TABLINI PRORAUNI

Velik broj ljudskih aktivnosti zahtijeva obradu velikog broja brojanih podataka. Radi se o izraunu cijelog niza vrijednosti pri emu se koriste osnovne matematike operacije i vrlo jednostavni postupci. To je posebno izraeno u poslovanju s novcem, statistikim obradama, knjigovodstvu, raunovodstvu i sl. Ovakvi se podaci najee organiziraju u jednostavne tablice, a potom se matematike operacije i razne funkcije primjenjuju na itav redak ili stupac, odnosno vei dio tablice. Za ovu namjenu koriste se posebni programi koji se nazivaju tablini kalkulatori (engl. Spreadsheet) budui da se koriste za izraunavanje vrijednosti u tablicama. Na njih se postavljaju slijedei zahtjevi: - klasian rad: mogunost izraunavanja brojanih podataka, ispis teksta i sl. - konsolidacija mogunost povezivanja podataka iz razliitih tablica - grafika grafika prezentacija brojanih podataka - stolno izdavatvo kombiniranje grafiki prikazanih podataka s tekstom, simbolima, uvezenom grafikom, raznim fontovima i sl. - povezanost s ostalim programima editorima teksta, bazama podataka, grafikim programima i sl. Osnovni skup podataka za rad s tablinim proraunima je tablica vrijednosti. Rije je o pravokutnoj tablici koja se sastoji od redaka i stupaca, pri emu postoji veza meu podacima. Podaci j ednog retka ine zajedniki skup podataka i odnose se na jednu vrijednost, a podaci sloeni u stupac predstavljaju isti tip podataka za svaku vrijednost u tablici. Izrada tablice je jednostavna: korisnik treba prouiti podatke koje eli upisati u tablicu i isplanirati njen izgled. Upisom odgovarajuih vrijednosti nastaje i tablica u programu. Programi koji obrauju tabline proraune zovu se tablini kalkulatori. Poznati su: LOTUS verzije z DOS i Windows (Lotus Development) Quattro Pro (Borland Internatinal) Plan Perfect (WordPerfect Corporation) Super Calc 5 (Informix Software Inc.) Framework (Ashton Tate) Excel (Microsoft) trenutno najbolji i najei u uporabi

MICROSOFT EXCEL
Excel je moan tablini kalkulator koji radi pod Windowsima i omoguuje obradu tablinih podataka, prikaz rezultata u eljenom obujmu, tabelarno ili grafiki. Mogua je jednostavna razmjena podataka izmeu raznih programa (grafikih, tekstualnih ili baza podataka). Omoguena je prenosivost izmeu raunala, s automatski podranim pisaima i ostalim vanjskim jedinicama. to se tie grafike prezentacije na raspolaganju je 14 tipova i vie podtipova grafikona. Ako ih elimo ispisivati mogu biti u sklopu dokumenta, ili zasebno. Vezani su s podatcima u tablici i auriraju se trenutno s promjenom podataka u tablici. Mogue je preklapati vie grafikona koji pri tome mogu biti i prozirni. 3D grafikoni imaju mogunost promjene orijentacije u prostoru u sve tri osi, te kontinuirane promjene perspektive. Osim tablinih izraunavanja s bogatim mogunostima izrade 2D i 3D grafikona, Excel sadri u sebi i bazu podataka s mogunou sortiranja po najvie tri kljua. Excel takoer sadri velik broj funkcija (preko 400) uz mogunost kreiranja vlastitih. Da bi ste pokrenuti Excel, potrebno je uiniti sljedee korake: - Start - Programs - kliknuti jedanput na

Drugi nain pokretanja Excela je dvostruki klik na preac (shortcut), ako se nalazi na desktopu, a izgleda ovako: .

Pokretanjem Excela starta se osnovni Excel program i automatski otvara novi tablini dokument (Worksheet):

IZGLED TABLINOG DOKUMENTA

Linija izbornika Linija alata Linija naslova

Aktivna elija

Linija formule

Oznaka stupca

Oznaka reda

Prozor radne knjige

Linije za kretanje (klizai) Oznake radnih listova

U sreditu Excelovog ekrana nalazi se prozor radne knjige s prikazanim aktivnim radnim listom. Linija naslova pokazuje naziv programa i naziv dokumenta koji ureujemo. Linija izbornika sadri glavni izbornik s 9 padajuih podizbornika:

Linija alata omoguuje brzo obavljanje estih akcija. Linija formule prikazuje trenutnu adresu elije i sadraj elije. Linije za kretanje omoguavaju pregled dijelova radnog lista koji nisu prikazani. elija (sjecite reda i stupca) je polje u koje se unose podaci (tekst i brojevi).

Aktivna elija je ona s kojom trenutno radite. Selektor je okvir koji ocrtava aktivnu eliju. Oznaka reda i oznaka stupca sastavni su dijelovi adrese elije (slovo stupca i broj reda). Oznake radnih listova koristimo za prijelaz u eljeni radni list. Maksimalni broj alatnih traka u dokumentu ogranien je veliinom memo rije Maksimalni broj gumba na izbornicima ogranien je veliinom memorije Maksimalni broj otvorenih dokumenata ogranien je veliinom memorije Maksimalna veliina radnog podruja je 65,536 redaka x 256 kolona irina stupca je od 0 do 255 znakova (charac ters) Visina retka je od 0 do 409 tokica (points) Maksimalni kapacitet elije za tekst je 32,000 znakova Maksimalna duljina formule je 1,024 znakova Maksimalni broj radnih listova u dokumentu ogranien je memorijom

Svaka radna tablica je primarni dokument koji se koristi za spremanje i rad s podatcima, a ustvari predstavlja elektronsku verziju glavne knjige. Izraena je u obliku pravokutne mree 256 stupaca i 16384 do 65 536 redaka. Presjek retka i stupca predstavlja eliju ili polje (Cell) pravokutnik u koji se unose podaci. Radna tablica sadri sljedee dijelove: - zaglavlje redaka- stupac brojeva od 1 do 16384 (u starijim verzijama) ili 65 536 - zaglavlje stupaca red slova, a stupci su oznaeni slovima A..Z, AA.AZ.. - polje, elija pravokutno podruje u radnoj tablici u koje se unose podaci - okvir aktivnog polja istaknuti okvir koji oznaava aktivno polje Skup svih radnih tablica ini radnu knjigu ( Workbook) koju Excel uva u jednoj datoteci. Kretanje po tablici mogue je kursorskim tipkama ili miem.

AKTIVNA ELIJA
Prije upisa podataka u eliju treba je uiniti aktivnom (dovesti pokaziva elije u eliju u koju elimo neto upisati). U krajnjem lijevom dijelu linije formule nalazi se indikator adrese. Pokaziva elije moete pomicati bilo miem bilo tipkovnicom. Tipka: ili Tab ili Shift + Tab Pokaziva elije pomie se: na eliju s desne strane na eliju s lijeve strane na eliju jedan red iznad na eliju jedan red ispod na krajnju lijevu eliju u redu na prvu eliju radnog lista (A1) na zadnju eliju podruja s podacima

Specifikacija radnog prostora

Home Ctrl + Home Ctrl + End

ZNAAJ IKONA NA STANDARDNOJ ALATNOJ TRACI

Novo (New Workbook) - stvaranje nove radne knjige Otvori (Open) - otvaranje radne knjige Spremi (Save) - spremanje radne knjige E-pota Pretraivanje Ispii (Print) - ispis radne knjige Pregled ispisa (Print Preview) - prikaz radne knjige prije ispisa Provjera pravopisa (Spelling) - provjera pravopisa Izrei (Cut) - brisanje oznaenog dijela tablice Kopiraj (Copy) - kopiranje oznaenog dijela tablice Zalijepi (Paste) - umetanje nakon irei/zalijepi (cut/copy) Prenositelj oblikovanja (Format Painter) - kopiranje odabranog formata elije Poniti (Undo) - ponitenje uinka zadnje akcije Ponovo uini (Repeat) -ponitenje uinka Undo naredbe Umetni hipervezu (Insert Hyperlink) Samozbroj (AutoSum) - automatsko sumiranje; popis funkcija Razvrstaj uzlazno (Sort Ascending) - sortiranje od A do Z Razvrstaj silazno (Sort Descending) - sortiranje od Z do A arobnjak za grafikon (ChartWizard) - arobnjak za graf Crtanje (Drawing) - pokretanje Draw aplikacije

ZNAAJ IKONA NA ALATNOJ TRACI OBLIKOVANJA

Spoji i centriraj (Center across columns) povezivanje oznaenih polja i centriranje Valuta (Currency Style) - stil valute Stil postotka (Percent Style) - stil postotnog znaka Stil zareza (Comma Style) - stil decimalne toke Poveaj broj decimala (Increase Decimal) - poveanje broja decimala Smanji broj decimala (Decrease Decimal) - smanjenje broja decimala

Obrubi(Borders) - postavljanje okvira Boja ispune (Fill Color) - boja elije

PRAVILA ZA UNOS PODATAKA

U tablicu se mogu unositi dvije vrste podataka: konstante podatci koji se upisuju direktno u polje, a mogu biti brojane vrijednosti (ukljuujui datume, iznose sa simbolom valute, postotke, razlomke, brojeve u znanstvenom zapisu) ili tekst. To su vrijednosti koje se ne mijenjaju, osim ako ih sami ne promijenite. formule nizovi konstanti, adrese polja, imena polja ili podruja, funkcija ili operatora koji kreiraju nove vrijednosti na osnovu postojeih. Formula uvijek poinje znakom jednakosti (=). Vrijednost nastala kao rezultat formule moe se promijeniti ako se promijeni vrijednost bilo kojeg podatka u formuli. Brojani podaci automatski se poravnavaju desno, a tekstualni lijevo . Za unos podatka treba izabrati eliju, upisati tekst ili broj. Podatak e se prikazati u oznaenoj eliji i u liniji formule. Nakon upisivanja u odreenu eliju, kliknuti bilo gdje na prozor radne knjige ili jednostavno pritisnute tipku Enter na tipkovnici ili kliknite dugme koje se nalazi kod linije formule

Ako brojani podatak elimo smatrati tekstom ispred njega treba upisati apostrof (). Za upisivanje razlomka treba upisati 0, a zatim razlomak, npr. 0 1/3. elimo li ponititi unos, kliknut emo na traci formula na dugme X (Cancel otkai, odustani).

Adresa, oznaka aktivnog polja

Sadraj oznaenog polja

U praksi je esto potrebno upisati isti podatak u vie polja. Da bismo to postigli potrebno je uiniti sljedee: 1. odabrati sva polja u koja elimo upisati podatak. Ona mogu biti jedno pored drugog ili razmaknuta 2. upisati podatak u prvo polje 3. pritisnuti CTRL i ENTER. Podatak e biti upisan u sva odabrana polja. Prilikom unosa tekst moe prelaziti u sljedeu eliju, ali kad oznaimo sljedeu eliju za unos, viak teksta u prethodnoj eliji se sakrije. Time se podaci ne gube. Oznaimo li ponovo prethodnu eliju, vidjet emo njen cjelokupan sadraj. Unos teksta Excel automatski poravna uz lijevi rub elije. Kasnije moemo podesiti odgovarajuu irinu stupaca i poravnanje teksta unutar el ija. Prilikom unosa numerikih podataka, brojevi ne prelaze u susjednu eliju, ve se umjesto brojeva u eliji pojave znakovi povisilice (#).

prekratka elija za brojani podatak; proiriti eliju za prikaz cijelog broja Tekstualni podatak prelazi u susjednu eliju

Unos numerikih podataka Excel automatski poravna uz desni rub elije. elimo li da Excel numerike podatke prilikom unosa poravna uz lijevi rub elije, npr. ifru kupca ili dobavljaa, prije unosa numerikih podataka unijet emo u eliju apostrof , a zatim brojeve, npr. 333. Prilikom unosa numerikih podataka, decimalna mjesta i npr. valuta ureuju se naknadno pomou dugmadi na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting). Zaponemo li unos u neku eliju poetnim slovom koje se ve nalazi u jednoj od elija u stupcu, Excel automatski ponudi sadraj te elije. Ako je sadraj identian, pritisnemo tipku Enter, ako nije, pritisnemo razmaknicu i unesemo podatak koji elimo. U oznaenu eliju moemo unijeti podatak iz susjedne elije koritenjem naredbe Ispuna (Fill ).

RADNA KNJIGA (WORKBOOK)

Svaki put kad pokrenete Excel, program automatski otvara novu radnu knjigu s 3 prazna radna lista. Svaka nova radna knjiga sadri 3 prazna radna lista. Meutim lako moemo dodati nove ili ukloniti postojee radne listove. Radna knjiga moe sadravati onoliko radnih listova koliko dozvoljava memorija raunala. Kada elimo raditi na nekom od radnih listova kliknemo na njegovu oznaku da ga pozovemo Operacije s radnim listom najjednostavnije je izvoditi miem ili pomou brzog izbornika pozvanog na radni list

Premjetanje i/ili kopiranje radnih listova moe se vriti unutar iste radne knjige ili izmeu razliitih.

RASPON ( podruje, opseg) ELIJA

Podruje predstavlja bilo koju skupinu meusobno logiki povezanih p olja. Uglavnom je to pravokutna skupina susjednih polja, ali postoji i mogunost kreiranja podruja koje se sastoji od skupine nepovezanih polja. Pravokutna podruja, kao i pojedinana polja imaju adrese zadane u obliku koordinata, npr.:GL:DD, pri emu je GL adresa polja u gornjem lijevom kutu, a DD adresa polja u

donjem desnom kutu. Podruje je najjednostavnije oznaiti miem: postavimo pokaziva u gornji lijevi kut, pritisnemo lijevu tipku mia i povuemo pokaziva u donji desni kut. Nakon otputanja tipke mia oznaeno podruje bit e zatamnjeno. Ukoliko oznaavamo nepovezano podruje treba drati pritisnutu tipku CTRL. Stupci se selektiraju odabirom dugmadi oznaenih slovima Retci se selektiraju odabirom dugmadi oznaenih brojevima Cijela tablica se selektira dugmetom u gornjem lijevom uglu
povezano podruje

nepovezano podruje

Najmanje mogue podruje u radnom listu jest jedna elija, a najvee - sve elije radnog lista. Odabir nepovezanog podruja odlian je nain da se oblikovanje primijeni na vie razliitih podruja jednom operacijom. Kopiranje i premjetanje podataka u radnom listu ne mogu se primijeniti na nepovezano podruje.

OBLIKOVANJE ELIJA
U svaku se eliju mogu upisivati podaci. Pod njihovim oblikovanjem podrazumijevamo oblikovanje prikazanih vrijednosti, poravnavanje sadraja, dodavanje rubova elijama i sjenanje elija. Navedene operacije mogu se realizirati u izborniku Oblikovanje > elije (Format Cells) (ili preac Ctrl + 1). Otvara se dijaloki okvir:

Kartica Broj (Number) nudi sljedee mogunosti:

Openito (General) standardni, poetni oblik Brojana (Number) prikaz brojeva u cjelobrojnom i decimalnom obliku, uz mogunost odabira broja decimala Valutna (Currency) unos oznake valute Raunanje (Accounting) oblik za uporabu u raunovodstvu Datum/ Vrijeme (Date /Time) promjena oblika datuma (vremena) Postotka (Percentage) prikaz brojeva u obliku postotka Razlomak (Fraction) prikaz decimalnog broja u oblliku razlomka uz odabir oblika Znanstvena (Scientific) prikaz broja u znanstvenoj notaciji

Poravnanje sadraja elija kartica Poravnanje (Alignment)

Pomou polja Vodoravno (Horizontal) znakovi unutar elija poravnavaju se vodoravno: Openito (General) brojevi se poravnavaju desno, a tekst lijevo; Lijevo, Sredina, Desno (Left, Center, Right) poravnavaju sadraj uz lijevi rub elije, centrirano, odnosno uz desni rub; Ispuna (Fill) ponavlja sadraj elije da bi se popunila irina stupca; Poravnaj obostrano (Justify) poravnava tekstualnu vrijednost unutar elije po lije vom i desnom rubu, podeava broj redova i prilagoava visinu reda; Centriraj preko oznaenog (Center Across Selection) centrira tekst iz jedne elije preko svih oznaenih elija. Vodoravno poravnanje moe se primijeniti na elije i pomou trake s alatima . Polje Okomito (Vertical) sadri opcije za okomito poravnanje elija: Vrh, Sredina, Dno (Top, Center i Bottom) pozicioniraju tekst uz gornji rub, na sredinu i uz donji rub; Justify poravnava tekstualnu vr ijednost uz gornji i donji rub elije, podeava broj redova i pilagoava visinu reda. Ako je tekst unijet u eliju preirok, prikaz se proiruje na susjedne elije (ako su one prazne). Ako odaberemo opciju Omotaj tekst (Wrap text) (kliknemo na kvadrati pored) tekst se smjeta unutar elije. U tu se svrhu tekst prelama i podeava se visina reda Opcija Stisni da stane (Shrink to fit) smanjuje veliinu znakova u odabranoj eliji do te mjere da se cijeli sadraj moe prikazati u eliji. Opcija Spoji elije (Merge cells) spaja odabrane elije u jednu. (Dugme u liniji alata spaja oznaene elije, a zatim centrira tekst). U okviru Usmjerenje (Orientation) mijenjamo orijentaciju sadraja oznaene elije. Karticom Font oblikujemo znakove na isti nain kao i u Wordu. Tu moemo mijenjati vrstu, stil i veliinu znakova, podcrtavati, mijenjati boje i dodavati efekte.

Dodavanje rubova kartica Obrub (Border)

Rubovi mogu biti dobra pomagala za odreivanje podruja na radnoj tablici ili za lake uoavanje i privlaenje panje na vane elije. Polje Stil (Style) sadri razne stilove linija koje moemo koristiti za iscrtavanje rubova. U polju Boja (Color), osim standardno ponuene crne boje za rubove, moe se odabrati i neka druga. Nakon odabira stila i boje rubova odabranoj skupini elija dodajemo neki od rubova u polju Obrub (Border).

Osim ovog izbornika rubovi se mogu dodavati i pomou dugmeta Obrubi ( Borders) u liniji alata. Pomou kartice Uzorci (Patterns) moemo osjenati pojedine dijelove tablice, uz ponuene boje i nekoliko uzoraka pozadine.

Uvjetno oblikovanje
Uvjetno oblikovanje se koristi za oblikovanje jedne ili vie elija koje zadovoljavaju postavlj ene kriterije. Kada se sadraj elije poklopi sa zadanim kriterijem, Excel primjeni navedeno oblikovanje. Koristimo ga ako elimo neke podatke u tablici posebno naglasiti; npr. oni koji imaju plau ispod prosjeka, ili broj djece 6 i vie, ili premauju no rmu, ili su stariji od 50 godina... Kako to napraviti? Najprije treba oznaiti eliju ili raspon elija na koje elimo primijeniti uvjetno oblikovanje, a zatim birati Oblikovanje Uvjetno oblikovanje (Format Conditional Formatting). Otvara se dijaloki okvir Uvjetno oblikovanje (Conditional Formatting) u kojem treba definirati kriterij:

Da bismo vrijednosti iz oznaenih elija koristili kao kriterij oblikovanja biramo Vrijednost elije je (Cell value is), zatim izraz usporedbe, a onda upisujemo vrijednost ili formulu. Unesete li formulu, na poetku mora biti znak jednakosti (=). Za koritenje formule kao kriterija oblikovanja (za procjenu podataka ili uvjeta koji nisu vrijednosti u oznaenim elijama), biramo Formula je, zatim unesimo formulu koja procjenjuje na logiku vrijednost TRUE ili FALSE. 1. Biramo dugme Oblikovanje (Format) 2. Definiramo oblikovanje koje elimo primijeniti kada vrijednost u eliji ispunjava uvjet ili kada formula prikae vrijednost TRUE. Ukoliko elimo postaviti vie uvjeta, pomou gumba Dodaj (Add) ponovimo postupak za sljedei uvjet. Mogue je postaviti najvie tri uvjeta, a kako dodajemo novi okvir se proiruje. Kada odredimo sve uvjete, kliknemo na gumb U redu (OK).

Kada je postavljeni uvjet zadovoljen, elija poprima zadano oblikovanje.

Ako se promijeni podatak i vie ne zadovoljava postavljeni uvjet, oblikovanje se automatski uklanja. Prikaz elija s uvjetnim oblikovanjem Da bismo vidjeli elije koje su uvjetno oblikovane treba odabrati Ureivanje Idi na Posebno oznaiti Uvjetna oblikovanja. (Edit Go to Special oznaiti Conditional Formatting), Excel osvijetli sve elije koje sadre uvjetno oblikovanje. Nakon toga moemo mijenjati pojedine uvjete ili ih brisati.

Brisanje uvjetnog oblikovanja

Ako jedan ili vie uvjeta elimo ukloniti elije koje su uvjetno oblikovane treba odabrati, biramo Oblikovanje Uvjetno oblikovanje Izbrii (Delete):

Uvjetno oblikovanje se moe prenositi i na druge elije pomou alata Prenositelj oblikovanja ( Format Painter) i automatskom ispunom. Kada elimo na druge elije kopirati samo uvjetno oblikovanje, potrebno je oznaiti elije koje elimo uvjetno oblikovati i bar jednu eliju koja sadri uvjetno oblikovanje, te u izborniku Oblikovanje Uvjetno oblikovanje odaberemo U redu. Uvjetno oblikovanje kopira se na sve oznaene elije.

RELATIVNO, APSOLUTNO I MJEOVITO ADRESIRANJE

Pozivanje elija samo pomou oznaka redaka i stupaca (npr. E5) naziva se relativno adresiranje. Kad formula sadri relativnu adresu i kopira se iz jedne elije u drugu, Excel ne kreira izvornu kopiju formule. On podeava formulu da bi se prilagodila novom retku ili stupcu. Tako npr. ako kopirate formulu ''= C2+C3'' iz elije C4 u eliju E4 (razliit stupac), formula e se podesiti za stupac E i ona postaje ''= E2+E3''. To omoguuje kopiranje formula (kao npr. one za zbrajanje mjesenih trokova za sijeanj) na neki raspon elija (kao to su stupci veljaa, oujak, travanj,). Ponekad neete htjeti podeavanje adresa pri kopiranju formule, ve fiksiranje sadraja neke elije. Tada postaje vano apsolutno adresiranje. Da biste adrese u formuli uinili apsolutnim dodajte znak za dolar ispred slova i ispred broja koji ine adresu elije. Npr. formula iz prethodnog primjera izgledala bi ovako'' = ($c$2+$c$3)''. Sad njenu vrijednost moemo kopirati u bilo koju eliju a da se ne promijeni.

Mjeovito se moe koristiti kada je samo red ili stupac fiksiran. Npr. u formuli ''= (C$2 + $C3)'' je redak elije C2 fiksiran kao i stupac C3. =A1* 5 =A1+ B1 =A3 / B1 =B5 - (B5 * 0,05) sve ove adrese u formulama zovu se RELATIVNE ADRESE

Kada kopiramo formule u kojima koristimo RELATIVNE ADRESE, te se adrese u formulama mijenjaju s pomakom polja u koje ih kopiramo!!!
npr. Ako imamo formulu: =C10-B10 =C11-B11 =C12-B12 =C13-B13 =C14-B14 =C15-B15 kopiramo

adrese u formuli se mijenjaju i prilagoavaju lokaciji, kao to je ovdje napisano!

ili ako kopiramo u desno: =B10*C10 =A10*B10

=C10*D10

=D10*E10

=E10*F10

Ako u formuli koristimo APSOLUTNU ADRESU, ona se nee mijenjati s pomakom polja u koje kopiramo takvu formulu!!! Zato takve adrese koristimo kada se u formuli neko polje NE SMIJE pomicati! PRIMJER: Treba navedene iznose u kunama pretvoriti u EURO: Teaj kune prema EUR-u je:
34 35 36 37 38 39 40 C Iznos - kn 456,45 kn 299,45 kn 333,08 kn 668,04 kn 48,23 kn 926,04 kn D Iznos - EURO =C35/$D$30 =C36 / $D$30 =C37 / $D$30 =C38 / $D$30 =C39 / $D$30 =C40 / $D$30 7,5 zapisano u polju D30

kopiramo relativna adresa C35 se mijenja apsolutna adresa $D$30 se NE mijenja

NIZOVI ISPUNE (Autofill) BRZI UNOS PODATAKA

Niz ispune (AutoFill) brzo unoenje podataka u radne tablice. Kreiramo li tablicu s podacima u nizu, npr. u zaglavlju tablice nalaze se imena mjeseci u godini ili dani u tjednu, Excel prepozna niz i unosi podatke umjesto nas. U prvu eliju upiemo podatak, npr. Ponedjeljak, zatim postavimo pokaziva mia u donji desni kut pravokutnika za oznaavanje. Kada mi promijeni oblik u + pritisnemo lijevu tipku mia i vuemo mia u eljenom smjeru (desno ako popunjavamo elije udesno ili prema dolje punimo elije ispod aktivne). Ispod elije koju punimo pojavi se kvadrati s podatkom kojim e se elija napuniti. Kada oznaimo sve elije koje elimo napuniti, otpustimo lijevu tipku mia. Unos u oznaene elije potvrdimo klikom mia na bilo koju drugu eliju.

Ne prepozna li Excel niz, u naredne elije kopirat e sadraj prve elije (npr. ime kupca ili neki broj). Ako prva elija u nizu sadri kombinaciju tekstualnog i brojanog unosa, Excel prilikom punjenja proiruje brojanu komponentu (npr. Artikl 1).

elimo li kreirati niz rednih brojeva, npr. 1, 2, 3 itd., tada je potrebno Excelu naznaiti nain promjene brojeva, odnosno unijeti prva dva u nizu (U dvije susjedne elije unesemo brojeve 1 i 2, zatim oznaimo obje elije, a ostatak elija punimo).

Ako esto unosimo iste podatke u radne tablice, kao npr. imena zaposlenih, tada moemo krei rati vlastiti niz i unositi ga u radnu tablicu pomou popune. Vlastite nizove (liste) moemo kreirati na dva naina: Moemo napraviti korisnike nizove ispune ili raspored razvrstavanja iz ve postojeih stavki koje ste popisali na radnom listu ili moemo upisati taj popis ispoetka. 1. Ako smo ve unijeli popis stavki koje elimo koristiti kao nizove, treba oznaiti popis na radnom listu. 2. Odabrati Alati > Mogunosti > kartica Korisniki popisi (Tools Options Custom list) 3. Za koritenje oznaenog popisa odabrati Uvezi (Import). Za upis novog popisa, oznaiti Novi popis (New List) u okviru Korisniki popisi, a zatim upisati stavke u okvir Popis stavki, zapoinjui s prvom stavkom. Pritisnuti ENTER nakon svake stavke. Kada je popis gotov odabrati Dodaj (Add).

1. 2.

3.

2.

1.

Oznaka oznaenog raspona

3.

Nakon to smo kreirali korisniki popis, dovoljno je u poetnu eliju unijeti prvi podatak, a ostale puniti. Popunom se mogu puniti elije u jednom smjeru (samo red ili samo stupac), a ne istovremeno red i stupac, ili dijagonalno.

Kreiranje nizova za unos podataka

Excel omoguava ispune elija razliitim podacima u nizu, s time da je potrebno odrediti kakav niz elimo kreirati. Radimo li obraun za odreeni mjesec, pomou ispune moemo unijeti datume u tablicu. Za kreiranje vlastitih nizova koristimo izbornik Ureivanje (Edit) Ispune (Fill) Slijed... (Series). U poetnu eliju unese se podatak (broj ili datum), oznae elije koje e se ispuniti i pomou naredbe Ispune Niz... otvori dijaloki okvir Nizovi (Series) u kojem odreujemo vrstu ispune, vrijednost za koju e se niz poveavati te zavrnu vrijednost.

U polju Nizovi u (Series in) ve je oznaena mogunost ovisno o tome koje su elije oznaene za ispunu prije pozivanja naredbe. U polju Zavrna vrijednost: (Stop value) unosi se vrijednost do koje elimo ispuniti niz. Ukoliko ovo polje ostavimo praznim, Excel e popuniti samo one elije koje smo oznaili prije pozivanja naredbe.

UMETANJE I BRISANJE ELIJA, REDOVA I STUPACA

Umetanje redova u radnu tablicu
Oznaimo zaglavlje reda iznad kojeg emo umetnuti novi (ili se postavimo u bilo koju eliju retka na mjesto kojeg umeemo novi), zatim kliknemo na izbornik Umetanje > Redaka (Insert Rows). U red iznad oznaenog umetne se novi red

Brisanje redova
Oznaimo zaglavlje reda, zatim kliknemo na izbornik Ureivanje > Izbrii (Edit Delete). Desnom tipkom mia kliknemo na oznaeni red, a u izborniku kliknemo na naredbu Izbrii (Delete). elimo li izbrisati samo sadraj reda, ali ne i itav red, biramo Ureivanje > Oisti > Sadraj (ili tipka Delete).

Umetanje novih stupaca:

a) Oznaimo zaglavlje stupca ispred kojeg emo umetnuti novi (ili se postavimo u bilo koju eliju stupca na mjesto kojeg umeemo novi), biramo Umetanje > Stupaca (Insert Column), novi stupac umetne se lijevo od oznaenog. b) Drugi nain je da na oznaeni stupac pozovemo brzi izbornik, i biramo Umetanje

Brisanje stupaca
a) Oznaimo zaglavlje stupca, zatim kliknemo na izbornik Ureivanje > Oisti. b) Desnom tipkom mia kliknemo na oznaeni stupac, a u izborniku kliknemo na naredbu Izbrii elimo li izbrisati samo sadraj stupca, u izborniku treba odabrati Oisti sadraj (ili tipka Delete)

Brisanje elija
Oznaimo elije koje elimo izbrisati, zatim kliknemo na izbornik Ureivanje > Izbrii (ili brzi izbornik > Izbrii) U oba se sluaja pojavi dijaloki okvir gdje odredimo u kojem smjeru pomaknuti ostale elije (lijevo ili gore) ili elimo li izbrisati cijeli red, odnosno stupac.

PROMJENA VELIINE ELIJA, REDOVA I STUPACA

elijama mijenjamo veliinu na nain da promijenimo irinu stupcima i visinu redovima.

Promjena irine stupca

Prvo oznaimo stupac, a zatim pomou izbornika Oblikovanje > Stupca > irina (Format Column Width)

(nakon ega se pojavi dijaloki okvir u koji je potrebno unijeti vrijednost i kliknuti na U redu)

Drugi nain je da postavimo pokaziva izmeu dva stupca u zaglavlju, a kada on promijeni oblik u crni krii, pritisnemo lijevu tipku mia i vuemo mia u eljenom smjeru, ovisno o tome elimo li stupac suziti ili proiriti elimo li da se stupac automatski podesi prema irini najdueg zapisa u stupcu, d va puta kliknemo na desni rub stupca u zaglavlju.

Promjena visine redova

Visinu reda odreujemo tako da oznaimo red, a zatim u izborniku Oblikovanje > Retka > Visina (Format Rows Height)) ili opciju Samoprilagodi (AutoFit) - visina reda podeavat e se automatski s promjenom veliine fonta). Drugi nain je da postavimo pokaziva izmeu dva retka u zaglavlju, a kada on promijeni oblik u crni krii, pritisnemo lijevu tipku mia i vuemo mia u eljenom smjeru, ovisno o tome elimo li redak suziti ili proiriti.

KOPIRANJE I PREMJETANJE ELIJA

Vri se na isti nain kao u svim programima Windows okruenja. Jedina razlika je prilikom koritenja naredbe Izrei (Cut) oznaeni dio tablice nee se izgubiti kao u Wordu, ve e ostati oznaen na stranici prije premjetanja (Zalijepi).

RAD S FORMULAMA I FUNKCIJAMA

Program razlikuje slovne podatke od brojanih tako to slovne u polju poravnava lijevo, a brojane desno. U tablicu moemo unositi 1) konstantne vrijednosti slovne i brojane 2) formule Formule slue za analizu podataka u proraunskoj tablici i obavljanje raznih operacija s brojevima i nizovima znakova, kao to su npr. zbrajanje, oduzimanje, usporeivanje i sl. Formula se prepoznaje po znaku = na prvom mjestu. Formulu upisujemo u polje, a program rauna vrijednost i prikazuje je u polju u kojem je formula upisana. U aritmetikim formulama koriste se slijedei aritmetiki operatori:

Operator + * / % ^

Naziv Zbrajanje Oduzimanje Negacija Mnoenje Dijeljenje Postotak Potenciranje

Primjer =2+3 =4-2 =-5 =2*4 =6/3 =10% =10^3

Rezultat 5 2 -5 8 2 0.1 1000

Formula za usporeivanje usporeuje dva ili vie brojeva, sadraje polja ili rezultate funkcija. Ako je logiki izraz istinit formula vraa rezultat TRUE (logiki 1), a ako je neistinit vraa rezultat False (logiki 0). Za usporeivanje se koriste logiki operatori ili operatori usporeivanja < (manje od), <= (manje ili jednako), > (vee od), >= (vee od), = (jednako), <> (razliito). Svaki izraun ili matematika formula u Excelu zapoinje znakom jednakosti iza kojeg unosimo podatke (adrese elija) i oznaku matematike operacije, + (zbrajanje), - (oduzimanje), * (mnoenje) i / (dijeljenje). U formulama se upotrebljavaju velika tiskana slova za adrese elija i izmeu znakova ne smije biti razmak. Ako pogrijeimo u pisanju formule, Excel nas upozori gdje je greka. Dva puta kliknemo na eliju i ispravimo greku.

OSNOVNE FUNKCIJE
Funkcije su sloene gotove formule koje izvode niz operacija u zadanom podruju vrijednosti. One mogu biti efikasnije u izvoenju nekih matematikih operacija od formula. Npr. elimo li zbrojiti vrijednosti elija od D1 do D10 morali bismo upisati formulu ''=D1+D2+D3+D4+D5+D6+D7+D8+D9+D10''. Krai nain je koritenje funkcije SUM. Dovoljno je upisati ''= SUM ( D1:D10)''.

Svaka funkcija ima svoje ime i sadri skup argumenata u okruglim zagradama. U funkciji se moe upotrijebiti do 30 argumenata, sve dok duljina ne prijee 1024 znaka. Excel ima nekoli ko stotina funkcija podijeljenih u nekoliko kategorija: funkcije za rad s datumom i vremenom financijske funkcije funkcije za rad s listama i bazama podataka logike funkcije funkcije za pretraivanje i adresiranje matematike i trigonometrijske funkcije statistike funkcije funkcije za rad s tekstom

U nastavku se navodi nekolika funkcija, najeih u uporabi. Popis funkcija moemo pronai tako da odaberemo oznaku = u liniji formula (popis funkcija pojavljuje se na poetku linije formula):

Osim ovog naina, popis funkcija moe se pozvati iz standardne alatne trake, alatom ili iz pripadnog padajueg izbornika alata Odabirom opcije Vie funkcija dobiva se okvir (ili neki slian, ovisno o verziji Excela)

Popis kategorija funkcija

Popis funkcija odabrane kategorije

Prilikom koritenja bilo koje funkcije treba se postaviti u eliju u koju e biti upisana izraunata vrijednost funkcije.

Funkcija se pronalazi u popisu funkcija, u odgovarajuoj kategoriji, ili u popisu svih i poziva.

FUNKCIJA SAMOZBROJ (Autosum)

- SUM

Jedna od najeih funkcija koje se koriste je SUM. Zato Excel nudi brzi nain za njen upis. Odabrati eliju u koju elimo umetnuti zbroj. Odabrati Samozbroj iz linije alata

Funkcija sama pogaa to mi elimo zbrojiti. Ako nismo zadovoljni odabirom, raspon emo oznaiti sami miem, ili upisati.

Nakon toga, odabir potvrditi tipkom ENTER ili oznakom u liniji formula. U eliji se ispisuje rezultat zbrajanja brojeva u oznaenom rasponu. Zbrajati moemo i pojedinane elije (kod oznaavanje treba drati tipku CTRL):

Zbroj izraunat na ovaj nain automatski e se preraunati, ako doe do promjene nekog podatka koji sudjeluje u zbroju.

Upotreba polja za automatsko raunanje

Polje za automatsko raunanje nalazi se na statusnoj traci. Dok oznaavamo raspon elija, u polju za automatsko raunanje pojavi se zbroj oznaenih elija. Ako se ne vidi zbroj oznaenih elija (ve neki drugi podatak), kliknemo na polje za automatsko raunanje desnom tipkom mia, a iz izbornika koji se pojavi izaberemo Zbroj. Nakon to u polju za automatsko raunanje dobijemo rezultat, oznaimo eliju u koju emo rezultat smjestiti i upiemo ga. Formule za matematike operacije oduzimanja, mnoenja i dijeljenja piemo na isti nain kao i formulu za matematiku operaciju zbrajanja. Promijenimo li podatke u eliji koja se nalazi unutar raspona matematike funkcije, npr. promijenimo unos u eliju koja se nalazi u formuli za zbrajanje, promjena automatski utjee na rezultat i promijeni ga. Promjena podatka u eliji ne utjee na promjenu rezultata dobivenog pomou polja za automatsko raunanje, jer ono sadri podatak (broj) a ne formulu ili funkciju koja bi obnovila izraun nad izmijenjenim podacima.

Vrijednosti matematikih formula moemo unositi u elije u nizu pomou automatske ispune. Npr. zbrojimo redove u prvom stupcu, postavimo pokaziva mia u donji desni kut elije u kojoj je rezultat zbrajanja, a kada mi promijeni oblik u znak plus vuemo mia po elijama u kojima takoer elimo izraunati zbroj redova u stupcu. Matematika formula se prenosi (kopira) na sljedee elije.

UVJETNO ZBRAJANJE - funkcija SUMIF

Funkcija zbraja elije odreene danim kriterijem. SUMIF (range;criteria;sum_range) Range je raspon elija koje elimo vrednovati. Criteria je kriterij u obliku broja, izraza ili teksta koji definira koje elije e biti zbrojene. Na primjer, kriterij moe biti izraen kao 32, 32, >32, jabuke. Sum_range su elije koje treba zbrojiti.

elije u rasponu zbrajanja zbrajaju se samo ako ispunjavaju kriterij. Ako ne navedete sum_range, zbrajaju se sve elije u rasponu.

Ispituju se vrijednosti u podruju A2:A5 i za one elije u kojima je vrijednost vea od 160000 zbrajaju se odgovarajue elije u podruju B2:B5.

RAUNANJE PROSJEKA FUNKCIJA AVERAGE

Ubraja se u kategoriju statistikih funkcija i rauna prosjenu vrijednost podataka u oznaenom podruju. Pozivom ove funkcije otvara se okvir:

1. Upisati raspon ili ga oznaiti miem

2.

Sadraj oznaene elije

Rezultat formule koji e se pojaviti u oznaenoj eliji nakon po tvrde

UVJETNA FUNKCIJA IF
Ova funkcija ima opi oblik =IF(logika_provjera;vrijednost_ako_istina;vrijednost_ako_neistina) Npr. Funkcija =IF(A4<21;10;20) u oznaenu eliju upisuje 10 ako je vrijednost polja A4 manja od 21, a u protivnom upisuje 21. Unutar funkcije IF mogu se koristiti i druge funkcije, npr. IF(SUM(A1:A10)>0; SUM(B1:B5);0) ili se mogu koristiti i tekstualni argumenti: IF(G4>1;Prolaz; Pad) Funkcija s argumentima moe se upisati u liniju formula ili se funkcija moe odabrati u popisu funkcija i u oznaavanju dijelova tablice koristiti mia:

VIE O NAREDBI IF - sloeni kriterij

Unutar naredbe IF moe se, osim jednostavnog, provjeravati i sloeni kriterij. Takav se kriterij sastoji od vie jednostavnih koji se povezuju logikim operatorima AND, OR ili NOT. Operator se pie na poetku, a jednostavni kriteriji u zagradu odvojeni znakom ; (toka-zarez).

Kao to je vidljivo iz primjera, kod operatora AND svi jednostavni uvjeti moraju biti istiniti da bi vrijednost sloenog uvjeta bila ISTINA (true). U protivnom, uvjet je LAAN (false). Kod operatora OR dovoljno je da jedan od jednostavnih uvjeta bude istinit i vrijednost sloenog uvjeta bit e ISTINA (true). Operator NOT negira vrijednost koja slijedi iza njega. Evo dvije ilustracije:

VIE O NAREDBI IF - ugnijeeni IF

Ako je rezultat Vei od 89 Od 80 do 89 Od 70 do 79 Od 60 do 69 Manji od 60 Tada prikai 5 4 3 2 1

U ovom sluaju treba provjeriti vie uvjeta, a sve u jednoj naredbi IF. Kree se od prvog ili posljednjeg uvjeta. Krenimo od prvog: Kriterij koji se postavlja provjerit e je li rezultat vei od 89: ako je izvrit e neku akciju, a ako nije podrazumijeva se da je rezultat manji ili jednak od 89, pa taj dio uvjeta u drugom retku nije potrebno ispitivati. Treba provjeriti je li rezultat vei od 79

U jednu naredbu IF mogue je ugnijezditi do 7 IF funkcija.

Kako to upisati?

Pozvati novu funkciju IF

Pozvati novu funkciju IF

Pozvati novu funkciju IF

Nakon svih poziva u traci formule i u aktivnoj eliji bit e upisano:

=IF(A2>89;"5";IF(A2>79;"4"; IF(A2>69;"3";IF(A2>59;"2";"1"))))

BROJANJE ELIJA
FUNKCIJE COUNT, COUNTA, COUNTBLANK, COUNTIF
Sve ove funkcije slue za prebrojavanje u oznaenom rasponu: COUNT broji elije koje sadre brojeve i brojane vrijednosti COUNTA - broji elije koje nisu prazne i vrijednosti s popisa argumenata COUNTBLANK broji prazne elije u navedenom rasponu COUNTIF broji elije koje unutar zadanog raspona zadovoljavaju zadani kriterij

ODREIVANJE NAJMANJE (NAJVEE) VRIJEDNOSTI

- FUNKCIJE MIN (MAX)
Funkcija MIN vraa najmanji, a funkcija MAX najvei broj u oznaenom rasponu:

Oznaiti podruje
Rezultat koji se ispisuje u oznaenoj eliji nakon potvrde

O nainu koritenja i znaaju funkcija moete pronai u izborniku POMO > Microsoft Excel pomo ( ili funkcijska tipka F1):

Odabrati funkciju

ZAMJENA FORMULE VRIJEDNOU

Ako nakon izrauna neke formule (funkcije) ne elimo ispis iste u eliji moemo je zamijeniti njenom izraunatom vrijednou. Postupak je sljedei: Oznaiti eliju i odabrati Kopiraj. Nakon toga birati Ureivanje > Specijalno zalijepi > oznaiti Vrijednosti:

Nakon ove zamjene sadraj elije nee se vie automatski preraunavati!

PRETRAIVANJE
Slina mogunost kao i u Wordu, Excel ima iste zamjenske znakove kao i Word. Dva osnovna zamjenska znaka su * i ?. Upitnik (?) zamjenjuje bilo koji jedan znak. Za razliku od njega zvjezdica (*) zamjenjuje niz bilo kojih znakova. Znakovi ? i * mogu se koristiti na bilo kojem mjestu u rijei.

Opcije su gotovo identine Wordu, te ih neu ponovno objanjavati.

Zamrzavanje ploha vidljivi naslovi

Kada elimo pogledati podatke u velikim listama, kreemo se po listi u eljenom smjeru pomou klizaa za okomiti i vodoravni pomak, ili pomou tipki Page Up i Page Down. Prilikom kretanja pomiemo cijelu listu u eljenom smjeru tako da vidimo podatke, ali ne i njeno zaglavlje. Da bismo uvrstili zaglavlje liste na vrhu prozora, a zatim pomicali samo njene podatke, koristimo dvije mogunosti:

Zamrzavanje ploha
Prva mogunost je da zamrznemo dio liste. Oznaimo red iznad kojeg elimo zamrznuti listu (ili oznaimo stupac desno od onog gdje elimo zamrznuti listu, kliknemo na izbornik Prozor naredba Zamrzni okna.

Dio liste iznad oznaenog reda je zamrznut i po njemu se ne moe kretati, dok se po os talom dijelu liste ili liste moe kretati na uobiajen nain i pregledati podatke. Da bismo uklonili zamrznuta okna, potrebno je aktivirati naredbu Odmrzni okna u izborniku Prozor.

Podjela prozora na vie dijelova

Druga mogunost je podijeliti prozor na vie dijelova. elimo li na vrhu imati samo zaglavlje liste, potrebno je oznaiti prvu eliju u redu ispod zaglavlja, kliknuti na izbornik Prozor naredba Podijeli. Time prozor podijelimo na dva dijela. Gornji dio sadri zaglavlje liste, a donji dio pod atke. Sada se moemo okomito pomicati po listi u donjem dijelu prozora, a na vrhu se uvijek nalazi zaglavlje. Prozor na ovaj nain moemo podijeliti vodoravno, okomito, i vodoravno i okomito odjednom, ovisno o tome koju eliju u listi oznaimo. Prozor se podijeli prema gore i ulijevo od oznaene elije. Drugi nain da podijelimo prozor vodoravno ili okomito je da oznaimo eliju, a zatim dva puta brzo kliknemo na traku za vodoravnu ili okomitu podjelu. Traka za vodoravnu podjelu nalazi se iznad klizaa za okomiti pomak, a traka za okomitu podjelu desno od klizaa za vodoravni pomak. Traku podjele moemo premjetati prema elji tako da je lijevom tipkom mi odvuemo na novo mjesto.

Traku podjele uklanjamo dvostrukim klikom na nju, ili u izborniku Prozor kliknemo na naredbu Ukloni podjelu. Ako prozor podijelimo na dijelove, po svakom dijelu se moemo kretati na uobiajen nain. Razlika izmeu podjele prozora na dijelove i zamrzavanja okna je u tome, to se po svakom dijelu prozora moemo slobodno kretati prema potrebi dok se po zamrznutom oknu ne moemo kretati.

RAZVRSTAVANJE
Za razvrstavanje (sortiranje, redanje) podataka u tablici, najprije treba odluiti po kojem e se stupcu/retku razvrstavati. Primjerice tablica koja sadri adrese moe se razvrstavati po upaniji, mjestu ili prezimenu. Taj stupac/redak po kojem se razvrstava naziva se klju. Mogu se koristiti do tri kljua za razvrstavanje. Prvi klju u prethodnom primjeru bi bila upanija, drugi bi bio mjesto, a trei bi bio prezime. Svi zapisi bi se prvo razvrstali prema upanijama, zatim, unutar upanije po mjestima. Naposljetku za svako mjesto bi se razvrstali po abecednom redu prezimena. KAKO? Oznaiti tablicu, pozvati Podaci > Razvrstaj (Data Sort): 1. klju

2. klju

Za svaki klju treba odabrati uzlazno ili silazno

3. klju
Ako tablica sadri zaglavlje, to treba oznaiti jer u protivnom i taj redak ulazi u postupak sortiranja

Napomena: Excel je poetno postavljen na razvrstavanje po stupcima ( od vrha prema dnu - top to bottom). elimo li razvrstavati po recima treba odabrati Podaci > Razvrstaj (Data > Sort) kliknite na Mogunosti (Options), pa na Razvrstaj slijeva nadesno (Sort left to right).

Napomena: Svakako treba oznaiti sve retke i stupce koje treba razvrstati. Onaj dio tablice koji nije oznaen nee se mijenjati prilikom razvrstavanja i time e se promijeniti veze meu podacima. Razvrstavanje moe ii u dva smjera: Uzlazno sortiranje (Ascending) razvrstava po abecedi od A do Z, a brojeve od najmanjeg prema najveem. Silazno sortiranje (Descending) razvrstava od A do Z, a brojeve od najveeg prema najmanjem.

GRAFIKA U EXCELU
Slike i crtee u Excelu koristite za vizualno dotjerivanje, stvaranje izvjea koji zapinju za oko ili za isticanje, naglaavanje dijelova tablice. Kao i u Wordu mogu se koristiti slike, grafiki oblici, ukrasna slova Evo primjera:

GRAFIKONI
Pomou grafikona podatke iz tablice pretvaramo u smislene slike. Izmeu grafikona i podataka u tablici postoji vrsta veza: svaka promjena u tablici automatski rezultira promjenom grafikona. Grafikoni omoguuju pregled nad promjenama u podacima, njihovu meu sobnu usporedbu te olakavaju razumijevanje moguih uzroka koji dovode do tih promjena. Jednom rijeju, grafikoni nam pomau da iz mnotva numerikih podataka dobijemo korisne i uporabljive informacije . Na primjer, umjesto analiziranja nekoliko stupaca bro jeva u radnom listu moemo jednim pogledom vidjeti koliko uitelja neto zna ili ne zna.

Vrste grafikona
Excel nudi nekoliko vrsta grafikona te nekoliko varijacija svake podvrste: stupasti, vrpasti, linijski, kruni, XY, ploni, prstenasti, radarski, povrinski, cilindrini ... Primjera radi, krunim dijagramom korisnik moe prikazati odnose izmeu cjeline i njenih dijelova, a vrpastim za usporedbu meusobnih odnosa razliitih podataka. Excel nudi i trodimenzionalne grafikone u kategorijama Area, Bar, Column, Line, Pie, Radar, Surface, Cylinder i Pyramid. Trodimenzionalni dijagrami imaju dosta zajednikog s dvodimenzionalnim, ali i dubinu ime se stvara realistian i vizualno zanimljiv prikaz. Osim toga mogue je mijenjati kut promatranja takvog grafikona. Pomou Excela moemo stvoriti mnogo vrsta grafikona (dijagrama). Vrsta grafikona ovisi o vrsti podataka koji elimo prikazati i o nainu kako ih elimo prikazati.

Povrinski (Area) grafikon istie veliinu promjene s vremenom. Prikazivanjem zbroja iscrtanih vrijednosti, povrinski grafikon takoer pokazuje odnos dijelova prema cjelini.

Stupani (Column) grafikon pokazuje promjene podataka kroz vremenski period i/ili ilustrira usporedbu stavki. Kategorije su organizirane vodoravno, vrijednosti okomito, zbog isticanja promjena kroz vrijeme.

Linijski (Line) grafikon pokazuje trendove u podacima u jednakim intervalima.

Tortni (Pie) grafikon prikazuje proporcionalnu veliinu pojedinog podatka prema zbroju svih podataka. On uvijek pokazuje samo jedan skup podataka i koristan je kada elite naglasiti neki dio cjeline.

Kao i tortni grafikon, prstenasti (Doughnut) grafikon pokazuje odnos dijelova prema cjelini, ali sadri vie skupova podataka. Svaki prsten prstenastog grafikona predstavlja jedan skup podataka.

XY raspreni (Scatter) grafikon ili prikazuje odnose izmeu numerikih vrijednosti u nekoliko skupova podataka ili predoava dvije grupe brojeva kao jedan niz XY koordinata. Ovaj grafikon prikazuje nejednake intervale ili nakupine podataka, i najee se koristi za znanstvene podatke.

Mjehuriasti (Bubble) grafikon je vrsta XY (rasprnog) grafikona. Veliina podatkovne oznake ukazuje na vrijednost tree varijable.

Na radarskom (Radar) grafikonu, svaka kategorija ima svoju os vrijednosti koja se zrakasto iri iz sredinje toke. Linije povezuju sve vrijednosti u istom skupu.

Ploni (Surface) grafikon je koristan kada elimo pronai optimalne kombinacije meu dva skupa podataka. Kao kod topografskog zemljovida, boje i uzorci prikazuju povrine koje su u istom rasponu vrijednosti.

Stoaste (Cylinder) , valjkaste (Cone) i piramidalne (Pyramid) podatkovne oznake mogu dati dramatian efekt 3D stupanim i poloenim stupanim grafikonima.

Izrada grafikona
Grafikon moemo napraviti na njegovim listovima na kojem je izvorna tablica ili kao umetnuti objekt u radnom listu. Takoer, grafikon moemo objaviti na Web -stranici. Za stvaranje grafikona prvo moramo unijeti podatke za grafikon u radni list. Nakon to odaberemo podatke pozovite u pomo arobnjaka.

arobnjak za grafikon koji e nas voditi kroz najjednostavniji i najbri postupak odabira vrste i oblika vaeg grafikona. Oznaimo retke ili stupce koje elimo prikazati grafikonom (ukljuiti nazive redaka i / ili stupaca, da bi grafikon bio itljiv). Kliknuti na ikonu arobnjaka za grafikone

U okviru grafikona.

Standardne

vrste

biramo

vrstu

U okviru Podvrsta grafikona biramo podvrstu odabrane vrste grafikona.

 Da bismo vidjeli kako e nai podaci izgledati u odabranoj vrsti grafikona treba pritisnute i drati tipku "Pritisnite i drite za pregled primjera". Ako smo zadovoljni izgledom grafikona kliknuti na Dalje.

U okviru Raspon podataka pie koje smo podatke oznaili. Ako smo pazili prilikom oznaavanja ovdje najee ne moramo nita mijenjati. Ako nismo oznaili nita onda u ovom koraku moramo odabrati podatke koje elimo prikazati grafikonom.

U ovom koraku moemo upisati naslove grafikona i nazive osi, prikaz legende i oznake podataka. U okviru pregleda vidimo kako promjene utjeu na izgled grafikona..

Odabrati gdje e grafikon biti smjeten: na novi list ili na neki od postojeih listova

Klikom na Zavri (Finish) zavravamo rad s arobnjakom za grafikone. Grafikon moemo premjestiti povlaenjem. Veliinu mu moete podesiti povlaenjem rubnih kvadratia.

KREIRANJE BAZE PODATAKA (LISTE)

Lista je baza podataka, odnosno tablica (popis) podataka povezanih po odreenoj strukturi. Svaka radna tablica predstavlja listu (zaglavlje stupaca ne sadri prazna polja i mora biti oznaeno bilo koja elija unutar tablice). Lista se sastoji od slogova (slog je jedan redak liste i on sadri meusobno povezane informacije), a slog se sastoji od polja. Sva polja u jednom stupcu sadre istu vrstu podataka npr. datum ili ime Na vrhu stupca je naslov koji opisuje sadraj polja u tom stupcu (ime polja). Rad s listama vri se u izborniku Podaci (DATA). U ovom izborniku moemo koristiti obrazac (formular) Obrazac (Form). U liniji naslova dijalokog okvira nalazi se ime radnog lista, a naslovi stupaca postaju imena polja. Ona se nalaze s lijeve strane dijalokog okvira i pored svakog imena polja nalazi se okvir sa sadrajem. U ovim okvirima moemo ureivati ili mijenjati sadraj polja. S desne strane nalaze se dugmad za kretanje po listi, za pronalaenje, dodavanje, brisanje i promjenu podataka. Po listi se kreemo pomou klizaa koji dijeli dijaloki okvir okomito na dva dijela. Prilikom pomicanja klizaa u gornjem desnom uglu vidimo na kojem se slogu nalazimo. Pomou Trai prethodno (Find Prev) pomiemo se na prethodni slog, a pomou Trai sljedee (Find Next) na sljedei slog. Dugme Novo (New) slui za dodavanje novih slogova. Izmeu pojedinih okvira za unos podataka kreemo se miem ili tabulatorom. elimo li brisati neki slog pomaknemo se na njega i obriemoga dugmetom Izbrii (Delete). Dugme Vrati izvorno (Restore) slui za ponitavanje promjena u tekuem slogu. Ukoliko u naoj listi (bazi podataka) elimo pronai neki slog to moemo napraviti pomou dugmeta Kriterij (Criteria). Pojavljuje se dijaloki okvir kao Obrazac, samo to su okviri pored imena polja prazni. U ova polja unesemo kriterij pretraivanja npr. navedemo ime ili prezime osobe ije podatke traimo i kliknemo na dugme Trai sljedee. U okvirima pored imena polja pojave se podaci po zadanom kriteriju. Svakim narednim klikom na dugme Trai sljedee pojavi se sljedei slog koji zadovoljava zadani kriterij. Ako elimo izbrisati zadani kriterij, kliknemo na dugme Izbrii. Kada zadajemo kriterije (kada je aktivan okvir Kriterij), dugme Kriterij se promijeni u dugme Obrazac (Form). Klikom na to dugme uvijek se moemo vratiti u prethodni dijaloki okvir. Klikom na dugme Zatvori izlazimo iz dijalokog okvira Obrazac (Form).

FILTRIRANJE ZAPISA
Filtriranje podataka na listi znai prikazivanje samo onih podataka s liste koji zadovoljavaju odreeni kriterij, a ostali podaci privremeno postaju nevidljivi. Podatke filtriramo na sljedei nain: oznaimo bilo koju eliju na listi, a zatim kliknemo na izbornik OBRAZACFILTAR GotovFiltar (Form Filter AutoFilter). U zaglavlju liste pored naslova stupaca pojave se strelice okrenute vrhom prema dolje. Klikom na strelicu pojavi se popis kriterija pomou kojih moemo filtrirati podatke u odreenom stupcu. Svaki stupac ima razliite kriterije ovisno o podacima koje sadri. Osim popisa vrijednosti koje se mogu pronai u odreenom stupcu, popis kriterija sadri Sve (All), Prvih 10 (Top 10) i Korisniki filtar (Custom).

Npr. odabirom vrijednosti liko-senjska dobivamo ovakav ispis:

Prikazani su samo slogovi u kojima je UPANIJA = liko -senjska, a ostali podaci se privremeno skrivaju. Trokuti u polju po kojem je vreno filtriranje prikazan je drugaijom bojom (da bismo po tom polju mogli vratiti prikaz svih podataka). Prikaz svih podataka vraamo tako da u naznaenom polju odaberemo opciju Sve. Pomou opcije Prvih 10 moemo pronai prvih ili posljednjih 10 stavki popisa prema odreenoj vrijednosti. Klikom na ovu opciju pojavi se dijaloki okvir u kojem je potrebno odrediti elimo li prve ili posljednje stavke, broj stavki (broj moe biti razliit od 10) i elimo li stavke ili postotke. Pomou korisnikog filtra (Korisnika) sami odreujemo kriterije filtriranja tako da u dijalokom okviru Korisniki GotovFiltar (Custom AutoFilter) odredimo kriterije i kliknemo na U redu. Na ovaj nain mogu se postaviti dva kriterija na jedno polje i povezati ih operatorom I (And) odnosno Ili (Or):

Zapise moemo filtrirati po jednom stupcu ili vie njih, ovisno o potrebi, pomou Obrazac Filtar GotovFiltar. Strelica filtra u zaglavlju stupca po kojem vrimo filtriranje je plave boje, dok su ostale crne boje. Po primjeni filtra prikazuju se samo retci koji zadovoljavaju postavljeni kriterij, dok se ostali privremeno skriju. Redni brojevi tih redaka takoer su prikazani plavo. Sve retke liste vraamo na nain da otvorimo padajui popis stupca po kojem smo vrili filtriranje te izaberemo opciju Sve (prikaz svih podataka u stupcu). elimo li ukloniti sve filtre, kliknemo na Obrazac Filtar GotovFiltar (uklonimo kvaicu ispred GotovFiltar).

SLOENI KRITERIJI ZA FILTRIRANJE

Ukoliko u filtriranje treba ukljuiti vie polja istovremeno potrebno je rabiti sloene kriterije. U tom sluaju treba: - kopirati imena polja na koja se postavlja kriterij u prvi redak tzv. podruja za kriterije - ispod svakog imena polja upisati eljeni kriterij - odabrati Obrazac Filtar Napredni Filtar (Advanced Filter): Okvir Raspon popisa sadri podruje baze (ako nije prethodno oznaen - oznaiti ga nakon pozivanja izbornika pazei pri tom da je oznaen i prvi redak s imenima polja). U okvir Raspon Kriterija treba upisati (ili oznaiti) adresu podruja s kriterijima, opet ukljuujui i prvi redak s imenima polja. - Ako filtrirani slogovi ostaju unutar tablice bira se akcija Filtriraj popis na istome mjestu, a ako ih elimo kopirati na neko drugo mjesto radnog lista birati Kopiraj na drugo mjesto, te u okviru Kopiraj u navesti adresu prvog polja u podruju kopiranja.

ISPIS NA PISA
Ispis radne stranice, odnosno knjige ni po emu se ne razlikuje od ispisa Word dokumenta, tj. pozivamo Datoteka (File) Ispis (Print).

.
U polju Ispii raspon (Print Range) moemo preciznije odrediti koji dio radne stranice elimo ispisati. Budui da se svaka radna stranica moe sastojati od vie stranica papira, opcija Sve (All) rezultira ispisom svih, tj. cijele radne stranice; pomou opcije Stranice (Pages) odreujemo koju ili koje stranice ispisujemo

U polju Ispii (Print What) odreujemo koji dio radne knjige ispisujemo: Oznaeno (Selection) oznaeni dio radne stranice Aktivne listove (Active Sheet(s)) ispis aktivne radne stranice Cijelu radnu knjigu (Entire Workbook) ispis cijele radne knjige, tj. svih radnih stranica Jedna kopija aktivne radne stranice moe se postii i odabirom dugmeta Ispii (Print) iz linije alata.

KONTROLA IZGLEDA STRANICA

Odabir opcija koje utjeu na izgled ispisanih stranica vri se u izborniku Datoteka (File) Postava stranice (Page Setup): Na kartici Stranica odreuje se usmjerenje papira (Portretno okomito, Pejzano vodoravno) i Veliina papira (Paper size) te Kvaliteta ispisa (Print quality). Excel omoguuje promjenu osnovne veliine ispisa na dva naina: odreivanj em faktora uveanja/smanjenja (od 10% do 400%). Odabrani iznos upisuje se u polje Prilagodi na (Adjust to). Promjena veliine primjenjuje se istovremeno na vodoravne i okomite dimenzije.

Promjena margina moe se napraviti pomou kartice Margine (Margins). Program standardno nudi 2.5 cm za gornju i donju marginu, a 1.9 cm za lijevu i desnu. Ispis moemo centrirati Centriraj na stranici (Center on page) Vodoravno (Horizontally) ili Okomito (Vertically).

Podnoje i zaglavlje standardno su postavljeni na 1,3 cm od ruba stranica (na kartici Margins). Excel sadri niz unaprijed definiranih podnoja i zaglavlja to moemo vidjeti u pripadajuim padajuim izbornicima. Neki od osnovnih su:

Stranica (Page) 1 - napie rije Page i ubaci broj trenutno aktivne stranice Stranica (Page) 1 od (of) ? - napie rije Stranica (Page), ubaci broj trenutno aktivne stranice, napie rije od (of) i ukupni broj stranica papira Stranica (Sheet) 1 - ubaci ime radne stranice Knjiga (Book) 1 - ubaci ime radne knjige Postoje i razne kombinacije gore navedenih podnoja i zaglavlja. Neki od njih ukljuuju, npr. Vae ime i naziv firme, to ovisi o tome to je upisano prilikom instalacije Excela. Ako u tom dijelu nismo pronali neto odgovarajue onda moemo kreirati vlastito podnoje/zaglavlje pomou dugmadi Korisniko podnoje (Custom Footer) ili Korisniko zaglavlje (Custom Header):

Za promjenu vrste i oblika pisma

Ukupan broj stranica Redni broj stranice

Vrijeme Radni list Radna knjiga

Datum

Na ovoj kartici doraujemo konaan izgled ispisa: Podruje ispisa (Print area) dio aktivne tablice koji elimo ispisati (upisati ili oznaiti miem) Ispii naslove (Print titles) ispisuje sadraj odabranih redaka ili stupaca na svakoj stranici Crte reetke (Gridlines) ukljuivanje/ iskljuivanje ispisa mrenih crta Crno-bijelo (Black and white) ignorira boje i ispisuje crno-bijelo Naslovi redaka i stupaca (Row and column headings) odreuje da li e se ispisivati oznake redaka i stupaca

Komentari (Comments) ispis komentara vezanih uz pojedina polja Kvaliteta skice (Draft quality) niska rezolucija ispisa; ekonomian ispis uteda vremena ispisa i tonera ili boje Redoslijed stranica (Page order) redoslijed ispisa stranica

PRILAGOAVANJE PREKIDA STRANICE

Program Excel omoguuje jednostavno postavljanje i promjenu mjesta prekida stranice. To se moe napraviti odabirom Pogled > Pregled prijeloma stranice (ViewPage Break Preview). Osnovni prekidi stranica iscrtkani su. Ako nam ti prekidi ne odgovaraju, crtkanu crtu uhvatimo miem i odvuemo na eljeno mjesto. Takav prekid postaje runi prekid stranice i nacrtan je punom crtom. Osim pregleda prekida stranica ovdje moemo vidjeti i brojeve i spisnih stranica koje Excel koristi pri ispisu (slika dolje).

Iz ovog prikaza u normalan se vraamo sa Pogled > Obian (ViewNormal). Ako elimo ukloniti runi vodoravni prekid stranice treba kliknuti na bilo koju eliju ispod reda na kojem je prekid, a za okomiti kliknemo desno od stupca gdje je prekid i biramo Umetanje > Ukloni prijelom stranice (Insert Remove page break).

Prije konanog ispisa na papir radnu stranicu treba pregledati pomou Print Preview da bi se vidio njen konani izgled.