www.sajt.com.hr 4. REALIZAM * Kovai, Kumii, Gjalski, Kozarac, V. Novak ... - piu pod utjecajem enoe te franc. i rus.

pripovjedaa 19. st. - njihove novele karakterizira naglaen interes za svakodnevicu, otklon od sladunjavih idealizacija, vrsta povezanost s konkretnom sredinom i njezinim problemima 5. MODERNA * Leskovar, Mato, imunovi, Kamov - novela se modernizira, obogauje novim pripovjednim tehnikama - uoljiv je zaokret prema svijetu pojedinca, intimnoj analizi - prikazuje najsuptilnije emocije i psiholoka stanja MODERNA trajanje: 1892 / 1895 - 19141 - vodile su se velike polemike oko toga kako shvatiti modernu: Marjanovi je shvaa kao knj. pokret, Bogner kao knj. i umj. pokret, Prohaska kao generacijski pokret, dok ostali istraivai modernu u irem znaenju shvaaju kao razdoblje, a u uem kao modernistiki pokret - javlja se kao opreka realizmu - znaajke: originalnost, krenje konvencija, osporavanje tradicije - autori tee stvoriti novu knjievnost koja e odgovarati potrebama suvremenog ovjeka - u srediti interesa su slabi i neprilagodljivi intelektualci - fabula gubi primarnu vanost, dok je u prvom planu duevno stanje like - te teze zastupaju mladi (praka i beka grupa) i vode otre sukobe sa starima - od pravaca se javljaju simbolizam, impresionizam (Vidri), ekspresionizam, egzistencijalizam Najznaajniji pisci: Mato, Vidri, Nazor, I. Kozarac, Kamov, Nehajev, Kosor, Tuci, Vojnovi i dr. MEURATNA KNJIEVNOST trajanje: 1914 - 19522 - u ovom razdoblju poinje izlaziti HML - u punom je jeku ekspresionistiko pjesnitvo (imi, Cesarec, Krlea, Andri, Donadini, Krklec) - pisci poinju javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u HK, njezinom neplodnou i nemoi poslije Matoeve smrti - Donadini 1916. izdaje asopis Kokot za kojeg je karakteristian bunt borbenosti i tenja za aktualnou - u HK 30-ih i 40-ih prevladava smirivanje avangardistikih stilova te povratak realistikom konceptu knjievnosti - u prvi plan dolazi socijalna problematika, javlja se utilitarni realizam - jedan od najznaajnijih dogaaja u ovome razdoblju nesumnjivo je i sukob na knjievnoj ljevici u kojemu i ljevica i desnica napadaju Krleu - sukob je trajao od 1918. do 1952. kada Krlea dri govor na III. kongresu knjievnika Jugoslavije
1 2

Matoeva smrt poetak izlaenja Krugova

www.sajt.com.hr Najznaajniji pisci: Ujevi, Cesari, Tadijanovi, op, Begovi, Kolar, Budak i dr. ANTUN GUSTAV MATO - 1923. objavljuje zbirku pjesama Pjesme - Matoev uzor je Baudelaire - do savrenstva dovodi sonet, od 86 pjesama ak su 54 u formi soneta - zagovara esteticizam - pod utjecajem parnasovaca uvodi aleksandrinac to je novina koju unosi u sonete 12-erac umjesto dotadanjeg jampskog 11-erca - kao svoju estetiku isticao je simbolizam, tj. intimnu povezanost svih pojava u stvarnosti i suglasje svih osjeta - dominantni motivi su ljubav i cvijet meusobno pretapanje apstraktnog poimanja ljubavi u konkretan pjesniki simbol cvijeta - s druge strane, tragini sukob tijela i duha postaje osnovnom Matoevom opsesijom - u sonetima Samotna ljubav, Djevojici mjesto igrake, Utjeha kose esta je pojava motiva smrti, eleginost, sumornost, baladinost te intenzivno osjeanje prolaznosti i nestajanja - u sonetima Jesenje vee, Notturno Mato je najvie obuzet intimnim dilemama i formiranjem vlastitih koncepcija ivota i svijeta, traenjem puta od Ljepote do Harmonije - patriotska osjeanja vidljiva su u sonetima Stara pjesma, Pri svetom kralju gdje je autor razoaran po povraku u domovinu malodunou Hrvata - to su elegini stihovi obojeni sumornim doivljajem domovine zb. pripovijedaka: Iverje, Novo iverje, Umorne prie kritike i putopisni eseji: Ogledi, Vidici i putovi, Za Kranjevia, Nai ljudi i krajevi - novele se dijele u 2 skupine: a) novele realistinog karaktera sa socijalno-psiholokom motivacijom, preteito vezane uz domau, zgb-zagorsku sredinu (Pereci, friki pereci, Nekad bilo-sad se spominjalo) b) novele simbolistikog karaktera u kojima je radnja smjetena u kozmopolitske ili neodreene prostore, akcent je na atmosferi, stanjima i ugoajima, a oblikovane su modernim postupcima i tehnikama (Camao, Balkon, Mi, Cvijet sa raskra) Cvijet sa raskra - prvi put objavljena u asopisu Nada 1902., a potom 1909. g. u knjizi Umorne prie - umorni putnik, ujedno i pripovjeda, dolazi u juni francuski gradi N. i odmara se u aleji pored ljetnikovca - intenzivno doivljava gotovo idilinu prirodu i mir - no, to biva poremeeno dolaskom slijepe djevojice Izabele - slijedi slikovit i tuan razgovor s Izabelom, ali i on je ubrzo prekinut dolaskom djevojina oca i slugu - djevojku silom odvode u dvorac, a pripovjeda odlazi dalje voen vilom lijepom i slijepom Avantirom - susret pripovjedaa i Izabele odvija se u nejasnoj granici izmeu sna i jave, mate i stvarnosti - sve zbivanje od iznenadne Izabeline pojave do njezinog iznenadnog odlaska protjee u razmicanju realistinih okvira i slabljenu realistike motivacije

www.sajt.com.hr ivotna konkretnost pretvara se u neobinu igru simbola lijepa, bijela i slijepa djevojka, cvijet sa raskra, zapravo je pjesnikova sudbina, srea, a raskre je simbolika toka putnikova lutanja, mjesto trenutnog odmora u stalnom kretanju no susret sa sreom i sudbinom raa u putniku bolnu spoznaju o nemogunosti njihova dostizanja: srea je slijepa, bjelini je suprotstavljen mrak i putnik na kraju odlazi u crnu tiinu

VLADIMIR VIDRI - 1907. objavljuje zbirku pjesama Pjesme koju ini 25 pjesama - u nekim pjesmama problematizira samu poeziju i pjesnikov status (U oblacima, Plakat) pjesnik je shvaen kao neka vrsta boanskoga posrednika izmeu slobodnih i nebeskih sfera i tragine vezanosti za zemlju, prolaznost i smrt - najdominantnije su pjesme s temom starine (Elije Glauko, Na Nilu, Pompejanska sliica, Perun) - rije je o rekonstrukciji grkih, rimskih, egipatskih, biblijskih i slavenskih mitolokih tradicija - istaknuto mjesto u njegovoj poeziji pripada pejsaima (Pejsa I, Pejsa II, Kipovi, Pompejanska sliica) - pie i pjesme erotsko-ljubavne tematike poput Dva levita, Notturno ili Romanca - treba istaknuti i trubadurske pjesme u kojima idealizira enu i njezinu ljepotu (Adieu, Kipovi) - Vidri je nadformacijski pjesnik ne uklapa se sasvim ni u simbolistiku, ni u impresionistiku, ni u realistiku paradigmu - Vidrieva je lirika usko povezana sa slikarstvom - u njegovim pjesmama prevladava koloristiko kontrastiranje svjetlosti i tame mnoge su pjesme komponirane tako da svijetli stihovi ili strofe smjenjuju tamne - tovie, postoje cijele pjesme (dva pejsaa, Na Nilu) koje su izgraene na naelu svjetlosnog kontrasta - Vidri se koristi i tehnikom zumiranja kako bi neoekivano preao s makroplana na mikroplan i time postie izuzetne slikarske i kompozicijsko-ritmike uinke - njegov stih ini prijelaz od Matoeva formaliziranog stiha prema modernom stihu imieva tipa - nema klasinog metra, ne robuje formi, mije mu stalo do ukrasa i retorikih figura - koristi narodni 10-erac i 8-erac VLADIMIR NAZOR - u 1. fazi (1892-1900) pie pjesme koje objavljuje u asopisima Narodni list, Iskra, Vijenac - u metrici, motivici i stihu oponaa klasine i romantiarske lektire - 2. faza je mitoloka (1900-1913) pie Slavenske legende - to je zbirka s motivima iz praslavenske prolosti - koristi heksametar, pentametar i stih bugartice - sam je rekao da je time htio izraziti radost ovjeka pred tajanstvenim udom ivota - u 3. fazi pie pjesme povijesno-domoljubne tematike sadrane u zbirci Hrvatski kraljevi - pjesme pie u sonetnoj formi - konkretni pov. likovi hrv. kraljeva i banova dobivaju mitske i kozmike osobine koje svjedoe o vjekovnoj snazi naroda

www.sajt.com.hr pie i liriku ditirampsko-idilinih ugoaja o emu svjedoe zbirke Lirika i Nove pjesme u njima dominira vitalistiki pogled na svijet i opijenost pejsanim slikama to su ditirampski hvalospjevi prirodi, zemlji i ovjeku priroda je vrhunski izvor ivota, snage i vjene mladosti u zbirkama Intima, Pjesni ljuvene i Niza od koralja nalazi se lirika intimno-mistinog karaktera tu spadaju refleksivne pjesme u kojima se iznosi vlastita intima, razliita osjeajna stanja, rezignacija i pesimizam u 30-im i 40-im pie liriku socijane tematike u kojoj se ponovno vraa ovjeku pie i akavske pjesme Galiotova pesan (u prip. Veli Joe), O ena zapuena

DINKO IMUNOVI - napisao je oko 70 kraih proza koje je objavio u zbirkama: Mrkodol, erdan, Sa Krke i sa Cetine, a posthumno su mu objavljene dvije zbirke: Posmrtne novele i Ispod Dinare - teme pripovjedaka vezane su za regionalne i folklorne osobitosti cetinskoga kraja - imunovi govori o odnosu selo/grad, strano/domae, staro/novo doba - idealizira patrijarhalne ivotne oblike - razradio je bogate psiholoke portrete i dojmljive impresionistike krajolike - u njegovim novelama zaplet dolazi u funkciju lika dogaaj je ovisan o junakovu razmiljanju, njegovim sumnjama i tekoama - imunovi je razradio i posebnu tehniku impresionistikog opisivanja iako sustavno prikazuje isti krajolik, on je uvijek drukiji jer je ovisan o pojedinanim sudbinama Mrkodol - groteskna slika otuena kraja i njegovih stanovnika sklonih duhovnoj umrtvljenosti - nema klasine fabule jer se opisuju stanja i ozraja - motiv sna postaje zamjena za radnju (seoski zvonar Nikola sanja fra Antinu propovijed kojom se zagovara kruta dogma) Muljika - pripovijest lika i ugoaja, vrlo kratkog siea - krhka djevojka Boja (prozvana Muljika po mekom i beskorisnom kamenu) svojom pojavom odudara od drugih suseljana - pripovijest prati kroniku njezine izopenosti iz kolektiva, patnju, a zatim i tihu smrt - zbog tuinstva, Muljika se priklanja prirodi i zato je ona tipian primjer modernistike bjegunice iz ivota koja se priklanja sudbini Duga - u noveli je obraena predaja o simbolici duge iz narodnog vjerovanja - temelji se na dvjema usporednim temama: na traginom pokuaju Srne (Brunhilde) da ostvari bajku te pretravi ispod duge postane djeak i o kljastoj vezili Savi i njezinoj nesretnoj sudbini, vezanoj uz odnos sela i grada - obje teme sadre sustav socijalnih motivacija (enske neravnopravnosti, seoske pogospoenosti, pogubni utjecaj grada na neiskvareno seosko bie) JANKO POLI KAMOV - napisao je 2 zbirke pjesama: Psovka i Itipana hartija - ta je poezija manifest nove poetike avangarde

www.sajt.com.hr Kamov bira bizarne i groteskne motive kojima osporava zateene drutvene i poetike vrijednosti izruguje se temeljnim simbolima i tekstovima katolike kulture i civilizacije u njegovoj poeziji prevladava odbojnost prema skladu i ljepoti, tj. estetika rugobe esto se bavi tabu temama erotizam uzvisuje kao vitalistiku i pokretaku silu kljuni semantemi njegove poetike: grobite, srdba, bijes, oaj, perverzija, mahnitost, psovka najdominantniji motiv je motiv tjelesnog i duevnog bluda, motiv cjelova bludnice kao znak otkupljenja i obraenja u zbirci Psovka nailazimo na problem stiha neki smatraju da je rije o slobodnom stihu, drugi misle da se radi o sloenoj proznoj dikciji, dok trei govore o modernoj varijanti heksametra no, najvie intrigira sloboda proznoga sloga kojim autor negira stih lirske pjesme ime negira i poetiku moderne koja je tada jo dominantna u Itipanoj hartiji vraa se sonetu, dantesknoj tercini, oktavama te vezanom stihu da bi to vie naglasio disharmoninost sadraja i leksika koji dotad nije rabljen u poeziji

JANKO LESKOVAR Misao na vjenost - prva njegova objavljena novela (Vijenac, 1891) - i njegova sljedea djela (Katastrofa, Poslije nesree) potvrdila su da je Leskovar meu prvima u HK probio realistike okvire i novelistiko pripovijedanje usmjerio u novom pravcu - novela tematizira duevna stanja gl. lika koja su posljedica grijeha poinjena u prolosti - podijeljena je u 4 vea kompozicijska bloka - gl. junak, nervozni i hipersenzibilni uro Marti opsjednut je psihologijom, egom, kopkanjem po skrovitim predjelima vlastite due - radnja novele zapoinje in medias res nemirom ure Martia - on ne djeluje jer nije sposoban djelovati, ve samo razmilja i prebire po uspomenama - on ne analizira drutvo, sredinu ili izvanjske prilike nita se ne zbiva oko njega, ve u njemu - sve to se dogodilo uri dogodilo se prije vremena prie, a mi gledamo samo zavrni in i posljedice tih dogaaja - teret prolosti postaje nesvladljiv i toliko optereuje sadanjost gl. lika da on na kraju zavrava u ludilu postavi rtvom vlastite fikcije Sjene ljubavi - roman objavljen 1898.g. - glavni lik Buinski u skladu sa svojom koncepcijom knjievnosti kua ivjeti i svoju egzistenciju, pa je i u etikom, i u ivotnom i u estetikom segmentu tipian dekadent - njemu literaran ivot donosi vie uitaka i radosti od pravog ivota - meutim, njegov se estetizam na kraju okree u poraz i osamljenitvo - Leskovarovi gl. junaci su rastrzani, bezvoljni i promaeni ljudi, zapravo intelektualci okrenuti pogledima u prolost, u uspomene iz proivljenog ivota, nesposobni da se aktivno ukljue u stvarnost u kojoj se kreu

www.sajt.com.hr MILUTIN CIHLAR NEHAJEV Bijeg najbolji roman hrv. moderne (1909) - podnaslov romana Povijest jednog naeg ovjeka - po svojim karakteristikama predstavlja izraziti primjer romana lika - u sreditu je lik ure Andrijaevia i njegov ivotni put - uro je siromani primorski sin, kolovan u Beu i Zagrebu, no dotuen i propao u skuenim okvirima provincijskog gradia (Senj) - on je modernizirana varijanta suvinog ovjeka, lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. st. (npr. Ljermontovljev Peorin) - pasivan je, preosjetljiv, neurotian i neprilagodljiv - on je antijunak predodreen da bude rtva - za sebe kae da kud god doe nosi nesreu i sebi i drugima - njegova propast posljedica je nemoi da se uklopi u malograansku sredinu - on manjak volje, ambicije i hrabrosti nadomjeta povlaenjem u sebe odn. bijegom iz ivota - neuspjena prijateljstva, prevara zarunice Vere Hrabarove i saznanje da ga je majka razbatinila dovode ga u takvo stanje sa poini samoubojstvo bacivi se u more roman se u prvom redu bavi stanjem svijesti svog protagonista, njegovim ponaanjem i poloajem u drutvu Nehajevu vie nisu potrebni likovi spletkara i negativaca da bi pokrenuo radnju osnovni sukob smjeta unutar lika svijet se promatra iznutra, kroz optiku samo jednog lika to se tie tehnike pripovijednja, umjesto na svijetu avantura, naglasak je sada na refleksiji i psiholokoj analizi prevladavaju statine i meditativne sekvence te opisi atmosfere autorsko pripovijednje isprekidano je dugim monolokim pasaima protagonista, interpoliranim pismima i stranicama iz dnevnika

Dubrovaka trilogija 1. Allons enfants - Vojnovi svoju trilogiju zapoinje pov. dogaajem iz 1806.g. kada se okonava stoljetno postojanje Du. Republike i kada se ukida oligarhijski sustav du. vlastele - radnja zapoinje u kui Orsata Velikoga kada stie vijest da Francuzi ulaze u grad - lik Orsata oblikovan je kao simbol otpora protiv Francuza - vidi rjeenje problema u tome da se svi ukrcaju na brodove i otplove kao to su to uinili njihovi preci u njemu ivi slika nekog drugog vremena, eli preslikati prokost u sadanjost - u trenutku kad javljaju da su Francuzi pred gradom Orsat pita je li most podignut javlja se simbolika mosta: dignuti most znai odravanje postojeeg stanja; sputeni most znai ulazak neeg novog, drugaijeg, to e dovesti do promjena - lik Orsatove tetke Ane je najpunokrvniji i najmotiviraniji lik drame ona ne moe shvatiti u kakvom vremenu ivi i to predstoji njezinoj klasi i Du. Rep. (u njoj prevladava odsustvo sadanjosti) - ona ivi u prolosti i literaturi - na kraju drame Francuzi ulaze u grad, grad otvara vrata svijetu oko sebe

www.sajt.com.hr 2. Orsat je slomljen i oajan. razgovara s Aninom unukom Deom njih dvoje moraju odluiti koe li ivjeti sadanjost i uvaavati prolost ili e ivjeti prolost bez priznavanja sadanjosti gledaju zalazak sunca s njim e nestati Du. Rep. i sve vrijednosti koje je predstavljala i koje su Orsatu i Dei vanije od vlastita ivota Suton radnja se odvija u suton 1832.g. naslov oznaava: atmosferski suton, moralno-egzistencijalni suton i suton jedne klase u du. kui nalazimo etiri ene: vladiku Maru Beneu i njezine keri Made, Ore i Pavle one se nalaze u svijetu privida koji nastoje ouvati; ive u prolosti, a u sadanjosti vegetiraju Mare je ustrajna u svojoj vjernosti normama prolosti, njezino razmiljanje je razmiljanje vlastele koja novonastali poloaj poistovjeuje sa sudbinom Dubrovnika, tvrdei kako je Du. u suanjstvu u ovu sobu prolosti ulazi uljez, pomorski kapetan Lujo Lasi, puanin Pavle je rascjepkana treba odluiti hoe li pristati uz mit i sauvati klasni identitet ili e poi za Luju, prihvatiti novu realnost i izgubiti klasni identitet ova je drama, dakle, sukob izmeu mita i osobne sree no, Pavle je tragian lik u posljednji se tren savladava i prihvaa tradiciju ona je sputana patrijarhalnom vlasteoskom etikom, no ona je svjesna svog poloaja i svjesno izabire odlazak u samostan kao jedino prihvatljivo rjeenje

3. Na taraci SECESIJA trajanje 1898-1906 lat. odcjepljenje = europski umjetniko-stilski pokret koji se javlja krajem 19. st i poetkom 20. st. - u nas se dovodi u vezu s istupom mladih hrv. likovnjaka iz Drutva umjetnosti i osnivanjem Drutva hrv. umjetnika - brouru Secesija napisao je Ivo Pilar 1898.g. - u knjievnosti upotrebljava karakteristine stilove koji se ne mogu svrstati ni u impresionizam ni u ekspresionizam, u kojima zbilja pretoena u djelima ima statiki, dekorativni i hramonizirani karakter - karakterizira je : antinaturalizam, artificijelnost, antimimetizam, dekorativnost i sklad - tu spada poezija Vidria, Nazora, Begovia, Vojnovia - secesija bekih mladih utjecala je na kulturni umjetniki ivot u nas - sam pokret dobro je doao mladima kao oblik preobraaja naih kulturnih i umj. prilika - u knjievnosti se odrazila u borbi izmeu starih i mladih SUKOB STARIH I MLADIH - STARI promatraju knjievno djelo iskljuivo u funkciji rjeavanja socijalnih i nacionalnih problema - stalno naglaavaju odgojno-prosvjetiteljsku funkciju literature, pri emu se posebna panja posveivala pitanjima graanskog morala - uvjereni su u potrebu angairanosti literature pa se stoga i bave samo pitanjima sadraja i ideje, dok je estetska kategorija gotovo preuivana

www.sajt.com.hr MLADI u prvoj fazi moderne (do 1903) izraavaju nezadovoljstvo i otvoreni revolt protiv postojeeg stanja u knjievnosti prvi znaci sukoba najavljeni su iz Praga gdje je 1897. pokrenuta Hrvatska misao, u kojoj je Milan ari objavio lanak Hrvatska knjievnost druga grupacija mladih, na elu s Milivojem Demanom i Branimirom Livadiem javila se asopisom Mladost 1898.g. oni polaze sa stajalita bekog secesionizma, opredjeljujui se za istu umjetnost zajedniko obiljeje obaju grupa jest uoavanje konstatacije da se HK poela vrtjeti u zatvorenom krugu pisci beke grupe teite stavljaju na individualnost kao bitnu pretpostavku za ostvarenje dobrog umj. djela moderna akcent stavlja na unutarnji ovjekov ivot, tei za sintezom realizma i idealizma bitni smisao litareture je u traenju apsolutne ljepote i idealne harmonije kojoj u centru stoji uvijek ovjek

www.sajt.com.hr 1914 1952 HRVATSKA MLADA LIRIKA - 1914. g. izdaje je Drutvo hrv. knjievnika i u njoj je zastupljeno 12 pjesnika: Ivo Andri Vladimir erina Vilko Gabari Fran Galovi Karlo Husler Milan Vrbani Zvonko Milkovi Stjepan Parmaevi Kamov Nikola Poli Tin Ujevi Ljubo Wiesner uzori ovim pjesnicima su Vidri i Mato tee izraziti najsuptilnije osjeaje ljudske due tako to poistovjeuju raspoloenje lir. subjekta s krajolikom u pjesmama prevladavaju opisi pejsaa naglaen je artizam i esteticizam, prevladavaju kozmopolitske teme njihova poetika nastavlja se na maniru idilinog pejsaa (sunevi zalasci, igra svjetla i sjene, ljubavna bol i osamljenitvo) lir. subjekt trai samou u prirodi, daleko od ljudi prevladavaju tople boje, arhaini interijeri, osjeaji straha, nemira, melankolije i apatinosti, njeguje se kult prolosti i tradicije

PJESNITVO HRV. EKSPRESIONIZMA - pojam dolazi od lat. rijei expressio = izraz - umjetniki pokret u slikarstvu, glazbi i knjievnosti u Europi od 1910-1925 - u Hrv. traje od 1910. do 1928. - razvio se kao bunt, krik na krizu europskog drutva i njegove duhovne situacije - uestali su motivi beznaa, boli, patnje, nezadovoljstva, straha i rata - dolazi do rastakanja i disociranja lir. subjekta - za ekspresionizam je karakteristina i figura sinegdohe koja je esto povezana s estetikom rugobe - vaan je i motiv grada lir. subjekt trai identitet u urbanoj sredini grada, a nalazi ga u subkulturi (kavane, kabarei) - izrazita je vizualizacija, prevladava poetika boja - pjesme su pisane slobodnim stihom, a dolazi i do formalne destrukcije - najznaajniji pjesnici: Krlea, imi, Donadini, Krklec, Andri, op - u Hrv. se javljaju 4 vrste ekspresionizma: 1. 2. 3. 4. Aktivistiki predstavnik je Krlea Fenomenologijski predstavnik je imi, tu spadaju i Donadini i Krklec Kozmiki predstavnici su Josip Kosor, Milii te dijelom Cesarec Kaotiki i sutonski predstavnici su op i Sudeta

www.sajt.com.hr ANTUN BRANKO IMI - 1920. g. objavljuje svoju jedinu zbirku pjesama Preobraenja - zbirka se sastoji od 48 pjesama posveenih djevojci Tatjani Marini - pisana je slobodnim stihom - specifinost imieve upotrebe slobodnog stiha oituje se na podlozi na kojoj izgrauje svoj stih, a to je puki deseterac - u zbirci stih nerijetko obnaa zadau sintaktike cjeline, no ee se sintaktika cjelina grafiki paljivo dijeli kroz nekoliko stihova imi pazi na odnos bjeline i teksta - najzastupljenije imieve teme su smrt, bolest, siromatvo i ljubav - u imia je krik izriaj, poanta svih sadraja, uzrok i forma pjesme - dominantna je plava boja, gdje god se javlja, metaforiki ili metonimiki, svjedoi o irealnome - osim plave, prisutne su i uta i crvena boja - lirski subjekt je disociran - stanje disociranosti i rastrgnutosti preobraava se u duhovno - zbirkom vlada elja da se prodre u bit stvari, do preobraaja bia u bitak Najznaajnije pjesme: Pjesnici, Moja preobraenja, Mladi, Mati, Opomena, Rastanak sa sobom, Molitva za preobraenje, Gorenje DOBRIA CESARI - kao 14-godinjak objavljuje svoju prvu pjesmu I ja ljubim u zagrebakom listu Pobratim pod pravim imenom Dobroslav - 1923. god. upoznaje Krleu i od tada poinje njihova suradnja - koristi vezani stih pa ga u formalnom smislu moemo nazvati nastavljaem Matoa i Vidria - u tematskom je pogledu slinost sa ta dva pjesnika samo prividna kao i Vidri koristi kontraste, kao i Mato gradi pjesme sa simbolikim karakteristikama, no Cesariu kao ishodite slui konkretan doivljaj; konkretizacija u pejsau ide gotovo do opipljivosti - u njegovoj poeziji nalazimo elemente ekspresionizma: socijalna lirika, ali ne u smislu aktivizma kao kod Krlee ritmiki stih teme vidljive iz naziva pjesama poput Oblak, Krik, Poludjela ptica odsutnost slikovitosti uvoenje elemenata razgovornog jezika - nalazimo i elemente romantizma: romantika emocionalna recepcija muzikalnost refren emocionalna ponavljanja, pitanja, uzvici - jedna od kljunih tema njegove lirike jest misao o vjenom povratku kao npr. u pjesmama Povratak, Pjesma mrtvog pjesnika, Kad budem trava - na nju se nadovezuje i motiv kruga kao ivotnog principa - kljuni princip u komponiranju esto su ponavljanja, odn. paralelizmi (npr. ponavljanje stiha u 7. i 10. strofi Vagonaa ili ponavljanje prve strofe u Baladi iz predgraa) Zbirke: Lirika Krik, Oblak, Vagonai Spasena svjetla Slap, Voka poslije kie 10

www.sajt.com.hr Izabrani stihovi Balada iz predgraa Pjesme Pjesma mrtvog pjesnika, Tiho,o tiho govori mi jesen Osvijetljen put, Goli asovi, Izabrane pjesme, Moj prijatelju, Slap DRAGUTIN TADIJANOVI - prvu pjesmu (Tuna jesen) objavio je u akoj "Omladini" 1922. pod pseud. Margan Tadeon - pod svojim imenom poinje objavljivati 1930. u "Knjievniku" i "Hrvatskoj reviji" - jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio se za intimne i zaviajne teme FAZE: 1. FAZA (1920-35) napustivi zaviaj te preavi u Zagreb, ostaje mitski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga Rastuja u pjesmama Visoka uta ita, Dugo u no, u zimsku bijelu no, Sunce nad oranicama, Moja baka blagosilje ito itd. on nudi "autentinost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti" gubitak zaviajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjeaj osmljenosti i otuenosti prevladava jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao kljuna tema 2. FAZA (1936-45) prelazi u novo razdoblje u kojem je oitije suprotstavljanje urbanoga i ruralnoga, europskoga i zaviajnoga, prolosti i budunosti gubitak veza sa zaviajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom ivota, ime se pjesnik dotie ne samo egzistencijalistike, ve i ontoloke strane ovjekova ivota 3. FAZA (1951 >) lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija lirski subjekt postaje kritiki distanciran, nerijetko ironian i autoironian, skeptian i rezigniran, nenametljivo meditativan i kontemplativan, ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu (Elegijoa o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953)) pozornost sa Slavonije i Rastuja sada se preusmjerava prema novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko-intertekstualnim sadrajima (Prsten, Kad me vie ne bude, Na grobu George Trakla, Ljudski vijek, eli li napisati pjesmu, Razgovor sa sjenom visoke planine, Sjeni Julija Klovia). sa zbirkom Prijateljstvo rijei (1981.) pjesnik raskida s idealiziranim, bukolikim karakterom svojeg pjesnitva, a s Kruhom svagdanjim (1986) sasvim prekida izravne veze s Rastujem pie slobodnim stihom naroitu ulogu u graenju stiha posveuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva prevladava sklonost prema sintaktikim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom poetku, a naroito zavretku stiha vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i saet, formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te imia, Leopardija i Hlderlina.

11

www.sajt.com.hr sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesnitvo gubilo. naroito je utjecao na krugovaku pjesniku generaciju

IVAN GORAN KOVAI - napisao je zbirku od 7 novela Dani gnjeva u kojoj u ideolokom smislu slijedi radievsku politiku okrenutosti selu i pojedincu - piui o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima uspio je iskazati idilian sklad izmeu seljaka i prirode, ali i sve ono to naruava taj sklad (nepravda, polit. i gospod. manipulacije) - napisao je i zbirku kajkavskih pjesama Ognji i roe koja je posthumno objav. - u njegovim djelima javljaju se i tamni motivi smrti, krvi i jeze, koji e kulminirati u antiratnoj poemi Jama - poema se sastoji od 10 pjevanja, pisana je jampskim 11-ercima organiziranima u sestine - Kovai u njoj progovara o zloinima koji su dolazili iz redova njegova naroda - lirski subjekt je civil koji je u ratu odveden na masovno gubilite i jedini preivio pogubljenje - naknadno govori partizanima osloboditeljima o stradanjima nevinih rtava i o svom izlasku iz jame - poema poinje bez uvoda, nakon ega slijedi trodjelni razvoj: o put prema jami / paklu o boravak u jami o izlazak iz jame / put u slobodu - pad u jamu lociran je u sredinu poeme (5. pjevanje) ime je djelo i simetriki razdijeljeno - dubinska tema poeme zapravo je prikaz svijesti u graninoj situaciji i posljedice koje taj dogaaj na svijest ostavlja - sljepilo lirskog subjekta omoguilo je dublje i dalekosenije vienje od onoga to ga posjeduje obian pogled - zbog trodjelne kompozicije, stroge metrike i strofike forme, Jama se esto promatrala kao odjek Danteove Boanstvene komedije TIN UJEVI - knjievni rad zapoinje u Matoevoj poetikoj koli, 1911. raskida s Matoem i okree se poetici franc. simbolista - objavljivao je pjesme u Hrv. mladoj lirici (Ogledalo, Kampanil, to ape vodoskok) - te pjesme karakterizira poetika moderne, dakle, matoevski tematski, stilski i stihovni elementi - najpoznatija pjesma je Oprotaj ta je pjesma intrasemiotiki citat (citat iz vlastite knjievnosti) u njoj ulazi u polemiku s Maruliem jer on stoji na poetku HK - knjievni mu se opus dijeli na 2 faze: I. faza -

1914-1930, novosimbolistika faza obiljeena je dvjema zbirkama: Lelek srebra i Kolajna najdominantniji su motivi srebra i ene, te teme trpljenja, osamljenosti i ljubavi ena je medij posredovanosti izmeu sfere fizikog i ulnog te sfere duhovnog i mistinog

12

www.sajt.com.hr pjesme su realizirane u strogo zatvorenoj formi (sonet), s klasinom fakturom (pravilni katreni i tercine, rime, simetrija i red) najznaajnije pjesme prve faze su: Pepeo srca, Svakidanja jadikovka, Meni bez mene, ene meu kraljicama, Vivijani u istom vrem. razdoblju pie i retoriko-patetinu poeziju s nacionalnim i socijalnim temama este su bizarne slike, groteske, simultanizmi te futuristiki, dadaistiki i nadrealistiki ispadi

II. faza - zapoinje 30-ih kad Ujevi objavljuje 2 zbirke: Auto na korzu i Ojaeno zvono - oit je zaokret od parnasovske stihotvorne prakse - radi se o tipu misaone lirike koju Ujevi pie slobodnim stihom i nepravilnom strofinou - javljaju se kranjevievske teme poput prodora u visinu, u svemirske prostore, u podsvjesno i otajno, zatim mrnja spram prolosti, novoprobuena nada, vjera u tehniku, osjeanje socijalne zbilje - najznaajnije pjesme druge faze: in sputanih ruku, Pobratimstvo lica u svemiru, Visoki jablani, Nostalgija svjetlosti, Prodavaice cvijea, Ulini pjevai 1945. zabranjeno mu je javno djelovanje, 1950. izlaze izabrane pjesme Rukovet, dok je posljednja zbirka edan kamen na studencu u znaku rezignacije i pomirenosti sa svemirom i ljudima

UJEVIEVI ESEJI EL SENTIMIENTO TRAGICA DE LA VIDA (Biljeke jednog irskog utilitarca) - esej iz knjige proze Ljudi za vratima gostionice iz dijela Gladni i siti - pjesnici imaju 2 problema, tj. idealisti i ljudi ista srca (kamo Ujevi i sam sebe uvrtava) glad i ljubav - ekonomski inilac pretee nad svima i sapinje erotiku (ni ljubavi nema bez kruha) - raspravlja o tome to danas ljudi trae u eni: ne samo puko sredstvo uivanja, nego i drugaricu nabacuje misli o svaemu: o atmosferi u kavani, o nasladi koju nam donose knjige (koje nam nerijetko ne donose istinu), o nemogunosti slobodnog izbora rada, napetim odnosima izmeu pjesnika i kritike, o poziciji pjesnika u svijetu openito - pesimistian stav o svemu reenom: Ovako stupam u ivot, a svuda preda mnom tama. ISPIT SAVJESTI ( iz Skalpela kaosa) - za ispit savjesti ovjek mora stvoriti svoj filozofski sistem i to u dobroj prozi - ispit savjesti = najdublje oitovanje ivota, vrhovni trenutak sabranosti i usredsreenja (ne moe se ni jesti, ni piti, ni grijeiti bez dodira sa savjeu) - to nije lino otkrie nego ivotno zanimanje mnogih ljudi u povijesti i u romanu, stanje duha, koje se naroito pootrilo u suvremenom ruskom drutvu, dok su ga ranije gajili askete, samotnici ili crkveni ljudi o miljenju: misao je sama po sebi uivanje, koje nije sasvim obino i koje trai da se katkad od njega odmaramo 13

www.sajt.com.hr - ivot e biti lijep im se bude moglo misliti (onaj koji u sebi osjea svjea vrela ne boji se sue) - radost koju mu prua njegov unutranji svijet vs. vanjski, svakodnevni - on cijeni svaki unutranji rad: Ja ne napisah Keri Lotraka, ali uvaavam svaki rad, kvantum rada. na samom kraju: Sve ovo gore je jedna mutna, somnabulna suica, napisana jednog udnog i tekog jesenjeg dana 1919. u ZG-u s mnogo trzaja, vrlo nervozna: SUMRAK POEZIJE (Otkinuta glava jednog predujma) (Skalpel kaosa) - predvia mogunost konanog zalaska poezije ako se jednoga dana iscrpu svi oblici i sve sadrine - njena propast sudbinski i historijski zapeaena ( kao i rjenih bogova na Olimpu) - pjesma MORA biti nova! za poeziju vrijedi pravilo: obnoviti se ili umrijeti - osuuje barbariju futuristikih pjesama bez sadrine - poezija e umrijeti sa slobodnim stihom, a njene blagodati prei e u nasljedstvo prozi, noveli i romanu OROZ PRED ENDIMIONOM ( O udesima i krivudanjima novije knji. umjetnosti) - poezija je (kao kruna knji. umj.) priroeni dar, ali i 1. magionika nauka ili vjetina za podraavanje, gojenje i izraavanje osjeaja; poezija = magija ( u sluaju velikog pjesnika, dosta kratka i9 sabita pjesma ima najveu eksplozivnu snagu; u 20 redaka donosi se sadrina cijelog romana) - poezija i proza, da bi bile umjetnost, moraju biti nove SAVREMENI OVJEK ISPOVIJEDA SE O POEZIJI - POEZIJA POVIJEST ONIH TO JE NEMAJU - SAVJEST VAN POVIJESTI = pounutranjenje pjesniki narataj to je ostvarivao u lirskom ekspresionizmu bilo bi vrijeme da moderni pjesnik osvijetli i druge strane svijeta ( a ne samo patnje) ili da nas bar uputi gdje je izlaz iz tame - umj. djela ne trebaju imati tendenciju pred sobom, ona je ve nose u sebi; umjetnik je svoju trenutnu potrebu za oitovanjem iskalio onog trenutka kad je napisao djelo MRSKO JA (Diskretan odgovor na upite) - prizna nesklad izmeu onog to smatra idealno lijepim i onoga to sm donosi - javnost nema prava da se bavi pievim ivotom, nego samo njegovim djelom; piev ivot ne spada u podruje kritike, a jedva da na njega ima prava knjievna historija - sva lirska poezija je prava, subjektivna i nu njoj je zamjenica Ja osovina, ali ona nije neposredna ispovijest, nego samo posredna, ispovijest kroz umjetnost; - zatim daje kratak pregled svog ivota i rada NIKOLA OP - pjesnitvo moemo podijeliti na 2 faze: 1. FAZA obuhvaa zbirke: Pjesme siromana sina, Nocturno, Isus i moja sjena, Za kasnim stolom

14

www.sajt.com.hr u toj je fazi izgradio pjesniki svijet malih stvari, bukolikih ugoaja, svijet oskudice, poniznosti, skromne sree i jednostavnosti lirski subjekt progovara o prizemnoj egzistenciji oitujui ljubav i razumijevanje za svijet malih i prezrenih, skitnica i prosjaka, odbaenih ljudi i ivotinja sve te stvari postaju znamen boanskoga reda u zbirci Isus i moja sjena afirmira katolicizam, oovjeuje Isusa, dovodi ga meu ljude, uvodi u krme, gleda ga kako veera ili ita novine Isus postaje pjesnikov sudrug, prolazi krini put ljudske svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuenosti pjesme su najee realizirane u katrenima s ukrtenom rimom stihovi su djelomice pravilni, izraz jednostavan i bez ukrasa 2. FAZA u ovoj fazi dolazi do tematskog zaokreta op se okree svemirskim visinama, astralnim prostorima, beskonanosti i vjenosti obuhvaa zbirke: Kuica u svemiru, Svemirski pohodi, Astralije, Dok svemiri venu, Nedohod lirski je subjekt zaokupljen kozmikim silama izraz postaje hermetiniji, apstraktniji i fluidniji u pjesmama se osjea borba za izraz, traganje za novim rijeima opova lirika ove faze nastavlja se na svemirske uzlete Kranjevia i Ujevia, ali u hrv. kozmiku liriku unosi i nove akcente: neobino bogatstvo imaginacije, jezinu invenciju i bogatu simboliku

IVO KOZARANIN Sam ovjek - lirski roman - ispripovjedan u 1. licu - organiziran je kao ivotna ispovijed glavnoga lika: od njegova ranog djetinjstva pa do prijelomnog ivotnog trenutka kad ubija svoju enu i doivljava to kao ivotni poraz - roman zapoinje in ultimas res, a nakon prologa Noni dijalog retrospektivno rekonstruira Valentinov ivot - slijede poglavlja Mrana mladost, koje se bavi Valentinovim djeatvom, ranim godinama provedenim u Posavini, prikazom prilika u njegovoj obitelji te gimnazijskom kolovanju u velikom gradu, i Buga plae koje je vezano za razdoblje kad Valentin zavrivi gimnaziju nalazi posao, te za nesretnu ljubav i brak s Bugom - zavrno poglavlje Sam ovjek opet nas vraa u ispovjedno vrijeme uvoda - sredinja dva dijela romana predoena su u analeptikoj perspektivi kao svojevrsna Valentinova retrospekcija - prvi i zadnji dio su monoloki fragmenti koji uokviruju sredinji dio - u njima se Valentin obraa imaginarnom sugovorniku, zapravo vlastitom dvojniku - za Valentina prolost postoji za rekonstrukciju odreenih doivljaja i stanja, analizu postupaka, potragu za vlastitim duhovnim identitetom - slinost s Proustovim protagonistom obojica kreativno iitavaju vlastitu povijest u svrhu samoanalize - samo ubojstvo uope nije prikazano pripovjeda opisuje Valentinov ulazak u stan kad mu postaje jasno da ga ena vara, zatim dolazi rez i potom je opisan izlazak ubojice iz stana u kinu no - nakon izlaska iz stana Valentin sebe oslovljava u 3. licu i time naznauje da je poinio tako stravian in koji je potpuno izmijenio njegovu auropercepciju

15

www.sajt.com.hr itav roman proet je lirskim interludijima u kojima se rekreiraju emocionalna stanja raspoloenja vidi se opijenost rijeima, njihovim zvukom, poretkom, konotacijama ponavljanja i lajtmotivi stvaraju napetost izmeu vremena prie i vremena njezine poetske realizacije, a asociraju i na glazbenu inspiraciju razne varijacije motiva samoe i melankolije proimaju itavo djelo PRIPOVJEDA ima dvostruku funkciju: a) osoba koja doivljava i promatra svijet i koja sudjeluje kao akter u prolim zbivanjima b) osoba koja pripovijeda jedno Ja pripovijeda, a drugo je objekt pripovijedanja i analize pripovjedno Ja je starije, zrelije i iskusnije Ja koje sudjeluje u zbivanjima i koje je objekt ta iskustva tek treba stei ispovjedno vrijeme obuhvaa 15-ak godina najranija toka analepse vezana je uz smrt Valentinove majke distanca se postupno smanjuje, a u posljednjem poglavlju pripovjedno i doivljajno Ja gotovo se sjedinjuju pejsa je humaniziran, on je korelativ stanja ispovjednog subjekta, slika njegove due

LIRSKI ROMAN karakteristian anrovski hibrid nastao kao produkt avangardistikih strujanja i tenje za prevrednovanjem anrovskog sustava nastao je kao rezultat poetizacije proze sintagma upuuje da je posrijedi pribliavanja romana strukturi lirike, tj. prenoenje odreenih oblikovnih postupaka karakteristinih za liriku u fikcionalnu proznu vrstu - roman URO SUDETA Mor fantastina novela, 1930 jedino Sudetino znaajno prozno djelo podijeljena je u etiri dijela: Grana Jorgovana, Pria, Otajne slutnje i Finale ova se novela bavi posljedicama ovjekova raskida s prirodom tenja za materijalnim probicima, napredak tehnike i privrede, znai zapravo gubitak izvorne ljudskosti, prirodne sree i ljudske harmonije glavni lik svojom sudbinom pokazuje tu fazu prijelaza kada se humanost i prirodnost negiraju i ime ideologije napretka motiv za svoju pripovijest Sudeta je preuzeo iz narodnih pria i predaja sukob realistinog i alegorijsko-fantastinog (Grana jorgovana i Pria su realistiki napisane, svi su likovi realni osim Mora; Otajne slutnje i Finale prodor fantastinog i nadrealnog) fantastika prodire u priu o Moru nizom agresivnih prizora koji razbijaju idilinu sliku, Edenski vrt oko rijeke Plonice (upravnikovo mrtvo pseto s ispijenom krvlju, ubijena stoka po livadama, zapaljeni stogovi sijena, zatrovani bunari) Morova metamorfoza javlja se kao posljedica egzistencijalnog stanja Mor postaje vukodlak zbog nerealizirane ljubavi i izgubljenog ivotnog smisla, ne moe vie ostvariti sebe kao ljudsko bie; fantastina materijalizacija tjeskobe, straha, duhovnog nemira, enje za ljubavlju i razumijevanjem

16

www.sajt.com.hr Na lirski nain opisuje se ljubav Mora, sina upravitelja seoskog imanja, prema lijepoj vlastelinki u. No, iako se vole, zbog klasnih je razlika njihova ljubav osuena na propast i u se zaruuje s Arnom. Nakon smrti oca Mor se postepeno pretvara u vukodlaka i nou pravi tetu na vlastelinovu imanju. Bolesna u odlazi na lijeenje u vicarsku, a Mor se sasvim povukodlaio i izgubio sva ljudska obiljeja. IVO ANDRI - njegovo pjesnitvo moemo podijeliti u 2 faze: 1. faza do 1918. pie intimnu liriku s dominantnim osjeajem nemira, melankolije i hipersenzibilnosti koristi slobodan stih ili pjesmu u prozi pjesmama ove faze pribliuje se ekspresionizmu i to disociranjem lirskog subjekta, supstantivizacijom, psalminim tonom, motivima smrti i tijela, temama kao to su smrt, samoa, unutranja tragedija

2. faza - pie zbirke pjesama Ex ponto i Nemiri Ex ponto (1918) - je knjiga pjesama u prozi, lirskih proza, ispovjedno molitvenih zapisa, kratkih pria i lir. meditacija - podijeljena je u 3 nenaslovljenja poglavlja - posljednji zapis naslovljen je Epilog i s njim zbirka ima 140 zapisa - naslov je preuzet od Ovidija, ali ne postoji nikakav drugi snaniji povezni motiv osim progonstva - za glavnu temu uzima duevne senzacije, a sve materijalno i konkretno iskljuuje iz djela - u prvom poglavlju lir. subjekt razmilja o svom ivotu, u drugom i treem poglavlju razmilja i o opeljudskim problemima kao to su drutvo, umjetnost ili priroda - prevladava jednostavan jezik, duboko proivljavanje osjeaja, a kod pjesama u prozi filozofinost misli - Milanja tvrdi da to nisu pjesme u prozi jer se odlikuju kronolokim nizanjem motiva, drugi smatraju da bi to mogli biti pjesniki zapisi jer su tematski vezani uz autobiografski egzistencijalni problem, a Solar misli da je to vrsta baroknog plaa - prevladavaju raspoloenja samoe, melankolije, boli - lir. subjekt poistovjeen je s pjesnikovim JA - zapisi su apelativno upueni itatelju, trae identifikaciju - pejsa ima novosimboliku funkciju, dakle, slui za izraavanje unutarnjih stanja lir. subjekta - zbirka je daleko lirinija i harmoninija od Ex ponta - sastoji se od tri naslovljena dijela: Nemiri od vijeka, Nemir dana i Bregovi - prvi i trei dio ine pjesme u prozi, dok je drugi dio pjesnika lirska proza

Nemiri (1920)

NOVELISTIKA

17

www.sajt.com.hr * Put Alije erzeleza * Pripovijetke I. * Pripovijetke II. * Pripovijetke III. - u ranim pripovijetkama dopunjuju se realizam i psihologija, objektivna i subjektivna perspektiva, kroniarsko biljeenje vanjskih dogaaja s poetskim doaravanjem irealnih stanja - tematski su usmjerene na prolost Bosne i esto se temelje na lokalnim predajama i kronikama - u sreditu su zanimanja ljudi u sukobu sa svojom prirodnom okolinom i iji je ivot obiljeen samoom i porazom - u kasnijim pripovijetkama smanjuje se udio humora i arolikost prizora - Andri reducira fabularni sloj i sve izraenije ponire u psihu likova - u nainu prikazivanja dolazi do polarizacije izmeu epskih kroniarskih i psiholokih postupaka - stvara novele kronike u kojima povezuje individualne sudbine sa irim povijesnim kontekstom orkan i vabica - radnja je smjetena u jednu od bosanskih kasaba u trenutku kada u nju dolazi cirkus koji die na noge sve stanovnike - najveu panju izazvala je atraktivna plesaica na ici - za gl. protagonista Andri uzima ovjeka sa samog ljudskog dna, ovjeka kojemu se svi izruguju i kojega svi zadirkuju orkana - orkan postaje opsjednut plesaicom i upravo se zahvaljujui njoj izdie iz svog svakodnevnog svijeta; u njemu se javlja ljubav zbog koje zaboravlja sve oko sebe, zapostavlja svoje uobiajene poslove, a misli su mu dan i no zaokupljene vabicom - no, najgore je od svega to ga nitko ne shvaa ozbiljno, svi se izruguju, a on je toga svjestan - orkan je junak koji ima svoje tenje i snove, koji uzlijee u svojoj mati sve do zvijezda, da bi na kraju otro tresnuo o zemlju - iskoriten je kao simbol sudbine uzaludnih ljudskih matanja, neostvarivih tenji i elja - Andri tako eli istaknuti kako svatko ima pravo na ljubav i moe biti zaljubljen, ma koliko malen i ma koliko uen bio - nepobitno i bez sumnje izdie se iznad svojih granica kad ga pitaju to bi radio sa vabicom da ju dobije na raspolaganje on odgovara morebit, ne bih nita tako se uzdie na najviu moguu visinu u ovoj prii Mustafa Maar - on je junak, ali junak samo dok ubija u trenucima kada se treba suoiti sa samim sobom pretvara se u ogromnu kukavicu - Mustafa najveu bitku vodi sa svojom nesanicom i strapi od svake nove noi (stalno ga proganja san o silovanim djeacima s Krima i on se u snu die da ih hvata, ali uzalud mae rukama jer je nejak i smijean) - kakav je u snu takav je i u javi nejak i smijean, i duboko u svojoj nutrini toga je i svjestan, ali pred drugima se karakterizira kao Mustafa Maar koji se odvalio od stijene pa mu ne treba ni kruha ni sna - on je jedan od onih ljudi koji ne mogu podnijeti jae od sebe, a jo manje sluati tue hvalisanje iz tog razloga i ubija svog suputnika Abdulselam Bega, za kojeg

18

www.sajt.com.hr neposredno prije ubojstva konstatira da je kukavica i laov, a takvi lako ubijaju tom je reenicom vrlo jezgrovito opisao samog sebe njegov beskrajni kukaviluk Andri dokraja uvruje Mustafinim strahom dok putuje umom bojei se panjeva i stabala u mrkloj noi skonava svoj ivot dolaskom u Sarajevo gdje pogiba od ruke jednog cigana kovaa koji ga je pogodio komadom eljeza u sljepoonicu Mustafa simbolizira onu vrstu ljudi koji odaju privid snanog karaktera i koji misle da su sami sebi dostatni, koji bjesne od muke kada stvari izmiu njihovoj kontroli, a koji su zapravo najvee kukavice koje hodaju po ovom svijetu

SLAVKO KOLAR - 1917. objavljuje 1. zbirku novela Nasmijane pripovijesti - dominantan je povrinski humor, dominiraju rijeu kompromis i ovjek bez fizionomije - Kolar kreira takav tip junaka koji e postati centralnim njegovim literarnim protagonistom u sljedeoj fazi njegova stvaralatva - u meuratnom razdoblju pie dvije zb. pripovijedaka: Ili jesmo ili nismo i Mi smo za pravicu - tematski obuhvaaju hrv. selo i provinciju; opisuju malograansku sredinu i njezine ljude - njegovi junaci su poluinteligenti, mali karijeristi s velikim idejama, laktai te kompromiseri - ostaju u provincijskoj sredini gdje e se nai u neposrednu dodiru s autohotnim seljakim elementima i time e najvie pokazati svoje karakterne osobine - u novelama uglavnom povezuje malograansko-provincijsku i seosku sredinu i ljude - pritom neprestano izmjenjuje tragino s lirskim i kominim - te suprotnosti povezuje specifinim humorom, koji se prije svega ostvaruje kao humor atmosfere - taj specifini humor atmosfere Kolar najee ostvaruje tako to okvirnom, najee traginom motivu novele, dade sadraj neega smijenog ili neoekivanog, neloginog - u posljednjoj stvaralakoj fazi Kolar dolazi do bespotedne satire u knjigama Natrag u naftalin (1946) i Glavno da je kapa na glavi (1956). - to su pripovijesti iz gradskoga ivota tijekom II svjetskog rata MILAN BEGOVI Djela: zb. pjesama Knjiga Boccadoro drame: Myrrha Ga Walewska Pustolov pred vratima Hrvatski Diogenes Bez treeg novele:Kvartet Dva bijela hljeba romani: Dunja u kovegu Giga Barieva Bez treeg - salonska drama, 1931, u 3 ina - radi se o dramatizaciji posljednjeg poglavlja romana Giga Barieva

19

www.sajt.com.hr radnja se odvija u jednoj noi krajem veljae 1926.g. u jednoj prostoriji male barokne katnice na Gornjem gradu prostor drame je Gigin salon koji za Marka sadri skup podataka o Gigi on vodi neverbalnu komunikaciju s tim prostorom, trai znakove nevjere i detektivski analizira njezin ivotni prostor naglaena okrenutost predmetnom svijetu otkriva njegov odnos prema Giginu tijelu on polae pravo na posjedovanje njezina tijela temeljna odrednica drame je antagonizam spolova odnos muko/ensko u vrijeme kada Begovi pie dramu popularan je psiholog Otto Weininger koji tvrdi da su ene amoralna i nelogina bia pa je ova drama polemika s tim tezama Giga se tijekom drame osvjetava kao individuum ubojstvom se brani od silovanja jer ne eli biti tijelo, objekt od partnera trai razumijevanje i povjerenje koje ne dobiva toka obrata je pismo Gigina oca koje Marka navodi da povjeruje u Giginu odanost na Gigu to pismo ima drukije djelovanaje ona je uvrijeena to Marko vjeruje njezinu ocu, a njoj ne na temelju pisma Giga postaje ponovno vrijedna u Markovim oima, eli s njom spavati, ali ona to odluno odbija jer shvaa da je Marko poistovjeuje s predmetom

Giga Barieva - 1940 - os radnje je Giga vjenana na bojinici s Markom Bariem - Marko nestaje u ratnom vrtlogu, Giga eka njegov povratak, ivi u strahu, patnji i nadi i odbija brojne prosce - idealizira svog Marka, eljno oekuje ponovni susret, a kad se on nakon 8 godina vrati Giga ga, nakon svae, ubija jo istu no - u sreditu analize je psihologija spolova, filozofija mukog i enskog principa, razliitosti u poimanju vjernosti, dunosti, braka i seksualnosti - prva knjiga Sedam prosaca sastoji se od sedam portreta Giginih prosaca (ime, arko, Pero) - sve te prie pripovijeda Giga svojoj prijateljici, ruskoj emigrantkinji Irini Aleksandrovnoj - sama se Giga u tim priama pojavljuje tek posredno, a svaki prosac predouje svoj svijet - ti su likovi prikazani i kao simboli odreenog tipa ponaanja, ali i kao projekcije glavne junakinje, dakle i kao njezin subjektivni doivljaj odreenog ovjeka - sve su prie ispripovijedane kroz Gigu, osim sedme prie o Peri koja je dana u formi autoportreta - druga knjiga Na ratitu donosi burna zbivanja u ratnom vrtlogu te odlino ocrtane likove kapetana, idovskog djeaka lojmea te starog Baria i njegove prilenice Piroke - u djelu ima brojnih internih i eksternih analepsi, mijea se prolost i sadanjost - tek se u posljednjem poglavlju vrijeme prie i vrijeme diskursa poklapaju Pustolov pred vratima - HNK 1926.g. - tragikomedija u 9 slika (prva i zadnja su realne, ostale fikcije) - dramski svijet je sazdan od dva suprotstavljena dijela: onog iza i onog ispred vrata - sa stajalita bolesne djevojice, terasa je sumorno i pusto mjesto umiranja, a cesta to se nazire kroz vrtnu ogradu za nju je put u ivot

20

www.sajt.com.hr Djevojka u zbilji nikada ne odlazi s terase, ali joj Smrt pomou predstave u predstavi (privienja) omoguuje da stekne potpun uvid u ivot kakav bi moda proivjela s one strane vrata - Smrt se individuira u 10 likova: Neznanac, Profesor s velikim naoalama, Messenger boy, Najbolji prijatelj, Policajac, Apa, Reiser traginih filmova... - Smer je tvorac, a Djevijina svijest istodobno i pozornica i gledatelj prikazanja u kojem njezina teatarska egzistencija Agneza, voena rukom sveprisutnog redatelja, ide krunom stazom na kojoj je eka 7 postaja (veranda vile, budoar, odjeljak u spavaim sobama meunarodnoga vlaka, apartman u alpskom hotelu, bolesnika soba, salon kod Glumeve ene, most u predgrau) - prikazanim postajama Smrt pridruuje i nekoliko verbalno predoenih dijegetikih postaja: - Institut gdje se formirao djevojin karakter - Sanatorij gdje se uoila s boleu - Groblje - Kazalite emu Kazalite??? jer Begovievom imaginarnom pozornicom vlada Pirandellovski duh teatralizma Privienje je koncipirano i treba biti realizirano kao kazalina ili filmska predstava u predstavi kojom Smrt nadoknauje Djevojci bioloki ivot to joj ga uzima. Predstava meutim nije puka opsjena, ona je forma te je kao takva vrednija i istinitija od ivota. Begovi ustvruje da se pravi ivot moe iskusiti i spoznati samo u kinu (Neznanev Kino iz 1. slike) kao redatelj Privienja, Smrt ureuje i odnose meu likovima osvijetemu enu Agnezu stavlja izmeu konformista (Mua) i individualista (Neprisutnoga) posebnost je drame u tome to se Mu i Neprisutni Agnezin oboavatelj nee izravno sueliti, Smrt vjeto izbjegava aranirati njihov susret, isto kao to izbjegava urediti i Agnezin susret s Neprisutnim razlog tome su 2 oprena htijenja: a) Djevojka hoe ivot i sreu b) Smrt eli Djevojku, ali ne eli ju na nain silnika ve suptilnog zavodnika, eli da ona umiranje doivi kao svoj izbor i akt kao naknadu za ivot koji joj oduzima nudi joj ispunjenje najintimnijih elja u Privienju, teatru, snu no, u toj je igri Smrt vara jer joj usauje elju za nedostupnim idealom i tako je prisiljava da se baca u zagrljaj nedostojnih ljubavnika sve dok se ne umori te poeli smirenje u smrti u trenutku kada se ta dva oprena htijenja poklope drama zavrava -

Knjiga Boccadoro - boccadoro = zlatousta - zb. pjesama koju je objavio 1900. pod ps. Xeres de la Majana - sadri sonete, tercine, sestine, balade i dr. pjesnike forme na temu tjelesne ljubavi za markizicu Zoe Boccadoro, utjelovljenje mladosti i ljepote - stari su za zbirku rekli da je to bolesna lirika, a mladi su je istaknuli kao reprezentativno djelo hrv. moderne - erotski motivi i slobodne ljubavne igre osnovna su pjesnikova opsesija - temeljna je oznaka njegove lirike gajenje kulta ljepote i ljubavi te izvanredni, profinjeni lirski artizam

21

www.sajt.com.hr MIROSLAV KRLEA tokavsko pjesnitvo pjesniko mu se stvaralatvo dijeli na nekoliko razdoblja:

1. RANO RAZDOBLJE - 1916-1917 - ini est simfonija pisanih slobodnim stihom kojim se suprotstavlja tradiciji hrv. versifikacije - karakterizira ih intenzivan doivljaj prirode a pjesniki je jezik zasien pjesn. figurama 2. RATNA LIRIKA - 1918-1919 - obuhvaa Pjesme I, II i III te zbirku Lirika - u njima dominiraju motivi vezani za rat, naglaen je socijalni angaman - lirski subjekt govori o sebi u 1. licu - ta je lirika bliska pjesnitvu ekspresionizma - nastajala je uglavnom tijekom rata, tematski je i stilskomorfoloki raznolika - prevladavaju teme smrti, prolaznosti, ovjekova straha, boanske pravde - ostala obiljeja: hiperbolina metaforika, slobodan stih, kompozicijska skokovitost - pie zb. pjesama Knjige pjesama i Pjesme u tmini - svjedoe o promjeni poetikih nazora - lirski subjekt najee je neosoban, a aktivnost mu je preteito promatraka - jasno je izraena socijalnokritika dimenzija pjesama - dominira konzervativnija versifikacija

3. 1930-te

Pjesme I Pieta, Naa kua, Plameni vjetar, Jesenja pjesma Pjesme II Badnja no, Crveni suton, Predveerje, Stih Pjesme III Rat, Kasno popodne, Pjesma naih dana Pjesme u tmini podijeljene na vie tema: O bijedi, O vremenu i o smrti, O snovima, U predveerje, Nad otvorenim grobovima, Ranjavi motivi, Lirski motivi u prozi Simfonije Podnevna simfonija, Pan, Suton, Nokturno, Sodomski bakanal, Ulica u jesenje jutro Balade Petrice Kerempuha - prvi put objavljene 1936.3 u Ljubljani (30 pjesama), a drugi put 1946. u Zagrebu (34 pjesme) - ve su u naslovnoj sintagmi dovedena u odnos dva disparatna pojma: pojam BALADE kao pjesnike vrste tunog sadraja i pojam humoristinog knji. lika Petrice Kerempuha - tim postupkom Krlea je najavio samosvojan tip MODERNE BALADE kojoj je u osnovi baladeskna slika i vizija poremeenog, izoblienog svijeta - taj izokrenuti svijet predoen je u autorskoj optici humora, ironije, sarkazma, paradoksa, apsurda i groteske - tako je stvoren oblik nove lirske vrste ANTIBALADE
3

na stotu obljetnicu Danice

22

www.sajt.com.hr u baladama je rije o ljudskoj patnji, stradanju, stalnoj ugroenosti, socijalnoj inferiornosti podreenih, a kljuni protagonist djela je anoniman puki kolektiv Petrica Kerempuh - sredinji lik djela, javlja se kao kaziva - kod nas je knjievno promoviran u djelu varadinskog kajk. pisca Jakoba Lovrenia (Petrica Kerempuh iliti ini i ivlenje loveka prokenoga) - Petrica je lik iz kajk. pukih legendi, a preuzet je iz europske knjievne tradicije (varijanta Tilla Oilenpigela iz Costerova romana) Kerempuh u doslovnom smislu rije znai crijeva, drobina, a u prenesenom oznaava pukog zabavljaa Petrica se direktno pojavljuje u uvodnoj baladi Petrica i galenjaki i u baladi Komendijai Petrica je autorov alter ego autor je sveprisutan u djelu (u zavrnoj baladi Planetarijom ak i dolazi na scenu) to se tie jezika, Krlea stvara svoj vlastiti kajkavski idiom koji je spoj dijakronije i sinkronije SINKRONIJA: upoznaje kajkavtinu bake Terezije Gorianec, kajkavtinu iz njezinih molitvenika, kajkavtina hrv. domobrana DIJAKRONIJA: prouavao stare kajkavske rjenike (posebno Belostenev Gazophylacium), knjievna djela starih kajkavskih pisaca, dijalektoloke studije Petrica i galenjaki Ni med cvetjem ni pravice Khevenhiller Po medvednici V megli Baba cmizdri pod galgama

Neke balade:

Eseji Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedua - 1933. - Krlea brani tezu da ljepota posjeduje metafiziku dimenziju - umjetnost povezuje sa ovjekovim strahom od prolaznosti - pitanje umjetnosti i ljepote nije pitanje razuma i mozga - pisac nije propovjednik ideologije, ve talent - zagovara individualnost i originalnost - Predgovor moemo podijeliti u 4 dijela: a) odgovara na pitanje to je ljepota b) raspravlja o socijalnoj literaturi c) daje ocjene novijeg hrv. slikarstva i knjievnosti d) pokazuje kako je Hegedui praktina primjena teze o socijalnoj tendenciji - hvali Kranjevia, Kovaia, Starevia, Hegeduia Dijalektiki antibarbarus - 1939. - citira, analizira i kritizira Pricin tekst; govori o banalnosti Pricinih ideja

23

www.sajt.com.hr ovaj je tekst doivljen kao otvoreni izazov kojim se radikalno osporava autoritet KPJ i njezinih vodeih intelektualaca zaotrio je podjelu na krleijance i antikrleijance meu pripadnicima lijevog pokreta

Knjievnost danas - govori da je bitna zadaa suvremene knjievnosti svjedoenje o zbilji, ali i dalje inzistira na vanosti umjetnikog oblikovanja socijalnog angamana Drame PRVI DRAMSKI CIKLUS Legenda, Michelangelo Buonarotti, Kristofor Kolumbo, Maskerata, Kraljevo, Adam i Eva - u prve tri drame inzistira se na rascijepljenosti i dualitetu linosti u Legendi tako Krist raspravlja sa svojom sjenom koja je zapravo njegov potisnuti, ovozemaljski Ja; Nepoznati u Michelangelu B. je utjelovljena projekcija unutarnjeg umjetnikova razdiranja, dilema, a isto tako je i s Nepoznatim u Kristoforu Kolumbu - u ove tri drame rije je o izdvojenim, legendarnim biblijskim ili povijesnim linostima izjedanima sumnjama - one se prometejski bore za svoja uvjerenja i ideale te doivljavaju intimne poraze - Krlea integrira elemente suvremene avangardne drame - tematsko-idejni sloj vezan je za velike povijesne procese, umjetnike projekte genijalnih umjetnika, za simboliku viziju hrv. krvave zbilje i traumatine povijesti - obiljeja: simultanizam, vizualna dinamika s ubrzanim kretanjem glumaca, uestale promjene prostora, prikazi kaotinih zbivanja (tunjava, pijanevanje, pobuna gomile i sl.) Kraljevo - 1918. - jednoinka - pripada tzv. TOTALNOM TEATRU to je teatar koji se ne temelji samo na dramskoj rijei, nego na jednakoj valjanosti i interakciji svih scenskih znakova (grimase, geste, mimika, kostimi, rekviziti...) na publiku eli djelovati ekspresivno, eli izazvati dojam znaajke: sinkretizam, simultanost zbivanja, masa kao lik, element kaosa (oituje se kao efekt THEATRUM MUNDI cijeli svijet je kaos, pozornica; Bog je redatelj, dok su ljudi glumci, marionete) Kristofor Kolumbo - 1918. - jednoinka - u drami dolazi do otvorenog sukoba dvaju oprenih nazora o smislu ivota i ljudskog kretanja - kvantiteta mase, u kojoj se gubi pojedinac, suprotstavljena je misaonoj kvaliteti nadmonog pojedinca - ovaj odnos kvantitete i kvalitete bitan je dramski pokreta radnje - Kolumbo ustaje sam protiv svih na svom brodu, oni ga pribijaju na kri, a on vie da je sve la to je dosegnuto i da se smisao ljudskog postojanja ostvaruje samo u hodu naprijed - zato on eli otputovati u Nepovrat, u apstrakciju

24

www.sajt.com.hr DRUGI DRAMSKI CIKLUS - PRIJELAZNE DRAME Galicija, Golgota, Vujak - u njima se mijeaju veristiki, ekspresionistiki i artistiki postupci - tematiziraju ideoloka, nacionalna, socijalna i kulturna previranja posljednjih dana Austro-Ugarske Golgota - 1922. - pet inova - u drami se radi o sukobu klasa: radnike i graanske klase - lica nisu karakterno izraena i nemaju individualna obiljeja, ona su dio mase - dvije su osnovne skupine sudionika drame: a) lanovi odbora arsenala i Ksaver b) radnici na oklopnjai Republika i glasovi iz gomile - istaknutiji likovi su Pavle, Kristijan i Ksaver uz koje povezana i BIBLIJSKA SIMBOLIKA Golgote, a koji su i nosioci glavnih tematskih tokova drame - Pavle, kojeg Ksaver usporeuje s Kristom, u sukobu je s Kristijanom (izdajicom Judom) - Ksaver u sebi vidi Ahasvera nije htio pomoi Pavlu kao ni Ahasver Isusu - hajka na Pavla simbolizira vjekovjenu hajku na Krista - u zavrnom dijelu drame dolazi do obrata s drame mase na dramu pojedinca (Kristijana) Kristijanov sin je bolestan, dolazi Doktor, koji je zapravo Kristijanovo drugo Ja, njegova savjest koja ga optuuje i sudi, i zadavi Kristijanova sina Vujak - 1923. - tri ina - glavni lik je suvremeni ovjek, Kreimir Horvat, koji je odreen samim sobom i svojim opsesijama i nemirima, ali i iluzijama - on postoji u posve odreenom prostoru i vremenu i drutvu (dakle, psiholoka i drutvena karakterizacija) - drama sadri elemente ekspresionizma (Horvatov san, krik i iluzija izazvani sukobom biveg i sadanjeg efa Narodne sloge), a posebno elemente naturalizma (Horvat sve vie tone u seljaki naturalizam, nasilje i opakost) TREI DRAMSKI CIKLUS Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda - Krlea prelazi s kvantitativne drame na kvalitativnu dramu - to su drame novog realizma: zanimanje za suvremene psiholoke, socijalne, drutvene i moralne probleme pomak s ruralne na urbanu scenu uvodne dramske scene djeluju poput nastavka prijanjih zbivanja posljednji prizor nije otvoren, ve zatvoren to se postie motivom samoubojstva, ubojstva ili rasula prikazanog svijeta u zapletu sudjeluju tri ili etiri individualizirana lika koji predstavljaju odreeni diskurz (esto suprotstavljen) - ova je trilogija uvelike povezana s norvekom dramom (Ibsenom i Strindbergom): naglaeni su psiholoki dijalozi, sukob mukarca i ene je otar, brutalan, iskonski, zbivanja su ograniena na obitelj kao temeljnu drutvenu jedinicu 25

www.sajt.com.hr sve dijelove glembajevskog ciklusa povezuje praenje ivota i rasapa jedne graanske obitelji koje je uzrokovano drutveno-politikim i ekonomskim previranjima

Gospoda Glembajevi - 1928. - tri ina - Krlea uvodi niz likova koji reprezentiraju stalee i profesije koje imaju mo u graanskom drutvu - njima je suprotstavljen neurotini intelektualac, koji porijeklom pripada tom svijetu (Leone), ali je zgaen nad njegovom amoralnou i nehumanou - Leone je najindividualiziranije lice drame - kod njega se ne moe predvidjeti kako e se ponaati u sljedeem trenu - razara ga pripadnost glembajevtini i mrnja prema njoj - ta unutranja Leoneova borba ujedno je i glavni uzronik i pokreta svih sukoba u drami - no, Leone na kraju ipak pokazuje da je glembajevtinu samo potiskivao u sebi, ali je nije uspio unititi (ubija barunicu Castelli) - govor je individualiziran psiholokom motiviranou lica - prevladava agromersko-patricijski rjenik krcat njemakim frazama U agoniji - 1928. - tri ina - troje protagonista (Lenbach, Laura i Kriovec) - u drami nema akcije, protagonisti ne djeluju, ve govore - radnja se ne pokree tako to je izazvana vanjskim imbenicima, nego proizlazi iz intimnih suodnosa likova - pokreta unutranje dinamike radnje je Lenbachovo samoubojstvo on nije mrtav, ivi u svijesti Laure i Kriovca, u njihovu meuodnosu - u tom trokutu Kriovec je taj koji vue konce on manipulira Lenbachom i Laurom, a nakon Lenbachova samoubojstva Laura shvaa kakav je Kriovec - vrhunac drame je razgovor Laure i Kriovca koji otvoreno priznaje svoju vezu s Izabelom Georgijevnom te Laura shvaa da ne postoji vie nikakav izlaz za nju osim smrti Leda 1932. etiri ina likovi: Klanfar, ena Melita, Urban, Aurel (slikar), ena Klara, Leda (slikarski model) Leda je ljepotica iz grke mitologije, ijoj ljepoti nije uspio odoljeti niti sam Zeus u drami nema sukoba meu likovima, nema glavnog lika, pravih zapleta veliku vanost ima podtekst drama je natopljena lirikom nagle su promjene raspoloenja i ugoaja likova zbog svega navedenog moemo povui vezu s ehovljevim dramama razlika je jedino u tome to ehov ima humani odnos dobroutnosti prema svojim likovima, a Krlea svoje likove komentira satirinim podsmjehom, nesmiljeno ih razgoliuje te pokazuje njihovu marionetsku narav

ETVRTI DRAMSKI CIKLUS DRAMSKE FANTAZIJE

26

www.sajt.com.hr Aretej, Put u raj

SADRAJI KRISTOFOR KOLUMBO (Hrvatska rapsodija, 1918) Jednoinka Zbiva se na admiralskoj lai "Sveta Marija" u noi pred otkriem Novoga Kopna. Olujna je no, veliko nevrijeme i oajni robovi proklinju Admirala (Kristofor Kolumbo) koji ih je uvalio u ovu plovidbu u Nepoznato. Admiralska falanga pokuava ih urazumiti, ali robovi se osjeaju izigrani i prevareni velikim obeanjima o Novoj Zemlji pa se bune i otkazuju poslunost te trae jednakost. Admiral priznaje falangi da ne vjeruje u Zemlju i Stari svijet, pa tako ni u panjolskog kralja, kojega opisuje kao glupana. Falanga to ocjenjuje kao veleizdaju pa ga mue i razapinju na jarbol. Utom svie i uoava se kopno na horizontu. Svi pomahnitaju od radosti, a Admiral se u zavrnom monologu obraa Narodu, njegove rane se razdiru a po palubi curi admiralska krv. KRALJEVO (Hrvatska rapsodija, 1918) Jednoinka Radnja se zbiva na Kraljevskom sajmu, jedne noi u kolovozu u predratnom Zagrebu. Sve je prepuno neobuzdane vike. Svaaju se seljaci i gradska "gospoda"; sve je izmijeano s vikom mesara, kobasiara, kolportera i ostalih prodavaa. Uskoro se radnja seli u krmu. Tamo piju none dame Margit i Stella. U krmu dolazi Madam pa joj se pridruuju. Saznaju da se u bordelu objesio ovjek. Dolazi Janez - mrtvac koji se objesio. Djevojke vrite od straha. Pojavljuje se i utopljnik tijef. Poziva Janeza da se vrate na Mirogoj prije izlaska sunca, ali on eka Anku u koju je zaljubljen. Ona se pojavljuje sa svojim ljubavnikom Herkulesom. Dok ovaj odlazi po pie, Janez dolazi do Anke i razgovara s njom. Ona ga tjera od sebe jer smrdi kao mrtvac. Kolo mrtvaca s Mirogoja plee oko uasnute Anke. Vizija se rasplinjuje kad se vrati Herkules. Anka plae u njegovom naruju, a Janez nasre na Herkulesa. Anka s Herkulesom odlazi, a Janez sam nastavlja piti dok s prvim pijetlovima ne padne definitivno mrtav. Odvoze ga mrtvaka kola. Opet se plee kolo i dalje slavi Kraljevo. VUJAK (Savremenik, 1923) Malograanski dogaaj u tri ina Drama u tri ina s predigrom i intermecom Predigra se dogaa u redakciji Narodne sloge. Razgovaraju suradnici u novinama: Polugan, meter ipui, Strelec i dr. Dolazi vijest da se u haustoru nalazi mrtvac, a kasnije se ispostavi da je rije o veletrgovcu jajima, gospodinu Mayeru. U redakciju dolazi VengerUgarkovi, bivi urednik i osniva Narodne sloge. Svaa se sa efom tvrdei da je oteo njegove novine. Tu je i Kreimir Horvat, apsolvent filozofije i invalid, ujedno i suradnik Narodne sloge koji objavljuje da e se preseliti na selo. Prvi in dogaa se usred jake zime u selu Vujak, u kui udovice seoskog uitelja, Marijane Margetike. Tu su i narednik Pantelija Crnkovi, Juro, stari Hadrovi , andar te Amerikanka Eva, biva vlasnica crnakog bordela u Chicagu. Udovica se nakon smrti supruga koji je poginuo u ratu boji deloacije, ali ostali je tjee da je kao udovicu palog ratnika ne

27

www.sajt.com.hr smiju izbaciti. Na vrata lupa ranjeni Horvat koji je postavljen u Vujak za novog uitelja. Na putu su ga napali i orobili pripadnici Zelenog kadera. Nakon to previju ranjenika, svi se spremaju za spavanje. U noi Horvat i udovica razgovaraju on ju tjei da ju nee izbaciti iz stana, koji mu sada, kao uitelju pripada. Horvat se svaa s Lukaem, Tomerlinom i starcem pripadnicima kolskoga odbora koji ga optuuju da je prodao kolska drva i kaf te trae natrag kolsku imovinu. Zapravo ih je prodala udovica koju oni ne mogu podnijeti jer je u jednoj prostoriji kole otvorila trafiku. Kasnije se svaaju Horvat i udovica. Ona tvrdi da nosi njegovo dijete, dok on istovremeno ljubuje s Evom. Iznenada se u selu pojavljuje Marjanin mu Lazar za kojega se vjerovalo da je poginuo. itavo selo se udi, a on se vraa prosvijetljen, svima govorei o Bogu. Trei in dogaa se u Evinom domu. Ona se svaa s majkom jer od zvrjanja njezinog vretena ne moe sluati glazbu pa joj vreteno baca u vatru. Dolazi Horvat koji joj se jada i pria joj o svom noanjem snu. U posljednjem dijelu opisan je bjesomunoskndalozni san Kreimira Horvata: on sanja svoje vjenanje s nekom gospoicom iz djetinjstva koje pomalo nalikuje karminama. Meu gostima su i njegovi pokojni roditelji te Marijana prerezanih ila. Svi se svaaju i viu jedni na druge. Dolazi Eva s brodskim kartama i poziva ga da zajedno otputuju u Ameriku. Ona ima ukradene dragocjenosti iz crkve s kojima e u Americi kupiti farmu. No Marijana ju je tuila pa dolazi Pantelija da je uhiti. Eva odlazi da se presvue, ali se iznenada vraa s pitoljem i ubija Panteliju koji ju je doao uhititi. Ona i Horvat odlaze u Ameriku. GOLGOTA (1922) Drama u pet inova Sjenama Richmonda i Fortinbrasa U pivnici, u sobi ruskog zarobljenika Andreja, svaaju se lanovi arsenalskog odbora Pavle, Kristijan, Klement, Petar i Ivan. Pavle optuuje Kristijana da je njihovu namjeru da tunel i most dignu u zrak izdao policiji i da e jo noas osmorica biti strijeljana. Dolazi Andrej s vijeu da je dio ljudi ve zarobljen te s papirom koji dokazuje da je policija o tome bila obavijetena. Dakle, meu njima se nalazi izdajnik. U vrijeme kada se Andrej pojavljuje, Kristijan neopaen bjei. Drugi in dogaa se u noi u kui arsenalskog radnika Ksavera. Njegova ena uje sumnjive umove te moli mua da provjeri o emu se radi. U zadanici svoga sina Ksaver pronalazi zadau o Ahasveru4 i udi se to u koli daju djeci takve teme. Na vrata lupa Pavle kojega progoni konjica. Ksaver mu eli otvoriti, ali ena to ne doputa (situacija je vrlo slina biblijskoj: Pavle u ulozi Isusa, a Ksaver kao Ashaver) pa Pavla konjica sustie i objesi na ljivu pred Ksaverovom kuom. Radnici na poslu u carskoj oklopnjai raspravlju o politici. Tu je i Ksaver koji sjedi kao izgubljen i bunca o Pavlu koji je pred njegovom kuom objeen na ljivi. Radnici misle da je enuo pameu. Dolazi Kristijan koji poziva ljude na trajk, ali tu je i Andrej koji ga optuuje kao Judu i izdajnika koji ih je sve izdao. Jedni stanu na Kristijanovu, a drugi na Andrejevu stranu, nastaje tunjava na kraju koje Andreja odvode vojnici. Na groblju pokapaju ubijene radnike arsenala. Ksaver prepriava svoju priu s Pavlom koji ga je molio da ga spasi pred progoniteljima, a on se to bojao uiniti te optuuje svih kao izdajnike nakon ega ga ostali zatuku. Pijani Kristijan se vraa kui. eka ga oajna ena s bolesnim sinom. Kristijan ju tjera na spavanje i sam eka doktora koji konstatira da e djeak, iako nema nikakvih komplikacija - do jutra umrijeti. Kristijan trai objanjenje i doktor mu saopava da je to zbog toga to je lano prisegao na ime svojega djeteta da govori istinu kada je lagao (u prvome inu) i u
4

Prema biblijskoj legendi Ahasver nije htio Isusu dati vode na njegovu krinom putu do Golgote pa ga je Isus prokleo na vjeno prokletstvo i lutanje.

28

www.sajt.com.hr posljednja dva dana skrivio smrt tolikih svojih kolega. Oajni Kristijan odjednom postaje i poboan, iako to do tada nije bio, ali doktor u crnim rukavicama zadavi bolesno dijete, dok Kristijan sve to samo nemono gleda. Doktor odlazi, a ena se budi, i kada vidi to se dogodilo glasno narie i lupa glavom o postelju.

GOSPODA GLEMBAJEVI Drama u tri ina iz ivota jedne agramerske patricijske obitelji Odvija se jedne noi, kasnog ljeta 1913, u kui imune bankarske obitelji Glembay. Nakon sveane veere u ast sedam uspjenih poslovnih desetljea obiteljske tvrtke Glemby Ltd, odvija se niz dijaloga u kojima se karakteriziraju sudionici i uvode kljuni dramski motivi. U sreditu se nalazi odnos izmeu Leona Glembaya i njegova oca Ignjata. Ignjat je ef tvrtke, bankar i industrijalac, a Leone je slikar, nervozni ekscentrik koji se nakon jedanaest godina vraa u obiteljski dom. Leonova majka je prije jedanaest godina izvrila samoubojstvo, kao i njegov brat Ivan i sestra Alice. Nakon majine smrti, otac se oenio svojom bekom ljubavnicom Charlottom Wernerovom barunicom Castelli, koja je to iskoristila za put u visoko s drutvo i s kojom je dobio sina Olivera. Jedini prisan kontakt Leone te veeri uspostavlja s barunicom Zygmuntoviz, udovicom svoga brata, koja je nakon Ivanove smrti ula u dominikanski samostan kao sestra Angelika. Prvi in zapoinje njihovim dijalogom (Mutno je sve to u nama, draga moja Beatrice, nevjerojatno mutno.), koja otvara temu njihova razgovora o odnosu racionalnog i osjetilnog, ali i navjeuje itav niz malih tajni koje se kriju iza fasade uspjenog poslovnog carstva. U konverzaciju ulazi i stari Fabriczy (Ignjatov brati), ispovjednik barunice Castelli Slberbrandt i dr. Paul Altman, lijenik. Leone neprestano podriva tobonju obiteljsku idilu, insistirajui da je njihovo bogatstvo sticano na zloinima i prevarama. Puba, mladi Fabriczy i pravni zastupnik tvrtke trai ovlatenje za odgovor u kampanji koja protiv barunice Castelli vodi socijalistiki tisak jer je baruniina koija nesretnim sluajem usmrtila 73-godinju proleterku Rupertovu s kojom je ivjela nevjenana ena njezina pokojnog sina Josipa Fanika. Nakon smrti stare Rupertove, Fanika je u interesu tek roenog djeteta podigla odtetnu tubu protiv barunice, ali je sud odbio njezin zahtjev pa ona ve nekoliko puta dolazi pred vrata Glembajevih i moli za materijalnu pomo kako bi kupila singericu i tako, kao velja, preivjela. Leone joj kupuje singericu, ali ona u meuvremenu jo jednom dolazi na vrata Glembajeva, a kada je posluga opet odbije, penje se na trei kat njihove kue i sa sedmomjesenim djetetom u naruju, baca na ulicu. Obitelj eli Leonovu gestu iskoristiti kao in glembajevske dobrohotnosti, ali on to odbija. Drugi in zbiva se nepunih pola sata nakon provoga: Leone je odluio smjesta otputovati te se pakira. Silberbrandt ga moli da porekne njegove none posjete barunici koje je Leone maloprije spomenuo, a stari Glembay uo. Potom i otac ulazi u sobu, dolazi do sukoba: Leone predbacuje ocu majino samoubojstvo i pokuava ga uvjeriti da je u braku s bludnicom, a kada ga otac udari, priznaje mu da je i on spavao s njom kao 20-godinjak. Starom Glembayu je nato pozlilo i sruio se. Trei in dogaa se oko odra starog Glembaya. Leone crta pokojnog oca, a mladi Fabriczy saznaje da je glembajevsko poslovno carstvo propalo. Barunica Castelli pokuava se pribliiti Leoneu, ali on je odbija, a ona shvaa da je i sama financijski upropatena jer je Glembay krivotvorio mjenice i manipulirao novcem s njezinih rauna. Leone pak shvaa da je njegov sukob s ocem tipini glembajevski konflikt, priznaje da se cijeloga ivota bori protiv vlastite naravi, pokuavajui pobijediti Glembaya u sebi. Dok trai suut u Angelikinu drutvu, barunica ih vrijea u napadu bijesa te on pojuri za njom sa karama u ruci. uju se tek rijei jednoga sluge: Gospon doktor zaklali su barunicu!

29

www.sajt.com.hr

U AGONIJI (Hrvatska revija, 1928) Drama u tri ina Prvi in odvija se u krojakoj radnji Laure Lenbachove. Njezin mu, barun Lenbach, sklon kocki i alkoholu, trai od nje novac koji mu Laura odbija dati, a on prijeti da e poiniti samoubojstvo jer se obvezao da e imati novac do sedam sati. Dolazi dr. Ivan Kriovec, a uskoro potom Lenbach odlazi. Kriovec i Laura razgovaraju. Ona ne vjeruje da su Lenbachove prijetnje samoubojstvom ozbiljne jer time prijeti ve godinama. Dolazi Madeleine Petrovna. Laura je poziva veeras k sebi, ali utom se Lenbach vraa, opet se svaa s Laurom, uzima revolver i poinja samoubojstvo pucavi si u trbuh. Kriovec i Laura razgovaraju. Dola je policija. Ona ne skriva da je eljela njegovu smrt, ali ipak ga nije ubila. Policija odlazi, a ona se nastavlja svaati s Kriovcem koji joj priznaje da je imao ljubavnice iako je Laura zaljubljena u njega. Ona ga tjera, odlazi u drugu sobu i uju se hici iz revolvera. Varijanta svretka drugog ina i trei in (dopisano 50-ih godina): U aru svae s Kriovcem, Laura telefonira policijskom pristavu i izjavljuje da je ona ubila Lenbacha te poziva pristava da doe kako bi promijenila iskaz Kriovec nastoji uvjeriti pristava da je Laura suludu i neistinitu izjavu preko telefona dala u afektu. itavo vrijeme njihovog razgovora Laura je nezainteresirana i pasivna. Na kraju ipak priznaje da nije ubila Lenbacha. Pristav odlazi, a uskoro potom mora otii i Kriovec jer ujutro ima suenje. Ve svie. Laura ostaje sama i nareuje sluavci Mariji da, ukoliko je trae, svima kae da je otputovala. uje se zvono na vratima, Laura ispaljuje dva hica u sebe. Doli su pogrebnici. LEDA (Sabrana djela, 1932.) Komedija jedne karnevalske noi u etiri ina Radnja se odvija jedna karnevalske noi 1925. Prvi in dogaa se u salonu Melite Szlouganove, supruge veleindustrijalca Klanfara. U sobi se nalazi bakrorez profesora (akademskog slikara) Aurela koja prikazuje motiv Lede s Labudom. Melita razgovara s Oliverom Urbanom. Ona eli napustiti Klanfara. Dolazi Aurel koji je u novinama proitao da je Klanfaru umrla majka. Potom dolazi i Klanfar koji se ljuti to veera jo nije gotova jer uri na noni vlak da stigne na majin pogreb. Dolazi do svae izmeu Melite i njega. Klanfar odlazi na vlak. Drugi i trei in odvija se tijekom noi kod Aurelovih: Aurel i Urban promatraju nacrte za buduu Aurelovu vilu i razgovaraju. Tu je i njegova supruga Klara zadubljena u svoje misli. Dolazi pismo od Melite ona moli Aurela da hitno doe. Aurel odlazi, iako su on i Klara planirali na ples. Sad je Klara ljuta i ne eli vie nikamo te pada u depresiju. Aurel se vraa, a Klara odlazi u krevet. Urban i Aurel razgovaraju. Aurel saopava da je Melita trudna te da eli oeniti svoj slikarski model, mladu djevojku Ledu. Zove Melitu no sluavka saopava da je izala. U noi ulicom prolaze Melita i Urban. Urban ju je dopratio do stana. Pojavljuje se i Klara, koja ipak nije otila u krevet kako je bila rekla te otkriva Meliti kako se Aurel namjerava oeniti Ledom. Pojavljuje se Aurel koji misli da se Klara otrovala te izbezumljen i zabrinut juri ulicama. Klara se za to vrijeme sakrila i slua njihov razgovor. Aurel je oajan pa Klara iz njihovog razgovora zakljuuje da ju ipak voli kad se toliko zabrinuo za nju mislei da se otrovala. Svi odlaze doma. Urban susree jednu nonu damu koja mu nudi svoje usluge. On odvraa kako mu je dosta ljubavi za veeras, ali ipak ju poziva na viski.

30

www.sajt.com.hr

Romani Vraji otok, Tri kavaljera frajle Melanije, Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave Povratak Filipa Latinovicza - 1932. - roman predstavlja varijantu romana o umjetniku i umjetnosti (Knstlerroman poput Joycea, Manna) - sredinji motiv romana je potraga gl. lika za svojim identitetom - nakon 23 godine izbivanja slikar Filip vraa se u rodni grad - dva su razloga njegova povratka: a) da, u ponovnom kontaktu sa zaviajem i oivljenim uspomenama iz djetinjstva, akumulira novu ivotnu i umjetniku snagu b) da razrijei tajnu svojega porijekla - prvi dio romana obiljeen je retrospekcijom Filip se prisjea davno zaboravljenih predmeta, oivljava traumatine slike iz djetinjstva, priziva prole dogaaje, stanja i dojmove - prijelomna toka u romanu jest Filipov susret s Kyrialesom - podvojenost Filipova karaktera dola je u tim partijama do punog izraaja - Filip u Kyrialesu prepoznaje duhovnog dvojnika koji e razotkriti tamnu stranu njegove savjesti; on je mrani glas Filipove sumnje i podsvijesti - duge i mune debate izmeu Filipa i Kyrialesa zapravo su slika Filipova unutranjeg stanja: to je borba izmeu dva pola jednoga Ja - javlja se i lik fatalne ene Boboka ona je puna dubokih strasti, tajanstvena zavodnica i nimfomanka iji je ivot ispunjen ljubavnim aferama, ubojstvima, brakolomstvima i kriminalom - na Filipa djeluje snagom tajanstvene privlanosti - Filip prema njoj gaji proturjene osjeaje svjestan je njezina bolesnog erosa, no ona u njemu budi ivotnu i umjetniku snagu - u finalu romana dogaaji se izmjenjuju filmskom brzinom Kyrialesovo samoubojstvo, Filipovo saznanje da mu je Liepach otac, Baloanskijevo ubojstvo Boboke - sam kraj je neoekivan prikazuje se slika krvave Boboke pregrizena grkljana i irom otvorenih oiju - najvee novosti uvodi Krlea na planu narativne tehnike - velika je uloga unutarnjeg monologa koji esto prelazi u slobodni neupravni govor - u prikazivanju Filipovih misli i psihikih reakcija vanu ulogu ima tehnika asocijacija odreeni vanjski poticaj izaziva kod njega lepezu reminiscencija (npr. rije frajle budi uspomene na prva erotska iskustva, iz toga pak kree niz asocijacija: likovna tema prijesnog enskog trbuha, dogaaji u bordelu, glas koji mu govori da njegova majka ljubaka s kanonicima i biskupima, itd.)

31

www.sajt.com.hr

Novelistika Krlein novelistiki opus obino se dijeli na 3 ciklusa:

Hrvatski bog Mars - 1946. - to je antiratna novelistika zbirka, a sastoji se od 7 novela: a) Bitka kod Bistrice Lesne b) Kraljevska ugarska domobranska novela c) Tri domobrana d) Baraka Pet Be e) Domobran Jambrek f) Smrt Franje Kadavera g) Hrvatska rapsodija - tematski su vezane za 1. svj. rat - predstavljaju jedan od vrhunaca hrv. pripovjedne knjievnosti zbog primjene modernih naina pripovijedanja i domae hrv. teme - odigravaju se na samoj bojinici ili pak u ratnoj pozadini - vrijeme trajanje sredinje zgode uglavnom je kratko: nekoliko minuta bitke (Bitka kod Bistrice Lesne), par sati na vjebalitu (Kraljevska ugarska domobranska novela) ili nekoliko dana u bolnici (Baraka Pet Be) - to su odlomci ivotopisa neije svijesti, obino njezini posljednji trenuci nakon toga slijedi odlazak na frontu i smrt - likovi su pripadnici istoga naroda, iste drutvene skupine i nalaze se u istim okolnostima oni umiru za tue interese i pod tuom zastavom - dakle, u sreditu su pieve pozornosti hrv. domobrani i njihovo apsurdno stradavanje - pripovjeda je autorski smjeten je izvan svijeta to ga svojim pripovijedanjem stvara, ali je upuen u sve njegove pojedinosti Baraka Pet Be - jedina novela u domobranskoj skupini koja zapoinje izravnom karakterizacijom lika (grof Maximilijan Axelrode), a ne naznakama budue radnje - dogaaji se odvijaju u zatvorenom prostoru bolnice koja je zapravo simbol AustroUgarske, a ivot u njoj predstavlja model stanja u dravi - ova je novela pravi primjer ostvarenja ekspresionistike poetike znaenjske djelatne sastavnice su kaotinost i grotesknost NOVELE MALOGRAANSKOG KRUGA - nalaze se u zbirci Novele iz 1948.g. - tu spadaju sljedee novele: Hodorlahomor Veliki Veliki metar sviju hulja Mlada misa Alojza Tieka Smrt bludnice Marije Cvrak pod vodopadom Smrt Florijana Kranjeca Smrt Tome Bakrana Na samrti

32

www.sajt.com.hr tematika je vezana za malograanski drutveni milje glavni je lik obino neurotini, socijalno neafirmirani intelektualac opsjednut velikim idejama i idealima, koje ne uspijeva realizirati, tako da gubitnitvo postaje osnovnom temom to gubitnitvo esto nalazi izraz u dominantnom tonu pripovijedanja, pa i u pojavi elemenata groteske vrlo su esto psihiki slomovi likova ili njihova moralna posrnua vezani s motivom smrti grad i smrt su dvije vrste odrednice izrazito ekspresionistikoga porijekla tematiziraju se rubna stanja, rastrojene svijesti u provincijskom ozraju gdje se mladi neprestano sukobljavaju sa starijima, a osjetljivi i potinjeni teko nalaze snagu za pobunu

GLEMBAJEVSKI NOVELISTIKI CIKLUS - obuhvaa 11 novela i proznih fragmenata - izlazi 1954. u knjizi Glembajevi - tijesno su povezane s dramama glemb. ciklusa - bave se povijeu jedne obitelji, njezinim bogaenjem i drutvenom afirmacijom te financijskim i moralnim slomom - O Glembajevima, Dobrotvori, Kako je doktor Gregor prvi put u ivotu susreo Neastivoga, Sprovod u Teresienburgu, U magli, Ivan Kriovec, Barunica Lenbachova, Pod maskom, Klanfar na Varadijevu, Svadba velikog upana Klanfara SUKOB NA KNJIEVNOJ LJEVICI 1928 1952 - najraniju fazu sukoba karakterizira rivalstvo dviju politiko lijevo orijetiranih skupina pisaca: nadrealista (koji su uglavnom grupiranu u BG) i pisaca socijalne literature (lanova KPJ) - udarna godina sukoba je 1933. kada Krlea pie Predgovor podravskim motivima Krste Hegeduia - ubrzo nakon toga socijalni pisci iz KPJ (Nika Milievi, Branko Hermann, ilas, Kardelj) otro odgovaraju Krlei i konstatiraju da Krlea vie ne moe biti uzor socijalnim piscima istovremeno, Krlea se sukobljava i s desnicom koja sve vie skree u vode faizma (Ljubomir Marakovi) - na Krleinoj strani su Risti, Bogdanov i Cesarec (koji ak daje ostavku na lanstvo u odboru MH koja sve vie skree udesno) - Krlein esej Dijalektiki antibarbarus iz 1939. zaotrava podjelu na krleijance i antikrleijance meu pripadnicima lijevog pokreta - kraj sukoba oznaava Krlein govor 1952.g. na III. kongresu Saveza knjievnika Jugoslavije kada on definitivno raskida s poetikom socijalistikog realizma SOCREALIZAM 1945 1952 socijalistiki realizam - funkcija knjievnosti je agitacijska, odgojna i socijalno-pedagoka - koncepcija socrealizma zahtijeva od umjetnika konkretno opisicanje drutvene zbilje i vrednovanje drutvenih pojava u skladu s potrebama partije - umjetnost mora sluiti odgoju omladine te obnovi i izgradnji domovine i zato mora biti pristupana irim itateljskim krugovima

33

www.sajt.com.hr sama sintagma znai da treba pisati literaturu koja e biti realistika po formi, a socijalistika po sadraju - knjievnost se ne smije baviti drutvenom kritikom, intimistikim preokupacijama, subjektivnim vienjima i traginim osjeajima ne smije bjeati u prostore fantastinog i iracionalnog - 1952. oznauje kraj nasilne ideologizacije, a jasan znak drutvenih promjena i prodor novog duha i senzibiliteta bit e asopis Krugovi AUGUST CESAREC Careva kraljevna - 1925. - mjesto radnje je istrani zatvor u Zagrebu - vrijeme radnje obuhvaa manje od 24 sata od predzorja do veeri istoga dana - ogromna koliina zbivanja zgusnuta je i rasporeena na svega nekoliko likova zatvorenika ije su sudbine isprepletene, a meusobni odnosi sloeni - likovi su ocrtani suptilnim psiholokim nijansiranjem, a brojne analepse omoguuju uvid u pretpovijest zatvorskih dogaanja - osobito su uspjeli portreti spletkara Raule, politikanta Pajzla i slabia Mutavca - u liku atentatora Juriia nije teko uoiti glasnogovornika Cesarevih politikih teza - roman ima autobiografsku podlogu Cesarec je i sam odleao u mitrovikom zatvoru zbog sudjelovanja u atentatu na cara Cuvaja 1912. g. - roman snano aludira i referira na konkretne prilike pa ga se moe itati i kao roman s kljuem: svakome liku i prikazanoj situaciji mogli bi se nai stvarni, historijski ekvivalenti - na kraju romana revolucionar Jurii, uz bugarenje pogrebnog mara, eka dolazak novog ovjeka - djelo ima snanih stranica i odlinih zapaanja, ali ga gui verbalizam, predugi dijalozi, te nebriga za formu i stil Zlatni mladi - 1928. - roman se bavi tamnim stranama hrv. drutva - obitelj Smu simbolizira onaj poslijeratni gramzivi sloj ljudi ogrezao u opainama, krai, zloinima i moralnoj beskrupuloznosti - to je dehumanizirani svijet okrutan, zao i vulgaran - tradicionalni moralni poredak potpuno je uniten, a njegovo mjesto zauzima ideologija zla koju u romanu zastupa zlatni mladi Pankrac - Pankrac je policijski dounik, cinik, prevarant, ravnoduan prema zlu, hedonist - on je tipian izdanak bolesnog drutva i prvi pravi negativni junak hrv. proze - kriminalna djela obavlja gotovo mehaniki, bez ikakvih popratnik osjeaja - on je domaa inaica Dostojevskijeva Rogoina iz romana Idiot - svi su likovi ocrtani tamnim bojama svi su divlji, bezobzirni, sebini i meusobno povezani kriminalnim djelima - jedini donekle pozitivan lik jest kapetan Brati - u prikazu mrane i vulgarne sredine, u portretiranju likova s dna ivota i prikazu njihovih niskih strasti i poroka, Cesarec je sljedbenik naturalistike doktrine i prakse - ovaj roman je, uz Krlein Na rubu pameti, literarno najsnaniji prikaz moralne strukture meuratnoga hrv. drutva NOVELISTIKA - u ranoj novelistici pod utjecajem je ekspresionistikog stvaranja -

34

www.sajt.com.hr u toj fazi iskljuivo trai i promatra pozitivne junake, revolucionare, traei kroz njihove sudbine rjeenja vlastitih dilema, spajajui na taj nain (autobiografskim likom Ilije Korena) konkretne injenice sa simbolima onoga to prieljkuje od 1925. g. sve se vie priklanja realistikoj koncepciji knjievnosti, a zbog estosijeanjske diktature pribjegava alegorijskom obliku pisanja, tj. samo prividnom bijegu u prolost sudbine malih junaka iz malograanske sredine podvrgava sociopsiholokoj analizi meu novelama iz tog razdoblja Tonkina jedina ljubav spada meu najuspjelija njegova djela i predstavlja zaokret u tematiku o malim ljudima, karakteristinu za 30te godine

UTILITARNI REALIZAM - model utilitarnog realizma proizaao je iz pokreta socijalne literature, znaajnog za tridesete godine, a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagirajui naelo primarne drutvene uloge knjievnosti - oni su toj knjievnosti nametnuli obvezu da se bavi socijalnom tematikom,da uoava i obrauje socijalne probleme i pridonosi njihovu rjeavanju - pritom su zanemarili umjetniku, knjievnu stranu obrade socijalne tematike smatrajui dovoljnim da ta knjievnost iskazuje progresivne drutvene tendencije - jo se naziva i moderni objektivizam - najznaajniji autori: Antun Bonifai Stjepan Mihali Novak Simi Danko Angjelovi - orijentiraju se prema romanu jer su u njemu mogli najjasnije izraziti svoje namjere - oni roman pretvaraju u nesentimentalni instrument socijalne analize, kritike I klasne borbe - drutvena funkcija knjievnosti izrazito je naglaena - u sreditu su zanimanja razliiti oblici drutvenoga ivota: odnosi u obitelji, u kolektivu, na radu, meu staleima ili politikim grupacijama AVANGARDA franc. avant-garde predstraa - pojam kojim se nastoje obuhvatiti knji. pokreti i pravci s poetka 20.st. (ekspres., futurizam, dadaizam i dr.) - pojam se kod nas udomaio zahvaljujui Flakeru koji je uveo pojam stilska formacija avangarde - karakteristike: * tenja prema posve oprenim idealima * runo postaje sastavni dio pojma antiljepote * presturkturiranje anrovskog sustava * polemian ton prema tradiciji * zanemarivanje kategorija vremena i prostora * poetika nesklada, gra i otpora - prvi avangardni asopis je Kokot Ulderika Donadinija (1916.) - pretea avangarde je J. P. Kamov - iako djeluje u razdoblju moderne, njegova poetika je ve uvelike poetika avangardistikog osporavanja svih zateenih vrijednosti i normi

35

www.sajt.com.hr u njegovoj zbirci Psovka uoavamo: raskid s tradicijom, otklon od zateenih oblika knjievnog miljenja i produkcije, ideal antiljepote, poetika koja eli izbrisati granice izmeu ivota i umjetnosti

36