ZAVRNI RAD

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE MLIJEKA

Opi poljoprivredni tehniar

Mentor:

Lipanj 2013.

Sadraj
1.Uvod ......................................................................................................................................1 2.Openito o proizvodnji mlijeka .............................................................................................2 3.Proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe ................................................................................3 4.Pasmine goveda za proizvodnju mlijeka ...............................................................................7 5.Tehnoloka i tehnika razdoblja u proizvodnji mlijeka.........................................................9 5.1.Pripremno razdoblje .......................................................................................................9 5.2. Razdoblje iskoritavanja izgraenoga (proizvodnoga) kapaciteta ..............................10 6.Higijena munje i muzni ureaji .........................................................................................11 6.1. Priprema za munju .....................................................................................................11 6.2.Sustavi za munju .........................................................................................................13 6.3.Higijena muznih ureaja...............................................................................................15 6.4. Odravanje muznih ureaja .........................................................................................16 6.5.Hlaenje mlijeka ...........................................................................................................18 7.Ekonomika proizvodnje mlijeka..........................................................................................20 8.Zakljuak .............................................................................................................................22 9.Literatura .............................................................................................................................23

1.Uvod

Poljoprivredna proizvodnja ima znaajan utjecaj na gospodarstvo zemlje, a u okvirima ukupne poljoprivredne proizvodnje stoarstvo je vodea grana. U razvijenijim zemljama Europe, kao sto su Danska i Nizozemska, govedarstvo sudjeluje sa 60-70 posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dobivanje i upotreba mlijeka ovjeku su bili poznati jo u prapovijesti. Brzi razvoj mikrobiologije i kemije prua mogunost da se bolje saznaju sloeni mikrobioloki i biokemijski procesi pri uvanju mlijeka i njegovoj preradi. Danas je mlijeko proizvod koji ima veliki znaaj u ljudskoj ishrani djece, starih i bolesnih osoba, a takoer je znaajna namirnica u svakodnevnoj upotrebi. U prilog tome govore i podaci da je mlijeko, pored kruha, najtraenija namirnica za dnevne potrebe. Cilj ovog zavrnog rada je upoznati se sa tehnologijom proizvodnje mlijeka i pokazati svu zahtjevnost i vanost ove proizvodnje.

2.Openito o proizvodnji mlijeka

Proizvodnja mlijeka, u svjetskim razmjerima, odnosi se uglavnom na mlijeko preivaa i biljojeda, goveda, ovaca, koza, deva, bivola i konja te predstavlja najvaniji tehnoloki pravac u stoarskoj proizvodnji. Kada se govori o proizvodnji mlijeka, primarno se misli na mlijeko goveda, na koje prema statistici ukupne svjetske proizvodnje mlijeka otpada ak preko 91%. Visoka nutritivna vrijednost daje mlijeku epitet najvrjednijega prehrambenoga artikla, za kojeg se, u oekivanju daljnjega trenda porasta svjetske populacije, uz postupno poveanje standarda i poboljavanja prehrambenih navika, prema procjenama svjetske organizacije FAO-a, oekuje jo vea potranja za mlijekom i mlijenim proizvodima. Kod nas proizvodnju mlijeka s jo veim udjelom u ukupnoj proizvodnji pokriva mlijeko goveda (oko 99%). Iako govedarska proizvodnja kao najjaa grana stoarstva u nas ima dugu tradiciju, a uz vrlo dobre agroklimatske prilike i visoku genetsku predispoziciju dananjih mlijenih pasmina goveda, razina proizvodnje mlijeka, kao niti njena tehnoloka vrijednost, nisu na zadovoljavajuoj razini. Usporeujui mlijenost krava u zemljama naeg okruenja, prosjena proizvodnja mlijeka po kravi u RH svrstava nas na samo dno ljestvice europskih zemalja.

3.Proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe

U okviru stoarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe vrlo je zahtjevna grana stoarstva, to se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje vie proizvodnih pravaca; uzdrane potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih ivotinja zavretak rasta i razvoja. Od kolike je vanosti hranidba za cjelokupnu stoarsku proizvodnju, savreno govori i narodna izreka namijenjena upravo proizvoaima mlijeka: koliko u gubicu, toliko u muzilicu. Tonost te izreke naroito je potvrena u dananje vrijeme, kada u proizvodnju mlijeka ulaze genetski visoko proizvodne ivotinje, iji poveani napor organizma vrlo brzo negativno reagira i na manje poremeaje u hranidbi. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka mogue je postizati samo na zdravim ivotinjama, hranjenih dostatnim koliinama higijenski zdrave hrane, pravilno uravnoteene u bitnim hranjivim, energetskim i bioloko djelotvornim tvarima. Drugim rijeima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim meusobnim odnosom u obroku, znaajno se utjee na proizvedenu koliinu, a potom i na sastav-kvalitetu mlijeka kao finalnoga proizvoda. Govedo kao biljojed primarno za podmirenje svojih hranidbenih potreba koristi energiju sadranu u vegetativnome dijelu biljke. Njegova velika prednost je sposobnost da kao preiva moe probaviti voluminozna zelena ili suha krmiva u odnosu na domae monogastrine ivotinje. Ta fizioloka mogunost daje govedima odreenu prednost i veu slobodu u izboru krmiva razliitih svojstava. Proizvodnja mlijeka je zasigurno najzahtjevniji, ali i najznaajniji dio govedarstva. Takvo tumaenje proistie iz sljedeih injenica: veliki obim poslova u toj proizvodnji, proizvodnja je vrlo osjetljiva, a uloeni kapital ima brzi obrt. Navedene injenice dobro e funkcionirati samo u uvjetima gdje se uvaavaju pravila struke, odnosno kod onih proizvoaa koji u tu proizvodnju nisu uli iz razloga to nisu imali drugaiji izbor. Za uspjeh u proizvodnji mlijeka potrebno je stalno stjecanje novih spoznaja i usporedba postignutih rezultata vlastite farme s drugim slinim farmama. Znaajka mlijenih ivotinja je da im osnovni dio obroka ine voluminozna krmiva te da izborom naina dranja i hranidbe mogu egzistirati i kao pane

ivotinje. Ta injenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvoaa potrebu posjedovanja odreenih oraninih i panjakih povrina, na kojim se organizira proizvodnja svjee i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema strunim miljenjima, taj nain gospodarenja zemljom vieznano je pozitivan. Na taj nain farmer proizvodi dostatne koliine krme primjerene kvalitete i pravilno se odrava plodored tla. Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inae, voluminozna krmiva osobito su znaajna kod mlijenih kategorija preivaa, jer probava svjee i suhe voluminozne hrane pozitivno utjee na mlijenost i kvalitetu mlijeka. Mlijene ivotinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najvei dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan uinak na probavne organe i proces probave. Paa je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine travnja do sredine listopada. Pau je mogue organizirati na prirodnim ili kultiviranim panjacima, a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mjeavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (a, sita, rogoz). Na hranjivu kvalitetu pae utjee udjel vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja vegetacije kada se koristi i nain koritenja. Poeljan sastav biljnih vrsta na dobrome panjaku je: 1. 6070% trava (rana pahovka, klupasta otrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, maji repak) 2. 2030% mahunarki (crvena, bijela i uta djetelina) 3. do 10% korovnoga bilja. Na dobrim panjacima mlijena krava dnevno moe konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, to uravnoteenjem energetske vrijednosti, bjelanevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg. Lucerna konjska djetelina, je meu najvrjednijim i najstarijim krmnim kulturama. Odlikuje se vrlo kvalitetnim bjelanevinama, sa znaajnim udjelom esencijalnih aminokiselina. U suhome sijenu lucerne sadraj se bjelanevina kree 16-24%, a u zelenoj masi 3-5%. U lucerni se, takoer, nalaze velike koncentracije vitamina (A, B1, B2, C, D, E), a od minerala kalija, kalcija i magnezija. Privredni je znaaj te kulture dugogodinje

iskoritenje (4-5 godina). Ima veliku prednost u odnosu na ostale leguminoze, a to je otpornost na suu i veliki prinos ST po jedinici povrine. Preporuuje se dnevno mlijenim kravama, ovisno o proizvodnji i ostalim komponentama obroka, 25-40 kg dnevno po ivotinji

Sijeno. Sijeno nastaje suenjem zelene voluminozne krme do standardne vlanosti (1215%), pri kojoj moe sauvati hranjivu vrijednost i kvalitetu kroz dulje vrijeme, do njegove upotrebe. S obzirom na vrstu biljnoga materijala u hranidbi ivotinja, najee se priprema sijeno livadnih trava, sijeno viegodinjih leguminoza i sijeno DTS-a. Od svih biljnih vrsta od kojih se sijeno sprema, sijeno leguminoza ima prioritet, kako u prinosu po jedinici povrine, tako i po hranjivoj vrijednosti istoga. Treba rei da suenjem ne nastaju samo promjene u koliini vode suene biljke, ve se i znaajno mijenja kvaliteta te udio pojedinih hranjivih tvari nastaju gubici. Od konje i svih postupaka manipulacije zelenim krmivom do postizanja forme sijena, vano je pravilno odrediti vrijeme konje, vrijeme okretanja, sakupljanja i preanja, kako bi se sauvao list najvrjedniji dio. Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporuljivo je koristiti kombinirani nain; dijelom suenje na tlu (do vlanosti od 40-50%), uz dosuivanje u sjenicima. Mlijene krave sijeno mogu konzumirati do 2% svoje tjelesne mase, ali u praktinim se uvjetima kree od 4-6 kg/dan. Silaa. Siliranje je drugi specifian nain konzerviranja stone hrane, pri emu se u biljnoj masi zadrava izvorni prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjem poeljnih uvjeta, u siliranome se materijalu provocira razmnoavanje bakterija mlijeno-kiseloga vrenja, koje, koristei jednostavne eere, stvaraju mlijenu kiselinu, a ta, sniavajui pH-vrijednost, konzervira biljni materijal. Silaa je u dananjoj intenzivnoj proizvodnji mlijeka osnovno krmivo. Od brojnih prednosti istie se povoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim povoljan ukus i laksativan uinak na probavne organe, kao i stimulativan uinak na mlijenu lijezdu i luenje mlijeka. U praktinim uvjetima najee su silae kukuruza; cijela biljka, zrna, zrna s klipom. Silae se mogu pripremiti kombiniranjem vie krmiva te se nazivaju sendvi-silae. Specifian oblik siliranja primjenjuje se kod DTS-a i viegodinjih leguminoza, uz prethodno provenjavanje zelene mase do vlanosti od 50% konzervira se u obliku sjenae. Vrijeme siliranja do 5

momenta izuzimanja silae i hranjenja ivotinja vremenski traje izmeu 5 i 6 tjedana. Odrasla goveda inae vrlo dobro koriste sve vrste silaa, a najvie je zastupljena u obrocima mlijenih kategorija. Optimalna koliina silae zelenih voluminoznih krmiva u obrocima mlijenih krava je 5-7 kg/100 kg tjelesne mase ivotinje, odnosno od 20-35 kg za krave. Poznato je da silaa povoljno djeluje na rad mlijene lijezde, ali zbog specifinoga mirisa silae, koji moe prenijeti na mlijeko, silaa se preporuuje davati nakon munje.

4.Pasmine goveda za proizvodnju mlijeka Izbor pasmine goveda za proizvoaa je izuzetno vana odluka. Razliite
pasmine goveda genetski su razliito usmjerene, to proizvoau moe pomoi u njegovome konanome odabiru. Kljuni imbenik u odabiru pasmine predstavlja pravac govedarske proizvodnje, vjetine i znanja koje proizvoa ima te veliina kapitala s kojim proizvoa raspolae i kojega eli uloiti u proizvodnju.

Simentalska pasmina. Simentalska pasmina goveda jedna je od najpoznatijih kombiniranih pasmina na svijetu s dvostrukom namjenom: za proizvodnju mlijeka i za proizvodnju mesa. Podrijetlo pasmine je vicarska. Pasminska odlika i prepoznatljivost simentalca je sljedea: dlaka je svijetloute do crvene boje, po tijelu se nalaze bijele plohe razliite veliine, dok su glava i rep bijele boje. ivotinja je snane konstitucije, prilagoena uvjetima proizvodnje u nizinskim i breuljkastim krajevima Hrvatske. Ta je pasmina po zastupljenosti dominantna u Hrvatskoj (oko 70%). Glavne su prednosti te pasmine skladna tjelesna graa, ujednaenost i za proizvodnju mlijeka i proizvodnju mesa, dobra plodnost, dosta duga dugovjenost, izvrsno iskoritenje voluminozne krme te izvanredna sposobnost aklimatizacije. S obzirom na svoje anatomske i fizioloke znaajke, simentalac je osobito prikladan za manje farme kombiniranoga smjera proizvodnje. Tjelesna masa krava kree se 600-750 kg, visine u grebenu 136-140 cm. Prvi put se priputa sa 14-16 mjeseci. Genetski potencijal dananje simentalske pasmine je preko 5.000 kg mlijeka, s 4,0% mlijene masti i 3,7% proteina. Meutim, taj je proizvodni potencijal kod proizvoaa mlijeka vrlo rijetko iskoriten. Razlozi su najee u neodgovarajuoj hranidbi te u neprovoenju nekih tehnolokih faza proizvodnje. Ta pasmina nije najpogodnija za strojnu munju, zbog toga to je odnos prednjih i stranjih etvrti vimena 45:55

Slika 1. Simentalsko govedo 7

Holtajn pasmina. Prema koliini apsolutne proizvodnje mlijeka, holtajn pasmina je najmlijenija pasmina goveda. Podrijetlo te pasmine je SAD. Veina zemalja Europe za proizvodnju mlijeka preferira holtajn pasminu. Svojom je vanjtinom vrlo prepoznatljiva. Boja dlake je crno-bijela, bijeli rep i donji dijelovi nogu. Krave su visoke u grebenu 145 cm, tjelesne mase 650-700 kg. Proizvodni kapacitet mlijenosti iznosi preko 10.000 kg, s 3,6% mlijene masti i 3,2% proteina. Navedena proizvodnja moe se ostvariti samo ako su ostvareni odgovarajui uvjeti dranja i izbalansirana hranidba. Holtajn pasmina goveda vrlo je osjetljiva na skoro svaki propust proizvoaa tijekom proizvodnje. Najei se problemi javljaju u obliku bolesti ili stanja koji onemoguuju ivotinji maksimalnu proizvodnju. Proizvodni vijek krava je etiri godine. Veina obiteljskih mlijenih farmi u Hrvatskoj, koje imaju 50 i vie krava, te sve specijalizirane mlijene farme, najee dre holtajn pasminu.

Slika 2. Holtajn govedo

Slika 3.Smee govedo

Smea pasmina. Smea goveda obuhvaaju nekoliko pasmina: smea vicarska, smea njemaka, smea austrijska te amerika mlijena smea pasmina. Podrijetlo pasmine je vicarska i Austrija. Europske pasmine smeega goveda kombiniranoga su tipa, dok je amerika smea pasmina selekcijski usmjerena na visoku proizvodnju mlijeka. Ta se pasmina u Hrvatskoj najvie dri u Gorskome kotaru, Dalmaciji, Lici i Istri. Proizvodni rezultati su im zadovoljavajui. Pasminska odlika je sivosmea boja dlake te lijepa srnea njuka. Visina krava u grebenu je 132-138 cm, tjelesna masa 600-700 kg, a proizvodnja mlijeka moe biti i preko 6.000 kg. Vrijedna informacija je da ta pasmina goveda u mlijeku ima neto vei sadraj kapa-kazeina B pa je zovu jo i proteinskom pasminom.

5.Tehnoloka i tehnika razdoblja u proizvodnji mlijeka

Tehnologija proizvodnje mlijeka kod krava podijeljena je u nekoliko razdoblja koja slijede jedno iza drugoga. Za svaku novu laktaciju, kravi je potrebna i nova priprema. Bez kvalitetne i strune pripreme, ivotinja nee biti u mogunosti pruiti i pokazati svoju maksimalnu proizvodnju. Tehnoloka razdoblja za proizvodnju mlijeka dijele se na: pripremno razdoblje i razdoblje iskoritavanja izgraenoga kapaciteta. 1. Pripremno razdoblje u kojoj se razvija proizvodni kapacitet. To je razdoblje podijeljeno na sljedee dijelove: a) suhostaj, b) telenje i puerperij i c) uvod u mlijenost s avansom. 2. Razdoblje iskoritavanja izgraenoga (proizvodnoga) kapaciteta

U tehniko razdoblje uzgoja ubrajaju se: a) pripust i osjemenjivanje, b) uzgoj teladi do odbia, c) uzgoj starije teladi i d) uzgoj podmlatka do ukljuivanja u proizvodnju.

5.1.Pripremno razdoblje a) Suhostaj zapoinje zasuenjem krave metodom smanjivanja hranidbe

bogatih energetskih krmiva i zavrava trenutkom telenja krave. U prosjeku duina se suhostaja kree oko 60 dana. U tome se razdoblju kravi daje mogunost stvaranja odreenih tjelesnih rezervi, koje e joj osigurati stvaranje dovoljne koliine kolostruma nakon telenja. Krave u suhostaju smjetaju se u odjel za suhostaj (ako na farmi postoji takav odjel), pri emu bi ivotinje imale mogunost slobodnoga kretanja, odnosno ne bi trebale biti vezane. b)Telenje i puerperij: priblino tjedan dana prije oekivanoga telenja krava se smjeta u poseban dio farme namijenjen telenju. Taj bi odjel trebao biti odvojen od drugih

ivotinja, u kojem bi trebala biti maksimalna higijena i udobnost. Tele odmah nakon poroda treba popiti majino mlijeko (kolostrum) zbog stjecanja vlastitoga imuniteta. c) Uvod u mlijenost i avans: Prva provjera mlijenosti radi se otprilike tjedan dana po telenju. Ako je proizvodnja krave bila do 20 kg mlijeka, to bi razdoblje trebalo trajati do 15 dana, a ako je bila 20 kg i vie, uvod u mlijenost tada iznosi 21 dan. Na utvrenu koliinu mlijeka ukalkulira se i poveanje mlijenosti za razdoblje uvoda, i to za 25% (za proizvodnju do 20 kg) ili 30% (za proizvodnju mlijeka 20 kg i vie). Sastavljeni obrok treba uvaiti tjelesne i predviene proizvodne potrebe, koje e se postupno (najee svaki trei dan) poveavati, sve dok krava reagira poveanom proizvodnjom.

5.2. Razdoblje iskoritavanja izgraenoga (proizvodnoga) kapaciteta

Nakon to se ivotinja provede kroz kratka, ali vrlo zahtjevna tehnoloka razdoblja, slijedi razdoblje iskoritenja izgraenoga proizvodnoga kapaciteta. Tada se hranidba prilagoava stvarnim koliinama mlijeka, koje se evidentiraju mjesenim kontrolama. Posebna pozornost poklanja se moguim koliinama krmiva u dnevnom obroku koje krava treba pojesti, odnosno o koliini suhe tvari u obroku. Obrok za visokoproizvodne mlijene krave trebao bi sadravati 18-20% sirove vlaknine, od ega bi oko tri etvrtine trebale biti iz voluminozne krme. Ukupna koliina suhe tvari u obroku trebala bi se kretati izmeu 50 i 70%. Meutim, to je samo jedan od zadataka koji proizvoa treba postii. Takoer vaan tehniki zadatak za proizvoaa je i osjemenjivanje krave u razdoblju od dva do tri mjeseca nakon telenja, kako bi se ispunio preduvjet za dobivanje jednoga teleta po kravi godinje. Ako obrokom primljena koliina i struktura hranjivih tvari u organizam mlijene krave nije u skladu sa stvarnim potrebama, krava zasigurno nee ostati brea. Priprema i raspodjela obroka kravama u proizvodnji mlijeka trebala bi se tijekom dana obaviti ujutro i naveer (dvokratno), a kod visokoproizvodnih i tijekom podneva (trokratno). Da bi se izbjeglo stvaranje nepoeljnih uvjeta fermentacije, kisele indigestije buraga, krepka krmiva treba davati vie puta tijekom dana.

10

6.Higijena munje i muzni ureaji

6.1. . Priprema za munju

Za pravilnu munju vano je ivotinju pravilno pripremiti kroz nekoliko

radnih operacija. Munja, prije svega, mora biti blagi postupak prema ivotinji, kako ne bi dolo do njenog uznemiravanja, i to je radnja koja se obavlja uobiajenim ritualom. Prvo s hranjenjem i ienjem ivotinja, a potom se zapoinje s postupkom munje. Prije samoga poetka munje, potrebno je prvo ukloniti grube neistoe, kao to je slama i suha balega, i to etkom ili eagijom. Potom slijedi pranje vimena. Najjednostavnije je toplom t vodom, spuvom i blagim dezinfekcijskim sredstvom. Temperature vode trebala bi biti od 35-40C 35 . Vodu je potrebno esto mijenjati, kako bi bila uvijek topla i ista. Prevrua i hladna voda izaziva stres kod ivotinje je te sprjeava luenje mlijeka. Drugi gi nain pranja vimena je vlanim jednokratnim higijenskim maramicama. Prednost takvoga naina ienja vimena je visok stupanj higijene, koji spreava pojavu i mogunost irenja upale vimena (mastitisa), ali poskupljuje proizvodnju. Veinom proizvoai opreme reme za munju u svome kompletu nude i higijenski program u kojem su uvrtene i higijenske vlane maramice. Nakon pranja slijedi brisanje i suenje vimena, kako bi se sprijeilo cijeenje vode niz vime i ulazak u sisne ae, te se ujedno vri masaa vimena, vimena koja djeluje stimulativno na luenje hormona oksitocina. Potom slijedi zdravstveni pregled vimena, koji se obavlja na nekoliko naina, tzv. "stajske" metode. Najjednostavniji nain je izmuzivanje prvih mlazova mlijeka iz svake etvrti na crnu podlogu, kako kako bi se utvrdila konzistencija, boja te mogua prisutnost primjesa, kao to su krpice, komadi zgruane krvi. Mlijeko mora biti bijele boje, bez primjesa i tekue konzistencije.

Slika 4. Izmuzivanje prvih mlazova mlijeka iz svake etvrti na crnu podlogu 11

Drugi je nain uz pomo kemijskih reagensa, tzv. "zagrebaka" metoda, kod koje se iz svake etvrti u posebno konstruiranu posudu izmuzu mlazovi mlijeka, te se dodaje kemijski reagens, koji, u ovisnosti o stupnju kiselosti, mijenja boju, od blago roza do tamnoljubi t aste, ovisno o stupnju zaraenosti etvrti. Uz reagens, dobije se paleta boja, zbog usporedbe stadija bolesti. Postoje kemijski reagensi koji reagiraju zgruavanjem mlijeka. Ako je dolo do patolokih promjena mlijeka u kontaktu s kemijskim reagensom, reagensom, ono e se zgruati. U ovisnosti o gustoi mlijeka, odreuje se stupanj bolesti.

Slika 5. Zagrebaka metoda Trei nain zdravstvene kontrole je uz pomo ureaja na principu elektrine provodljivosti. To su ureaji koji registriraju poveanje natrijevih jevih iona u mlijeku, koji se poveavaju prilikom kvarenja mlijeka, odnosno pojave mastitisa.

Slika 6. . Kontrola uz pomo ureaja na principu elektrine provodljivosti 12

6.2.Sustavi za munju
Muzni ureaji koji se danas najee koriste rade na principu isisavanja mlijeka uz pomo podtlaka iz mlijene lijezde. Sastoje se od pogonskoga dijela, koji ini pogonski motor (elektrini ili motor s unutarnjim sagorijevanjem), podtlane crpke, podtlak spremnika, podtlak regulatora, mjeraa visine podtlaka (manometra), pulsator, muzne garniture, koju ine sisne ae i sabirnik s pripadajuim mlijenim i podtlanim crijevima, te opreme za prihvat i hlaenje pomuzenoga mlijeka.

Sustave za munju dijeli se na: 1. polustacionirane sustave - oni kod kojih je pogonski dio stacioniran u posebnoj prostoriji, zbog izolacije od buke koju stvara, kako ne bi uznemiravao ivotinje, a pokretni dio ini muzna kanta, transportna kanta ili muzne jedinice, koje se za vrijeme munje premjetaju od jedne ivotinje do druge 2. stacionirane sustave - (izmuzita) takoer je pogonski dio smjeten u posebnome prostoru s izolacijom od buke, a svi su muzni dijelovi fiksno spojeni i ne premjetaju se za vrijeme munje, nego ivotinje dolaze do mjesta munje. Odabir sustava za munju direktno je povezan s brojem muznih ivotinja i njihovim nainima uzgoja te se tu razlikuju tri naina uzgoja mlijenih krava: vezani nain, slobodni nain i kombinirani nain dranja. Kod vezanoga naina dranja krave su vezane na jednome mjestu u staji, tu se hrane, muzu i njeguju. Mogu biti vezane jednoredno (do 15 ivotinja u staji), dvoredno i vieredno (50-60 ivotinja). ivotinje su smjetene na leita koja mogu biti: 1. kratka (duljine 160-170 cm, a irine 110-115 cm), 2. srednje duga (duljine 170-180 cm, a irine 110-115 cm) i 3. duga leita (duljine 190-220 cm, a irine 115-120 cm). Prednost je toga naina u mogunosti individualne kontrole i hranidbe svake pojedine krave, a i vea je proizvodnja mlijeka po kravi i bolja iskoristivost hrane u odnosu na slobodan nain dranja. Nedostaci takvoga naina dranja su slabiji rezultati umjetnog 13

osjemenjavanja, jer je teko uoiti kada se krava "goni". Higijena ivotinja je slabija i skraen je vijek njihovog iskoritavanja. ee su izvale rodnice, kao i ozljede nogu i vimena, a i vei su trokovi ulaganja u opremu i trokove odravanja. Kod vezanoga naina dranja krava, zbog ogranienoga kretanja, munja se obavlja s polustacioniranim sustavima, a to su sustav za munju s muznom kantom, sustav za munju s transportnom kantom ili sustav za munju s mljekovodom. Slobodni nain dranja mlijenih krava prikladan je za farme s veim brojem krava, jeftiniji je u izgradnji i omoguuje maksimalno koritenje mehanizacije, automatsku munju, hranidbu i izgnojavanje. U slobodnome sustavu dranja krava naini dranja krava su u pojedinanim ili skupnim lige boksovima, u stajama s vanjskom klimom, na dubokoj stelji i kombinirano dranje krava. U takvim stajama potrebno je kravama osigurati prostor za leanje i odmaranje (leita), prostor za slobodno kretanje krava u staji i izvan nje (ispusti), prostor za hranjenje krava (neisti dio) i prostor za munju krava (centralno izmuzite stacionirani nain munje). Izmuzita su posebno ureen prostor koji slui iskljuivo za munju, opremljen je odreenim brojem stajalita i muznih jedinica, u njih krave dolaze u odreeno vrijeme i po odreenome redoslijedu i u njemu su osigurani svi higijenski i tehniki uvjeti za kvalitetnu munju. Munja u izmuzitima ima znaajnu prednost u odnosu na munju u polustacioniranim sustavima, jer je radnik izloen manjim fizikim naprezanjima uz veu produktivnost, vii stupanj higijene munje te su osigurani kvalitetniji uvjeti rada, kao to su klimatizacija prostora i slino. Danas razlikujemo nekoliko tipova izmuzita, a to su nepokretna izmuzita i pokretna izmuzita. Najsuvremeniji nain munje je uz pomo robota za munju. To su sustavi koji su prisutni desetak godina, ali, zbog visoke cijene i daljnjeg usavravanja, nisu jo nali iru primjenu, iako trenutno trite nudi robote za munju od nekoliko svjetski poznatih proizvoaa. Munja s robotima je takoer karakteristina za slobodni nain dranja i omoguuje vei broj munji tijekom dana. Meutim, smatra se da nema potrebe musti kravu vie od pet puta dnevno. Kod nas se trenutno munja organizirana u takozvanoj "dvomui" i "tromui", odnosno dva do tri puta dnevno, to ovisi o koliini mlijeka, stupnju laktacije i visine steonosti.

14

6.3.Higijena muznih ureaja Pranje je potrebno obaviti odmah nakon prestanka munje. Sisne ae treba temeljito oprati hladnom ili mlakom vodom, nikako vruom vodom (jer se bjelanevine mlijeka zalijepe na stjenku sisnih guma i cijevi) ili prehladnom vodom (jer se tada na stjenkama zadri mlijena mast). Najjednostavnije je oprati sisne ae (guma) i gumene cijevi, tako da se ista voda iz posude uz pomo podtlaka nekoliko puta propusti kroz cijeli sustav za munju ili direktno spojiti sisne ae na vodovodnu slavinu. Nakon ispiranja, dio sustava se treba rastaviti i sve dijelove temeljito izribati etkom u toplome (4550 stupnjeva C) lunatome sredstvu za pranje mljekarskoga pribora, a barem jednom tjedno kiselim sredstvom za ienje. Dijelove za munju treba oprati odgovarajuim etkama, aluminijske posude ne smiju se prati sredstvima koja sadravaju sodu, niti se smiju upotrebljavati sredstva koja sadre sumpor ili jod. Nakon temeljitoga pranja sve oiene dijelove treba isprati vruom vodom da bismo uklonili sredstvo za pranje. Nakon pranja, ienja i ispiranja, sav se pribor ocijedi, a potom, uranjanjem u pripremljenu otopinu dezinficijensa dezinficira. Nakon dezinfekcije, sve dijelove sustava za munju treba okrenuti prema dolje, da se ocijede i osue (sisne ae takoer). Sisne ae, gumene dijelove sustava za munju, dobro je izmeu dviju munji uvati uronjene u otopinu dezinficijensa, a prije munje ih treba temeljito ocijediti. Otopine sredstava za pranje i ienje, kao i dezinficijense, treba esto mijenjati. Za pranje i ienje treba koristiti samo odreene posude, a sva sredstva trebaju biti spremljena, kako djeca i ivotinje ne bi mogle doi do njih i otrovati se. Rezervne gumene dijelove sustava za munju treba uvati u tamnim prostorijama, zapraene talkom.

15

6.4. Odravanje muznih ureaja

Za osiguravanje pravilnoga rada sustava za munju, potrebno je vriti odreene periodine kontrole. Kontrole mogu biti svakodnevne, mjesene, polugodinje, godinje i redoviti servisi cjelovitoga sustava za munju, koje propisuje proizvoa opreme. Od svakodnevnih kontrola izdvajaju se: 1. provjera razine ulja na podtlanim crpkama, i po potrebi dolijevanje ulja 2. provjera visine podtlaka nakon pokretanja pogonskoga motora. Visina podtlaka kree se od 40-50 kPa i mora se ustaliti nakon nekoliko sekundi rada. 3. provjera rada podtlanoga regulatora obavlja se kad su sve muzne jedinice ukljuene i oslukuje se njegov rad, odnosno utanje zraka prilikom ulaska u podtlak regulator 4. u svakodnevne kontrole ubrajaju se i provjere oteenja gumenih dijelova sisnoga sklopa, osobito gumenih cijevi za mlijeko i podtlak.

Pri mjesenim kontrolama potrebno je obaviti: 1. kontrolu i nadopunu ulja kod podtlanih crpki koje se podmazuju uljem, 2. promjena ulja kod ispunoga lonca, 3. provjera zategnutosti remena na podtlanoj crpki, 4. oistiti podtlak regulator i to utege i bone filtere i kuite, 5. oistiti i pomazati sve podtlane slavine na podtlanome sustavu, i 6. podmazati uljne pulsatore, Polugodinje kontrole obuhvaaju: 1. ispiranje kompletnoga podtlanoga sustava, 2. zamjenu sisnih guma, 3. temeljito ienje podtlak regulatora, 4. promjene filtra na pulastorima i 5. opraivanje sustava za hlaenje na spremniku za mlijeko laktofrizeru. Sisne gume elementi su na ureaju za munju, koje su u direktnome kontaktu sa ivotinjom. Zbog toga je potrebno obratiti veliku pozornost na njihovu higijenu i ispravnost. Sisne gume s vremenom gube svojstvo elastinosti, zbog ega dolazi do njihovoga pucanja 16

te se stvaraju sitne pore, u koje, prilikom rada, ulazi mlijeko, i runim pranjem sisnih guma nije mogue u potpunosti ukloniti sve mlijeko iz pora. S obzirom na to da je mlijeko izrazito pogodan medij za stvaranje mikroorganizama te je, ujedno, jedan od moguih putova ulaska infekcije u vime. Iako se kod strojnoga pranja sustava za munju kvalitetnije peru sisne gume, bez obzira, nakon pola godine potrebno ih je svakako zamijeniti, jer trokovi lijeenja mastitisa i izluivanje krava iz proizvodnje vei je troak od zamjene sisnih guma. Godinje kontrole su najee propisane od strane proizvoaa, a izvrava ih servisna sluba i svode se na testiranje rada podtlane crpke, zbog provjere kapaciteta podtlaka, te njeno servisiranje; testiranje rada pulsatora i servisiranje; provjera kompletnoga podtlanoga sustava i rada manometra (mjera visine podtlaka); zamjena neispravnih slavina za podtlak; zamjena svih gumenih i plastinih dijelova u sustavu za munju, kao to su brtva poklopca muzne kante, sisne gume, mlijene cijevi i slino; kod sustava s automatskim pranjem prekontrolirati njegov rad.

17

6.5.Hlaenje mlijeka
Kakvou mlijeka uvjetuje vie imbenika, od kojih su najbitniji higijena munje, pravilan nain munje te prihvat i hlaenje mlijeka. Bez obzira na to koliko visok stupanj higijene munje bio, u mlijeku je prisutan odreeni broj mikroorganizama, te je, da bi se neutraliziralo njihovo djelovanje, potrebno pristupiti hlaenju mlijeka odmah poslije munje. Hlaenje se obavlja na temperaturu 8-10C, odnosno za pohranu do 48 sati na temperaturu od 4C. Pri hlaenju mlijeka potrebno je zadovoljiti uvjet da broj mikroorganizama bude to manji. Hlaenje se vri izmjenom topline izmeu toploga mlijeka i tekuine kojom se vri hlaenje. Time se umanjuje mikrobioloka aktivnost i zaustavljaju ivotni procesi bakterija koje razgrauju mlijeni eer. Prema konstrukcijskome rjeenju, rashladni ureaji mogu biti: kompresorski i absorbcijski, a prema nainu hlaenja: s izravnim hlaenjem (rasplinja dolazi izravno u doticaj s mlijekom) i s neizravnim hlaenjem (hladna voda slui kao nosa hladnoe izmeu rasplinjaa i mlijeka). Za razliku od hlaenja mlijeka klasinim postupcima (uranjanjem posuda za mlijeko u hladnu vodu, uranjanjem dijelova za hlaenje u mlijeko, prolazu mlijeka preko valovitih stjenki u kojima je sredstvo za hlaenje), za hlaenje veih koliina mlijeka odgovarajui ureaj je kompresorski rashladni ureaj, tzv. ''Laktofrizi''. Kao rashladne tekuine (koje slue kao "nositelj topline") upotrebljavaju se amonijak, ugljini dioksid, klormetil i dr. Kod punjenja ureaja za hlaenje treba obratiti pozornost da u rashladnu tekuinu ne dospiju pare ili voda koja bi se u rasplinjau (ili njegovoj blizini) mogla zamrznuti i tako usporiti ili potpuno zatvoriti njezin dotok. U tim je sluajevima pronalaenje kvara oteano. Najea oteenja i kvarovi na kompresoru rashladnog ureaja su na ventilima, a kod pogona elektromotorom pozornost treba posvetiti propisanoj zategnutosti remena. Posljedica kvarova je smanjena uinkovitost rashladnoga sustava ili nedovoljna koliina tekuine u opticaju. Za sustav munje u mlijekovode djelotvornima su se pokazali protoni hladnjaci, gdje se mlijeko od njih transportira iz sabirnoga spremnika uz pomo crpki i hladi na traenu temperaturu. Procesom hlaenja mlijeka oslobaa se i odreena koliina topline, koju je, uz pomo izmjenjivaa topline, mogue iskoristiti za zagrijavanje vode. Hlaenjem jedne litre

18

mlijeka mogue je zagrijati 0,7 litara vode na 50-60C te se (uz mogue dodatno zagrijavanje elektrinim grijaima) moe koristiti za pranje ureaja za munju.

Slika 7. Laktofriz

19

7.Ekonomika proizvodnje mlijeka

Otvaranjem Republike Hrvatske prema svjetskom tritu, posebice ulaskom u Europsku uniju, namee se potreba promjena ukupnih drutvenih i gospodarskih uvjeta. Uz to, naputanje sustava planskoga i uspostava trinoga gospodarstva, trai trne uvjete i konkurentnost proizvodnje. Ekonomska se teorija temelji na principima maksimiziranja, odnosno ostvarivanja maksimalnih ciljevi (dobiti) u zadanim uvjetima, i minimiziranja, odnosno gospodarenja minimalnim ulaganjima potrebnih initelja proizvodnje (minimalnih trokova). Na osnovi toga proizlazi kako ekonomika proizvodnje mlijeka definira uvijete pri kojima se odreeni opseg i struktura proizvodnje mogu ostvariti s najniim moguim trokovima u odnosu na potrebna sredstva za proizvodnju i angairanja ljudskoga rada. Za svaku razinu proizvodnje koju je mogue postii, svako poljoprivredno gospodarstvo treba znati koliko e ga kotati i koliki e prihod ostvariti plasmanom proizvoda na tritu. Trokovi ovise o tehnologiji i proizvodnim mogunostima da se proizvodni initelji prerade i proizvedu novi proizvodi, s jedne strane, te od cijene initelja proizvodnje, s druge strane. Trokovi u proizvodnji mlijeka mogu se podijeliti na fiksne i varijabilne. Fiksni trokovi optereuju proizvodnju bez obzira na njenu visinu (uzdrni dio hrane, vei dio ivoga rada, dio materijalnih trokova, amortizacija i neizravni trokovi), dok su varijabilni trokovi odreeni visinom proizvodnje (trokovi proizvodnog dijela hrane, dodatni rad i drugo). Trokovi hrane su najvei trokovi u proizvodnji mlijeka, stoga ih je potrebno maksimalno smanjiti. Kod velikih mlijenih farmi ukupan udio hrane u strukturi trokova kree se od 40-50%, dok je kod malih farmi iznad 50%. Na visinu trokova hrane direktno utjeu visina proizvodnje, cijena hrane i udio drugih trokova. Trokovi rada u ukupnim trokovima proizvodnje mlijeka sudjeluju s oko 10-15%, a uinkovitost rada ovisi o broju krava u stadu, visini proizvodnje po grlu, sustavu dranja i nainu munje, stupnju tehnikih sredstava, tehnologiji proizvodnje, organizaciji rada te ostalim elementima proizvodnje. Najvie rada u proizvodnji mlijeka troi se na munju (oko 50%), izgnojavanje (oko 30%), hranidbu (oko 10%) i ostalo (5-10%). Ostali trokovi proizvodnje ine veterinarske usluge i lijekovi, rad poljoprivrednih strojeva, potroni materijal i drugo. Njihov ekonomski utjecaj na ukupne trokove je manji. Veterinarske usluge i lijekovi u trokovima sudjeluju s 1-2%, rad traktora i drugih strojeva s 3-5%, razne usluge i potroni materijal ine oko 1,5% te ostali izvorni trokovi 3-4%. Takoer, opi trokovi, kao dio plaa i dio materijalnih trokova, optereuju proizvodnju mlijeka i cijenu kotanja, ali nemaju poseban utjecaj na proizvodne rezultate. 20

Ekonomski ili financijski rezultat poslovanja poljoprivrednoga gospodarstva utvruje se kao razlika izmeu ostvarene vrijednosti proizvodnje i visine nastalih trokova u tijeku poslovne godine. Nakon utvrivanja ekonomskoga rezultata, gdje se najee kao pokazatelj na poljoprivrednim gospodarstvima koristi dohodak, potrebno je utvrditi kakvo je poslovanje u odreenome vremenskome razdoblju ostvareno te u kojoj je mjeri ekonomski uinkovito.

21

8.Zakljuak

Proizvodnja mlijeka ima izuzetan proizvodno gospodarski znaaj jer je namijenjena prehrani stanovnitva. Proizvodnja mlijeka mnogim je poljoprivrednicima egzistencijalno zanimanje. Mlijeko se kao sirovina prvenstveno koristi za preradu u mljekarskoj industriji ali i u pripremanju druge hrane. Problem proizvodnje i prerade mlijeka je kompleksan i veoma sloen obzirom da na njega utjee itav niz ekonomskih i drutveno politikih faktora. Mlijeko kao vaan prehrambeni proizvod strogo je kontrolirano cijenama i premijama, jer uestvuje kao regulator ishrane i pokazatelj standarda stanovnitva Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj e se otvoriti trite s velikim potrebama za mlijekom. Da bismo mogli konkurirati velikim zemljama proizvoaima mlijeka proizvodnja se treba osuvremeniti, trebamo proizvoditi vie, kvalitetnije i jeftinije. Da bi se to ostvarilo potrebno je veliko zalaganje ljudi koji se bave proizvodnjom mlijeka, ali i struke.

22

9.Literatura [1] Domainovi, Matija; Antunovi, Zvonko: Proizvodnja mlijeka, sveuilini prirunik.
Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 2008, 84. [2] Priprema za munju. 2013. http://www.agroportal.hr/poljoprivreda/stoc%C2%8Darstvo/mljekarstvostoc%C2%8Darstvo/priprema-za-muznju/, (17.6.2013) [3] Rimac, D; Domainovi, M; Haluka, J; Bari, J; Oroli, Tatjana; umanovac, J: Proizvodnja mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Prirunik za proizvoae Vukovarskosrijemske upanije, Vinkovci, 2005.

23