Professional Documents
Culture Documents
UZGOJ M ALI N E I K UP I N E
Priredili:
Prof. dr Mirsad Kurtovi, Adnan Malievi Poljoprivredno-prehrameni fakultet Sarajevo
Izdava:
Caritas Gorade
Tira:
I dio
UVOD Malina (Rubus idaeus) i kupina (Rubus spp.) u svjetskoj poljoprivrednoj praksi predstavljaju dvije ekonomski izuzetno vrijedne vrste voaka. Takoe, ove kulture su veoma dobro prilagoene za uspjean uzgoj, spram agro-klimatskim uslova kojima se odlikuje Bosna i Hercegovina. Iako je njihova trenutna proizvodnja u BiH obimom mala, naa zemlja posjeduje izuzetne mogunosti za ekspanzijom proizvodnje istih, kako za domae, tako i za inostrano trite, i to bez obzira dali se radilo o stonom vou, zamrznutim plodovima, ili pak njihovim preraevinama (sokovi, demovi i dr.). Mnogobrojni su razlozi za nisku produkciju plodova ovih kultura, a izmeu ostalih posebno se izdvajaju: Niska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolistikog pristupa domaih preraivakih kapaciteta. U BiH 90% od ukupne proizvodnje, posebno maline, namjenjeno je hladnjaama. Ovakav pristup ogleda se u tome to bosanskohercegovaki kupac jo uvijek nema u tolikom obimu pristup za kupovinom svjeih plodova, s jedne strane, te neadekvatna ambalaa i kvalitet plodova koji se kao svjei nude na tritu od strane proizvoaa, s druge strane, te je i on sam ogranien samo na domae trite. Iz ovog razloga veina proizvoaa se orjentie ka domaim hladnjaama, kojih je u naoj zemlji jo uvijek nedovoljan broj, te istim isporuuju robu po prilino niskim cijenama. Ovdje je vano napomenuti da se znaajna ekonomska dobit za proizvoaa voa moe ostvariti, u pravilu, ukoliko se roba koju nudi, proda kao stona.
Sl.1. Adekvatna ambalaa za plodove maline u nastupu na trite zemalja Evropske Unije
Nizak tehnoloki nivo u proizvodnji. Ovdje se prije svega, kod malin e posebno, misli na veoma siromaan sortiment, obzirom da 95% ukupne proizvodnje u BiH predstavlja sorta Wilamette, a kod kupine, sorta Tornfree. Takoe, nedostatak rasladnih objekata za adekvatno skladitenje plodova do momenta isporuke tritu, ovom problemu daje posebnu dimenziju. Dakle, prisutnost svjeih plodova npr. maline na tritu samo tokom kraeg perioda godine u kojem se javi i maksimalna produkcija drugog voa, uz egzistiranje neadekvatnih uslova uvanja,
dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjai. Jo jedan faktor koji ima bitan uticaj u proizvodnji maline i kupine, koji se inae na isti nain odnosi i spram svih ostalih vrsta iz grupe jagodastog voa je usitnjeni posjed, pri emu su budui proizvoai rijetko u poziciji za donoenje pozitivne odluke u smislu zasnivanja novih zasada na veim povrinama. Iako je proizvodnja maline i kupine obzirom na klimatske i zemljine uslove koje posjeduje BiH, sigurna i povoljna, te omoguuje zavidne prinose, te prema tome i ekonomske rezultate, obino se novopodignuti zasadi ovih kultura zasnivaju na povrinama 12 dunuma. Ovdje je vano napomenuti da je povrina novopodignutog zasada od 2 dunuma, generalno donja granica ekonomske isplativosti u proizvodnji jagodastog voa, dok zasadi zasnovani na manjim zemljinim povrinama, u ekonomskom smislu predstavljaju amaterski pristup. Pojava bolesti i tetoina. Posljednjih godina uzgoj maline u BiH suoen je sa ogromnim problemima kada su u pitanju bolesti i tetoine. Neadekvatan sadni materijal, osjetljivost sorte, nepravilno odabrana parcela, godina sa obimnom koliinom padavina, neki su od esto pominjanih razloga za masovnu pojavu suenja zasada maline. Ova pojava posebno je izraena u Istonoj Bosni, gdje se farmeri sve manje opredjeljuju za ovakvu vrstu proizvodnje. Rjeenje ovog problema, uz ureeniju zdravstvene ispravnosti sadnog materijala, ogleda se i u uvoenju novih kultivara maline otpornih prema pomenutim, posebno patolokim pojavama, kako bi se i ovako mala produkcija odrala, a naravno u narednom periodu razvijala u pozitivnom smislu.
namjenjenih svjeoj potronji predstavlja minimum koji se moe realizovati primjenom propisanih tehnologija uzgoja. Na kraju, treba naglasiti da proizvodnja maline i kupine, i pored trokova koji ukljuuju cijene sadnog materijala, sistema za navodnjavanje, trokove sredstava za zatitu od bolesti i tetoina, struktura koje ine naslon pri palirskom uzgoju, te radne snage prilikom sadnje, rezidbe, zatite, a posebno berbe, ipak moe biti vrlo profitabilna. Takoe, istovremeno postoje vrste domae i internacionalne trine prilike za sve proizvoae koji mogu proizvesti dosljedne koliine, ali i plodove visokog kvaliteta ove dvije vrste voaka. Meutim, izuzetno je vano napomenuti da nai proizvoai moraju da se upoznaju, te potom slijede standarde po pitanju kvaliteta i zahtjeva koji vladaju na tritu zemalja EU kada je u pitanju proizvodnja i maline i kupine, to je garancija njihove konkurentnosti i aktuelnosti. Svrha ove publikacije je da jasno predstavi obimne tehnike informacije o svim aspektima proizvodnje maline i kupine, kako bi proizvoai mogli biti konkurentniji na dananjem surovom tritu plodova i ovog voa. Broura je namijenjena prije svega kao preporuka za one proizvoae koji se po prvi put planiraju baviti ovim oblikom proizvodnje, ali i kao dopuna prethodnim i sadanjim iskustava i svim ostalim farmerima koji se ve dugo vremena bave uzgojem maline i kupine.
Sl.6. Sazreli-odrvenjeli izdanak maline, kao uslov podnoenja niih temperatura tokom zimskog mirovanja
U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati uzgojne forme sa armaturom i sorte vee snage rasta koja e obezbjediti snanije priraste koji se
najee ne postavljaju tokom zime uz naslon, ve se ostavljaju slobodnim da bi tokom zime bili zatieni snijegom koji ih prekriva. Tek na proljee ovi se prirasti, po odabiru najboljih, odnosno neizmrzlih i neoteenih podiu u vertikalan poloaj i vezuju za icu naslona.
Sl.7. Ukoliko se tokom zime izdanci kupine veu uz icu naslona, postoji opasnost od izmrzavanja istih
U junim podrujima i na manjim nadmorskim visinama kupinjake treba podizati na sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistonim poloajima, dok u sjevernim krajevima i na veim nadmorskim visinama prioritet treba dati junim ekspozicijama, a potom jugoistonim i jugozapadnim.
Sl.7 i 8. Jako izmrzavanje izdanaka maline sorte vilamet iji su idanci tokom zime ostali u uspravnom poloaju (lijevo); Sporadino izmrzavanje reducira buenje generativnih pupoljaka druge godine - sorta maline vilamet (desno)
tete od izmrzavanja kod dvogodinjih kultivara maline mogu biti sprijeene putanjem izdanaka da padnu prema zemlji u kasnu jesen, kako bi se tokom zime nalazili pod snijenim pokrivaem koji predstavlja dobar izolator i time titi izdanke od izmrzavanja. Dakle, ne preporuuje se izdanke maline sorti vilamet ili miker tokom zime ostavljati uspravno, tj. vezane uz naslon. Takoe, isto iskustvo, u pogledu izmrzavanja izdanaka maline, vai i za priraste kupine, te se u cilju neeljenih efekata i kod ove kulture izdanci ne vezuju preko zime, ve se slobodno putaju po zemlji, da bi se tek u proljee po odabiru i prestanku opasnosti od niskih temperatura vazduha (posebno golomrazice) vezivali za icu naslona.
10
11
Nadzemni sistem maline nije u tolikoj mjeri trajan kao korijen. Obzirom na plodonosne karakteristike, odnosno na vrijeme plodonoenja, generalno postoje dvije podgrupe maline: jednogodinje i dvogodinje. Dvogodinji tip maline plodonosi na dvije godine starim izdancima tokom etiri sedmice sezone sazrijevanja u periodu juni i juli. Ovom tipu pripadaju skoro sve maline koje se trenutno uzgajaju u BiH, ukljuujui kao predstavnika sortu Willamette, koja uestvuje sa 95% ukupne produkcije. Meeker je drugi sorta iz ove grupe, koja se uzgaja u daleko manjem obimu. Dakle, prve godine po sadnji kod ovog tipa maline nema roda. S druge strane, jednogodinji tip maline plodonosi na vrnom dijelu jednogodinjeg izdanka tokom nekoliko mjeseci u p eriodu august - oktobar, nakon ega se isti sue i propadaju. Tipian predstavnik ovog tipa maline jeste heritrejd, autumn bliss i dr. Obzirom da se u BiH dominantno za sada uzgaja dvogidinji tip maline, u nastavku panja e biti usmjerena samo na ovu grupu navedene kulture. Osnovu nadzemnog sistema maline ine dvogodinji prirasti koji su nosioci rodnih elemenata i koji po donoenju roda odumiru. Dakle, u morfolokom smislu, kod maline mogue je razlikovati dva tipa prirasta koji ine strukturne dijelove nadzemnog sistema: Izdanci prirasti nastali iz vegetativnih taaka rasta na korijenu ive dvije godine Izbojci jednogodinji prirasti (plodonosni mladari) iz taaka rasta (generativnih pupoljaka) na nadzemnom sistemu - izdnacima.
Sl.11. Nadzemni sistem maline: a) vegetativni prirasti - IZDANCI, b) plodonosni mladari - IZBOJCI
Dakle, kod maline postoje dva tipa pupoljka: vegetativni koji se nalaze na podzemnom sistemu du korijena, i generativni (mjeoviti) koji se nalaze u pazuhu lista jednogodinjih izdanaka.
12
Morfogeneza grma kod dvogodinjih sorata maline, kroz vegetacione cikluse, odvija se na sljedei nain: Prve godine poinje rast i razvoj prirasta iz vegetativnih pupoljaka na korijenu (rast i razvie izdanaka). Poetak diferencijacije pupoljaka na izdancima (svi pupoljci na izdancima bit e generativni). Druga godina rast i razvoj postranih prirasta sa rodnim elementima (plodonosni mladari) iz generativnih (rodnih) pupoljaka prologodinjih prirasta (izdanaka). Nakon plodonoenja i berbe prirasti sa rodnim elementima odumiru, odnosno dvogodinji prirasti (izdanci) se eliminiu.
Sl.13. Morfogeneza grma kod dvogodinjih sorti maline: prva godina - a) pojava mladih izdanaka, b) vegetativni rast izdanaka, c) opadanje lia i ulazak u fazu mirovanja; druga godina d) buenje generativnih pupoljaka i razvijanje plodonosnoh mladara, plodonoenje, e) nakon berbe prirodno suenje od vrha prema dnu, uklanjanje prirasta do osnove
13
Crvena malina se masovno razmnoava zrelim ili zelenim izdancima. Najee je u upotrebi razmnoavanje maline zrelim izdancima. Takoe, najkvalitetniji izdanci se dobijaju iz matinjaka maline koji su podignuti od sortno istog i zdravog sadnog materijala, u izdvojenim zatvorenim prostorima (specijalan sadni materijal). Nakon proizvodnje izdanaka u ovakvom matinjaku, isti se dalje mogu razmnoavati u polju (matinjaku) koji je prostorno izolovan od drugih matinjaka najmanje 400 m (standardni sadni materijal).
Sl.15. Razmnoavanje maline izdancima iz vegetativnih pupoljaka na korijenu majinske biljke razvijaju se novi izdanci koji se nakon odreenog vremena odvajaju od korijena majinske biljke i predstavljaju novonastale sadnice maline
14
Uspravno rastue kupine ne zahtjevaju naslon, obzirom da se njihovi izdanci odravaju u vertikalnom poloaju bez vezivanja za potporu. Meutim, u intenzivnim sistemima uzgoja, sorte kupine iz ove grupe postiu daleko bolje prinose ukoliko se uzgajaju uz koritenje naslona. Kod puzajuih sorti kupine izdanci nemaju uspravan rast, te uvijek zahtjevaju fiziki naslon kako bi se isti odrali u vertikalnom poloaju, odnosno odignuti od zemlje. Mada postoji nekoliko prelaznih formi, generalno kupine bez bodlji, koje uglavnom imaju puzajui rast, rjee poluuspravan ili uspravan predstavljaju privredno najznaajniju grupu, odnosno istu koju podrazumjeva intenzivna proizvodnja ove vrste.
Sl.17. Puzajui i uspravnorastui tip kupine generalno ostvaruje bolje prinose ukoliko se uzgaja uz naslon
Podzemni sistem kupine izraeno je razgranat, obrastao korijenovim dlaicama, a njegova snaga i dubina prodiranja prvenstveno zavisi od nasljedne osnove jedinke, ali i od uslova u kojima se isti razvija. Naime, podzemni sistem uspravnorastuih sorti kupine dominantno se razvija i grana u povrinskom sloju zemljita (0,5 m), bez znaajnijeg dubljeg prodiranja, dok isti kod puzajuih kultivara dostie slojeve i do dubine 1-1,5 m. Navedene odlike podzemnog sistema kod uspravnorastuih sorti kupine, obezbjeuju bioloku prikladnost tipu razmnoavanja izdancima, a kod puzajuih, potapanjem vrhova i oiljavanjem reznica. Osnovu nadzemnog sistema kupine ine izdanci iji je ivotni vijek dvije godine. U prvoj godini ovi prirasti rastu i razvijaju se, obino dostiui prirodnu duinu 2-6 m, a u drugoj godini na ovim prirastima formiraju se bona razgranjenja, nosioci roda, koji se , kao i cijeli dvogodinji prirasti, po plodonoenju, do kraja godine u potpunosti sue.
15
Prema tome, morfogeneza dvogodinjeg tipa kupine odvija se na slijedei nain: iz taaka rasta na korjenovom vratu kupine u prvoj godini razvijaju se prirasti koji te godine samo rastu i razvijaju se, a tokom zime gube lie i stupaju u fazu mirovanja. Druge godine iz pupoljaka koji se nalaze u pazuhu listova na ovim prirastima, razvijaju se plodonosne granice koje donose rod, nakon ega poinje suenje cjelih dvogodinjih izdanaka od vrha prema osnovi, a koje se do kraja druge vegetacije u potpunosti i zavri. Jasno je dakle, da u drugom vegetacionom periodu, izdanci kupine ne rastu u duinu, kao to nema niti njihovog sekundarnog debljanja, ve je kod istih u ovom periodu obezbjeeno samo razgranjavanje u funkciji plodonoenja (kao kod maline).
Sl.20. Kod maline - izdanci koji se javljaju du korijena (lijevo), a kod kupine - izdanci se javljaju iz korjenovog vrata (desno)
K urtovi M ., Jusovi H. K anli K ., J elek ovi A., M alievi A.
16
Pupoljci nadzemnog sistema obrazuju se u pazuhu listova na jednogodinjim izdancima, i to obino u skupinama po dva, rasporeeni jedan iznad drugog. Razvoj pupoljka nadzemnog sistema nije uravnoteen. Naime, pupoljci baznog dijela izdanaka razvijaju se slabo, ili se i ne obrazuju, pupoljci srednje zone izdanaka razvijaju se srednje intenzivno, dok je razvoj pupoljaka vrne zone najintenzivniji. Generalno, razvoj pupoljaka podzemnog i nadzemnog sistema uslovljen je prvenstveno sortom, ekolokim uslovima uzgoja i nivoom agrotehnike u zasadima kupine. Cvjetovi kupine su sakupljeni u cvasti, boja kruninih listia je bijela, rjee ruiasta. U naim klimatskim uslovima kupina cvjeta krajem maja, tako da nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Opraivanje kupine vre insekti, a najznaajnija je medonosa pela. Plod kupine moe biti razliitog oblika i krupnoe: okruglast, izdueno kupast, zatupasto kupast i ovalan. Boja povrine ploda kupine je obino crna i sjajna (razne nijanse crne boje), a neto rjee i crvena i uta, kao i sok. Interesantno je istai da se boja povrine ploda i boja soka mogu razlikovati (npr. pokoica crna, a sok crven i sl.). Kao posebno vana osobina ploda smatra se njegova vrstoa, jer od nje u znatnoj mjeri zavisi transportabilnost, odnosno namjena istih. Pri izboru sorti kupine, zbog transportabilnosti, vie se cijene one koje imaju vrste plodove.
17
Proizvodnja sadnica kupine ukorjenjavanjem vrhova izdanaka moe se obaviti u specijalizovanim matinjacima jednogodinjeg ili viegodinjeg karaktera. Jednogodinji matinjaci u pravilu obezbjeuju laku produkciju sadnica, koje su pri tom i kvalitetnije i zdravstveno sigurnije. Ovi matinjaci zasnivaju se uz sadna rastojanja 2x1 m i obzirom da svaka posaena sadnica obezbjeuje i do 10 novih izdanaka nakon njihovog povijanja, zagrtanja zemljom i oiljavanja, isti po 1 ha obezbjeuje i do 50 000 sadnica. Ukoliko se vri zakidanje vrhova izdanaka u cilju poticanja njihovog grananja, te potom oiljavanja, ova produkcija moe obezbjediti i do 100 000 kvalitetnih sadnica po hektaru. Razmnoavanje kupine zrelim i zelenim reznicama izdanaka primjenjuje se u sluajevima potrebe masovnije proizvodnje sadnog materijala odreene sorte, a iji je broj matinih biljaka koje su na raspolaganju mali (razmnoavanje elitnog bezvirusnog sadnog materijala, razmnoavanje nove sorte i sl.). Zelene i zrele reznice (dijelovi izdanaka sa 1-3 pupoljka, uzeti u vegetaciji ili van vegetacijskog perioda) oiljavaju se u kontrolisanim uslovima (staklenici), i u pogodnom supstratu (perlit, treset) i najee uz primjenu hemijskih supstanci (fitohormona). Naravno, ovakav nain razmnoavanja je u praksi najekonominiji, budui da se od jednog izdanka moe obezbjediti neuporedivo vei broj reznica-buduih sadnica, u odnosu na npr. samo jednu, koja se dobija potapanjem vrhova izdanaka. Unutar ovog vegetativnog tipa razmnoavanja kupine, najbolje rezultate daje tehnika oiljavanja zelenih reznica. Ove reznice ine po dva lista, i pupoljka u njihovom pazuhu. Listovi se skrauju za gornju polovinu njihove ukupne povrine, u cilju regulisanja debalansa nadzemnog i podzemnog sistema. Zelene reznice potapaju se u vlaan supstrat ije je odravanje nivoa vlanost, kao i za svako drugo oiljavanje, od presudnog momenta za uspjenost razmnoavanja.
18
mjere upravljanja zasadom maline i kupine rezidba, ubrenje, navodnjavanje, odravanje zemljita i zatita od bolesti i tetoina.
19
Takoe, i adekvatna vazduna drenaa izmeu biljaka veoma je vana za uspjean uzgoj maline i kupine. Kretanje zraka smanjuje vlanost oko biljke i spreava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazduna drenaa, takoe, smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. Ukoliko se zasad podie na nagnutim terenima, i na veim nadmorskim visinama treba znati da e se hladan vazduh kretati niz padinu prema najnioj taki, obzirom da je isti laki, to u krajnjem smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. S druge strane, u nekim sluajevima, zasadi maline i kupine trebali bi biti zatieni i od jakih vjetrova, budui da isti mogu uslovljavati znaajna mehanika oteenja na plemenitim kulturama. Odabir ekspozicije iako ne kritini faktor, takoe je vaan, te bi isti trebao biti razmotren pri podizanja zasada maline i kupine. Ove dvije vrsta voaka, spram ovog faktora, preferiraju, zatiene sjeverne obronke-padine. June ekspozicije mogle bi biti koritene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunanih dana tokom zime. Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom januara-februara, mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi sljedei hladni val u ovom periodu, uslovio evidentne tete. Takoe, novi zasadi bi trebali biti podizani to udaljenije od divljih populacija maline i kupine. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voaka u krugu od 300 m moraju biti elminisani, budui da isti predstavljaju izvor irenja bolesti u novopodignutim zasadima. Zasade maline i kupine ne bi trebalo saditi na parcelama gdje su kao predkulture gajene: jagoda, paradajz, krompir, patlidan, paprika, ili pak stariji zasadi maline i kupine, obzirom da su sve vrste podlone oboljeljenju izazvanom gljivicom Verticillium venuti, a ista moe preivjeti u zemljitu godinama, te negativno uticati na novopodignute zasade maline i kupine. Leguminoze su generalno, dobre predkulture za nove zasade maline i kupine.
Sl.24. Primjer uticaja predkulture na uzgoj maline: zasad maline podignut na mjestu gdje je prethodno bio panjak (lijevo), i jagoda (desno)
20
21
4.2.1.1. pH zemljita
PH vrijednost zemljita moe se odrediti koritenjem jeftinih probnih traka ili pomou runog pH - metra. Procedura je jednostavna i podrazumjeva uzimanje prvo, jedne supene kaike zemljita koja se potom navlai vodom tako da se formira blato. Meutim, prije miksanja zemljita i vode, potrebno je provjeriti da pH vode koja se koristi ima neutralnu vrijednost, dakle pH=7,0. Vrh probne trake potom se uranja u blato, tako da se voda poinje kretati niz traku ostavljajui estice zemljita po povrini iste. Promjena boje na testnoj traci bit e gotova za nekoliko minuta. Prosjena pH vrijednost moe biti odreena uporeivanjem boje na testnoj traci sa bojom na listi opskrbljenoj testnim trakama. Prilikom koritenja pH metar-a, postupak se svodi na uranjanje elektrode u napravljenu smjesu zemlje i vode, te potom neposrednog oitavanja pH vrijednosti na displeju. Kada je pH vrijednost zemljita ispod 6,0 potrebno je istom dodavati kalcijum karbonat, u cilju korekcije pH. Koliina CaCO 3 kalcijevog karbonata kojeg je potrebno dodati za podizanje pH vrijednosti prema 6,5 u srednjoj ilovai kakva su zemljita veinom u BiH, prikazana je u tabeli 1. Potrebne koliine krea Tabela 1. Orjentacione koliine Poetna pH vrijednost (kg/m) kalcijum karbonata kojeg je 6.0 0.25 potrebno dodati da bi se pH 5.5 0.50 vrijednost zemljita sa poetnih 5.0 0.90 vrijednosti podigla na 6,5 4.5 1.25 Ukoliko je i sadraj magnezijuma nizak primjenjuje se dolomit (kalacijum magnezij karbonat), u cilju korekcije pH vrijednosti zemljita i popravke sadraja Mg. CaCO3 ili pak gaeni kre u prahu treba biti primjenjen nekoliko mjeseci prije sadnje kako bi se obezbjedilo dovoljno vremena za hemijske promjene u zemljitu. Krenjak bi trebalo unijeti u zemljite putem rotovatora/freze, i to na dubinu od najmanje 30 cm. Za uspjean uzgoj maline i kupine, u pravilu se preporuuje odabrane parcele tretirati krenjakom. U cilju ekonominosti, primjena krea se moe obaviti samo u trake, odnosno u redove gdje e se nalaziti sadna mjesta. Sposobnost krenjaka za popravku pH zemljita odreena je veliinom estica istog i njegove istoe. Manje estice imat e bru zemljinu reakciju i obrnuto.
22
4.2.1.2. Salinitet
Malina i kupina su osjetljive na povean salinitet sadraj soli zemljita, i ne bi trebale bit saene na zemljitima koja imaju sadraj 800 ppm od ukupne soli. Visoka koncentracija soli u zoni korijenovog sistema ovih vrsta ima za posljedicu tee usvajanje vode i hranjivih materija iz zemljita. Visoka koncentracija topive/rastvorljive soli u zemljitu sprijeava n ovu inicijaciju korijena, te izdanci postaju slabiji i imaju izrazito zakrljao rast. Zaostatak biljaka u porastu i pad prinosa moe se pojaviti prije lisnih simptoma koji su obino pouzdan indikator. Malina i kupina posaene u zemljita sa visokom koncentracijom soli imat e rubnu hlorozu/nekrozu i zakrljalost na listovima, a ozljede su izrazitije na starijem liu.
23
milionitom dijelu (ppm) ukupne topive soli. Prinos sto lnog (trinog) voa se smanjuje kada je kondiktivitet zasienih ekstrata u korjenskog zoni zemljita vei od 1,2 DS-a/m. Prinos stonog voa se smanjuje priblino 10% kod slanog zemljita od 1,3 dS/m, 25% kada je 1,8 dS/m i 50% kada zemljite ima kondiktivitet 2,3dS/m mmhos/cm (ove vrijednosti odgovaraju priblino 13001500 ppm u saturiranom/zasienom ekstraktu). Ukoliko analiza zemljita pokae EC vei od 1,2 dS/m, tada je preporuena temeljita bazinost zemljita.
4.2.1.4. Nematode
Prilikom provoenja analize zemljita veoma je vano da ista podrazumjeva odreivanje i prisutnosti nematoda. Nematode su mikroskopski valjkasti organizmi koji nastanjuju zemljite. Naime, postoje razliiti tipovi nematoda, a neki od njih su veoma tetni pri uzgoju maline i kupine. tete izazivaju hranei se na korijenu, a zaraene biljke ispoljavaju slab vegetativni rast, te nakon odreenog vremena vidno krljaju. Nematode, takoe mogu biti i prenosioci razliitih bolesti. Ovi organizmi se, naime kreu kroz pore zemljita, i mogu se na ovaj nain dislocirati i po nekoliko centimetara. Meutim, mogu se, a to je izuzetno est sluaj u praksi, proiriti na nove povrine i prilikom redovne obrade odabrane parcele. Nekoliko vrsta nematoda vezuje se za slabiji porast maline, a najvanija nematoda je tetoina korijena (Pratylenchus), sa zastupljenou od 500 - 1 000 jedinki po kilogramu suhog zemljita. Naravno, u skladu sa prethodnim preporuuje se izbjegavanje zemljita koja imaju vei broj ovakvih tetoina kada je u pitanju sadnja maline i kupine. Treba napomenuti i to da ne postoje adekvatna sredstva za suzbijanje nematoda, a da su ista dozvoljene za kontrolu ovih tetoina prilikom uzgoja maline i kupine u BiH, s tim da zadovoljavaju preporuke PERSUAP.
24
Sl.29. Nepravilna aplikacija stajnjaka. Naime, odmah poslije primjene isti je potrebno zaorati kako bi se gubici hranjiva sveli na minimum
Razgradnja ove organske materije mikroorganizmima zemljita zahtijeva naknadne koline azota osim ukoliko organmska materija nije bila od leguminoza. Oko 6 kg stvarnog azota treba dodati na svaku metriku tonu slame i stajnjaka i 12 kg istog treba dodati za neleguminoznu organsku materiju ili zelenino ubrivo u cilju pomoi razgradnje. Ukoliko se
K urtovi M ., Jusovi H. K anli K ., J elek ovi A., M alievi A.
25
primjenjuje kokoije ubrivo isto se dodaje u jesen, u koliinama 0,5-1,0 t po dunumu. Idealno, organska materija treba biti uneena po povrini 10-15 cm prije same sadnje. Organska materija poveava raspoloivost hranjiva, kationa, zemljini kapacitet i naravno, mikrohranjivi sadraj. U zavisnosti od zateenog nivoa plodnosti zemljita, koliina ubriva za meliorativno ubrenje za mineralna NPK ubriva (5:20:30, 5:22.35, 6:26:26, 7:14:21, 10:20:30) kree se 1,5-2,5 t/ha. Ukoliko se primjeni meliorativno ubrenje, unoenjem u trake (ne ubri se cijela povrina redukovano ubrenje) ove koliine mogu biti i za oko 3 puta manje od navedenih. Najpodesnije vrijeme provoenja meliorativnog ubrenja je u dva navrata, po 50% ukupne koliine, prije i poslije dubokog oranja. Nakon rasturanja stajnjaka, mineralnih ubriva, a po potrebi i krenjaka obavlja se oranje zemljita na dubinu 30-40 cm. Duboko oranje vri se iskljuivo pri umjerenoj vlanosti zemljita , i to najmanje mjesec dana prije poetka sadnje. Ukoliko postoji nepropusni sloj, rigolovanjem e se isti prevezii i poveati propusnost zemljine podloge. Rigolovanje podrazumijeva razbijanje neporopusnog sloja zemljita primjenom podrivaa koji prave uske kanale u zemljitu, na dubini 75-100 cm. Dlijeta na podrivau postavljaju se na takvu dubinu da obavljaju funkciju ispod stvrdnutog sloja zemlje, kako bi isti bio prekinut. Razbijanje nepropusnog sloja na ovaj nain trebalo bi biti uinjano dva puta po istoj parceli, tako to se u drugom prolazu traktor kree pod uglom od 90o u odnosu na predhodno izvedenu radnju. Treba napomenuti da zemljite prilikom izvoenja ove radnje mora biti umjerene vlanosti, obzirom da bi ista ukoliko bude poveana imala suprotan efekat od onoga koji se eli postii samom operacijom.
26
Sl.31. Sadnica maline i kupine: a) izgled dobre sadnice (prva klasa), b) izgled loih sadnica
27
dovoljan ivotni prostor potreban za obavljanje i neophodnih agrotehnikih radnji (fertilizacija, prskanje, branje), a istovremeno e maksimizirati produkciju.
Izdanci maline i kupine sade se u pravilu na istu dubinu na kojoj su bili prije vaenja iz matinjaka, ali se u praksi zbog izvjesnog slijeganja zemlje, isti sade za 3-4 cm dublje. Ovo je posebno vano kod kupina bez bodlji, u cilju elminisanja mogunosti povrjeivanja korijena i pojave odlike remutacije. Sadnja se u pravilu obavlja po oblanom vremenu, a njena tehnika zavisi od nivoa pripreme zemljita. Ukoliko je zemljite dobro pripremljeno s ama sadnja moe se obaviti u brazde (to je u praksi najei sluaj).
28
Meutim, ukoliko je parcela loije pripremljena, tada je potrebno kopati pojedinane rupe, i to za malinu dimenzija 20x20 cm, a za kupinu 30x30 cm, koje e omoguiti neophodnu dubinu i pravilan raspored ila posaenim sadnicama. Oblano vrijeme je najpovoljnije za izvoenje sadnje, ija se tehnika provoenja bitnije ne razlikuje od tehnike sadnje ostalih vrsta voaka. Naime, nakon sloja plodne zemlje kojima se prekrivaju ile sadnice, nanosi se sloj zgorjelog goveeg stajnjaka u koliini 1-2 kg po sadnom mjestu i 0,1 kg NPK, formulacije 8:16:22, a potom sadno mjesto, uz lagano gaenje, potpuno prekriva zemljom. Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji postoji vjeraovatnoa izostanka kinih dana, svaka sadnica se zalijeva sa 3-4 l vode. Skraivanje posaenih sadnica predstavlja posljednju radnju koju podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se obavlja na 3-4 pupoljka, odnosno na duinu oko 20 cm, a u cilju boljeg prijema i stimulisanja vee vegetativne snage rasta buduih prirasta.
29
teret roda koji nose na sebi. Kod sistema vertikalnog palira naslon ine stubovi od drveta, ili betona ija je duina 2-2,5 m, a irina 8-12 cm, i meu kojima se uvruje pocinana ica, prenika 3 mm. Drvene stubove prije postavljanja naslona, u cilju zatite, odnosno produetka vremena trajanja, neophodno je do polovine njihove ukupne duine nagorjeti, potopiti u motorno ulje, u rastvor bordovske orbe ili premazati masnom bojom.
Stubovi se u zemlju ukopavaju 50-70 cm, a razmaci istih, pri postavljanju naslona, kreu se od 6-10 m, to prvenstveno zavisi od vrste stubova (drveni-6 m; betonski-10 m), te bujnosti sorte. Postoje dva osnovna tipa naslona kod sistema uzgoja u vertikalnom paliru u zavisnosti od poloaja ica na istom, koji su danas zastupljeni u voarskoj praksi kada je u pitanju uzgoj maline, a to su: stubovi na kojima se nalazi dvospratno/trospratno jedna ica, tzv. Isistem, stubovi koji nose dvospratno/trospratno duplu icu u horizontali, tzv. tsistem Sistem I-palira je obino u upotrebi kod dvogodinjih kultivara, dok T-sistem je posebno praktian kod jednogodinjih kultivara, ali i malog broja dvogodinjih, kao to je sorta miker. Kod I palir sistema izdanci su pojedinano vezani za svaki red ice i na taj nain ne polijeu ka zemlji pod teinom roda. Obino su u ovom sistemu prisutna dva reda ice, prvi na visini 0,9 m, a drugi na 1,8 m, dok je visina stuba iznad zemlje 2,0 m. Rastojanja izmeu redova kreu se 2,5 m, a u redu broj dvogodinjih izdanaka, dakle koji plodonose na jedan duni metar treba da je 6-7. Ovo je standardni nain uzgoja sorte vilamet.
30
Kod T-sistema palira na stubovima se postavljaju dvije oko 60 cm duge poprene letve (dimenzija 2,0 x 2,5 cm x 60 cm) koje su fiksirane za svaki stub, na visini 0,8 m i 1,7 m iznad zemlje. Za svaki kraj drvene preage, pruajui se u duinu cjelokupnog reda, privruje se galvanizirana ili plastificirana ica. irina imeu dvije ice ili dva reda ice je 60 cm. Izdanci se usmjeravaju da rastu izmeu ica ili redova ica. Kod dvogodinje sorte maline mikeer broj izdanaka na jedan duni metar, u ovom sistemu uzgoja, iznosi 5, a razmak izmeu redova treba da je minimalno 3 m.
31
Uzgojni sistem lepeza danas predstavlja potpuno intenzivan naina gajenja kupine, a svoju primjenu nalazi i kod uspravnorastuih i puzajuih kultivara. Naime, kod uspravnorastuih sorti (genotipovi koji stvaraju vei broj izdanaka) najee su u upotrebi tri reda ica, broj izdanaka po jednom sadnom mjestu je 6-8, a redni razmak 2 m, odnosno meuredno, minimalno 3 m.
4.6. Mjere upravljanja zasadima maline i kupine 4.6.1. Njega mladog zasada i rezidba maline
Njega zasada maline u prvoj godini po sadnji podrazumjeva: redovnu obradu zemljita, unitavanje korova, ubrenje, pomotehniku, zalijevanje, 3 -4 puta, te pravovremenu i efikasnu zatitu od tetnih biolokih agenasa. U pogledu pomotehnike, u prvoj godini po sadnji dio sadnice koji je ostao nakon sadnje (oko 20 cm iznad zemlje) u potpunosti se uklanja, i to u momentu kada novoformirani izdanci dostignu duinu oko 25 cm.
32
Sl.41 i 42. ematski i stvarni prikaz primljenih sadnica maline u proljee prve godine po sadnji, period u kome se uklanja stari dio sadnice
Ukoliko se stari dio sadnice ne ukloni isti e se tokom vegetacije razvijati i plodonositi (obzirom da je starosti dvije godine), ali na raun mladih izdanaka koji trebaju da se formiraju te godine, kako bi plodonosili naredne, a u tom sluaju isti e zakrljati (nee se razviti dovoljno). Na kraju vegetacije doi e do suenja starog dijela sadnice, a obzirom da se nisu razvili novi mladi prirasti koji bi trebali plodonositi naredne sezone, prinos maline za naredni period doveden je u pitanje.
Sl.43. Neuklonjeni stari dijelovi sadnice maline nakon prijema imaju za posljedicu veoma lo razvoj novih izdanaka
Tokom vegetacije novoformirani izdanci se razvijaju popunjavajui cjelokupan redni prostor. Obzirom da su mladi izdaci savitljivi i obaraju se ka zemlji, kako bi se isti odrali u uspravnom poloaju i bilo omogueno nesmetano izvoenje obrade zemljita u zasadu, potrebno je paralelno uz icu vezati pagu, te izmeu nje i ice provesti izdanke i tako iste odravati u uspravnom poloaju.
Sl.44. Paralelno postavljena paga uz icu olakava zadravanje novoformiranih izdanaka uspravno
33
Na kraju prve godine uzgoja maline svako sadno mjesto mora obezbjediti 2 ili 3 nova izdanka, na potrebnom rastojanju. Po zavretku vegetacije paga se odvezuje i izdanci putaju slobodno da padnu prema zemlji kako bi se tokom zime nalazili ispod snijega, i na taj nain smanjila opasnost od njihovog izmrzavanja.
34
Na poetku vegetacije, u godinama eksploatacije, kontinuirano rastu novi-mladi izdanci (iz taaka rasta korijena), od kojih se prva serija uvijek uklanja do osnove-zemlje, u cilju stimulacije razvoja novih prirasta i kontrole bujnosti nadzemnog sistema. Meutim, postavlja se pitanje do kojeg momenta ove priraste treba uklanjati. Taj momenat mora da odredi sam farmer za sebe prema uslovima u svom zasadu, tako da slijedi pravilo po kojem su najbolji prirasti za narednu godinu oni koji u ovogodinjoj vegetaciji dostiu visinu do 1 m (momenat kada su prerasli prvu icu), u momentu berbe plodova na dvogodinjim izdancima.
Sl.48. Za vrijeme berbe starih izdanaka mladi trebaju dostii visinu prve ice
U praksi se esto spominje da je taj momenat 15. maj. Meutim, najbolje je uraditi sljedee: sve mlade izdanke koji se pojave do 15 maja uklanjati, a nakon istog ostale ostavljati. Ukoliko ostavljeni prirasti u vrijeme berbe dostignu prvu icu, to je pravi momenat, a ukoliko preu visinu iste, sa uklanjanjem prve serije izdanaka je trebalo ranije prekinuti, npr 13. maja. Nakon berbe orezani dvogodinji prirasti se poinju suiti od vrha prema bazi, te se isti uklanjaju do osnove. Orezani dvogodinji prirasti, se mogu ostaviti desetak dana u malinjaku, nakon rezidbe. U tom periodu oni slue kao zaklon mladim prirastima, koji ako bi se naglo izloili direktnom suncu lako dobijaju oegotine na listovima. Nakon tog perioda, dodatno se uklanjaju oteeni mlai prirasti i zajedno sa starim se iznose i odmah pale, da nebi predstavljali izvor zaraze. Kako bi se omoguila efikasna obrada rednog prostora mladi izdanci se, kao to je ve opisano, pomou paralelne page uz icu ostavljaju u uspravnom poloaju, sve do kasne jeseni, kada se putaju slobodno da padnu prema zemlji.
35
36
nedozrelih plodova kupine na biljci, to je naravno nepoeljno, obzirom da direktno umanjuje prinos.
Sl.52. Jaki i zdravi izdanci maline sorte Villamette, kao rezultat adekvatnog programa ubrenja
K urtovi M ., Jusovi H. K anli K ., J elek ovi A., M alievi A.
37
Malina i kupina u BiH se uobiajeno ubre kombinacijom etiri razliite metode: primjenom stajnjaka, rasipanjem granuliranih-mineralnih ubriva, vodotopivim ubrivima - kristalonima putem sistema za navodnjavanje i folijarnim aplikacijom mikroelementima. Udio ukupnog ubrenja dodat svakom od navedenih metoda ovisi od sadraja specifinih nutrienata, prirodne plodnosti zemljita, te vodenog potencijala sistema za navodnjavanje koji je u upotrebi. Ukoliko se ne posjeduje sistem za navodnjavanje ubrenje moe biti izvreno kombinacijom rasturanja stajnjaka i rasipanjem granuliranih ubriva.
38
nakon sadnje, kada biljke dostignu visinu oko 8 cm i vie. ubrenje stajnjakom treba da ini jedan dio ukupnog godinjeg unoenja hranjiva u zasade maline i kupine, ali nikako jedini izvor biljnih hranjiva. Naime, obavezno se preporuuje, uz stajnjak, dodatno ubrenje mineralnim i vodotopivim ubrivima.
39
potrebno je dodati 400-600 kg/ha NPK navedenih kombinacija, a u godinama kada izostaje primjena organskih ubriva, u koliini 600-700 kg/ha. Proljetno ubrenje predstavlja prihranjivanje, i isto se obavlja primjenom azotnih mineralnih ubriva KAN ili UREA, u koliini 200-300 kg/ha. Pored navedenog, prema potrebi, moe se izvriti i drugo prihranjivanje, i to u cilju eliminacije simptoma nedostatka azota, opet Kan-om ili ureom u koliini 150-200 kg/ha.
40
kombinovana ubriva moraju biti takva da ne reaguju izmeu sebe. Hemikalije koje se primjenjuju takoe, moraju biti kompatibilna komponenta sa elementima sa kojima e stupiti u kontakt nakon injektiranja u zelivnu vodu. Koncentrovana gnojiva sa veoma visokom ili niskom pH vrijednou mogu korodirati bakar, cink, bronzane legure, i druge metalne dijelove sistema za navodnjavanje. Zbog toga komponente sistema koje dolaze u kontakt sa korozivnom smjesom ubriva trebaju biti izraeni od nehrajueg elika, plastike ili nekih drugih ne korodirajuih materijala. Sljedea ubriva su dobar izvor azota tokom fertirigacije: amonij nitrat, amonijev sulfat, kalcij-nitrat, urea, kalij nitrat, i amonijev fosfat. Fosfor koji se nae u zemljitu ima znaajnu mobilnost kada je dodat putem sistema za navodnjavanje u niim mjerama. Malina i kupina generalno, trebaju fosfor rano, tako da je veoma vano da isti bude primjenjen prilikom sadnje, ili neposredno nakon iste. Fosfatna gnojiva injektirana u sistem za navodnjavanje mogu reagovati sa klacijumom u zalivnoj vodi i dati nerastvorljive forme, to e dovesti do zaepljenja emitera. Meutim, ispravno postupanje prilikom aplikacije ubriva putem fertirigacije moe sprijeiti ovu pojavu. Rjeenje ovog problema moe biti zakiseljavanjem fosforne kiseline u skladitu, ili mijeanje sa sumpornom kiselinom, ili injektiranje sumporne kiseline odmah nakon injektiranja fosforne kiseline. Ubrizgavanje kisele otopine u zalivnu vodu neznatno spreava taloenje fosfora bez izazivanja bilo kojih tetnih efekata u zemljitu.
41
M ak roh ranjiva (% ) Azot Fosfor Kalij Kalcij Magnesium Sulfur M ik rohranjiva (ppm ) Mangan Iron Cink Copper Boron
> > > > > > > > > > >
42
simptomi nedostatka hranjiva na listu maline opisani su u narednoj tabeli i ilustrativano prikazani na slikama.
HRANJIVO
SIMPTOMI Svijetlo zeleni do uti listovi sa crvenim obojenjima na marginama, ali se isti mogu pruati i po cjeloj povrini lista. Oslabljeni listovi-uveli-potamnjeli, bez sjaja, plavkastozelene ili purpurne boje. Ljubiaste promjene boje posebno su uoljive na nien, odnosno osnovnom dijelu lisne plojke-povrine. Slab rast. Listovi su sitni, male povrine. Opekline, oegotine, suenje i uenje du lisnih margina. Zatamnjivanje i posmeenje tkiva lisne plojke. Starije lie obavezno je zahvaeno simptomima. Listovi imaju tendenciju kovranja, odnosno uvijanja, i to unatrag, iako su opeene margine-rubovi okrenute naprijed.
Azot
Fosfor
K alijum
Sl. Marginalne oegotine i posmeenje lista maline usljed nedostatka kalijuma. Listovi su skloni povijanju unatrag prema donjoj povri, a spaljeni rubovi se kovraju naprijed.
43
HRANJIVO
SIMPTOMI Hloroza na starijim listovima, prvenstveno uz nerveintervenozno i du margina-rubova. Nekrozapropadanje nastupa u sluaju intentivnijeg nedostatka
M agnezij
Sl.56. Nedostatak magnezijuma se ispoljava meurednim uenjem na starijim listovima, poinjui od rubova i progresivno se irei ka unutranjosti.
HRANJIVO
Kalcijum
Sum por
Svijetlo zelena do uta boja lia. Slino nedostatku N, ali bez pojave crvene boje. Tokom naprednije faze, nedostatka ovog elementa, javljaju se mala nekrotina podruja koja se razvijaju na lisnim plojkama. uenje i pojava hloroze du nerava lista, i to dominantno na novim listovima, gubljenje zelenih nerava na listu. U sluaju velikih nedostataka dolazi do izbjeljivanja listova i pojave smeih podruja.
eljezo
44
M angan
Cink
Kratke internodije, mali uski listovi, uvenue izdanaka i plodonosnih dijelova. U naprednim fazama javljaju se mali, od vrha sueni listovi, sakupljeni u zavoje. Tipini simptomi nedostatka su u tipinoj rozeti i malim listovima.
Bakar
Svijetlozelena boja nezrelih listova. Podruja uz nerve postaju svijetlozelena. Dolazi do izbjeljivanja povrine gornje lisne plojke sa jasno uoljivom zelenom granicom. Nabiranje i oegotine vrhova na mlaim listovima, praeno uenjem i nabiranjem margina. Smanjen porast usljed slabog buenja vegetativnih taaka rasta. Kratak, zdepast i potamnio korijen. Uniformno-ujednaeno uenje mladih zrelih listova i nekroza na starijim listovima. Lisne plojke se od margina uvijaju prema gore.
Bor
M oli bden
45
Sl.58 i 59. Sistemi za navodnjavanje: tip sa kapaljkama (lijevo), sistem T-tape (desno)
K urtovi M ., Jusovi H. K anli K ., J elek ovi A., M alievi A.
46
U BiH najzastupljeniji je prvi tip sistema za navodnjavanje, odnosno T -tape. Razliiti tipovi sistema za navodnjavanje postavljaju se tako to se samo prue po povrini zemljita, ili se pak zatrpavaju u zemljite, ili postavljaju u visini prve ice. Ukoliko se sistem ukopava u zemljite, kapaljke se postavljaju na dubini 10-20 cm, kako bi se sprijeila Sl.60 . N avodnjavanje m aline opasnost oteenja istih prilikom sistem om k ap po k ap T-tape obrade zemljita. Potreba za zalijevanjem moe se na veoma jednostavan nain odrediti sljedeom metodom: uzme se u aku malo zemlje, te se od iste pokua formirati grudvica. Uzorak zemljita treba uzeti sa maksimalne dubine na kojoj se razvija korijen uzgajanih kultura (oko 15-25 cm). Ukoliko prilikom stiska ake uzorak zemlje ostane kompaktno zbijen (formira se loptica) sadraj vlage u zemljitu je zadovoljavajui. Meutim, ukoliko se uzorak zemlje raspe u aci sadraj vlage u zemljitu je u padu, te je potrebno poeti sa navodnjavanjem. Vrijeme i koliina vode koju je potrebno obezbjediti navodnjavanjem mogu biti odreeni i putem tenziometra. Naime, potrebno je uroniti dvije male sonde u zemljite, i to toliko da vrh jedne dosegne dubinu 15 cm, a druge 30 cm. Kada se vlaga na 15 cm dubine zemljita spusti ispod 40-50 % poljskog vodnog kapaciteta vrijeme je poeti sa navodnjavanjem. Radi lake orjentacije ugrubo, malina i kupina zahtjevaju 2,5-3,8 cm vode za sedmicu dana, koju treba obezbjediti bilo kiom ili navodnjavanjem od momenta cvjetanja do kraja berbe. Meutim, vee koliine vode od 3,8 cm tokom sedmice su neophodne tokom razvoja plodova (juni). Uzgoj maline i kupine u zatienim prostorima zahtjevat e vee koliine vlage, nego kada je u pitanju uzgoj istih na otvorenom polju. Generalno, ne preporuuje se navodnjavanje dvogodinjih kultivara maline (Willamette, Mikeer i dr.) u kasno ljeto i jesen, jer isto spreava izdanke da potpuno dozriju i adekvatno se pripreme za zimu. U razmatranju koliko vode dodati navodnjavanjem, generalno se moe rei da je potrebno dodati toliku koliinu da se u sloju od 60 cm dubine, od povrine zemljita, vlaga odri 100%. Treba napomenuti da je sistem za navodnjavanje samo oko 75% efektivan, tako bi se 3,3 cm vode moralo pustiti iz natapnog sistema kako bi se obezbjedilo 2,5 cm raspoloive vlage u zemljitu. Takoe, ne preporuuje se vriti navodnjavanje veom bzinom isteka vode, nego to ista moe biti upijena od strane zemljita. Prekomjerno zalijevanje je rasipanje, a moe biti i tetno, te ga treba izbjegavati. Ono moe rezultirati pojavom njenih, mekanih plodova, koji su izrazito osjetljivi na dodir, ime se oteava manipulacija istim. Takoe, prekomjerno navodnjavanje ispire hranjiva, posebno azot, iz zone korijenovog sistema, te spreava aeraciju zemljita, zatim normalan rast korjena, te pogoduje razvijanju bolesti, trule korijena.
47
48
49
SORTIMENT KUPINE
Sortiment kupine jako je raznolik. Najznaajnije sorte za intenzivne zasade kupine su bez bodlji i puzajueg rasta. JUMBO - kasna, jako prinosna sorta, nastala mutacijom genotipa Black Satin. Ima debele i jake priraste, a rast joj je snaan. Plodovi su joj izuzetno krupni, sa neto kiselijim okusom. Srednje je osjetljiva na veinu bolesti kupine. Trenutno je u svjetskom sortimentu izrazito zastupljena sorta kupine.
BLACK SATIN amerika je sorta, nastala ukrtanjem SIUS 47 X THORNFREE . Takoe, je krupnog ploda, crne pokoice, vrstog sonog i aromatinog mezokarpa. Moe se koristiti kao stono voe, a pogodna je i za preredu.
THORNFREE amerika je sorta, nastala ukrtanjem hibrida US 1410 X US 1414. Posjeduje plod srednje krupan, loptastog oblika, i sjajno crne pokoice. Sok ploda je crn, sa visokim sadrajem suhe materije, ukupnih kiselina i ukupnih eera. Do danas je standardna i vodea sorta kupine u BiH.
THORNLESS EVERGREEN, takoe amerika sorta, plodovi su joj srednje krupni, crne boje, slatkog okusa, a sazrijevaju sredinom augusta i beru se sve do oktobra. Otporna je na hladnou i na suu.
50
Berba, klasiranje i pakovanje plodova maline i kupine Obzirom da plodovi maline i kupine ne sazrijevaju jednovremeno, to se i njihova berba odvija u kontinuitetu, trajui vrlo esto i do m jesec dana. Obezbjeenje sigurnog plasmana, u cilju postizanja potpunih ekonomskih efekata, nije samo vaan preduslov koji proizilazi iz dugog v remenskog perioda berbe plodova, ve i zbog izraene nepostojanosti plodova ove vrste koji iziskuje plasman na trite u to kraem roku. Berba maline i kupine zapoinje kada plodovi poprime boju pokoice karakteristinu za datu sortu i kada se isti lako odvajaju od cvjetne loe. Prilikom berbe plodovi se ne smiju gnjeiti, a beru se bez cvjetne loe i bez peteljke.
51
II kvaliteta (Plodovi ove kategorije ne moraju biti ujednaeni po zrelosti, a njih i do 10% mogu posjedovat aicu.).
Plodovi malina i kupina se pri samoj berbi pakuju u posebnu ambalau koja ne smije biti teka, skupa i koja mora biti podesna za rukovanje. Vrsta ambalae prvenstveno zavisi od krajnje upotrebe obranih plodova. Ukoliko se plodovi beru za potronju u svjeem stanju isti se pakuju u kutije (0,5-1 kg), od ljutenog drveta, parafinskog kartona ili perforiranih plastinih supstanci. Dimenzije kutija tako su podeene da je njih 10-15 mogue smjestiti u male, plitke, otvorene holandeze, dimenzija 45x24x7,5 cm, podesne za transport ubranih plodova.
Plodovi maline i kupine za zamrzavanje pakuju se u drvene ili plastine holandeze, i to obino u dva sloja kako bi njihovo zamrzavanje bilo to lake. Plodovi za preradu, takoe se pakuju u holandeze ili neku drugu prikladnu ambalau, dok se plodovi za preradu u pulpu pakuju u pulpaku burad, uz koritenje sumporaste kiseline kao konzervansa.
52