezultirati pojavom nusproizvoda dezinfekcije: Trihlormetani Hloketoni-Haloacetilnitril-Hloropikrin... Zagaivai vode mogu biti: -hemijski(kiseline,akalije,razne soli,pesticidi,deterdenti,fenoli i dr.) -bioloki(bakterije,virusi, alge,fekalije,lignini i dr.) -fiziki(toplota,boja,miris,radioaktivnost,ra iz cijevi,vrste materije,pijesak,mulj i sl). Opasni mikroorganizmi Postoji veliki broj vrsta mikroorganizama koji mogu postojati u vodi. Opasnosti u vodi za pide su male - vrlo male. Ja du staviti grubi raspon veliine mikroorganizama kada ih budem opisivala. Zbog dosljednosti sve du veliine uzraavati u mikronima (mikron je tisuditi dio milimetra ili milijunti dio metra). To ukljuuje.: Virusi Virus je dio nukleinske kiseline zamotan u omota od proteina. To nije stanica ali moe se reproducirati i rasti tako to de zaraziti domadina gdje de umetnuti svoju nukleinsku kiselinu u stanicu domadina.Primjeri vodom prenoenih virusa su virusi hepatitisa i Rota virus

slika 1. Rota virus Virus je najmanja od organskih opasnosti o kojima mi govorimo oni su u rasponu veliine od 0.3 do 0.01 mikrona.
4

Bakterije Bakterije su jednostanini organizmi s kompletnom nukleinskom kiselinom (RNK i DNK) i mnogo su vedi od virusa(i do 100 puta). Vie od 90% bakterija su bezopasne ili korisne za ljude, ali neke su opasne.Primjeri opasnih bakterija su kolera i tifus.Bakterije su veliine 0.5 do 5 mikrona.

slika 2. Vibrio cholerae

slika 3. Salmonella typhi Protozoe (praivotinje) Protozoe su jednostanini organizmi. Vedi su i sloeniji od bakterija, obino se nalaze u vodi i tlu. Oni su opdenito nevidljivi golim okom veliine su od 10 mikrona do 0.5 milimetra (ili 500 mikrona). Neke protozoe imaju sposobnost da formiraju ciste.

Ciste Ciste su zaahureni oblici mikroorganizma (koji ekaju povoljne uvjete za razvoj), npr. Giardia ili Cryptosporidium, te ciste mogu preivjeti u vodi ili fekalijama dugo vremena, i u uvjetima u kojima protozoa ne bi. Na primjer klor i jod ne mogu pouzdano ubiti Cryptosporidium cistu.

slika 4. Cryptosporidium and Giardia

Kemijske opasnosti Mnoge kemikalije mogu se nadi u vodi - to su metali (olovo, arsen, iva), nitrati / nitriti i jo mnogo toga. Njihova prisutnost moe biti prir odna ili kao posljedica ljudske aktivnosti. Rudarstvo moe uzrokovati prisustvo metala u vodoopskrbnom sustavu (naroito u manje razvijenim dijelovima svijeta), primjena gnojiva i pesticida su dosta esti uzrok kemijskog zagaenja.Kemijski kontaminanti moraju biti odvojeni od vode da bi voda bila sigurna, jer oni ne mogu biti ubijeni kao mikroorganizmi. Najede koridene metode za obradu vode za pide ili za potrebe odreenih tehnolokih procesa su: Filtracija vode Deferizacija vode Dehlorisanje i dezodorizacija vode Omekavanje vode Dekarbonizacija vode Denitratizacija vode Uklanjanje organskih supstanci Demineralizacija vode UV sterilizacija vode

Filtracija vode Filtracija vode je osnovna operacija iji je cilj da iz vode ukloni sve mehanike estice dispergovane u njoj.Nain filtracije se bita prema vrsti i veliini despergovanih estica.Uglavnom se koriste razliita kudita filtera sa odgovarajudim filter ulocima raznih poroziteta,a postoji itava paleta poluatomatskih i automatskih filtera koji se mogu ispirati tokom rada,te nema diskontinuiteta u radu zbog zamjene ili idenja filter uloaka.Kod jae zaprljanih voda mogu se koristiti klasini pjeani filteri sa vieslojnom silikatnom ispunom razliite granulacije.Najefikasnija je metoda reverzne osmoze kombinovana sa odreenim koracima. Postoje zapravo tri vrste filtracije - "gruba","fina" i "ultra fina". Gruba filtracija nede ukloniti ni organske ni kemijske opasnosti jer su otvori na preprekama kroz koje voda prolazi preveliki, ak bi i protozoe mogle prodi. Grubom filtracijom demo ukloniti sve estice osim onih finih koje uzrokuju zamudenost.Time demo prokuhavanje i kemijsku sterilizaciju uiniti uinkovitijom te demo uvelike poboljati okus. Najedi oblik grube filtracije je Millbankova vreda gusto pletena platnena vreda.

slika 5. Millbank bag

Fina filtracija de sigurno ukloniti protozoe i ciste a kvalitetniji filteri de takoer ukloniti i bakterije. Kada traite kvalitetni fini filter, traite "apsolutno" filtriranje od 1mikrona ili manje. Najedi oblik fine filtracije je keramiki filter (esto se koristi u kombinaciji s drugim to je opisano kasnije). Visoko kvalitetni keramiki filteri de trajati neogranieno (dok drugi kombinirani proizvodi nede). Vano je napomenuti da fini filteri, zbog toga to mogusakupljati bakterije, mogu postati leglo i izvor oneidenja. Kako bi se ovo sprjeilo esto se ugrauju razni sekundarni filtri- najede se koristi srebro za sprjeavanje razvoja bakterija. Keramiki filter de takoer biti prepreka za neke metale i organske tvari (ali nipoto ne za sve!). Ultra Fina Filtracija Postoje neki prijenosni filteri koji su u mogudnosti oistiti vodu od virusa. Oni su relativno novi na tritu i jo uvijek relativno skupi. Osim toga postoji proces poznat kao suprotna osmoza. Ovo je jako fini filter koji molekule vode potiskuje pod tlakom od 2.7 do 5.5 bara. Suprotna osmoza moe ukloniti ne samo viruse, nego i soli (npr. za proizvodnju pitke vode iz slane vode) i metalne soli.

Deferizacija vode U mnogim sluajevima kod voda sa vedim sadrajem gvoa postoji potreba da se njegova koliina svede na minimum.Kod vode za pide povedani sadraj gvoa daje vrlo neprijatan ukus vodi,a takoe se u njoj stvara smei talog istaloenog fero-hidroksida,koji u cjevovodima moe stvoriti ozbiljne mikrobioloke probleme.Da bi se odstranilo gvoe mora da se iz dvovalentnog prevede u trovalentni oblik,a to se najjednostavnije postie aeracijom.U prisustvu kiseonika iz vazduha fero-oblik se oksidie u feri.Ferihidroksid koji nastaje je nerastvoren i kao talog odstranjuje se filtriranjem. 2 Fe(HCO3)212 O2H2O=2Fe(OH)34CO2 Deferizatori su ureaji koji se sastoje od kolone punjne specijalnom katalitikom -filtarskom masom,koja katalitiki prevodi gvoe iz rastvorene forme u nerastvorenu i taloi ga na sebi.Istaloeno gvoe se povremeno izbacuje iz ureaja jednostavnim protivstrujnim pranjem,to uz visoku efikasnost rezultuje niskim eksploatacionim trokovima. Dehlorinacija i dezodoracija vode Radi odravanja mikrobioloke ispravnosti vode za pide,voda se prije distribucije u gradsku vodovodnu instalaciju obavezno hlorie i to odreenim vikom hlora(rezidualni hlor)kako bi se odrala naknadna sterilnost.Upravo ovaj viak hlora moe vrlo neugodno djelovati na organoleptike osobine vode za pide(miris i okus),a u kontaktu sa organskim supstancama moe graditi za ljude veoma opasn a jedinjenja(neka od njih si u kancerogena).Za dehlorisanje vode danas se iskljuivo koriste filteri sa aktivnim ugljem.Pod dezodoracijom vode podrazumijeva se popravka kvalitete vode,tj. Uklanjanja iz vode supstanci koje joj mogu davati lo ukus,miris,au nekim sluajevima i boju.U ovakvim sluajevima se takoe koriste filteri sa aktivnim ugljem,koji kako jak adsorbens,vezuje za sebe ove materije.Nakon iscrpljivanja adsorpcionih sposobnosti aktivnog uglja on se zamjenjuje novim.Najede se koriste za dehlorisanje i dezodoraciju vode za pide,kao i u prehrambenim tehnologijama koje korista vodu iz vodovodne mree. Omekavanje vode Danas se omekavanje vode esto koriste jonoizmjenjivaki filteri ,koji se sastoje od jonoizmjenjvake kolone punjene odreenom koliinom jonoizmjenjivake mase koja vezuje za sebe jone kalcijuma i magnezijuma,a zamjenjuje ij jonima natrijuma,ime se uklanja tvrdoda vode.Kada se masa zasiti,proputanjem odreene koliine rastvora kuhinjske soli(NaCl) ona se prevodi u aktivnu formu i ponovo je spremna za omekavanje odreene koliine vode.Omekivai se koriste za pripremu vode za kotlove niskog pritiska,kod razliitih grejnih i rashladnih sistema.Omekavanje vode moze se jo postidi i kuhanjem i pomodi krea.Kuhanje tj.Termikim putem postie se razlaganje nepostojanih soli bikarbonata pri emu nastaju karbonati,koji se izdvajaju u obliku taloga. Ca(HCO3)2CaCO3CO2H2O Ovaj proces je najznaajniji zbog toga to se redovno odvija pri zagrijavanju tvrde vode .U praksi se ne primjenjuje jer zahtijeva veliki utroak toplotne energije,pa je neekonomian.Primjena krea tj. krenog mlijeka samog ili u kombinaciji sa natrijum-karbonatom(kalcinisana soda),je pogodan i ekonomian postupak koji se u praksi najede koristi.

Dekarbonizacija vode Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja karbonatna tvrdoda.Radi se o jonoizmjenjivakom ureaju punjenom specijalnom slabo-kiselom jonoizmjenjivakom masom,koji za sebe vezuje jone kalcijuma i magnezijuma iz soli karbonatne tvrdode i zamjenjuje ih jonom vodonika.Tako umjesto soli karbonatne tvrdode nastaje ekvivalentna koliina ugljene kiseline koja se,ako smeta,moze odvazduiti.Soli nekarbonatne tvrdode pri tome prolaze neizmjenjene.Jonoizmjenjivaka masa se nakon iscrpljivanja svakog kapaciteta regenerie proputanjem rastvora slabe sone kiseline(HCl),poslije ega je ponovo spremna za rad. Zbog problema koje soli karbonatne tvrdode izazivaju u proizvodnji gaziranih osvjeavajudih napitaka(otean o gaziranje,smanjenje kiselosti zbog reakcije sa vodnim kiselinama,smanjenje slasti zbog reakcije sa ederima i nastajanjima kalcijum saharata,pojava zamudenja zbog reakcije sa pektinima itd)dekarbonizacija je idealna priprema vode pri proizvodnji gaziranih osvjeavajudih napitaka ako u vodi preovladava karbonatna tvrdoda,a to je naede sluaj. Denitratizacija Sadraj nitrata iznad dozvoljenih granica, osim izuzetno tetnog dejstva na ljudsko zdravlje, najede je znak zagaenja vode organskim supstancama koje mogu biti i fekalnog porijekla. Za uklanjanje nitrata proizvode se ureaji na bazi specijalnih jon-selektivnih jonoizmenjivakih masa kojima se nitratni jon konvertuje u nekodljivi hloridni jon. Nakon zasidenja denitratizatori se periodino regeneriu rastvorom kuhinjske soli. Demineralizacija vode Demineralizovana voda je voda kojoj su uklonjene sve soli.Naziva se i destiliranom ili deioniziranom vodom.Karakteristike takve vode je elektrina provodnost manja od 10S/cm bududi da u vodi struju provode samo joni dok je ista voda izolator.Koristi se u hemiji, za napajanje kotlova visokog pritiska,u proizvodnji jakih alkoholnih pida,u medicini i drugdje.Dobiva se destilacijom,ionskom izmjenom i membranskim procesom reverzne osmoze. 1.Demineralizacija jonskom izmjenom Demineralizacija voede provodi se primjenom jako kiselog kationskog ionskog izmjenjivaa s aktivnom skupinom u H formi i primjenim anionskog izmjenjivaa s aktivnom skupinom OHformi spojenih u seriju.Jako kiseli izmjenjiva na sebe vee sve katione iz vode,jako bazni sve anione kiseline nastalih u jako kiselom izmjenjivau. 2.Demineralizacija reverznom osmozom U membranskom se ureaju ulazna voda djelovanjem povienog pritiska potiskuje kroz tanku poroznu membranu,ime se razdvaja u dvije struje:permeat ili filtrat,u kojem se prolazom kroz membranu smanjila koncentracija otopljenih tvari te koncentrat ili retentat ili dio vode koji nije proao kroz membranu i u kojem se koncentracija otopljenih tvari povisila.Na ovaj nain se spreava nakupljanje otopljenih tvari na povrini membrane i njeno zaepljivanje.

UV sterilizacija voda Pored hemijskog kvaliteta vode, esto se za neke tehnoloke potrebe postavlja i zaht jev apsolutne sterilnosti vode. To je najede sluaj u prehrambenoj industriji gdje voda vedim dijelom ulazi u sastav nekog proizvoda, ili npr. u raznim kozmetikim ili medicinsko-farmaceutskim zahtjevima. Metoda sterilizacije UV sterilizatorima je izvanredno efikasna, jer praktino momentalno unitava gljivice, alge, kvasce, bakterije i viruse. Bazira se na osvjetljavanju vode UV lampom smjetenom u kvarcnoj epruveti koju opstrujava voda u tanjem sloju. Eksploatacioni trokovi su veoma mali i svode se na periodino idenje kvarcnog stakla, kao i na godinju zamenu UV lampi. Za pravilan rad UV sterilizatora mora se obezbediti maksimalna transparencija (prozirnost) vode, to se postie odreenim predtretmanom. (reverzna osmoza)

Zakljuak: Iz svih dosad iznesenih injenica moemo shvatiti da voda koja do nas dolazi ili se koristi u prehrambenoj industriji mora prodi kroz niz sloenih procesa, kako bi zadovoljila potrebne standarde koji zahtijevaju da voda koja se koristi mora biti zdravstveno ispravna i sugurna za koritenje kako od strane ljudi tak o i od strane industrije.Kako smo dosad upoznati postoje razni ureaji koji se koriste za preidavanje vode kako u domadinstvu tako i u industriji.Predstavit demo ureaj koji se koristi u domadinstvu za vlastito proidavanje vode. Osnovni princip rada ovog ureaja ili aparata za preidavanje vode zasniva se iskljuivo na procesu mehanikog preidavanja vode. Voda iz vodovodne mree ulazi u aparat za vodu-u prvi filter sa polipropilenskom membranom (5 mikrona), koji mehanikim putem odstranjuje zemlju, b lato, krupniji i sitniji pijesak i druge neistode rastvorive u vodi vede od 5 mikrona. Zatim voda ide u drugi filter - tip "Carbon" sa aktivni ugalj visokog kvaliteta, koji hemijskim putem apsorbuje hlor,hlor-fenol, organske materije isl.. Nakon toga voda ulazi u tredi filter - tip PX-01. Iz tredeg filtera voda ulazi u glavni filter-membranu (osmoza vode reverzna osmoza, REVERZIBILNA-REVERS OSMOZA). Usled delovanja pritiska vode, osmotska membrana isti vodu od jedinjenja soli, tekih metala, virusa, bakterija i ostalih neistoda vedih od 0,0005 mikrona. Iz glavnog filtera preidena voda, dotokom regulisanim sa automatskim stop ventilom, ulazi u rezervoar pod pritiskom. Pritiskom na posebno instalisanoj slavini voda iz rezervoara ide u krajnji ugljeni- filter (Post filter), koji poboljava ukus vode za pide, pre direktnog konzumiranja sa posebne slavinice. Odstranjena neistoda u formi tzv. prljave vode istie iz filtera posebnim prikljukom na sifon u kanalizaciju (sistem se ispira sam). Konfiguraciju je lako mogude proiriti mineralizatorom, magnetnim filterom ili UV lampom ija je namena dodatna dezinfekcija vode.

10

Literatura: internet,materijal za prpremu parcijalnog ispita prof.Ramzija Cvrk

11

You might also like