UNIVERZITET U SARAJEVU POLITIKIH NAUKA

FAKULTET

IZBORENA SLOBODA SJEANJE

Hans Kng (2008.).
Religije suvremenog svijeta U Sarajevu , 12. Decembar 2012. godine

Akademska godina : 2012/13

Za razliku od prolog eseja u kome sam pisala o kritikama kardinala Daneelsa Godfrieda ( Krist ili Vodenjak ), upuene religiji , ( New Age ) , ovdje mi je prueno zadovoljstvo da iznesem ideje i tenje Hansa Kunga ka usredotoenju na ono to je zajedniko svim religijama. Iako nam knjiga daje detaljan opis dogaaja iz ivota Hansa Knga, u ovom esejskom radu u iskoristit priliku da veu panju posvetim njegovim revolucionarnim idejama, tenjama i projektima za promoviranja mira u svijetu, gdje od glavnih svjetskih religija trai uspostavljanje mira i istraivanje zajednikog tla religija po pitanju etike.

Kratna analiza Hansa Kunga i vanijih dogaaja iz ivota i knjige

Knjiga Izborena sloboda predstavlja oblik memoara vicarskog teologa, katolikog sveenika , religijskog filozofa , te predstavnika ekumene Hansa Knga. U ovoj knjizi Kng je iznio detaljnu analizu deavanja u njegovim prvim desetljeima ivota, kao borbu za slobodu teologije i reforme liturgije. Kng je roen 1928. godine u Sursee-u, u vicarskoj. Od 1948 do 1957, studirao je filozofiju i teologiju na Papinskom sveuilitu Gregoriana u Rimu, te na Sorboni u Parizu. Na II. Vatikanskom koncilu (peritusa) postavio ga je papa Ivan XXIII, gdje je zajedno sa Josephom Ratzingerom bio je najmlai koncilski teolog. Kung nam govori o svojoj obitelji i o svom zaviaju te o okruenju koji je zasluan za njegovu duhovnost i duhovni razvoj. Unato svim pokuajima uutkivanja Kunga unutar crkve, on je i dalje smatrao da sloboda zahtjeva neprestani aktivitet, zbog ega je i dolazilo do stalnog sukoba slobode Kunga sa svima onima koji imaju sueniji pogled na pojam slobode, a to se odnosilo i na samu instituciju. Ipak, njegov stav je bio da sloboda induvidue zahtjeva odreenje granice preko kojih ni institucija nebi smjela prei.

Iskustvo nacionalsocijalizma sa kojim se Kung suoio, samo je razvilo vee odbijanje svih vrsta diktature kako u dravi, tako u crkvi i drutvu. Kng je poeo da zauzima sve kritiniji stav prema crkvi, da bi mu na kraju Kongregacija za nauk vjere, zbog suprotstavljanja dogmi o papinskoj nepogreivosti oduzela pravo na za crkveno nauavanje. Zatitni znak Kunga je njegovo otvoreno ispoljavanje kritike, u meuostalom kritizirao je praksu u kojoj su katolici podanici papini i zatoenici kranstvara, gdje je savjest bila ustrojena a odnosi due sa Bogom upravljani i kontrolirani. U sreditu njegove teologije stoji svjetski religijski meuodnos i dijalog, dok je za Papu Benedikta u prvom planu prije svega tradicija i jedinstvo katolike crkve. On ni u jednom trenutku ne pokuava da trai nemogue, on samo savjetuje one sa kojima dijeli duhovnu zaviajnost kranstva na vrijednosti koje postoje i koje su vane i ije nepotovanje nema nikakvih opravdavajuih razloga, nasuprot , za njega odricanje od slobode, ljubavi i istine predstavlja izdaju temeljnog okvira kranstva. Kung se kao crkveni ovjek i predani kranin, nikako ne odrie Krista niti vjere da je Krist Bog on je uvijek ostao vjeran svom katolikom utemeljenju pa ak i kad ga pokuavaju institucionalno disciplinirati.

Ako imamo pravo na slobodu religije , da li imamo i pravo na slobodu od religije ?

injenica je, da su stoljeima unazad religije predstavljale neku vrstu orijentacijskih sistema koje su bile osnove za graenje odreenog ponaanja i morala. Ipak, kako imamo pravo na religijsku slobodu tako bi trebali imati i pravo na slobodu od religija. U naem drutvu a i drutvu uopeno, imamo one koje vjeruju i one koje ne vjeruju .Zar nebi bilo nepravedno i krajnje arogantno od strane religija da zvaninim ateistima , agnosticima, i ostalima. , oduzmu pravo na moralno ponaanje i volju za poboljanjem ovjeanstva. Zato se ne smije odbaciti stav da i nereligiozni ljudi mogu biti moralni i moralno se ponaati .

Ali zato onda uope trebamo religije ?

3

Ili moda pozitivnije postavljeno pitanje, ta religije mogu pridonijeti u poboljanju morala ? Zar nisu religije ba one , to u estim sluajevima daju potrebne razloge za nemire i ratove meu narodima , teroristike inove , za neljudsko ponaanje i prema onima koji su Bez Boga ? Zar su uvjerenja religija da je njihov stav i nain razmiljanja jedino ispravan, vaniji od tolerancije i ljudskosti? Zar ne postoji neto to povezuje sve religije? U ovom sluaju religije imaju dvije opcije; Prva opcija je da budu ( neke da ostanu ) autoritativne ,stvaraju strah i nemoralno pospjejeuju rat , ( to smo imali priliku ,vie nego esto ,vidjeti u historiji ovjeanstva ). Druga opcija bi bila da meusobno surauju u dobrobiti ovjeanstva, stim bi mogle pridonijeti razvijanju tolerancije, socijalnog angamana a na kraju, mogue , i svijetskog mira. Svima su poznate razlike koje su pristune meu religijima ali su manje poznate meusobne slinosti po pitanju etike. Iz tog razloga ova mi tema predstavlja zadovoljstvo jer govori o promoviranju religijskog mira u svijetu, i o zajednikom tlu religija po pitanju etike koje Kung zagovara.

Tenja Kunga ka jednim svjetskim ethosom i znaaj projekta Weltethos

Promatrajui dananji svijet i prilike koje su u njemu, Kung primjeuje nedostatak globalne brige za dobrim, te svijetskim i religijskim mirom. Upravo zbog ovih faktora osniva zakladu svjetski ethos. Od 1980. Kung istrauje zajednike temeljne osnove meu religijama te vodi dijaloge sa predstavnicima religija ,kao na primjer predstavnicima Hinduizma, Budizma , Kineskih religija, Islama i drugih.
4

Diskusije oko pitanja je li zahtjev za univerzalnom vanou ljudskih prava neophodan, rezultirao je pokretom koji je danas u dijalogu sa svim svjetskim religijama i kulturama, te su se uspjele razraditi osnovne zajednike vrijednosti za sve ljude jedan svjetski ethos. Ovo je projekat nastoji da doe do zajednika stajalita izmeu svjetskih religija, zatim da doe do uspostave zajednikog duha, te da se nae iroki skup pravila iz temeljnih zahtjeva religija koji bi bio prihvaen od strane svih.. Nastojanja tih vrijednosti koje bi bile opepriznate, izgradile bi ustanovljenje da se svugdje na svijetu treba nai jedna osnova koja je sr svake etike a na ijem se temelju zasnivaju se sve religije.

Ovdje je prvobitno zastupljena ideja koja zastupa misljenje da religije svijeta mogu jedino dati doprinos miru ovjeanstva, ako meusobno sklope mir, ( nema mira u svijetu bez mira meu religijama ) , a preduslov za to je meureligijski dijalog.

Temelj uspjenog meuodnosa je da se ponaamo prema drugima onako kako bismo htjeli da se drugi ponaaju prema nama.

Novi poredak drutva na temelju zajednikih drutvenih i politikih zamisli svjetskom etosu
. Ne govorim o novom svjetskom poretku ( NWO ) o kojem u zadnje vrijeme esto ujemo preko medija, nego o ideji Kunga da je da je drutvu dananjice potreba imati zajednike drutvene kako i politike zamisli da bi se drutvo uinilo boljim i etinim. Kako ve reeno zamisli bi se zasnivale na zajednikim uvjerenjima i stajalitima.

Prije svega, i sama demokratija je ugroena bez udruivanja vjernika i nevjernika koji se meusobno potuju. Kung smatra da bi novi svjetski poredak mogao biti ostvarljiv samo ako bi se stvorio ve pomenuti, svjetski ethos koji bi predstavljao neophodnu minimalu zajednikih ljudskih vrijednosti. Ujedno bi predstavljao i temeljnu suglasnost to se tie vrijednosti i temeljnih stajalita koje e prihvatiti sve religije uprkos svojim dogmatskim razlikama i to tako da e biti prihvatljiva i za nevjernike. Kung naglaava da kada bi na ethos gledali kao na ljudsko pravo, nebi iz njih mogli iskljuiti obaveze jer prava ne mogu opstati bez obaveza,, te da ljudska prava moraju dotaknuti glavu, razum, ali i srce ovjeka.

Uprkos tome, ne moe se zanemariti ni vanost vjere pri formiranju zasnovanog na temelju svjetskog mira.

svjetskog etosa

Nova svjetska politika trebala bi se suprostaviti cjelovitom odvajanju politike od etike. Politika nema pravo da zanemaruje vrijednosti i ideale jer ako slui ljudima, ona treba imati i etiku odgovornost. Pored svakog mirotvorstva, za probleme globalnog nivoa potrebno je da se zahtjeva i svjetski ethos. Neophodno je osvjeivanje o predodbi ope graanske etike a prije svega je potrebno ethose uvesti u teoriju .

Nema mira meu narodima bez mira meu religijama; nema mira meu religijama bez dijaloga meu religijama; nema dijaloga meu religijama bez zajednikih temeljnih vrijednosti. Hans Kung

Ipak, svaki ovjek treba da ima odreenii nivo odgovornosti prema drutvu, treba biti svjestan problema dananjice i pokuati ozbiljno prihvatiti obaveze koje ima prema sebi a i ostalima, te prisusustvovati tokom donoenja odluka neophodnih za mirotvorstvo a ne sve olako preutjeti.
6

Literatura:

Kng, Hans (2008.). IZBORENA SLOBODA., Synopsis, Sarajevo.

Kng,Hans ( 2007) : SVEJTSKI ETHOS ZA SVJETSKO GOSPODARSTVO, Intercon,Zagreb.

Weltethos und Religionen, https://www.weltethos.org/data-ge/c-20-aktivitaeten/21100-religionen.php , 12.12.2012.