O V I S N O S T I (droga i alkohol)

Sadraj
1. DROGA

UVOD
1.1. TO SU DROGE? 1.2. POVIJEST DROGE I OVISNOSTI 1.3. DEFINICIJE O OVISNOSTI I DROGAMA
1.3.1. Definicije nekih pojmova ovisnosti

6 6-7

7 -11 11 - 12

1.4. PODJELA NAINA UZIMANJA DROGA 1.5. PODJELA DROGA NA TEMELJU KLINIKOFARMALOKIH OSOBINA
1.5.1. Opijum i opioidi (opijati)

1.5.2. Supstancije sedativno - anksiolitinog djelovanja 1.5.3. SS simpatikomimetici 1.5.4. Kanabinoidi 1.5.5. Halucinogeni 1.5.6. Organska otapala 1.5.7. Razno 1. Fenciklidin 2. Antikolinergici

13 - 37

PRILOZI

IKor

2. ALKOHOL
UVOD
2.1. TO JE ALKOHOL? 2.2. TKO JE OVISNIK O ALKOHOLU
2.2.1. Stav ljudi prema alkoholu 2.2.2. Tko pije umjereno 2.2.3. Tko pije prekomjereno 2.2.4. Dakle tko je alkoholiar 2.2.5. Fouqueofova podjela alkoholiara 43 - 47

42

2.3. TO JE OVISNOST O ALKOHOLU

2.3.1. Ovisnost o alkoholu
2.3.1.1. Duevna ovisnost 2.3.1.2. Tjelesna ovisnost

2.3.2. Tolerancija (podnoljivost) 2.3.3. Gubitak kontrole nad koliinom popijenog alkohola (loe ovladavanje alkoholom) 2.3.4. Nesposobnost apstinencije (suzdravanja) 47 - 54

2.4. UZROCI OVISNOSTI O ALKOHOLU

2.4.1. Alkohol
2.4.1.1. to je to alkohol? 2.4.1.2. to je alkoholemija? 2.4.1.3. Kako alkohol djeluje na ovjeka 2.4.1.3.1. Mozak i alkohol 2.4.1.3.2. Srce i krvotok 2.4.1.3.3. eludac 2.4.1.3.4. Spolni organi

IKor

2.4.2. Okolina
2.4.2.1. Drutvo kao ovjekova najira okolina 2.4.2.2. Obitelj i njezina uloga u nastanku ovisnosti 2.4.2.2.1. Obitelj i alkohol 2.4.2.2.2. 2.4.2.3. kola 2.4.2.4. Radna sredina 54 - 74

2.5. POSLJEDICE OVISNOSTI O ALKOHOLU

2.5.1. Tjelesne posljedice
2.5.1.1. Oteenje jetre 2.5.1.2. Oteenje guterae 2.5.1.3. Oteenje srca 2.5.1.4. Oteenje koe 2.5.1.5. Oteenje ivanog sustava 2.5.1.6. Oteenje eluca 2.5.1.7. Oteenje spolnih organa 2.5.1.8. Pomanjkanje fiz. kondicije

2.5.2. Duevne posljedice

2.5.2.1. Promjene linosti 2.5.2.1.1. Poricanje 2.5.2.1.2. Izgovori 2.5.2.1.3. Projekcija 2.5.2.1.4. Fragmentacija 2.5.2.1.5. Umanjivanje 2.5.2.2. Psihike posljedice 2.5.2.2.1. Alkoholni delirij (delirium tremens) 2.5.2.2.2. Alkoholna halucinoza 2.5.2.2.3. Alkoholno ludilo ljubomornosti 2.5.2.2.4. Korsakovljeva psihoza 2.5.2.2.5. Suicidnost

2.5.3. Drutvene posljedice

2.5.3.1. Posljedice u obitelji 2.5.3.2. Posljedice na radnom mjestu 2.5.3.3. Ovisnost o alkoholu i kriminal 2.5.3.4. Alkohol i skitnja (beskunitvo)

74 - 96 97 97 - 100

2.6. ENE OVISNICE O ALKOHOLU 2.7. ADOLESCENTI I OVISNOST ALKOHOLU

IKor

2.8. KAKO ETE USTANOVITI SVOJ STAV PREMA ALKOHOLU

Upitnik CAGE Upitnik za samovrednovanje Upitnik MAST Kratki MAST

100 - 106

2.9. LIJEENJE I ODVIKAVAVANJE

2.9.1. Lijeenje odvratnou 2.9.2. Lijeenje antabusom 2.9.3. Lijeenje psihoterapijom 2.9.4. Lijeenje soc. metodom

107 - 109 109 109 - 116

2.10. KAKO PREPOZNATI ALKOHOLIARA? 2.11. KLUBOVI LIJEENIH ALKOHOLIARA U RH PRILOZI LITERATURA

IKor

1. DROGA

IKor

UVOD
Pretpostavlja se da su ljudi oduvijek imali potrebu da povremeno napuste svakodnevni ivot, da se predaju arima nekog drugog, skrivenog, tajanstvenog pa i zabranjenog svijeta, i da u njemu nau ne samo mir, bezbrinost i olakanje, nego ponekad ak i opravdanje za bjeanje iz svakidanjice koja je esto bila vee nego teka i surova. Kako je ovjek po svojoj prirodi istraiva, otkrio je da mu priroda u izobilju prua razne biljke koje mu, nakon to ih pojede, popravljaju raspoloenje, a ivot ine lakim i manje bolnim, bar za kratko vrijeme. Druenje ovjeka s drogom poelo je, prije vie tisua godina. Prva biljka s psihoaktivnim svojstvima koja se pominje u povijesti je Mak. Sumerani, narod koji je ivio prije pet tisua godina u prostranstvima Donje Mezapotamije (dananji Irak), uzgajali su Mak. Vjerojatno su poznava i i psihoaktivno djelovanje mnogih drugih biljnih tvari i viestruko ih koristili. Najpoznatiji starogrki pjesnik Homer (2500 godina prije Krista) u jednom svojem spjevu kae da je Zeusova ki Helena stavljala vojnicima u vino neke sokove od kojih su oni postajali hrabriji. Veinu droga Europa nije poznavala sve do 13. stoljea kada su kriari donijeli Opijum s Bliskog Istoka. Masovna upotreba droga u Europi poela je tek u prolom stoljeu.

IKor

Nema sumnje da je upotreba nekih droga ovjekov ivot uinila mnogo ugodnijim. Ali, bez obzira na blagotvorno djelovanje mnogih droga, ukljuujui i one koje se upotrebljavaju za lijeenje bolesti, sve droge mogu dovesti do neeljenih drutvenih i zdravstvenih posljedica.

IKor

1.1. TO SU TO DROGE?
Droge su supstancije sintetskog ili biljnog porijekla koje imaju psihoaktivni uinak - djeluju na sredinji ivani sustav: smanjuju osjet boli, uzrokuju pospanost ili budnost, halucinacije (privienja) ili smjetnje u modanim funkcijama, miljenju, ponaanju,zapaanju, mijenjanju raspoloenja, a pri produenom uzimanju mogu stvoriti ovisnost i zbog toga dovesti do tekih drutvenih i zdravstvenih problema.

1.2. POVIJEST DROGE I OVISNOSTI

Otkada povijest pamti, svako je drutvo upotrebljavalo droge koje su imale utjecaj na raspoloenje, miljenje, osjeaje i doivljavanje samoga sebe i okoline. Isto tako, uvijek je bilo i pojedinaca koji se nisu slagali s opeprihvaenim drutvenim obiajima o vremenu, nainu, koliini i vrsti upotrebljene droge. Opijum je jedna od najstarijih psihoaktivnih supstancija i nain na koji su ga dobijali stari Sumerani prije nekoliko tisua godina ne razlikuje se od onog, kako se i danas dobija u zemljama Dalekog Istoka. Kanabis je takoer poznat tisuama godina i koristio se pri religioznim obredima. Jedan pripravak kanabisa naziva se hai, a misli se da ovaj naziv potjee od rijei Haiin (odnosno asasin) kako su se nazivali sljedbenici Hasana ibn al Sabbaha, voe vjerske sekte u Perziji (XI. st.).

IKor

10

Imamo dva objanjenja za nastanak naziva hai:

1. povijesna predaja govori da su asasini u borbi za

svoje vjerske ideale nemilosrdno ubijali svoje protivnike i da su to inili pod djelovanjem haia (ne postoji dovoljno dokaza) 2. na arapskom, slobodno prevedeno, hai znai sueno lie, a nazivao se i hai el keif pri emu keif znai zadovoljstvo, ili dobro osjeanje. U Meksiku su Indijanci pri svojim vjerskim obredima uivali gljivu za koju su vjerovali da im omoguava komunikaciju s njihovim boanstvom. U kasnim pedesetim godinama XX. stoljea otkriveno je da ta gljiva pripada rodu Psylociba, a aktivni su joj sastojci nazvani psilocibin i psilocin. Uroenici Perua koristili su koka lie koje su vakali oslobaajui tako aktivni princip kokain, koji im je izazivao osjeaj gladi i poveavajui im snagu i izdrljivost.

1.3. DEFINICIJE O OVISNOSTI I DROGAMA

Ovisnost o drogi je izmijenjeno psihiko i/ili fiziko stanje organizma nastalo kao posljedica uzimanje droge, zbog ega ovisna osoba mijenja svoje ponaanje, u to je ukljuena i snana prisila za kontinuiranim ili povremenim uzimanjem droge kako bi se iskusio njen psihiki uinak i odrao osjeaj dobrog stanja, odnosno kako bi se izbjeglo nelagodi i tegobama zbog njena nedostatka. Odnosno ovisnost o drogama je prekomjereno, redovito, uivanje droge, zbog ega nastupa ovisnost (fizika, psihika ili obje), tj. takvo stanje da bolesnik bez droge vie ne moe ivjeti, uz pojvu toleranicije, tj. potrebu za poviavanjem doze, a djelovanjem droge dolazi do oteenja psihikog i fizikog zdravlja i irih drutvenih teta.

IKor

11

Drogom se na podruju ovisnosti naziva svako sredstvo prirodno ili sintetsko koje uzimano kontinuirano ili perodiki izaziva pojavu ovisnosti. Svjetska zdravstvena organizacija je definirala ovisnost 1952. kao stanje periodike ili kronine intoksikacije, tetne za pojedinca i drutvo, koja se postie ponavljanim uzimanjem neke droge (prirodne ili sintetske). Prema toj definiciji ovisnost o drogama ima sljedee karakteristike: nesavladivu elju ili potrebu za nastavkom upotrebe droge i nabavkom droge svim moguim sredstvima tedenciju za povienjem doze i psihiku ovisnost, a esto i fiziku s obzirom na efekt koji izaziva droga Upotreba droge s vremenom uzrokuje teko oteenje psihikog i fizikog zdravlja. U ovisnike svrhe upotrebljavaju se najrazliitija sredstva. Zbog svega toga postoje meunarodno postignuti dogovori i doneseni su posebni propisi o dranju droga i rukovanju s njima. Droge se moraju uvijek drati u odvojenom ormariu pod kljuem koji je povjeren za to posebno odreenoj osobi. U apoteci se mogu dobiti samo na recept lijenika, a njihovo izdavanje unosi se u specijalnu knjigu i kontrolira. Na meunarodnoj razini dogovorima meu dravama kontrolira se potrebna koliina droga za medicinske svrhe, odreuju koliine proizvodnje i izvoza i kontrolira kretanje droge na meunarodnom tritu. Nadalje se sastavljaju liste sredstava koja podlijeu kontroli. Nije zbog toga ni udo to se najvie ovisnika regrutira iz redova zdravstvenog osoblja, koji rukuju drogama i do njih relativno lako dolaze. Smatra se da 10% svih ovisnika o drogama jo uvijek dolazi iz redova zdravstvenih radnika. Karakteristika je ovisnika nesposobnost da prekine uzimanje droge, a ako to ipak iz bilo kojih drugih razloga uini, dolazi do klinike slike tzv. apstinencijske krize, sindroma oduke.

IKor

12

U nas je broj ovisnika sve do ezdesetih godina bio neznatan. Od tada se problem sve ee javlja.

* prilog br. 1. *

KARAKTERISTIKE
Ovisnost o sredstvu Doza Porast tolerancije Spol Broj bolesnika Lijeenje

DROGA
Nastaje naglo Progresivno poveanje doze Jaki Nema klinike ili numerike razlike Vrlo mali s obzirom na legalnu profilaksu Ambulantno lijeenje je nemogue. Rezultati lijeenja su openito slabi Prirodna ne postoji, sintetika je kontrolirana Minimalan Policijska kontrola

Produkcija Specijalno ekonomski financijski problemi

IKor

13

1.3.1. Definicija nekih pojmova ovisnosti

Fizika ovisnost - stanje koje je izazvano opetovanim uzimanjem droge to zahtijeva njeno kontinuirano uzimanje zato da se prevenira nastajanje stereotipnih sindroma sustezanja ili apstinencije (jake tjelesne smetnje), koji su karakteristini za pojedine skupine droga. Simptomi (znaci) apstinencijske krize su: znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, grevi u elucu, munina, povraanje, proljevi, bolovi u miiima, povienje tjelesne topline, delirij (bu-laenje, sumanost), poremeaj svijesti, itd. Psihika ovisnost - izmjenjeno stanje organizma nastalo kao posljedica prethodnog uzimanja droge u kojem osoba osjea jaku potrebu za ponovnim uzimanjem droge da bi odrala svoj osjeaj dobrog psihikog stanja. Ostane li psihiki ovisna osoba bez svoje droge osjeat e se nevoljakao, tjeskobno, ali nee imati ozbiljnijih fizikih (tjelesnih) tekoa. Unakrsna ovisnost - organizam ovisan o jednoj prihoaktivnoj tvari, u pravilu je ovisan i o drugim tvarima slinog farmakolokog djelovanja, tako da se u sluaju pomanjkanja jedne tvari moe upotrebljavati druge tvari iz iste skupine, s jednakim rezultatom. Viestruka ovisnost - javlja se kada je neka osoba istovremeno ovisna o vie droga koje pripadaju razliitim farmakolokim skupinama. Sve je ea u ivotu ovisnika. Tolerancija - izmjenjeno stanje organizma nastalo zbog duljeg uzimanja pojedine droge (ili lijeka) pri emu je za odravanje istog uinka potrebno povisiti dozu, odnosno pri odravanju iste doze uinak date droge sve vie slabi.

IKor

14

Unaksrna tolerancija - tolerancija spram djelovanja jedne droge, ali kao rezultat prethodnog uzimanja neke druge droge. U principu se stvara za droge koje imaju zajednika ili slina farmakoloka djelovanja. Odnosno, kada se razvije tolerancija spram djelovanja jedne droge, istovremeno se razvija i prema ostalim drogama iste farmakoloke skupine.

1.4. PODJELA NAINA UZIMANJA DROGA

Nain uzimanja droge esto se pokuava definirati kako bi se mogla uvidjeti njegova socijalna, medicinska i pravna reperskusija i potom procjenjivati, planirati i usporeivati vlastite rezultate aktivnosti usmjerene suzbijanju upotrebe droge, s rezultatima dobivenim u drugim zemljama. Naalost za sad jo ne postoji ope prihvaena definicija naina uzimanja droga. esto se rabe razliiti nazivi, kao to su npr. habitacija, psihika ovisnost, adikacija, fizika ovisnost itd.. Pod habituacijom razumijeva se nain opetovanog uzimanja droge i potreba za njom je mala, doza se ne poveava i nema znakova fizike ovisnosti. Psiholokom se ovisnou naziva uzimanje droge koje zadovoljava psiholoke potrebe i prua zadovoljstvo i osjea dobrog psihikog stanja pojedinca. Razlika izmeu ova dava osnovna naina uzimanja droge je u tome to prvi naziv vie govori o nainu uzimanja, a drugi vie objanjava razlog uzimanja. Prijelomni trenutak u prijelazu je kada osoba gubi mo kontrole uzimanja droge. ovjek koji je na odreeni nain do tada mogao odluivati u kojoj e prilici uzeti drogu i kolika e biti ta doza postaje objekt svog prijanjeg objekta - droge, koja sada poprima ulogu subjekta, vodei ovjeka svojim neizbjenim putem odreenim njenim farmakodinamikim i farmakokinetikim

IKor

15

osobinama. Pogreno bi meutim bilo pomisliti da postoji otra granica izmeu ta dva osnovna naina uzimanja droge koje bismo mogli nazvati neprisilnim, odnosno prisilnim nainom uzimanja.
1. Meu neprisilne naine uzimanja mogu se ubrojiti

eksperimentalno uzimanje kad pojedinac eli iskuati njeno djelovanje, zatim povremeno rekreacijsko uzimanje to nastaje zbog elje za zabovom i relaksacijom, te situacijsko, odnosno reaktivno uzimanje kada se za drogom posee iz razloga da se prevlada momentalna loa ili nepovoljna situacija u kojoj se osoba nae. 2. Prisilno je uzimanje ono kada se pojavi psihika i fizika ovisnost. U prvom je sluaju prisila relativno blaa, ali sasvim dovoljna da osoba neprestano ima potrebu za drogom da bi ouvala svoj osjeaj doborg stanja. U drugom se sluaju radi o jakoj prisili, pravoj pomami za drogom to je potencirano strahom pred javljanjem apstinencijske krize. * prilog br. 2. * Shematski prikaz naina uzimanja droge

neprisilno uzimanje droge

eksperimentalno rekreacijsko situacijsko

psihika ovisnost prisilno uzimanje droge fizika ovisnost

IKor

16

1.5 PODJELA DROGA NA TEMELJNU KLINIKO-FARMOKOLOKIH OSOBNOSTI

Svaka droga ima svoje osobnosti po emu se razlikuje od drugih droga. Meutim, bez obzira na te razlike, pojedine skupine droga imaju zajednike znaajke za sve svoje alnove, to omoguuje njihovo lake upoznavanje. Te se slinosti temelje na slinim farmakolokim, pa time i klinikim djelovanjima i s obzirom na te znaajke sve bi se droge mogle podijeliti u nekoliko osnovnih skupina, a to su: 1. opijum i opioidi (opijati) 2. supstancije sedativno-anksiolitikog djelovanja 3. SS simpatomimetici 4. kanabinoidi 5. halucinogeni (psihedelici, psihozomimetici) 6. organska otapala 7. razno

1.5.1. Opijumi i opioidi (opijati) - D O B I V A NJ E O P I J U M A Temeljna je supstancija opijum koja se dobiva od soka opijumskog maka - Papaver somniferum, biljke kojoj je domovina u Maloj Aziji, odakle se potom dalje irila kultivacijom. U opijumu ima oko dvadesetak razliitih alkaloida, meu kojima su najposzatiji morfin, kodein, papaverin i noskapin. Psiholoki uinci opijuma, smirivanje bolova i anksioznosti, izazivanje sna i stanja smirenosti i dobra osjeaja.

IKor

17

-POVIJEST OPIJUMAOpijum je bio poznat jo i starim Babiloncima (oko 4000 godine prije Krista), upotrebljavao se i u starom Egiptu (2000 godina prije Krista), za smirivanje djece, upotreba koja se zadrala u Europi sve do poetka XX. st. U starih Rimljana i Grka takoer se rabio kao sredstvo za spavanje. U kineskim medicinskim tekstovima opijum se pojavio oko prvog tisuljea poslije Krista, kao sredstvo protiv proljeva, a iz Azije su ga u Kinu prenijeli arapski trgovci. Sredinom XVII. st. posljednji je kineski car iz dinastije Ming (Chung Chen) zabranio puenje duhana, a mjesto njega poeo se uzimati opijum to je imalo velike posljedice i tete u narodu. Car Tao Kuang zabranio je puenje opijuma 1840, a to je dovelo do opijumskog rata*. Kada je zavrio rat, Britanci su kao pobjednici, izmeu ostalog, postavili uvijet nesmetanog uvoza opijuma u Kinu, na emu su ostvarili veliki profit i dobrim dijelom plaali robu koju su iz Kine izvaali. Od vicarskog lijenika Paracelsusa koji je bio zadivljen njegovim djelovanjima, opijum je dobio naziv laudanum (lat. laudare znai hvaliti), koji se poslije odnosio na alkoholnu tinkturu opijuma. Lijenik Thomas Sydenham, negdje oko 1680. godine uveo je opijum u englesku medicinu. Godine 1803. Sertuner, njemaki farmaceut, izolirao je glavni alkaloid opijuma i nazvao ga morfin, Prema Morfeju, grkom bogu sna. Do sredine IXX. st. izolirani su redom noskapin i kodein (Robiguet), tebain (Pelletier) i papaverin (Merck) te su se otada zapoeli primjenjivati u istom obliku umjesto u smjesi kao to su se koristili prije. Sve od XX. st. opijum i laudanum su se mogli slobodno i neogranieno kupovati i koristiti. Problem ovisnosti o opijatima ozbiljno se pojavio nakon otkria injekcijske igle, jer se na taj nain droga mogla davati parenteralno, to je znaajno omoguilo razvijanje ovisnosti. Procjenjuje se da u Americi ima 400 - 600 tisua ovisnika o heroinu, od kojih gotovo polovica ivi u New Yorku. Veina ih je u ranim
IKor

18

tridesetim godinama, a poinju s uzimanjem u tinejerskom razdoblju ili u ranim dvadesetim godinama. * Opijumski rat * Rat izmeu Engleske i Kine (1839 - 1842). Povod mu je bio spaljivanje 30 000 sanduka opija na nalog kineskog cara, koji je htio sprijeiti dalji uvoz opija u Kinu, koja je i sama bila njegov veliki proizvoa. Interesi East India Company ugroeni su tim zabranam i tako je zapoeo rat po-znat u povijesti kao opijumski rat. Izgubili su ga Kinezi, pa su morali do-zvoliti dalji uvoz opija u Kinu i morali su predati HongKong Engleskoj. - D J E L O V A NJ E O P I J A T A Pod nazivom opijati razumjeva se opijum, te njegovi derevati i sintetske supstancije slinog djelovanja. Primjer morfina. Svi opiodi dijele s morfinom sposobnost izazivanja analgezije, respiratorne depresije, konstipacije i gastrointestinalnih spazama i stvaranja fizike ovisno-sti. Osim naziva opioidi za njh se jo esto koristi naziv narkotini analgetici. Oni izazivaju svoje uinke vezivanjem za specifina mjesta na membranama modanih stanica, poznata pod imenom opioidnih receptora. Njihovi antagonisti (npr. nalokson) blokiraju opioidne receptore i tako sprijeavaju ili prevaniraju uinke opijata. Heroin je diacetilirana forma morfina koja znatno bre prolazi hematoencefalnu barijeru i stoga izaziva snanije centralne uinke. Kodein se nakon apsorpcije jednim dijelom transformira u morfinu i vee za iste receptore kao i sintetiki opioidi metadon, meperidin i pentazocin. U ovisnika akutno uzimanje morfina izaziva mjeavinu ekscitatornih i sedativnih djelovanja. Stimulirajua djelovanja ukljuuju osjeaj poveane energije i prianja, koji se
IKor

19

izmjenjuju s razdobljima oputenosti i psihomotorne usporenosti. Tijekom sna nastupa supresija REM faze sna s poveanjem trajanja povrnih faza sna. Isprva stimulirajui efekti kasnije zamjenjuje osjeaj smanjene anksioznosti i socijalne interreakcije, prekomjerne pospanosti, hipohondrije i iritabilnosti. Javlja se mioza, konstipacija, znojenje, kserostomija i retencija urina. Krvni tlak se poveava, takoer i puls, a frekvencija disanja se smanjuje. Psihika ovisnost na opiodie jako je izraena to se najbolje oituje u velikoj uestalosti relapsa meu ovisnicima nakon relativno uspjenog prekidanja uzimanja droge. Znakovi apstinencije su brojni a moemo ih oznaiti kao one subjektivne, koji nsu usmjereni k pribavljanju droge i koji se oituju razliitim molbama, albama i traenjem droge i one koji su vie objektivne prirode. Subjektivni znaci poinju se javljati neposredno prije vremena kada ovisnik treba uzeti novu dozu. Oni postupno progrediraju u intenzitetu, i poinju se kombinirati s objektivnim simptomima da bi se tijekom 36 72 sata javili fiziki znakovi apstinencije koji su u tom razdoblju maksimalno izraeni i potom se postupno gube tijekom 7 - 14 dana. U razdoblju od priblino 6 mjeseci nakon prekida uzimanja droge ovisnici su u fazi tzv. sekundarnog apstinencijskog sindroma. U njihovu ponaanju prevladavaju znaci prekomjerne podlonosti stresu, prekomjerena obuzetost razliitim psihikim i fizikim tegobama i gubitak samopouzdanja, to sve potencira mogunost ponovnog uzimanja droge. Jo je jedan dodatni inbanik o kome treba brinuti, a to je fenomen nazvan kondicionarna apstinencija, pri emu negdanji ovisnik nakon dugotrajnog apstinencijskog razdoblja koji traje i godinama moe pokazivati simptome akutne apstinencije ako bude izloen okolini ili podraaju koji je povezan ili ga asocira na prethodno uzimanje droge. Znaci fizike ovisnosti nakon prekida uzimanja droge javljaju se kao primarni apstinencijski sindrom koji traje 7 dana, ili dulje, nakon ega slijedi kronini, sekundarni
IKor

20

sindrom koji traje oko 6 mjeseci. Teina apstinencijske krize proporcionalna je dnevnom unosu droge, a obratno je proporcionalna duljini djelovanja droge. Teina apstinencijske krize mogla bi se usporediti s neto teim sluajem gripe a obiljeena je hiperaktivnou sredinjeg i autonomnog ivanog sustava. U prvih 8 - 12 sati nakon zadnje doze javlja se pojaano znojenje, lakrimacija, rinoreja i nesanica. Nakon 48 - 72 sata javlja se proirenje zjenica, gubitak apetita, nemir, iritabilnost i tremor. Zatim se javljaju abdominalni grevi, munina, povraanje i proljevi to moe uzrokovati pad tjelesne teine, dehidraciju, ketozu i poaremeaj acidobazne ravnotee. Javljaju se bolovi u miiima i kostima uz povremena razdoblja piloerekcije i izmjene osjeaja prekomjerene temperature ili hladnoe. Poveava se krvni tlak, frekvencija pulsa i disanja, tjelesna temperatura i dijametar pupila. Vrlo rijetko moe se javiti kardiovaskularni kolaps koji takoer samo iznimno moe ugroziti ivot u inae tjelesno zdravih osoba. Opasnost postoji samo za osobe u kojih je funkcija kardiovaskularnog sustava teko naruena. Tolerancija se javlja prema analgetskom, euforijskom, hipotenzivnom i letalnom uinku droge, manje je izraena prema sedativnom i miotikom a uope se ne javlja za konstipirajui i konvulzivni uinak droge. Ubrzo nakon apstinencije gubi se tolerancija za gotovo sve navedene uinke droge i to moe biti jedan od razloga smrti, ako ovisnik nakon razdoblja apstinencije uzme jednako veliku koliinu droge kao to ju je uzima prije prekida. Akutno predoziranje opioda karakterizirano je trijasom to ga ine koma, respiratorna depresija i jako suenje zjenica (poput vrka igle). Terapija se sastoji od brzog intravenoznog davanja 0,4 mg naloksona to se po potrebi moe ponoviti u razmaku od 2 - 3 minute. Bolesnika treba paljivo pratiti, te ako je u pitanju jedan od opioida dugotrajnog djelovanja, injiciranje naloksona djelovanje kojeg je 1 - 4 sata, treba ponoviti.
IKor

21

* prilog br. 3. * Prikaz bolesnika Zoran je imao 25 godina kada je primljen na lijeenje zbog ovisnosti o heroinu. Roen je kao jedinac u solidarnoj graanskoj obitelji. Oba su roditelja bili intelektualci, otac sveuilini profesor, majka profesorica u gimnaziji. Odrastao je okruen njihovom panjom, iako je katkad imao dojam da roditelji namaju dovoljno vremena za njega. kolu je zavrio kao odlian ak i potom se upisao na fakultet. Upoznao je neke prijatelje, koji su bili skloni sasma nekonvencionalnom ponaanju u to je ulazilo i povremeno zimanje droge. Isprva se sve svodilo na marihuanu, a potom, gdjekad, i na heroin. A onda se dogodio velik gubitak. U nekoliko godina ostao je bez oca, a ubrzo i bez majke. Dok su jo roditelji bili ivi nije uzimao heroin, bojao se da e to oni saznati. Njihovom smru tog je straha nestalo i poeo je sve ee uzimati heroin, da bi nakon nekloko mjeseci shvatio da je postao ovisan. Sav mu se ivot sastojao u neprekidnoj trci za drogom i neprestanom strahu da nee imati novaca platiti je, ili mogunosti da je uope mogne kupiti. Isprva novci su namaknuti prodajom svega to se iz stana moglo prodati. Bio je to komforni peterosobni stan, s namjetajem, knjigama, slikama, kristalom i svim onime to stan ini udobnim prebivalitem. Kad je socijalni radnik, tijekom Zoranova lijeenja pregledavao stan, u njemu je samo ujednoj sobi naao neku staru slamaricu i prljavu deku, sve je ostalo bilo prazno kao da su stanom prohujali termiti i sve

IKor

22

poistili. Sve osim gomile smea koje je bilo razasuto cijelim stanom. Novac dobiven prodajom stvari nije trajao dugo i Zoranu nije preostalo drugo nego poeti s kraama i provalama, tako da je u tijeku lijeenja imao pred sobom jo nekoliko sudskih postupaka kojim je njegovo ponaanje trebalo biti ozakonjeno.

Komentar opisanog sluaja:

Zoran predstavlja gotovo klasian sluaj kako se postupno, uz niz nepovoljnih okolnosti (loe drutvo, nekontrolirana radoznalost, negativna identifikacija) progredira do ovisnika o tzv. tvrdoj drogi. Gubitak roditelja koji su mu bili osonac u ivotu zauvijek ga je ostavio preputenim nemilosrdnim ivotnim vjetrovima i Zoran je od eksperimentatora s drogom i osobe koja je drogu uzimala povremeno i rekreativno, progredirao do osobe koja je psihiki i fiziki zavisila od droge. Isprva je drogu nabavljao na relativno manje kriminogeni nain, kupujui je za novac koji je dobio prodajom stvari iz kue. Kontinuirano uzimanje droge pokrenulo je proces razvijanja tolerancije. Kako je tolerancija postajala sve vea, tako je i rasla potreba za sve veom dozom droge, to je znailo sve vie i vie novca. Kada je sve iz kue bilo prodano, Zoran je mogao birati; ili da iskua apstinencijsku krizu (koje se unaprijed plaio iz prianja svojih suuzimatelja droge), ili da se pone baviti dodatnim kriminalnim aktivnostima, kraama i provalama. Onakav slab, kakav je bio, odluio se, naalost, za ovo drugo. Uhvaen pri jednoj provali, odlukom suda zatvorska mu je kazna preinaena u lijeenja. Zoran nije iskuao jednu od vrlo estih aktivnosti ovisnika, preprodaju droge. Naime, to je jedna od mogunosti za ovisnika da si osigura drogu tijekom duljeg vremena. Problem je, dodue, u tome to je trite uglavnom ve podijeljeno, a sankcije za uljeze nisu nimalo ugodne, te dobar dio novih dealera treba osigurati i novo trite. To zapravo znai da treba regrutirati nove ovisnike i tako se krug ovisnika iri.

IKor

23

1.5.2. Supstancije sedativno-anksiolitikog djelovanja

- D J E L O V A NJ E D E P R E S O A S S - a U ovu skupinu mogu se ubrojiti barbituratni i nebarbituratni sedativi, benzodiazepini, alkohol i druga sredstva sedativno anksiolitikog djelovanja kojima je mehanizam djelovanja vrlo slian. Smatra se da se ta sredstva zloupotrebljavaju mnogo ee od opioida. Nakon uzimanja nekog od tih sredstava usporava se vrijeme reakcije, miljenje je oteano, slabi memorija, javlja se pospanost, oteani govor, manjak emocionalne kontrole i loe rasuivanje. Poslije jednokratnog uzimanja idui se dan mogu jviti simptomi slini alkoholnom mamurluku: nervoza, anoreksija, tremor i glavobolja. Pri duljem uzimanju mogu se javiti nistagmus, diplopija, strabizam, vertiglo. Razvija se tolerancija, ali ne i za letanu dozu. Veina sredstava iz navedene skupine poveava konvulzivni prag. Svi uinci koji su zbog djelovanja droge bili suprimirani nakon prekida njezina uzimanja javljaju se s pojaanim intenzitetom. Pri prekidu uzimanja tih sredstava javljaju se anksioznost, nesanica, agitiranost, zbunjenost, munina, povraanje, slabost i tremor. Ti se simptomi javljaju 8 - 18 sati nakon prekida uzimanja, a maksimalno su izraeni nakon 2 dana apstinencije. U teim sluajevima istodobno s kulminacijom tih simptoma javljaju se konvulzije, delirij i hipertermija. Fascikulacije i pojaani duboki defleksi mogu progredirati do konvulzija nakon 2 - 8 dana apstinencije. Delerij se moe razviti nakon 2 - 4 dana, a prethodi mu razdoblje nesanice. Obiljeen je konfuzijom, vremenskom i prostornom dezorijentacijom, komarnim snovima, te ivim slunim i vidnim halucinacijama. Simptomi spontano iezavaju nakon duljeg razdoblja sna. Tolerancija se razvija u ljudi koji su uzimali barbiturate otprilike nakon 3 dana i maksimalno je izraena nakon tjedan dana.

IKor

24

* prilog br. 4. * Prikaz bolesnice Ana je na lijeenje dola u dobi od 36 godina. Zdravstvena tehniarka, rastavljena, majka jednog djeteta (kerke od 12 godina), na lijeenje je dola pod prisilom svojih nadreenih iz radne organizacije. Oni su zadnjih mjeseci ustanovili da se Ana vrlo udno ponaa na poslu. Znali bi je zatei kako bulji u prazno, govor bi joj bio nesiguran i frfljav, a bilo je i dana kada je nesigurnost nogu bila jako uoljiva. Uslijedili su razgovori i obeanja. Ana bi se iskreno ispriala za svoje ponaanje, priznala da je pretjerala s uzimanjem lijekova, ali to je bilo zato to je zadnjih dana bila tako nervozna i obeala bi da se to sigurno nee ponoviti. Naalost, to se ponavljalo sve dok njeni na poslu nisu izgubili strpljenje i povjerenje u Anu i stavili je pred alternativu - ili lijeenje ili otkaz. I tako je Ana dola na lijeenje. Nezin problem se pojavio prije kojih 5 - 6 godina, nakon rastave. Osjeala je tada jaku napetost, nesigurnost i strepnju. Nije znala kako e dalje ivjeti sama i kako e se brinuti za svoje dijete. U tim trenucima napetosti, prvo je posegnula za aicom alkohola to ga je imala u kui. Popivi nekoliko aica estokog pia situacija joj vie nije izgledala tako teka, a nije ju vie toliko muio ni neugodni osjeaj strepnje. Trajalo je to nekoliko godina i uvjerila se da pije previe, a kazalo joj je to i nekoliko prijateljica. Kako je to inila iskljuivao kod kue i u svoje slobodno vrijeme, nitko na poslu nije znao to se s njom zbiva. Posluala je prijateljice i pola lijeniku. Kada ju je sasluao, ustanovio je da se u bolesnice vjerojatno radi o anksioznom poremeaju, te joj je propisao Tavor kojeg je bolesnica vrlo uredno i redovito uzimala. Odlazila bi redovito po nove zalihe Tavora, a kad se lijenik poeo nekati da joj ga dalje propisuje, otila je drugom lijeniku, a poslije i treem. Tako je uvijek imala dovoljno svojih tableta kojih je trebala svaki dan sve vie. Dapae, otkrila je da joj Tavor vrlo ugodno zamjenjuje alkohol, ali i to da se pokatkad moe kombinirati uzimanje alkohola i Tavora da bi se osjeaj opijenost i poveao. Naalost vie nije mogla kontrolirat uzimanje droge (u nje je
IKor

25

lijek ve odavno postao droga), pa su tako i njeni na poslu primijetili da se s njom neto dogaa. Unato opetovanim razgovorima i obeanjima Ana nije mogla prestati uzimati drogu i napokon je bila prisiljena doi na lijeenje. Tijekom lijeenja, kad joj je prekinuto uzimanje droge u bolesnice se javio prvi epileptiki napadaj grand-mal tipa, karakteriziran kloniko-tonikim grevima ekstremiteta i itavog tijela.

Komentar opisanog sluaja:

Na primjeru bolesnice Ane moe se nauiti nekoliko stvari:
1. lijek ne ini dobro ako se ne primjenjuje onako kako ga

se treba primjenjivati. 2. vrlo je opasno davati takvu vrstu lijeka osobama koje su sklone konzumiranju alkoholnih pia. 3. treba ograniiti vrijeme uzimanja takva lijeka, najvie 3 tjedna. Budui da se ni o jednom od navedenih imbenika nije vodilo rauna, sve se odvijalo nepovoljno. Od mokrog alkoholiara (kad je pila alkohol) Ana je postala suhi alkoholiar, koji umjesto alkohola uzima tablete anksiolitika. - Alkohol i navedeni lijek imaju vrlo slian mehanizam farmakolokog djelovanja (zato i pripadaju u istu skupinu droga), pa se stoga uspjeno zamjenjuju jedno drugim. Na tom se naelu i temelji lijeenje delirijum tremensa, kada se nakon snanog apstinencijskog sindroma alkoholiara javljaju delitantne smetnje koje se uspjeno rjeavaju primjenom anksiolitika kojima pripada i Tavor. Ana se tijekom uzimanja tableta poela postupno mijenjati. Isprva je pila alkohol, ali nikada na poslu. Kasnije je nastavila s uzimanjem tableta Tavora, ali se jo neko vrijeme uvala da se to ne zapazi u njenoj okolini. I na koncu vie se nije uope mogla kontrolirati, zapoela je uzimati tablete i za vrijeme posla, pokatkad uz alkohol, i okolina je primijetila da se s njom dogaa neto udno i bolesno. Unato velikoj elji, pa i obeanjima da e se promijeniti to joj nije polo za rukom, jer su stvari krenule nepovratnim tijekom. Pri tome joj nije pomagala ni injenica da je majka djevojice koju boli i koja nju voli i koja je treba. Dominantna svakodnevna misao bila je usmjerena na nabavku tableta i potrebu da ih uvijek ima u dovoljnoj koliini. Ni povremena spoznaja o teti koju svojim ponaanjem ini sebi i djetetu nije ju mogla
IKor

26

odvratiti od takva obrasca ponaanja. Jedan mamurluk izazvan prestankom djelovanja droge suzbijan je slijedeom dozom, i tako unedogled. Dugotrajno uzimanje droge promijenilo je funkciju SS-a, i kako benzodiazepin, meu koje pripada i Tavor, povisuju konvulzivni prag (tj. spreavaju nastajanje konvulzija), prestankom uzimanja droge konvulzivni prag se snizio ispod normale aktivnosti i javile su se epileptike konvulzije, kao jedna od komplikacija uzimanja takve vrste droge. Zbog takva stanja ponovno je trelo uvesti zatitnu dozu lijeka kao bi se sprijeilo ponovno javljanje konvulzija, a doza je tijekom vremena postupno sniavana i na koncu je like ukinut.

IKor

27

1.5.3. SS simpatikomimetici
- D J E L O V A NJ E S S - a U ovu skupinu pripadaju supstanicije koje svojim djelovanjem oponaaju aktiviranje simpatikog ivanog sustava. U nju pripadaju amfetamin i njegovi derivarti, te kokain, a izazivaju osjeaj povaanja fizike i psihike snage, euforiju i povaanu budnost. Ti simptomi sredinje stimulacije praeni anoreksijom, znojenjem, midrijazom, tahikardiojm i poveanjem krvnog tlaka, vjerojatno su posljedica oslobaanja noradrenalina i dopamina iz sredinjih i perfiernih neurona. Meu socijalno prihvaene stimulatore sredinjeg ivanog sustava ubrajamo i aj i kavu. Ti simulatori mogu utjecati na blai stupanj umora, no mehanizam njihova djelovanja razliit je od onoga amfetamina ili kokaina. Oni katkada izazivaju vrlo blagu psihiku ovisnost to se u sluajevima prekida uzimanja moe oitovati kao glavobolja ili umor. Najei i najalarmantniji simptomi prekomjerene uporabe smfetaminskih preparata je psihoza koju je teko razlikovati od paranoidnog oblika shizofremije. jTeki kriminalni akti, poesto i ubojstva mogu biti uzrokovani iznenadnim poveanjem doze amfetamina. Vizualne i taktilne halucinacije zajedno s osjeajem prisutnosti razliitih insekata u koi, uzrokuju u osoba estoko eanje i ekskorijacije. Nakon prekida uzimanja javlja se konfuzija, sumanutosti i gubitak memorije, to moe potrajati i nekoliko mjeseci. Fizika ovisnost u ovoj skupini teko se dokazuje i neto je bolje dokumentirana za uzimanje amfetamina. Nakon prekida njegova uzimanja javlja se prolongirani san koji traje nokoliko dana uz poveanu REM aktivnost za vrijeme spavanja, nakon ega se javlja poveani apetit, apatija i depresija. Kada se kokain upotrebljava u niskim dozama, izaziva vrlo slabu, gotovo nikakvu fiziku ovisnost, a
IKor

28

umjerenu psihiku ovisnost. Do pojave novog oblika kokaina tzv. cracka, smatralo se da kokain ne moe izazivati fiziku, nego samo psihiku ovisnost. Prolongirano uzimanje veih doza kokaina nakon duljeg vremena uzrokuje, nakon prekida uzimanja, anksioznosti, umor i reaktivnu depresiju. Tolerancija se pri uzimanju manjih doza ne javlja, ali pri uzimanju veih doza tijekom duljeg vremena javlja se izraena tolerancija prema stimulirajuem djelovanju kokaina. Anksioznost nastala nakon prekida uzimanja moe se smanjivati diazepamom, a depresija se nastoji lijeiti triciklinim atidepresivima i psihoterapijom. * prilog br. 5. * Opis bolesnika eljko je bio simpatian, plavokosi, 23 godinji student medicine iz Sarajev. Gledajui ga, teko je bilo pomisliti da je doao na lijeenje zbog uzimanja kokaina, to je njemu i negovoj obitelji nanijelo mnogo zla. Potjecao je iz dobrostojee obitelji poljopirvrednika, koji su imali jo troje djece i koji su bili jako ponosni to e im sin jednog dana postati doktor. eljko je bio dobar student koji je na vrijeme i sa solidarnim ocjenama poloio prve tri godine studija a onda su zapoele nevolje. Sve je poelo dosta bezazleno. Upoznao je djevojku koja mu se svidjela i koja ga je pozvala da zajedno odu na jedan tulum. Nala se tamo skupina ljudi, uglavnom njemu nepoznatih, sluala se neka indijska glazba, neki su puili cigarete to su imale udan miris, no u svemu tome eljko nije vidio nita udno. Malo se uznemirio kada je uokolo poela kruiti neka pumpica iz koje je ponetko neto umrknuo. Bilo mu je jasno da to ba nisu ista posla i kad je doao red na njega on se nekao. Poeli su mu tada svata dobacivati, pogotovo njegova djevojka koja ga je ovamo dovela. Naao se u vrlo nezgodnoj situaciji. Nije se elio osramotiti, uostalom, mislio je, nita mu nee
IKor

29

biti, jer su i drugi to uinili i nita im se nije dogodilo. Tako je i on umrknuo i osjetio kao da ga nekakav praak zakakljao u nosnici koje su mu poslije postale nakako drvene, a njegovo je raspoloenje postalo mnogo bolje. Uope cijeli mu je tulum postao nekako bolji, zabavniji i veseliji. Ponavljalo se to vie puta i postupno jedva je ekao da se nae s novim drutvom i ponovno kua onaj bijeli praak, za koji je u meuvremenu saznao da je kokain. Ali kad se ponovno naao s drutvom, ekalo ga je okrutno iznenaenje. Sav ustreptao i eljan praka, upitao je kada e ga dobiti, a oni su mu odgovorili da kokaina nema i da ga se ne moe nabaviti bez novca. I otada je sve krenulo nizbrdo. eljko je ubrzo potroio sav novac koji su mu poslali od kue za izdravanje, pisao je ocu da mu teba jo novaca za stan, zatim za knjige, pa za odjeu, i sve tako dalje dok otac vie nije mogao smagati novac i dok nije doao vidjeti to se to s njegovim simom dogaa. Tada su se zbivanja razotkrila i eljko je zavrio na lijeenju. Bio je vrlo discipliniran, pristojan i znatno je pomagao osoblju u svakodnevnom radu s bolesnicima. Nakon mjesec i po eljko se prilino oporavio, dobio je prijanju tjelesnu teinu i raspoloenje, bio je slika i prilika posve izlijeenog ovisnika. Tada je na lijeenje doao novi ovisnik. Na standardno pitanje je li donio neto sa sobom (a to je znailo drogu), dobili smo i standardni odgovor da nije donio nita. Znajui otprije ponaanje ovisnika, rekli smo mu da emo ga svejedno pregledati i tada smo nali boicu s bjelkastim prakom za koji smo pretpostavili da je kokain. Tada se netko od osoblja sjetio da pozovemo eljka u pomo. Rado se odazvao, turnuo prst u boicu i potom prinio prst jeziku i liznuo ga, a onda je odjednom izjurio iz ambulante, kao izbaen katapultom. Nije ga bilo do veeri i ve smo se poeli brinuti, ali eljko se pojavio. Doktore rekao je, kad sam osjetio kokain na jeziku, a bio je tako jako dobar, poelio sam silno da vas udarim, da uzmem tu boicu i da se negdje zavuem i nauivam do mile volje. Jedva sam se svladao i jedini nain da sve to izbjegnem, bilo je da to prije otrim napolje.
IKor

30

Komentar opisanog sluaja:

Na eljkovom primjeru dobro se moe nauiti kako se malada i neiskusna osoba, ali ne i glupa, moe u odreenim prilikama namamiti na uzimanje droge. Isprva besplatno nuenje, im je rtva postala ovisna, preobrazilo se u bezobzirno iskoritavanja. Premda kokain ne stvara tjelesnu ovisnost, psihika je ovisnost vrlo snana. eljko je napustio sve svoje studentske obveze i iskljuivo se posvetio pribavljanju novca za kupnju kokaina. ivot mu se pretvorio u veliku strepnju da nee imati dovoljno novca i da nee moi kupiti kokain. Troenje teko zaraenog oevog novca, gubljenje vremena, nepolaganje ispita, sve je to padalo pred velikim imperativom za pribavljanjem droge. Kako je psihika ovisnost snana, najbolje pokazuje njegovo reagiranje gotovo nekoliko mjeseci poto nije drogu ni okusio, kada se ponovno naao u situaciji da mu se droga nala nadohvat ruke. Da se sve to nije dogaalo u bolnici, nije teko predvidjeti da bi eljko u ovakvoj prilici ponovno posegnuo za drogom.

IKor

31

1.5.4. Kanabinoidi - D O B I V A NJ E K A N A B I S A Biljka Canabis sativa vjerojatno potjee iz centralne Azije, sjeverno od Himalaja, iz turkestanskih regija ZND-a i Kine, odakle se posvuda proirila i bila uzgajana zbog dobivanja vlakana, sjemenog ulja i ljekovitih pripravaka, odnosno droge. Vlakna su dobivene iz vanjskog dijela stabljike i mogu dosei duinu od 5 metara i jaa i dua su od veine vlakana drugih biljaka koje se za tu svrhu rabe. Prije se smatralo da je biljka koja slui za dobivanje vlakana druga vrsta, od one koja se koristi za dobivanje droge, to nije tono, ali treba rei da ipak izmeu njih postoji odreena genetika razlika koja je steena i nainom kultivacije. Tako npr. u biljaka Canabis stativa kultiviranih za dobivanje vlakana sadraj delta-tetrahidroltiviranih nikada ne prelazi 1%, a u biljaka namjenjenih proizvodnji droge kree se oko 3,5%. Na izgled biljke znaajno utjee i nain kultivacije. Kada se uzgaja za dobivanje vlakana, sade se gusto i stabljika izraste dugaka s malo grana, a za dobivanje droge ili sjemenova ulja biljke su mnogo vee razmaknute i imaju brojne grane s cvjetajuim zavrecima. Muke biljke koje proizvode pelud i enske biljke koje daju sjevenke uzgajaju se na posebnim plantaama i opraivanje se vri pomou vjetra. Od cvjetajuih dijelova biljke i okolnih listova dobiva se smolasti eksudat koji je glavni izvor psihoaktivnih principa biljka. Vea se koliina smole dobiva od enskih biljaka i od onih koje su uzgajane u vruim i suhim klimatskim podrujima. Marihuana je naziv za smjesu mrvljenog lia, cvijeta i manjih stabljika biljke u Sjevernoj Americi to se uiva obino puenjem u obliku cigarete, bilo same marihuane ili pomijeane s duhanom. U Indiji se koriste nazivom bhang koji oznauje pripravak slian marihuani, zatim gana to je naziv za pripra-vak cvjetajuih vrhova obino enske biljke
IKor

32

bogate smolastim eksuda-tom i chras, to je naziv za smolasti eksudat cvjetajuih vrhova i lia biljke Canabis sativa. Hai je arapska rije to u slobodnom prijevodu znai suhi list, a mnogo je odreeniji naziv hashis el keif, dok se u nekim arapskim zemljama sjeverne Afrike jednostavno naziva kif. Hai odgovara priblino onom obliku droge to se u Indiji naziva chras. - D J E L O V A NJ E K A N A B I S A Pod nazivom kanabinoidi razumijevaju se razliiti aktivni principi dobiveni iz biljke Canabis stativa, a za delta - 9 tetrahidrokanabinol se pretpostavlja da je glavna psihoaktivna komponenta. Delta -THC je aktivan u dozama od 50 - 200 ug pri oralnom uzimanju, odnosno u dozama od 25 - 50 ug pri puenju. Kad se droga uzima puenjem nastup djelovana je brz, a maksimalni se uinak javlja nakon 15 - 30 minuta. Najei bihevioralni uinak je osjeaj da vrijeme prolazi usporeno uz veu koncentraciju na momentalna zbivanja. Osjeaji agresivnosti i neprijateljstva su reducirani. Javlja se oteenje sposobnosti za vonju automobila jr su refleksi usporeni, a procjena vremena i udaljenosti je iskrivljena. Tijekom duljeg uzimanja moe se javiti tolerancija. Vee doze marihuane (4 ili vie cigareta) izazivaju psihotomimetske uinke sline onome LSD-a. Mogu se javiti akutne atake anksioznosti i panike, najee u neiskustvu osoba ili onih pod stresom. Nema dokaza za ireverzibilna oteenja mozga u ovisnika koji su uivali velike doze u velikom razdoblju. Takoer nema ni dokaza da kronino uzimanje marihuane izaziva prihiku ili fiziku ovisnost, iako je u tekih ovisnika prekid uzimanja uzrokovao nesnicu, pvratak REM sna, tremor, iritabilnost, dijareu i gubitak na teini s maksimalnim uinkom nakon 25 - 36 sati i s trajanjem od 3 - 4 dana. Kronino teko puenje marihuane moe naruiti plune
IKor

33

funkcije, a takoer suprimira luenje testosterona, to predstavlja osobit problem u adolescentnoj dobi.

1.5.5. Halucinogeni
-VRSTE HALUCINOGENAHalucinogenima (psihotogeni, psihedelici, psihozomimetici) nazivamo supstancije koje izazivaju promjene u percepciji, raspoloenju i miljenju bez promjena u svijesti i orijentaciji. U naelu se sva ta sredstva mogu podijeliti u ti velike skupine; skupina - koja se odvodi od lizergike kiseline i u koju pripadaju snani halucinogeni d-dietilamid lizergike kiseline (LSD) i acentil LSD. Djelotvorne halucinogene peroralne doze za te droge su od 1 - 2 ug na kg. 2. skupina - se odvodi od triptamina i ukljuuje dimetil, dietil i dipropil triptamin (DMT, DET, DPT). U toj skupini su takoer njihovi hidroksilirani derivati bufotenin i psilocin, kao i fosforilirani analoge psilocina - psilocibin. Djelotvorna doza psilocibina je od 100 - 200 ug na kg. 3. skupina - se odvodi od amfetamina i ukljuuje meskalin (TMA) dimetoksiamfetamin (DMA) i dimotoksimetil amfetamin (DOM). Posljednja skupina ujedno je i najslabija pa je njihova peroralna doza za ljude od 5 - 10 tisua ug na kg. Iznimku predstavlja DOM koji je po jaini slian LSD-u.
1.

- D J E L O V A NJ E H A L U C I N O G E N A Primjer LSD-a

IKor

34

Subjektivno djelovanje LSD-a uvelike je ovisno o ugoaju i okolini, te oekivanju osobe i veliine upotrebljene doze. Isprva se javljaju somatski simptomi nakon ega slijede promjene u percepciji i raspoloenju i na koncu slijede psihiki i psihedeliki fenomeni. Izobliavanje osjeta percepcije je karakteristian simptom uzimanja LSD-a pri emu su zahvaeni svi modaliteti, a osobito vid.Boje izgledaju neobino svijetle i ive, a objekti neotri i promjenjivi. Fiksirani objekti miu se od blieg prema udaljenom, sitni povrni detalji zapaaju se s dubokom reljefnou i obojenou a snovidne slike izgledaju poput ivih filmskih isjeaka ak i tada kad osoba ima zatvorene oi. Dolazi do distorzije slike tijela, osoba ime dojam kao da moe gledati svoje vlastito tijelo, auditorna percepcija je jako pojaana pa ak i slabani umovi mogu nalikovati grmljavini. Osjeaj vremena je takoer izoblien; opisuju ga kao da je vrijeme stalo ili da se kree unatrag. Sintestezije su este pa se tako glazba moe doivljavati vizualno a boje se mogu sluati. Nakon toga ubrzo slijede i promjene psihe u domeni ego-funkcije, pa se ta faza naziva psihedelikim tripom. Osoba doivljava osjeaj depersonalizacije, razdvajanja i pormjene okoline, te osjeaj jedinstva s beskrajnim svemirom, praeno osjeajem dubokog uvida i proirene svijesti. Taj gubitak osobnosti se interpretira kao good trip, meutim, povremeno gubitak kontrole i strah od samounitenja izazivaju panine atake, ak i pokuaj samounitenja, pa se tada govori o bed tripu. Openito, upotreba tih sredstava nije praena psihikom ovisnou iako se tolerancija javlja. Meutim, ona isezava ubrzo nakon prekida uzimanja droge. Neeljene reakcije na LSD su primarno psihike, a mogu se tretirari dijaze-pamom ili nekim antipsihotikim lijekom (npr. haloperidol, klorpromazinom). U otprilike 5% LSD ovisnika javljaju se tzv. flashback epizode u kojima se spontano javljanje LSD doivljaja odigrava iako oni u tom trenutku apstiniraju od droge. To se moe javiti mjesecima nakon prethodnog tripa, a
IKor

35

traje od ne-koliko minuta do nekoliko sati. To javljanje poprima perceptualne, somatske ili emocionalne forme koje se tretiraju na isti nain kao panike reakcije. Uz to pod utjecajem LSD-a mogu se javiti prolongirana psihotika stanja koja indi-ciraju katkad dugotrajunu hospitalizaciju.

* prilog br. 6. * Prikaz bolesnika Robert je na lijeenje doao iz Karlovca u dobi od 24 godine zbog uzimanja halucinogena, LSD-a. Sluajno je u jednom drutvu kuao LSD i to je za njega bilo sasma novo iskustvo, isprva prilino zastraujue, potom veoma izrazito. Preko LSD-a uao je u jedan novi svijet koji ga je oslobodio svakodnevnice. Uenje, fakultet i ispiti za njega vie nisu postojali. Najdrae mu je bilo progutati tabletu LSD-a, pustiti svoju glazbu (najvie je volio Hendricksona) i potom bi otplovio u svijet svojih vizija, to je znalo potrajati ponekad i itav dan. Cjelokupno njegovo ponaanje, zanemarivanje obveza i druenja s prijanjim prijateljima i udnovata snolika stanja u kojima ga je majka sve ee zaticala rezultirali su napokon privoenjem Roberta na lijeenje. Opisao je nekoliko svojih doivljaja pod utjecajem droge. Jednom je, zajedno s prijateljem, otiao na obalu oblinje rijeke i uzeo drogu. Pod njezinim je utjecajem doivio viziju prekrasne djevojke koja, ogrnuta velom, jae na devi i domahuje mu da joj prie. Ne asei zakoraio je za njom i samo ga je prisutnost prijatelja spasila od utapanja u rijeci u koju je zakoraio.

Komentar opisanog sluaja:

Premda halucinogeni ne izazivaju fiziku ovisnost, mogu izazvati toleranciju, ali oito je da pokatkad izazivaju psihiku ovisnost, to je naalost bio sluaj s Robertom. Iako je Robert znao da ono to radi za njega nije bilo dobro i da se njegova majka s kojom je ivio jako mui
IKor

36

da ih oboje izdrava (otac mu je umro nekoliko godina ranije), svejedno nije smogao snage da se odupre iskuenju ponavljanog uzimanja droge. Prekrasna privienja, pa ak i po cijenu ivotne ugroenosti, toliko su mu se dopala da je bio spreman riskirati i svoju budunost i svoj ivot samo da bi u njima uivao.

1.5.6. Organska otapala

- D J E L O V A NJ E O T A P A L A U toj skupini sredstva nalaze se razliita organska otapala, lakovi i ljepila, a obino ih uzimanju mlae osobe kojima nisu dostupna druga sredstva ovisnosti. O mehanizmu njihova djelovanja nema pouzdanije evidencije, no pretpostavlj se da su blai poremeaji svijesti koji se javljaju kraim uzimanjem tih sredstava u vezi s njihovom liposolubilnou i penetracijom u sredinji ivani sustav. Ta sredstva oteuju unutarnje organe kao to su mozak, bubrezi, jetra i slezena. Otapala izazivaju sredinje efekte (isprva dezinhibitorne a potom inhibitorne) obiljeene euforijom, uzbuenjem, osjeajem lebdenja, malaksalosti, nejasna govora, ataksije i osjeaja poveane snage. Mogu takoer uzrokovati intoksikaciju to se oituje apatijom te smanjenom sposobnou obavljanja drutvenih i radnih funkcija. Oteeno rasuivanje moe uzrokovati impulzivno i agresivno ponaanje. Pri visokim dozama moe nastupiti stupor i gubitak svijesti, a smrtni su ishodi posljedica respiratorne depresije, asfikcije ili neke druge nesree. Gdjekad se mogu nai vanjski zankovi uivanja otapala kao to su crvenilo oko nosa i usta, miris daha na otapala i ostaci otapala na licu, rukama ili odjei. Vrlo esta je iritacija oiju, nosa, drijela i plua. Osim oteenja parenhimatoznih organa javljaju se i periferni neuritisi, atrofija mozga i kronino motoriko oteenje.

IKor

37

Fizika ovisnost se ne javlja, a vrlo dolazi do makar blaeg stupnja psihike ovisnosti.

* prilog br. 7. * Prikaz bolesnika Goran je imao 17 godina i ivio je s bakom u oblinjem gradiu. ivot mu ba i nije bio sklon od malih nogu. Majka je ostavila njega i brata dok je bila na radu u vedskoj i tamo ih je usvojila jedna obitelj. Goran se nikako nije mogao priviknuti na njih i neprestano je stvarao probleme i sebi i svojim ado-ptiranim roditeljima. Na koncu je to zavrilo tako da su ga oni vratili njegovoj baki s kojom je nastavio ijeti, takoer s dosta problema. Kada je zapoela moda snifanja ljepila ubrzo se i sam tome pridruio. Izbivanja iz kole sve su bila uestalija, a ljepilo je sve ee snifao, pa i kod kue, te je bilo neizbjeno da ga baka na koncu otkrije i nakon nekog vremena dovede na lijeenje. Bio je vrlo senzitivan, na momente plahovit i nepredvidljiv. Priroda kao da mu je htjela nadoknaditi nepravdu koju mu je nanijela i podarila ga je ne-kim darovima koji do tada nisu bili zamijeeni. Tijekom muzikoterapije posta-la je oita njegova glazbena nadarenost i vrlo je brzo nauio svirati glasovir toliko da je mogao odsvirati gotovo sve melodije koje je znao.Katkad je znao zamoliti da smije u slobodno vrijeme svirati, to je ee inio. Tijekom lije-enja esto je snifao ljepilo unato svim naporina da se toga odvikne. Nekoliko mjeseci nakon odlaska iz bolnice naen je mrtav s plastinom vreicom na licu u kojoj je bilo ljepila i tragovi koji su naeni na rukama i licu.

IKor

38

Komentar opisanog sluaja:

U prvi mah moglo bi se pomisliti kako je snifanje ljepila znatno nedunija vrsta ovisnosti os one uvjetovane uzimanjem tvrdih droga. No, opisani primjer oito pokazuje koko tragino to moe zavriti.

1.5.7 Razno
-VR STE KOJ E SE TU UBRAJAJ U1. Fenciklidin

D J E L O V A NJ E Ovo je sredstvo isprva bilo ispitivano kao intravenozni kirurki anestetik, te kao opi preoperativni i postoperativni analgetik. Meutim, nuspojave koje su ubrzo zamijeene, a sastojale su se od dezorijentacije, agitiranosti i delira-ntonga stanja usmjerili su tu supstanciju k upotrebi u veterinarskoj praksi. Vrlo brzo taj se lijek pretvorio u ulinu drogu, iroka upotreba koja je zapoela oko 1970. god. i koja se nastavlja i danas. To je vrlo jeftina droga koju je vrlo lako sintetizirati u prirunim tajnim laboratorijima. Moe se uzimati peroralno, intravenozno ili umrkavanjem, a najee ga se pui pomijeanog s marihuanom. Uinci droge zavise od koliine uzete droge to varira od pripravka do pripravka, ali takoer od okolnosti u kojima se droga uzima i od prethodnog iskustva osobe koja drogu koristi. Uinci zapoinju nakon 5 minuta, a prosjene su doze izmeu 5 i 10 mg, a konvulzija i koma s moguim smrtnim ishodom javljaju se ako je doza vea od 20 mg. Maksimalni uinak javi se otprilike nakon pola sata. Ovisnici postaju nekomunikativni, zaboravljivi i iskazuju aktivnu
IKor

39

fantastinu produkciju. Osjeaju ubrzanje, euforiju, javlja se osjeaj pojaane tjelesne topline, lebdenja i kadto depresonalizaciju, izolaciju ili otuenost. Ponekad se jave slune i vizualne halucinacije uz izmjenjenu sliku tijela, distorziju vremena i prostora. Moe se javiti intenzivni osjeaj zavisnosti, konfuzija i misaona dezorganizacija. U jednom trenutku ovisnik moe biti drag i drueljubljiv, a u drugom momentu negativistian i neprijateljski nastrojen. Gdjekad se opaaju grimase lica, krune kretnje glavom i povraanje.Uzbuenje traje oko 3 - 6 sati nakon ega moe nastupiti blaa depresija, iritabilnost, a povremeno iracionalno agresivno suicidalno ili homicidalno ponaanje. Pokatkad djelovanja mogu potrajati danima.

2. Antikolinergici

D J E L O V A NJ E U ovjoj skupini se nalaze atropin i sredstva njemu slina djelovanja. U naim uvjetima najee se zorabe tvorniki pripravci antikolinergika kao to su triheksifenidil i biperiden. Oni izazivaju lagano delirantno sttanje koje ovisnici katkad opisuju kao stanje oputenosti i doivljavanja razliitih balih vizualnih halucinacija. Vrlo esto ta se sredstva uzimaju u kombinaciji s alkoholom, najee s pivom. Prekomjerena uporaba takvih sredstavaa moe izazvati stanje antikolinergikog delirija koje se najbolje lijei primjenom fizostigmina.

* prilog br. 3. * Shematski prikaz tipova droga

OVISNOST O DROGAMA
Morfinski tip
IKor

PSIHIKA OVISNOST
jaka

FIZIKA OVISNOST
jaka uz brzi razvoj

40

Barbituratni tip Kokain tip Canabis tip Amfetamin tip Halucinogeni tip Kat tip Antagonist opija tip

razliito jaka jaka umjerena do jaka razliito jaka razliito jaka umjereno jaka

poslije duge upotrbe nema nema nema nema nema jaka

IKor

41

2. ALKOHOL

IKor

42

UVOD
Alkoholna pia dobivaju se vrenjem i destilacijom groa, voa, ita, krumpira i raznih drugih biljnih tvari. Pijenje alkoholnih pia u nas je dio ope prihvaenog drutvenog ponaanja. Ono je sastavni dio tisuu-godinje kulture mnogih naroda, pa i naeg. U veini zemalja alkoholna pia ubrajaju se u legalne (dopustive droge), poput duhana, za razliku od ilegalnih (zabranjenih) droga. Dakle, nae drutvo prihvaa alkohol ali ne i alkoholiara. Alkoholiar je neumjeren uivalac alkoholnih pia pijanac, pijanica. Premda alkohol ima i stanovitu prehrambenu vrijednost,: jedan gram alkohola daje 7 kalorija, ali alkohol ne dolazi u obzir kao ivena namirnica zbog svoje otrovnosti. Alkoholiar u svojoj prehrani istiskuje znatan dio prehrambenih i zatitnih tvari kao to su bjelanevine, vitamini i minereli. U prijanja vremena alkoholna pia pila su se samo u posebnim prigodama, a danas su pivo i vino gotovo svakodnevni pratilac prije ruka i veere, dok se estoka pia esto piju kao aperitiv tim jelima. Piju se i za samolijenje niskog tlaka, uklanjanje neugodnih osjeaja u elucu, za smanjenje psihike napetosti, za eliminiranje straha, za pojaavanje samosvijesti, za uklanjanje loeg raspoloenja i prikrivanje nerijeenih problema. Alkoholna pia su danas postala svakodnevna roba. Svijetska zdravstvena organizacija upozorava da je problem alkohla postao vrlo akutnim u svim podrujima ljudskog ivota, da je alkohol vrlo akutnim u svim podrujima ljudskog ivota, da je alkohol tekua droga, da je najvei broj kriminalnih radnji povezan s alkoholom, da je vie od polovine svih smrtonosnih nesrea, nesrea na radu i nesrea u prometu, te vie od polovice svih ubojstava i samoubojstava uzrokom zloupotrebe alkohola,
IKor

43

da ovisnost o alkoholu spada meu najve probleme dananjeg svijeta, a osobito zabrinjava injenica to se alkoholna pia poinju uivati u sve mlaem uzrastu i to se, pored omladine, alkoholu sve ee odaju i ene.

IKor

44

2.1. TO JE ALKOHOLIZAM?

Alkoholizam je pretjerano uivanje alkoholnoh pia, pijanevanje, kronino otrovanje alkoholom, uzrokovano njegovom zloupotrebom. Odnosno, alkoholizam je dugotrajna prekomjerena potronja alkoholnih pia i kliniki sindromi izazvani tom prekomjerenom potronjom. Neki smatraju da mora postojati i ovisnost o alkoholu (psihika ili fizika), da bi se moglo govoriti o alkoholizmu. A mnogi smatraju da je dovoljno da se jave ekonomski ili socijalni problemi u vezi s potronjom alkoholnih pia, pa da se govori o alkoholizmu, bez obzira na to je li se otetilo zdravlje ili ne. Prema miljenju republike komisije, alkoholizam je kronina bolest koja se ne ispoljava tek s tjelesnim i duevnim potekoama, nego ve I sa samom ovisnou i popratnim promjenama u ponaanju i navikama.

IKor

45

2.2. TKO JE OVISAN O ALKOHOLU

2.2.1. Stav ljudi prema alkoholu
Svaki ovjek na svijetu ima svoj stav prema alkoholu. * prilog br. 1. * Prikaz odnosa ljudi prema alkoholu

aps tine nti um je re ni pilci pre tje rani pilci ovis nici o alkoholu ne popravljivi ovis nici o alkoholu

Dakle iz prikazanog grafa lako moemo zakljuiti da apstinenata (onih ljud koji se uzdravaju od alkohola), u nas ima izuzetno malo. im ovjek popije prvu au alkoholnog pia, polako se pridruuje skupini onih koji umjereno piju, u toj skupini moe ostati do kraja ivota. Meutim, moe dospjeti I do one skupine nepopravljivih alkoholiara, koji se vie ne mogu izljeiti.

IKor

46

2.2.2. Tko pije umjereno? Odreenje umjerenog pilca ovisi, meu ostalom, I o tome gdje ovjek ivi. U nas je, primjerice uobiajeno, prijenje alkoholnih pia. Razni obiaji nalau pijenje u razliitim prilikama, od proslave roenja do alovanja pri smrti.

Znai, umjreno pijenje, u biti, je ovladavanje pijenjem: umjereni pilac sposoban je, dakle, sam odrediti vrijeme i mjesto pijenja, koliinu i vrstu pia te sam izabrati drutvo s kojim e piti.

2.2.3. Tko pije prekomjerno? Svi oni ljudi koji pretjereju u pogledu toga gdje I koliko puta piju, te esto piju bez pravoga povoda, I moda, ak I sami ve prijepodne, a ako pri tome pretjeraju u koliini, znai da se ve opijaju.

Znai, prekomjereno pijenje ne krenje nepisanog pravila okoline u kojoj vimo I radiomo, pravila o nainu pijenja i koliini popijenog pia.

IKor

47

2.2.4. Dakle, tko je alkoholiar?

Alkoholiar je osoba koja boluje od alkoholizma. Prema miljenju Svjetske zdravstvene organizacije, alkoholiar je: osoba koja prekomjerno pije alkoholna pia, osoba u koje je ovisnost alkoholu tolika da pokazuje psihike poremeaje ili sline manifestacije koje oteuju njeno duevno i tjelesno zdravlje, dao i njen poremeen odnos s drugim osobama.

2.2.5. Fouquetova podjela alkoholiara To je podjela alkoholiara kojom je u francuskoj literaturi Fouquet pokuao provesti sistematizaciju pojedinih skupina alkoholiara. U toj podjeli Fouquet razlikuje skupinu Alcoolites koja bi se moda mogla obuhvatiti nazivom primarnog alkoholizma, skupinu Alcooloses, koja bi mogla biti obuhvaena nazivom sekundarnog alkoholizma kod primarnih neurotskih poremeaja; te skupinu Somalcooloses, koja obuhvaa periodike alkoholiare.

IKor

48

* prilog br. 2. * Karakteristike pojedine skupine

FOUQUETOVA PODJELA ALKOHOLIARA

Alcoolites (primarni alkoholizam)
Postotak I raspodjela po spolu 45 - 45% M sluajeva 1 - 5% sluajeva Doba Bolesnici intolerancije pregledani poslije 40 godina starosti Vino*** pivo*** velike koliine

Alcooloses (sekundarni alkoholizam)

45 - 45% sluajeva 80 - 85% sluajeva Izmeu 20 I 45 godina Najradije: aperitivi, jaki likeri srednje koliine esto potajno I sam

Somalcooloses (periodiki alkoholizam)

1 - 5% sluajeva 15% sluajeva Izmeu 30 I 60 godina Nema izbora. esto I kolonjska voda I industrijski pirit male koliine Izrazito sam I strogo potajno

U drutvu Rijetka pijanstva

Alkohol

Patoloka esta I atipina neposredns pijanstva pijanstva Alkoholna pia Malo prijaju, Obino ne prijaju prijaju esto ne prijaju averzija izvan kriza Potronja Potronja izrazito Potronja: dnevno povremena, intermitirajua I trajna prekidi I recidivi Kratke krize od od vie mjeseci. nekoliko sati ili Slobodni intervali dana. Prisilno pie sve rjei I sve krai Vrlo jak osjeaj Nema osjeaja krivnje krivnje Izraziti osjeaj Kasne krivnje. Pokuaj racionalizacije borbe s alkoholom

IKor

49

Hereditet Obitelj

Neuroza ili psihoza jednog od ? roditelja ena esto starija. Rana brana razmi-Ako je rije o eni, Brojna djeca. moilaenja. mu niz godina ne Seksu- alni ivot Smetnje seksualnog primjeuje bolest. dugo normalan. ivota Smetnje seksualnog Tedencija ljubomori ivota Poetak: konac Poetak kasniji. Poetak kasno. adole scencije, Tra- janje: 5 - 10 g. Trajanje neodreeno trajanje: 20, 30, 40 Teke rane smetnje Mogue prelazne godina, ili: ponaanja. Mogu forme prema spontani prestanak psihotiki razvoj alcooloses mogu poetkom senija; ili: pojava intolerancije bilo polagano u hepatodigestivnoj formi bilo naglo: delirium tre mens: bilo progresivno prema alcooleses

Alkoholizam oca

Razvoj

2.3. TO JE OVISNOST O ALKOHOLU

OVISNOST ZNAI DA NETKO ILI NETO NE MOE IVJETI BEZ NEEGA ILI NEKOGA, ILI PAK DA NETKO TO NETO ILI NEKOGA TOLIKO ELI DA JE BEZ TOGA BOLESTAN I TRPI. DAKLE, OVISNOST ISTODOBNO ZNAI DA JE NETKO NESAMOSTALAN, DA NIJE SLOBODAN.

IKor

50

2.3.1. Ovisnost o alkoholu

Jednostavno reeno, ovisnost o alkoholu za alkoholiara je isto to I za biljke ovisnost o vodi. Njemu je aklohol potreban da bi uope mogao ivjeti I raditi te se uhvatiti ukotac sa svakodnevnim ivotnim problemima. Dakle, ovisnost je o alkoholu dvostruka - duevna I tjelesna. 2.3.1.1. Duevna ovsnost Svi ljudi koji potegnu za aicom, mogu postati duevno ovisni o alkoholu. Za duevnog ovisnika karakteristino je to to pije prije svega u duevnim krizama, bilo manjima, bilo veima, a inae ne osjea potrebu za alkoholom. Karakteristika duevne ovisnosti je to to u ovjeka koji se u duevnim krizama navikao piti nastupaju neki znakovi apstinencijske krize ako nema pri ruci alkohol. Ti se znakovi ispoljavaju prije svega kao uznemirenost (nemir) I napetost. Zatim karakteristika duevne ovisnosti je ta da se ona moe pretvoriti u tjelesnu ovisnost (veina je alkoholiara najprije bila duevno ovisna o alkoholu). Postoje I razliiti stupnjevi duevne ovisnosti, netko moe biti samo malo duevno ovisan, a netko mnogo (ak toliko da gubi kontrolu nad popijenom koliinom alkohola te se jako opija).

IKor

51

Duevna ovisnost o alkoholu nastaje onda kada ovjek kakvu svoju duevnu potrebu ili kakav neugodni osjeaj pone redovito ublaavati alkohol, ako tada ne popije alkohol. Moe postati uznemiren (nemiran) i napet. U meuremenu ne mora osjeati potrebu za alkoholom I moe se posve apstinirati.

2.3.1.2. Tjelesna ovisnost Tijelo ovisi o alkoholu, odnosno toliko se naviklo na alkohol da se promijenio cijeli metabolizam. Alkohol se ugradio u kemijska zbivanja u organizmu. Takvo tijelo moe normalno funkcionirati samo ako dobije alkohol. Tjelesna ovisnost moe nastati na osnovi duevne ovisnosti.

Tjelesna je ovisnost o alkoholu teko bolesno stanje pri kojemu se metaolizam u organizmu alkoholiara toliko promijeni da bez alkohola vie ne moe normalno funkcionirati. Dakle, tijelo zahtjeva alkohol. Ako ga ne dobije, jo je bolesnije ta se bolest odraava u obliku znakova apstinencijske krize.

IKor

52

2.3.2. Tolerancija (podnoljivost)

Pojam tolerancije izuzetno je vaan za razvoj ovisnosti o alkoholu. Alkohol je jedan od onih otrova na koje se ljudski organizam (tijelo) navike. To znai da se navikne podnositi sve vee koliine, pri emu uinak samog otrova ostaje isti.

Tolerancija prema alkohlu nastaje kad se ovjekov organizam na nj navikne, budui da se tolerancija poveava ako ovjek redovito pije, on moe podnjeti sve vie alkohola. Meutim, vee koliine djeluju tj. Opijaju kao I nekad davno kad je poeo piti neusporedivo manje koliine alkohola.

* prilog br. 2. * Kretanje tolerancije prema alkoholu

porast toler.

pad toler.

umjereno pijenje prekomjerno pijenje

ovisnost o tjelesna oteenja alkoholu zbog alkohola

Shema prikazuje kako tolerancija obino dosegne odreenu razinu na kojoj se moe odrati godinama (ovjek ima svoju dozu). Ipak, prije ili kasnije s nastankom tjelesnih oteenja zbog alkohola nastupi razdoblje kada se tolerancija pone smanjivti (ovjek podnosi sve manje alkohola). To je
IKor

53

ve karakteristino za razdoblje kad se ivot ovisnika o alkoholu blii kraju. Postoje tri uzroka tolerancije. Prvi je uzrok to to je zamren splet ivanih zavretaka I ivanih stanica mjesto gdje se organizam dobro navikne na alkohol. Ondje djeluju zamreni I ne sasvim pojanjeni kemijski mehanizmi. Drugi je uzrok razgradnja alkohola u organizmu ovjeka koji pije. Trei je pak uzrok bra razgradnja alkohola u organizmu ovjeka koji redovito pije, dakle alkoholiara. Naime, on se donekle navikne na djelovanje alkohola I zna ga svojim ponaanjem prikriti.

2.3.3. Gubitak kontrole nad koliinom popijenog alkohola (loe ovladavanje alkoholom)
Pojavu gubitka kontrole nad popijenom koliinom najlake je oznaiti kao graninu crtu izmeu slobodnog I ovisnog ovjeka. Slobodan ovjek sam odabire koliinu popijenog alkohola, vrijeme I mjesto pijenja, do ovjek koji je izgzbio kontrolu nad popijenom koliinom alkohola za to nije sposoban. Neto se u njemu promjeni te on poslije prve popijene ae nastavlja piti kao da ga na to neto tjera, sve dok se posve ne opije, I to bez obzira na vrijeme I mjesto. Tu je rije zapravo o nesposobnosti ovjeka da prestane piti kad jednom pone. Jo tonije je rei: kad takav alkoholiar popije aicu alkohola, nikada nije siguran hoe li moi prestati piti prije nego to izgubi kontrolu I utopi se u moru alkohola.

IKor

54

Gubitak kontrole zapravo znai slabu kontrolu nad koliinom popijenog pia. Izgubivi kontrolu, ovjek ne moe slobodno odluivati o koliini popijenog pia ni o okolnostima u kojima e piti. Gubitak kontrole znai da je ovjek ovisan o alkoholu, dakle, da je alkoholiar, pa ak I onda ako neko vrijeme moe ivjeti bez alkohola.

2.3.4. Nesposobnost apstinencije (suzdravanja)

IKor

55

Nesposobnost apstinencije znai da se ovjek vie ne moe suzdravati od pijenja alkohola, on mora piti gotovo svakog dana. Ako ne pije, pojave se znaci apstinencijske krize. Oni mogu biti vrlo blagi (primjerice znojenje ujutro ili nou, blago drhtanje ruku), a mogu se ispoljiti I kao poremeaji raspoloenja (primjereice kao tjeskoba, potitenost, razdraljivost). Teki su znaci halucinacije (ovjeku se privia neto to uope ne postoji) ili nagli napad padavice. Nesposobnost uzdravanja od pijenja alkohola znai da ovjek mora piti. Naime, ako ne pije alkohol, pojave se znaci apstinencijske krize koje moe ukloniti samo daljnim pijenjem. Nesposobnost uzdravanja od pijenja alkohola je jasan znak ovisnosti o alkoholu (alkoholizma).

Kao to je gubitak kontorle nad popijenom koliinom alkohola prije svega posljedica drutvene ovisnosti o alkoholu , tako je nesposobnost apstinencije posljedica tjelesne ovisnosti. U nekih alkoholiara nailazimo na oba oblika ovisnosti, to je najtei mogui oblik pinenja. Takav ovjek svakoga dana pije I svakoga se dana posve opija.

IKor

56

* prilog br. 2. * Povezanost pojedinih pojava to ih nalazimo pri ovisnosti o alkoholu tolerancija

gubitak kontorle

nesposobno st apstinencije

duevna ovisnost

tjelesna ovisnost

2.4. UZROCI OVISNOSTI O ALKOHOLU

Ne postoji samo jedan uzrok ovisnosti o alkoholu. Uzroka ima vie, ali nisu svi odluujui za svakog alkohliara, ili su pak razliito izraeni u pojedinih alkoholiara. Sve uzroke moemo podjeliti u tri skupine.

IKor

57

* prilog br. 2. * Uzroci nastanka ovisnosti

OVJEK

OKOLINA

OVISNOST O ALKOHOLU

ALKOHOL

2.4.1. Alkohol
Bez alkohola nema ni ovisnosti o njemu. Rije alkohol arapskog je porijekla (al kuhl) I oznaava finu, plemenitu tvar. Danas rije alkohol ima dva znaenja: oznaava veliku skupinu organskih spojeva koji sadre hidroksilnu skupinu (OH), vezanu za ugljikov atom, te sam etanol, alkohol u obiajenom znaenju.

IKor

58

2.4.1.1. to je alkohol? Govorei o alkoholu, mislimo prije svega na etilni alkohol (etanol), kemijske formule C H OH. Formula nam kazuje da je svima poznati alkohol zapravo spoj ugljika (C) , vodika (H) I kisika (O). isti je alkohol bezbojna tekuina karakteristinog mirisa I okusa. Alkoholna pia sadre razliiti postotak (volumni udio) istog alkohola. Etilni alkohol moe nastati I prrodnim putem. Kvaeve gljivice, naime, kojih ima u zraku I, primjerice, na kori bobe groa fermentacijom (alko-holnim vrenjem) pretvaraju eer u grou u ugljik-dioksid I alkohol (pri emu nastaju mjehurii, pa se stjee dojam da mot zaista vri). Razlikujemo uglavnom tri vrste alkoholnih pia: pivo, vino I rakiju (jaka alkoholna pia). Prve dvije vrste dobivaju se prirodnom fermen-tacijom, a trea vrsta destilacijom. Pivo se veinom proizvodi od jema. Sadri oko 4 do 5% alkohola. Vino se dobiva od groa. Takozvano suho vino sadri malo eera, a slatko vino mnogo eera. Sadri 10 do 14% alkohola. Ne pravi se vino posvuda u svijetu od groa. Poznato je primjerice englesko vino od jabuka cider (sajder). Japanski sake (rakija) pravi se od rie, a ruski kumis od fermentiranoga kobiljeg mlijeka. Destilirana pia (tzv. estoka pia) vrlo su jaka. Sadre mnogo alkohola, ak 40 do 50%.

IKor

59

2.4.1.2. to li je to alkoholemija? Alkoholemija je prisutnost alkohola u krvi. Normalno u krvi nema alkohola, ili se on tamo nalazi u tragovima, tzv. Normalni ili endogeni alkohol. Alkohol nakon uzimanja vrlo brzo prelazi u krv I izaziva pijanstvo. Prema koncentraciji alkohola u krvi odreuje se stupanj opijenosti. Prisutnost je alkohola u krvi vozaa amatera za vrijeme vonje u vrijednostima veim od 0,5%, prema naim propisima, prekraj. Profesionalni vozai uope ne smiju imati alkohola u krvi za vrijeme vonje. Pri sadraju u krvi veem od 5,0% nastupa alkoholna koma I smrt. U nas se pri ocjenjivanju upotrebljavaju uglavnom sljedee norme:

% alkohola u krvi 0,5 - 0,8 % 0,8 - 1,5 % 1,5 - 2,5 % 2,5 - 3,5 % 3,5 - 4,0 % kod 5,0 % vie od 5,5 %

posljedice
smanjena sposobnost upravljanja motornim vozilom pripito stanje pijano stanje teko pijano stanje teko otrovanje alkoholom alkoholna koma smrt zbog otrovanja alkoholom

Odreenu koncentraciju alkohola nalazimo I u slini, mokrai I znoju, to nam slui kao mjerilo opitosti, odnosno odreivanja koncentracije alkohola u krvi. Koncentracija alkohola u mokrai - jedan dio alkohola iz krvi izluuje se mokraom. Taj dio ovisi o diurezi I iznosi
IKor

60

0,1% do najvie 4% ukupne koliine. Alkohol prelazi iz krvi u mokrau difuzijom. Odnosno koncentracije alkohola u mokrai prema koncentraciji alkohola u krvi konstantan je I iznosi oko 1,2 : 1,0 pa se iz poznate koncentracije alkohola u mokrai lako izrauna I njena koncentracija u krvi. to je specifina teina urina vea, to je koncentracija alkohola manja. Koncentracija alkohola u slini - jedan dio alkohola nalazi se I u slini, mada se ne moe govoriti o izluivanju alkohola tim putem. Slinom se izluuje manje od 1% alkohola prisutnog u tijelu opite osobe. Koncentracija alkohola u znoju - neto je via nego u krvi. Meutim, izluavanje alkohola znojenjem nema praktike vanosti za trijenjenje. U praksi se koncentracija alkohola u krvi odreuje pregledom izdahnutog zraka, mokrae ili krvi jer je odnos meu koncentracije alkohola u izdahnutom zraku, krvi I mokrai konstantan. To se ispitivanje provodi pomou alkostopa.

Alkostop je poseban pribor koji omoguuje da se brzim i jednostavnim postupkom ustanovi priblina koncen-tracija
IKor

61

alkohola u krvi ispitivane osobe. Sastoji se od plastinog mjehura I cjevice u kojoj se nalazi kemijska supstancija osjetljiva na alkohol. Plastini balon treba napuhnuti preko cjevice. Alkostopom se mjeri sadraj alkoholnih para u izdahnutom zraku. Sadraj alkohola u krvi oznauje se masnenom koncentracijom (miligramima ili gramima na litru) te masnenim udjelom (u promilima ili u postocima). To prikazuje nasljednja tablica. * prilog br. 3. * Tablica ekvivalentnih vrijednosti masne koncentracije I masnenog udjela alkohola u krvi ili nekoj drugoj tekuini

MASNENA KONCENTRACIJA
/ (mg/L)
50 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700
IKor

/ (g/L)
0,05 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7

masneni udio w/% 0,005 0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,13 0,14 0,15 0,16 0,17

62

1800 1900 2000 2500 3000 3500 4000

1,8 1,9 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

0,18 0,19 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40

Alkohol se mnogo sporije izluuje iz krvi nego to dospijeva u krv. Koncentracija alkohola u krvi moe dosei maksimum ve nekoliko minuta (ili kasnije) poto se popije pie, to ovisi o nainu pijenja (brzo ili sporo), vrsti pia (estoko pie, vino ili pivo) te o tome pije ili se natate ili na pun eludac. Iz krvi se alkohol izluuje nekoliko sati. Pri blaem pijanstvu izluuje se oko 6 do 8 sati, koliko vremena treba jetri da ga razgradi. Kako se razgradnja ne moe pospjeiti, ne pomae pijenje crne kave ili tuiranje hladnom vodom ni slini besmisleni naini na koje se ljudi pokuavaju otrijezniti. Istraivanja vremena potrebnog da se sav alkohol izlui iz tijela provodila su se prije svega za sudske potrebe. Ustanovljeno je da se za 1 sat prosjeno izlui 0,15 % alkohola. Na temelju toga moemo izraunati to se zbiva s ovjekom koji se naveer napije I u 23 sata kada je prestao piti u krvi ima oko 2 % alkohola. On e sutradan u 7 sati ujutro u krvi, vjerojatno, jo imati 0,8 % alkohola. Sjest e u automobil I odvesti se na posao mislei da je trijezan. 2.4.1.3. Kako alkohol djeluje na ovjeka Govorei o djelovanju alkohola na ovjekove organe, moramo razlikovati uinak pri jednokratnom pijenju, odnosno pijanom stanju, od uinka to nastaju pri dugotrajnijem djelovanju alkohola.
IKor

63

2.4.1.3.1. Mozak I alkohol Ljudi piju alkohol prije svega zbog njegova djelovanja na mozak. Od svih organa mozak je najosjetljiviji na alkohol. Dospjevi do stanica mozga, alkohol na njih djeluje toksino I koi njihovo djelovanje. Uz to, alkohol koi funkcioniranje stanica koje reguliraju I usklauju kretanje. Za razvoj ovisnosti o alkoholu jo je vanije ono njegovo djelovanje na mozak ija su posljedica psihike I emocionalne promjene te promjene ponaanja. Gotovo je svim ljudima poznat taj uinak alkohola: dobro raspoloenje (veselje), bezbrinost, osjeaj da sve moemo, odvanost, spremnost na verbalni ili fiziki sukob, zanemarivanje bilo koje opasnosti I slino.

Dakle, alkohol koi djelovanje nekih stanica mozga. Zbog toga se moe dogoditi da stanice mozga ne daju primjenjene naredbe, a zato pak pod utjecajem alkohola nastaje poremeaj ravnotee, smetnje u govoru I reakcijskom vremenu. Uz to, nastaju promjene u ponaanju I emocionalnom ivotu te u doivljavanju samoga sebe I okoline.

2.4.1.3.2. Srce I krvotok Pod utjecajem alkohola srce pone bre kucati, krv bre kolati tijelom. Uz to, ire se krvne ile, a zbog irenja krvnih ila blizu povrine tijela osjeamo toplinu - alkohol nas grije - to moe biti I opasno jer se tako bre gubi toplina iz tijela. Isprva se povisi krvni tlak, ali se ubrzo snizi zbog irenja krvnih ila. 2.4.1.3.3. eludac Ve I male koliine alkohola nadrauju sluznicu eluca pa ona pone izluivati probavne sokove, to osjeamo kao glad. Vee koliine alkohola mogu uvelike nadraiti sluznicu te ona lui

IKor

64

toliko mnogo probavnih sokova da oni izazovu upalu sluznice eluca. 2.4.1.3.4. Spolni organi Ve I jednokratno pijenje alkohola moe izazvati razne ugodne I neugodne posljedice na ovjekove organe. Ako se njegovo djelovanje ponavlja, mogu nastati tea, trajnija, pa ak I nepopravljiva oteenja.

2.4.2. Okolina
Na nastanak ovisnosti o alkoholu uvelike moe utjecati okolina u kojoj ovjek ivi I radi. Pri tome mislimo na razliite okoline, od obitelji, sela, grada, radne sredine do drutvenog miljea u kojemu ivimo. 2.4.2.1. Drutvo kao ovjekova najira ivotna okolina Nije svejedno u kakvom drutvu, odnosno drutvenoj sredini ivimo. Dovoljno je samo zamisliti kakve mogunosti ima na raspolaganju dijete roeno u bogatom, razvijenom drutvu, koje je u toku razvitka usvojilo naelo humanosti I meusobnog ponaanja, a kakve su mogunosti djeteta roenog u siromanoj zemlji u razvoju koja zbog borbe za opstanak ne obraa panju pojedincu u svom drutvu I time zanemaruje injenicu da drutvo ipak ine ljudi. Drutvena klima (koju tvori splet prolosti I sadanjosti) moe formirati stav ljudi prema alkoholu. Uzmimo kao primjer nae drutvo. Ono je, nedvojbeno, veoma naklonjeno alkoholu I pijenje alkohola pridaje veliko znaenje. Mogli bismo rei da je alkohol istinski uvijek prisutan suputnik naih naroda. Meutim, alkohol nema u ivotu svih naroda takvu ulogu kao u slavenskih naroda. Nai susjedi Talijani, primjerice, takoer oduvjek ive s alkoholom, ali ga piju drugaije.
IKor

65

Obino piju manje koliine vina, I to za vrijeme jela. idovi takoer cijene alkohol, ali ga veinom piju obredno. Neki pak narodi, zbog ovih ili onih razloga, uope ne piju alkohol (kao narodi islamske vjere). Slavenski su narodi, dakle, veoma skloni alkoholu. Opravdano se govori da se u nas nitko ne rodi niti umre a da se to ne poprati opijanjem. Pije se kod kue, pije se na poslu. Pije se zbog alosti, pije se od veselja, pije se pir postavljanju temelja kue, pri postavljanju krova, te kad se zavri gradnja kao I u toku gradnje.. Nije svejedno kakav je stav prema alkoholu neki narod, odnosno drutvo razvilo u toku svoga povijesnog I kulturnog razvitka. Zato uope ne iznenauje to se svima ini vrlo udnim ovjek koji ne pije. Takoer ne iznenauje to su alkoholna pia u nas vrlo dostupna. U svakoj trgovini (I u onoj koja prodaje mlijene proizvode, ak I na benzinskoj pumpi) uvije ih ima dovoljno pa ih ne ponestane ni onda kada vlada kriza u opskrbi. Ne moemo I ne smijemo, naime, zanemariti injenicu da je ovisnost o alkoholu vezana uz potonju alkohola po stanovniku. Uzmemo li kao primjer Jugoslaviju - godine 1986. Potronja alkohola po stanovniku iznosila je oko 16 litara. Ako se bude poveavala ta koliina, poveavat e se I broj alkoholiara. Dakle, to je vea potronja alkoholnih pia, vei je i broj alkoholiara.

IKor

66

PONUDA ALKOHOLNIH PIA

DOSTUPNOST ALKOHOLA LEGALNOST PRODAJE PROIZVODNJA ALKOHOLA ODNOS DRUTVA PREMA ALKOHOLU

POTRANJA ALKOHOLNIH PIA

OVJEKOVE OSOBINE, KAKO FIZIKE, TAKO PSIHIKE - ZAJEDNO SA SVOJSTVIMA ALKOHOLA KAO DROGE; NAIN IVOTA U NEKOM DRUTVU

POTRONJA ALKOHOLA
Sada nam je jasno to znai takav irok I velikoduan stav drutva prema alkoholu. Zahvaljujui takvu odnosu, neposredno se poveava ponuda alkohola, a time I potronja alkohola, to uvjetuje vei broj alkoholiara. Valja naglasiti da takav stav drutva prema alkoholu omoguava nastanak ovisnosti o alkoholu (prilika ini lopova), ali nije jedini uzrok nastanka ovisnosti. Kad bi to bio jedini uzrok (kao to se izgovaraju mnogi alkoholiari krivei drutvo to se opijaju), onda bi svi ljudi postali ovisni o alkoholu.

IKor

67

PREVIE POPUSTLJIV STAV DRUTVA PREMA ALKOHOLU

POVEANA PONUDA ALKOHOLA

POVEAN BROJ PILACA

POVEANA POTRONJA ALKOHOLA

POVEAN BROJ ALKOHOLIARA Neki ljudi jednostavno ne mogu pratiti zahtjeve potroakog drutva, ili im je pak odvratan potroaki mentalitet. Takvi su ljudi, dakako, najvie ugroeni I ranjivi, pa neki meu njima trae utjehu u alkoholu. Potroaki mentalitet drutva od ljudi zahtjeva I posve nezdrav ritam ivota I rada. Da bi stekli to veu imovinu, ljudi uz svoj redovni posao rade neki dodatni posao. Jurei za zaradom, nemaju vremena ni za sebe ni za svoje blinje. Oni se ni na tren ne zaustavljaju I ne pitaju se: tko sam, to hou, kamo urim, nego ludim tempom ive iz dana u dan, sve dok izmueni I bolesni ne steknu mirovinu.

Potroaki nain ivota ovjeka moe jo dodatno obezIKor

68

vrijediti, a to je onda prilika da rjeenje pokua nai u alkoholu.

Meuljudski odnoi u naem drutvu takoer pogoduju obezvreivanju ljudi. Dovoljno je pogledati kako se trgovci ponaaju prema kupcima (I obratno), konobari prema gostima Nitko nikoga ne cijeni, I to prije svega zato to ne cijeni sebe. Dakle, same okolnosti pozivaju na drogu koja ljudima umjetno podie cjelinu. A alkohol je upravo kao stvoren za to. Naalost, ima suvie uzgrednih opasnih efekata. SAMOPOTOVANJE ZADOVOLJSTVO SOBOM I SVOJIM IVOTOM

KREATIVAN IVOT

KREATIVNI ODNOSI S OKOLINOM

POTOVANJE KOJE ISKAZUJE OKOLINA

DVA MOGUA UZROKA PRETJERANOG PIJENJA JESU NEPOTOVANJE DRUGIH I NEPOTOVANJE SAMOGA SEBE.
IKor

69

2.4.2.2. Obitelj I njezina uloga u nastanku ovisnosti Obitelj je mjesto gdje dijete (pa I odrasli lan obitelji) ui doivljavati samog sebe, meusobne odnose, stavove, vrijednosti I emocije te sazreti kao linost. Sve 0to zatim iskuava u iroj okolini koja mu naravno odrava svoje odnose I stavove te reagira na njegove. Tako obitelj, unato drutvenim promjenama, ostaje ovjekova prva I primarna grupa. U njoj on ui ivjeti u grupi, ui prepoznavati sebe I svoje blinje, ui se razumijevanju razliitosti svojih blinjih I samoga sebe. To je prvo mjesto gdje moe doivjeti osjeaj sigurnosti I ljubavi ili se pak suoiti s nedostatkom tih osjeaja koji su vrlo vani za zdrav razvoj. Dakle, o obitelji (odnosima, emocionalnoj klimi) ovisi hoe li ovjek biti kadar aktivno se ukljuiti u svoju iru okolinu, hoe li bez veih drutvenih lomova moi rjeavati svakodnevne ivotne probleme, odnosno hoe li moi

IKor

70

ivjeti kreativno I zadovoljno ili e ivot za nj biti prava mora. Zdrav razvoj linosti omoguuje osjeaj prihvaanja, sigurnosti, povjerenja u sebe, samopotovanja. Obitelj je primarna grupa koja ovjeku takav razvoj moe omoguiti ili ga pak omesti. Prema suvremenim stavovima, obitelj je zajednica meusobno usko povezanih pojedinaca. Dakle, to je nekakav sustav gdje se sva zbivanja odraavaju na svakog lana obitelji. Svaka promjena pojedinca (primjerice bolest, neraspoloenje, ljutnja) utjee I na ostale lanove obitelji. Kako oni reagiraju na svaku promjenu to moe izazvati odreenu novu reakciju onoga tko je potaknuto to zbivanje. Svaki je lan tog obiteljskog sustava sa svim lanovima I emocionalno vezan, ali sa svakim lanom drugaije. Za sazrijevanje svakog lana ponaosob izuzetno je vana upravo emocionalna povezanost, reakcije svih lanova obitelji. Moemo rei da se s mijenjanjem jednog lana obitelji mijenja cijela obitelj. Ako cijela obitelj svome lanu prua mogunost za povoljno doivljavanje samoga sebe i predodbe o sebi, vie e se cijeniti i obitelj kao cjelina. Mogli bismo to i jednostavnije rei: obitelj koja cijeni samu sebe, koja je zadovoljna svojim ivotom, koja

odrava tople emocionalne odnose, odgojit e ljude koji e cijeniti sami sebe, bit e zadovoljni, znat e iskazivati i primati emocije, dakle ivjet e aktivno i kreativno.
IKor

71

Obitelj, djeci prua egzistenciju i odgoj, pripremajui ih za meusobne odnose, stjecanje znanja, stavova i vrijednosti, osjeaja prihvaenosti, identiteta i ljubavi, te pomo u rjeavanju svakodnevnih ivotnih problema.

Svaka obitelj ima svoj razvoj. Pogledamo li obinu obitelj (a postoje i neobine) koju ine mu i ena s jednim ili vie djece, vidimo da sve poinje udvaranjem mukarca i ene, ljubavlju, te odlukom da e ivjeti zajedno i osnovati obitelj. Poto se rodi prvo dijete, ivot obitelji se mijenja, a mijenja se jednostavno zato to se u ivot partnera umijea trea osoba. Tako se obitelj mijenja s roenjem svakoga novoga djeteta, ali se mijenja i usporedo s odrastanjem djeteta ili djece.

Svaka promjena pojedinca u obitelji odraava se na promjenu odnosal, odnosno na promjenu obitelji, a ona pak utjee na pojedinca.

IKor

72

Obina obitelj, dakle u svom ivotu prolazi neka karakteristina razvojna razdoblja. Malo pojedno-stavljeno, moemo rei da postoji devet razdoblja:

0-1 1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9

par se odluuje na zajedniki ivot razvija novu ulogu, ulogu roditelja prihvaanje novog bia, nove linosti, u toku odrastanja djeteta uvoenje djeteta u ivot i ustanove izvan obitelji prihvaanje adolescencije djeteta to donosi promjenu uloge djeteta u obitelji (spolne i drutvene) roditelji djetetu doputaju da bude neovisno, da se pokua osamostaliti (u kasnoj adolescencije i ranoj odrasloj dobi) pripremanje na odlazak djeteta iz obitelji; roditelji prihvaaju da je njihovo djete odraslo i neovisno stvarno razdvajanje - nekadanje dijete odlazi i osniva svoju obitelj, a partneri opet ostaju sami kao u poetku mirenje s umirovljenjem, starou i promijenjenim nainom ivota

IKor

73

2.4.2.2.1. Obitelj i alkohol Posljednjih su godina mnogi ustanovil da upravo obitelj uvelike oblikuje stav djeteta prema alkoholu. Kako? Prve spoznaje o alkoholu dijete stjee na osnovi stava roditelja prema alkoholu. Ako su roditelji vezani za alkohol, djetetu je to znak da je takvo ponaanje poeljno i jedino pravilno. To e dijete vjerojatno u toku sazrijevanja prihvatiti takav stav prema alkoholu. Ako roditelji piju i opijaju se uvijek kad imaju psihikih problema, to e djeci biti model po kojem e se kasnije u ivotu hvatati ukotac s psihikim tekoama. Ustanovljeno je da djeca iz obitelji koje njeguju strogu trezvenost mnogo lake poputaju pritisku vrnjaka koji ih sile na pijanevanje.

Ovisnost o alkoholu jednog ili oba roditelj toliko je vaan inilac za stav djeteta prema alkoholu da ga neki smatraju ak najvanijim uzrokom ovisnosti o alkoholu. Dakle, ako je jadan roditelj alkoholiar, ili su to oba roditelja, postoji najmanje 50 posto mogunosti da i dijete postane alkoholiar.

IKor

74

Najmanje svako drugo dijete iji su roditelji alkoholiari i samo postaje alkoholiar, jedan od razloga tomu je to to djeca alkoholiara nemaju sovoljno razvijen osjeaj samopotovanja.

Obiteljska je sredina mjesto gdje se najprije i najvie razvija, odnosno oblikuje ovjekova linost, gdje se rjeava njegova sudbina.

2.4.2.3. kola kola je prva okolina u koju dijete odlazi iz svoje obiteljske skupine. Ona je takoer neka vrsta skupine i ima svoje zakonitosti, svoj ivot, kao i obitelj. Glavna je i najvanija uloga kole, naravno, stjecanje znanja. Dakle, glavni je zadatak u koli uenje. Ali uenje nije samo(ili barem ne bi smjelo biti) jednostavno prikupljanje i pamenje podataka, nego je ponajprije mijenjanje stavova i ponaanja na osnovi novih znanja. Kako kola moe utjecati na stav djece prema alkohlu? Moe utjecati na dva naina: 1. ponajprije moe poticati razvoj linosti i sazrijevanje uenika - ako dobronamjernim poticajima i usmjeravanjem jaa njihovo samopotovanje 2. neposredan utjecaj na stav uenika prema alkoholu to moe postii predavanjima i razgovorima o alkoholu, o pijenju alkohola o ovisnosti o alkoholu... nastavnici te razgovore moraju prilagoditi dobi uenika, njihovim interesima i potrebama

IKor

75

Najvaniji je uvjet takvog razgovora s uenicima, dakako, da sami nastavnici imaju jasan stav prema alkoholu, dakle, nastavnik ne bi smio biti pretjerani ljubitelj alkohola, a pogotovo ne ovisan o njemu.

kola je vana sredina koja oblikuje stav djeteta prema samome sebi i prema alkoholu.

2.4.2.4. Radna sredina Postoje zanimanja koja ovjeka ugroavaju zbog prirode posla. Zovemo ih rizina zanimanja. Takva su, naprimjer, zanimanja u ugostiteljstvu (prije svega konobara), zatim u pomorstvu, te sva zanimanja pri kojima je rad vezan s tekim tjelesnim i psihikim optereenjem (primjerice rudari, lijenici, novinari...). Poznavanje razliitih zanimanja vano je onda kada se lijeeni alkoholiar mora odluiti hoe li moda promjeniti zanimanje (ili bar radno mjesto) koje mu uvelike onemoguuje trezvenost. Radna sredina vana je i zbog naina i organizacije posla te meusobnih odnosa. Vaan je dakle, i stav radne sredine kako prema radniku, tako i prema alkohlu. Naime, nije svejedno da li se u radnoj sredini potie pijenje alkohola ili se vrijednost pridane trijeznosti na radnome mjestu.

IKor

76

RADNIK
nezadovoljan ne cijeni sebe fiziki i psihiki optereen

ZANIMANJE

RAD. SREDINA
zategnuti odnosi humani odnosi nisu vani dostupan alkohol ALKOHOLA

rizino

PRETJERANO

PIJENJE OVISNOST O ALKOHOLU

2.5. POSLJEDICE OVISNOSTI O ALKOHOLU

Izabravi druenje s alkoholom, ovjek (a s njim i nae drutvo) nehotice snosi i posljedice toga. Neki te posljedice zovu tekoe vezane uz pijenje alkohola. Meutim, posve je svejedno kako emo ih nazvati. One su toliko strane i mune da im nazivom ne treba nita ni dodavati ni oduzeti. Pretjerano, dugotrajno ili povremeno teko opijanje moe se odraziti na svim podrujima ovjekova ivota.

IKor

77

2.5.1. Tjelesne posljedice

Dugotrajno pijenje alkohola optereuje gotovo svaki ovjekov organ. Zato? Postoje dva razloga: PRVI RAZLOG: alkohol je za ovjekov organizam otrov PRUGI RAZLOG: ovjek ovisan o alkoholu ivi na specifian nain.

Specifian nain ivota ovjeka koji je ovisan o alkoholu donosi jo jednu tekou. Takvi su ljudi veinom izvrsni govornici, rado mudruju s prijateljima pilcima u zadimljenim, tijesnim prostorijama koje se zovu bistro, bife, bar i slino, to su lijepa narodna imena za gostionicu. Pri tome oni, naravno, sjede ili se svom teinom svojih misli naslanjaju na ank. Dakle, prosjean ovjek ovisan o alkoholu ne voli ba previe fiziko kretanje, skloniji je sjedenju. To pak znai da je tjelesno slabo izdrljiv. Slaba tjelesna izdriljivost, pak, jedan je od razloga smanjene otpornosti organizma na razliite tetne utjecaje, dakle i na utjecaj alkohola.

IKor

78

Tjelesne posljedice ovisnosti o alkoholu uzrokuje neposredno tetno djelovanje alkohola na ovjekovo tijelo, zajedno s neredovitom i loom prehranom, nedovoljnim kretanjem i pretjeranim puenjem.

Najee tjelesne posljedice ovisnosti o alkoholu su: 2.5.1.1. Oteenje jetre

Oteenje jetre jedna je od najeih tjelesnih posljedica ovisnosti o alkoholu i openito pijenja alkohola. U alkoholiara mogu nastati tri vrste oteenja jetre: masna jetra, upala i ciroza. Prva se dva oteenja popravljaju ako ovisnik o alkoholu prestane piti. Ciroza se, meutim, ne moe izlijeiti, samo se apstinencijom moe zaustaviti njezino dalje napredovanje. Ako ovjek oboli od ciroze jetre te nastavi piti, zasigurno e umrijeti jer e jetra zatajiti.

IKor

79

Oteenja jetre u alkoholiara su toliko esta da praktino svaki ovisnik o alkoholu koji doe na lijeenje ima bar masnu jetru.

BEZ JETRE SE NE MOE IVJETI. ALKOHOL POSVE SIGURNO OTEUJE JETRU!!!

2.5.1.2. Oteenje guterae Guteraa je jednako kao i jetra organ usko vezan uz ovisnost o alkoholu. Naime, mnogi ovisnici o alkoholu obole od upale guterae. Nagla akutna upala moe uzrokovati smrt. To je, naime, izuzetno teka bolest koja poinje iznenadnim jakim bolovima u gornjem dijelu trbuha i povraanjem. Uz to, moe oboljeti od eerne bolesti jer zbog upale guterae nastaje oteenje otoia tkiva u guterai koji proizvode inzulin, prijeko poreban za normalni metabolizam eera. Ako nema inzulina nastaje eerna bolest. Obino se kae da bolesnik ima povieni eer.

Guteraa proizvodi probavne sokove i inzulin. Pijenje alkohola moe biti uzrok oteenja guterae. Posljedice mogu biti probavne smetnje, eerna bolest, te ono najgore - smrt.

IKor

80

2.5.1.3. Oteenje srca Osjetljiv na neprestano trovanje alkoholom. Ako to trovanje prati pomajkanje vitamina skupine B, u ovisnika o alkoholu nastaje oteenje sranog miia.

POMANJKANJE VITAMINA B

OTEENJE SRANOG MIIA

+
ALKOHOL SMRT

Oteenje sranog miia kao i veina oteenja organa zbog alkohola moe biti malo, nezamjetno, te se popraviti im alkoholiar prestane piti. Meutim, s vremenom se moe razviti u teko oteenje sranog miia zbog kojega srce prije ili kasnije prestane kucati. ovjek ovisan o alkoholu umire. 2.5.1.4. Oteenje koe Oteenja koe u ovisnika o alkoholu su vrlo esta i zato su promjene koe lica toliko karakteristine za ovisnost o alkoholu da su ve nekakav znak prepoznavanja alkoholiara. Govorim o tzv. alkoholnom crvenilu lica. Naime, male ilice u koi lica proire se i proziru kroz kou. Razumljivo, nema svaki ovisnik o alkoholu to oteenje niti proziranje ilica kroz kou lica znai da je takav ovjek ovisan o alkoholu.

IKor

81

Jo su vanije one kone promjene koje nastaju zbog pomanjkanja vitamina skupine B u prehrani ovisnika o alkohlu.

U ovisnika o alkoholu este su promjene na koi. Neke su promjene za alkoholiara toliko karakteristine da ga p njima ve izdaleka prepoznajemo.

2.5.1.5. Oteenje ivanog sustava Pored tetnog utjecaja na tjelesne organe, alkohol pogaa mozak i ivce. Najprije se razvija neugoda, zatim uzetost sve do potpune nesposobnosti kretanja. U ovisnika o alkoholu esta su oteenja mozga zbog udaraca i padova. Tako i padavica moe biti jedna od moguih posljedica udarca u glavu. Stanice mozga su vrlo osjetljive na pomanjkanje kisika, hrane i vitamina skupine B. Tako ako znamo da alkoholiari mnogo vremena provode u zadimljenim prostorijama (premalo kisika), da i sami pue (opet premalo kisika u krvi) te da neredovito jedu, ne smijemo se uditi to je mozak ovisnika esto oteen i to loe funkcionira.

IKor

82

TROVANJE MOZGA ALKOHOLOM OTEENJA POMANJKANJE KISIKA POMANJKANJE VITAMINA B

OTEENJE MOZGA (napadi padavice, smetnje u pamenju i koncentraciji, ishlapljenosti itd.)

POLINEURITIS JE JEDNO OD NAJEIH OTEENJA U ALKOHOLIARA

2.5.1.6. Oteenje eluca U ovisnika o alkoholu strada eludac jer u njemu zavrava sav popijeni alkohol i ondje se neko vrijeme zadrava. Znamo li da alkohol podrauje sluznicu eluca te da ona zato poinje izluivati probavne sokove i kiselinu, znamo li uz to da se to ovisniku o alkoholu njaee dogaa kad je natate, nastat e upala sluznice eluca (gastritis), koja s vremenom moe postati kronina. Upravo zato ovisnik o alkoholu ujutro esto povraa ili mu je muno.

IKor

83

Zbog svega toga moe nastati ir na elucu (ulkus). Budui da alkohol u ovisnika o alkoholu neprestano potie izluivanje kiseline, i to u praznom elucu, pa eludac nema to probaviti, kiselina doslovno progrize sluznicu eluca, to se zove ir ili grizlica. Kronini ir pak esto uzrokuje rak na elucu od kojeg ovisnik o alkoholu umire.

ALKOHOL + PRAZAN ELUDAC + DUGOTRAJNOPIJENJE - UPALA SLUZNICE ELUCA - IR - RAK

2.5.1.7. Oteenje spolnih organa U ena ovisnica o alkoholu neposredno djelovanje alkohola na njihovu spolnost nije tako oito, a iskazuje se ponajprije kao izostanak uivanja u toku spolnih odnosa. Vanija su oteenja to nastaju u trudne ene ovisnice o alkoholu. Naime, ona moe roditi oteeno dijete jer plod pije alkohol zajedno s majkom. Jtakvo dijete moe bizi zaostalo u razvoju, a moe se roditi nakazno, pa i mrtvo. DUGOTRAJNO PIJENJE ALKOHOLA U MUKARACA SPOLNA NEMO, A U ENA - ROENJE OTEENOG DJETETA.

IKor

84

2.5.1.8. Pomanjkanje fizike kondicije Suprotno operairenom uvjerenju da alkohol jaa, on zapravo oslabljuje miie. Dakle, oduzima im snagu. Uz to se ovisnik o alkoholu loe hrani. Loe hranjeno tijelo pak nije izdrljivo. U nerazuman nain ivota ovisnika o alkoholu spada i sjedenje u zadimljenim prostorijama. Budui da ovisnik obino i sam pui, time dodatno smanjuje fiziku kondiciju. U loe ivotne navike ovisnika o alkoholu moemo ubrojiti i premalo kretaja, zbog ega se takoer smanjuje fizika kondicija.

ALKOHOL LOA PREHRANA PUENJE PREMALO KRETANJA

LOA FIZ. KONDICIJA SLABA OTPORNOST

JO VIE TJELESNIH OTEENJA

2.5.2. Duevne posljedice

To su oteenja alkoholiarove psihe, moemo ih podijeliti u dvije skupine. Jednu skupinu ine posljedice vidljive u promijenjenoj linosti ovisnika o alkohlu, a drugu skupinu ine posljedice to iz nazivamo psihijatrijskima jer se njihovim lijeenjem bavi psihijatrija. Te su druge posljedice, zapravo, duevne bolesti, to uglavnom ne moemo rei za promijenjenu linost.

IKor

85

2.5.2.1. Promjena linosti Mogue je da alkoholiari prije nego to postanu ovisni o alkoholu imaju drukiju psihu od nealkoholiara. Sa ovisnou o alkoholu mijenja se linost i onih koji su prije bili posve obini ljudi. Kao to su prije bili drukiji, s razvojem ovisnosti o alkoholu nekako se mijenja i njihovalinost. ini se kao da ljudi ovisni o alkoholu gube svoju individualnost, kao da vie nisu pojedinci sa svim, samo njihovim osobinama. Upravo suprotno, sve se vie ponaaju alkoholuarski, slino kao i svi ljudi ovisni o alkoholu. Zanima ih samo alkohol, pijenjue i drutvo pilaca. Vie ih ne privlai ono to ih je prije zanimalo, primjerice sport, glazba, umjetnost, postupno ih prestane zanimati i vlastita obitelj, pa i posao. U ljudi ovisnih o alkoholu nestaje sposobnost usredotoenja misli (koncentracije), vie se ne mogu sabrati. Uz to, poputa volja, postaju bezvoljni. Upravo je to uzrok neispunjenih obeanja alkoholiara sa e sutra posve sigurno prestati piti, jer nemaju ni toliko volje da bar jedan dan izdre bez alkohola. Vrijednosti koje su im nekada neto znaile (primjerice potenje, urednost, potovanje ljudi, dobri odnosi s okolinom, uspjeh na poslu) s vremenom postaju za njih nevane. Na kraju ovisnokoh puta oni bez ikakvih konica izraavaju ak i najnie strasti to se uope mogu poroditi u ovjeku. Kadri su teko vrijeati svoje najblie, kadri su maltretirati svoju djecu, ak i spolno zloupotrijebiti nemono i maloljetno dijete (prije svega svoje).

IKor

86

ovjek ovisan o alkoholu propada kao linost, vie ga ne zanimaju ljudi oko njega, ivot za nj vie nije zanimljiv. Zanima ga samo alkohol. Postaje nerazuman, zaboravljiv, bezvoljan, tup, a ponekad agresivan. Vie ne poznaje ni lijepe osjeaje ni vrijednosti. Postaje ruan, tijelesno i duevno. Usporedo sa sve manjim zanimanjem ovisnoka o alkoholu za ivot openito, sa sve veim zanemarivanjem sebe kao ovjeka, kao pojedinca, kao linosti, odvija se i tjelesno zanemarivanje. Za nj je tjelesna higijena deveta briga, svejedno mu je kako je odjeven. Te su promjene, dakako, vidljive i prije nego to ovinik o alkoholu toliko propadne da postane kloar (kronini, nepopravljivi alkoholiar, skitnica). Okolina takvoga ovjeka poznaje kao neurednoga, smrdljivoga, bez zubi i podbuloga. Takav izgled ovjeka ovisnog o alkoholu toliko je odbojan da ga ni sam ne moe prihvatiti.

IKor

87

U toku promjena linosti alkoholiar izgrauje psihike obrambene mehanizme koji ga tite od bolne spoznaje da je ovisan o alkoholu i da propada. Ti obrambeni mehanizmi su: 1. poricanje 2. izgovori 3. projekcija 4. fragmentacija 5. umanjivanje
2.5.2.1.1. Poricanje Najei oblik obrane alkoholiara. On jednostavno porie stvarnost te sebe i druge ljude uvjerava da nije pijanac. ak i kad je oito da je pijan, on tvrdi da uope nije pio. Svi poznajemo tu vrstu obrane alkoholiara jer praktino i nema ovisnika o alkoholu koji ne tvrdi da pije onoliko koliko je uobiajeno. Poricanje nije la. Naime, la je svjesno prikrivanje istine, a poricanje je podsvijesna obrana od nepodnoljive spoznaje o nitavosti vlastitog ivota. 2.5.2.1.2. Izgovori Ako ovisnik o alkoholu ne moe posve zatvoriti oi pred svojim ponaanjem i propadanjem, moe se obraniti i tako da svoje postupke opravdava razliitim izgovorima. Time on smanjuje osjeaj krivice to ga u njemu izaziva vlastiti nain ivota. Najljepi izgovor koji je kadar izmisliti ovisnik o alkoholu opisan je u udesnom Malom princu, Antoinea de Saint-Exuperya: Na iduoj je planeti ivio neki pijanac. Taj posjet bijae vrlo kratak, ali je duboko rastuio Malog princa. to ti tu radi? upita on pijanca, koga nae kako utke sjedi pored gomilom praznih i gomilom punih boca. Pijem, odgovori pijanac turobno. Zato pije? upita ga Mali princ. Da zaboravim, odvrati mu pijanac. to da zaboravi? raspitivao se Mali princ, koji ga je ve alio. Da zaboravim to se stidim, priznade pijanac, obarajui glavu. ega se stidi? raspitivao se Mali princ, koji mu je elio pomoi. Stidim se to pijem! zavri pijanac i zauvijek utone u
IKor

88

utnju. I Mali princ pobjee zbunjem. Odrasli su zaista jako, jako udni, ree on u sebi dok je putovao. 2.5.2.1.3. Projekcija Projekcija je izraz poznat naprimjer u kinematografiji gdje se optikom spravom filmska slika prenosi (projecira) na platno. Ovisnik o alkoholu primjenjuje proejekciju (opet zato da bi zavarao samoga sebe, svoje nitavno samopotovanje) kad pijan optuuje svoju trijeznu enu da je pila, ili pak kad trijezan (moda ve na poetku lijeenja) tvrdi da svi u radnoj organizaciji piju, da su pravi pijanci, a da su njega, nedunoga, izabrali kao rtvu i poslali na lijeenje. 2.5.2.1.4. Fragmentacija Poprilino karakteristina obrana alkoholiara. On svoju ivotnu stvarnost, naime, podsvjesno razlomi na djelie, a zatim okolini nudi one dijelove koji su bar malo pozitivni. Primjerice na pitanje koliko dugo ve pije, ovisnik o alkoholu odgovorit e da nije pio i po nekoliko tjedana. 2.5.2.1.5. Umanjivanje Poprilino jednostavna obrana. Kad zbog nekoga svog postupka osjeamo krivicu, pokuavamo umanjiti opseg i znaenje tog postupka. Cilj obrane ovisnika o alkoholu je zatititi svoje vlastito ja i ouvati samopotovanje. Kako te obrane ovisniku o alkoholu onemoguuju da vidi istinu o sebi, one mu, zapravo, tete. Obrane ovisnika o alkoholu dio su promjena njegove linosti, a istodobno ga tite od spoznaje tih promjena. Mnogi obrane smatraju obinom lai. U biti, one jesu laganje, ali laganje samoga sebe. Inae obrane nisu pravo, svjesno laganje, pa ih ne moemo smatrati pravom lai.

2.5.2.2. Psihijatrijske posljedice

IKor

89

Posljedica ovisnosti o alkoholu kojima se mora pozabaviti psihijatar u psihijatrijskoj bolnici. Suprotno promjenama linosti, psihijatrijske su posljedice obino tee. Okolina ih zapaa na prvi pogled, a esto su ivotno opasne. Dakle, one su prave duevne bolesti. ALKOHOLNI DELIRIJ (DELIRIUM TREMENS) ALKOHOLNA HALUCINOZA ALKOHOLNO LUDILO LJUBOMORNOSTI KORSAKOVLJEVA PSIHOZA SUICIDLNOST najee su PSIHIJATRIJSKE POSLJEDICE OVISNOSTI ALKOHOLU.

2.5.2.2.1. Alkoholni delirij (delirium tremens) Poznata psihijatrijska posljedica ovisnosti o alkoholu koju svi poznajemo, a pri kojoj glavnu ulogu imaju bijeli mievi. Kada se alkoholiaru ponu priviati bijeli mievi, kae se da je zaista posve propao. Kao to mu samo ime kae (delirium = bulanjenje), to je stanje pri kojemu ovisnik o alkoholu bulazni. Pomuti mu se svijest, nije svjestan ni prostora, ni vremena, ni sebe, a uz to ima privienja i sav drhti. Obino bolest izbije onda kada alkoholiar pone vie ili manje prisilno apstinirati. Moe izbiti i u toku pijenja, ali to se vrlo rijetko dogaa. Bolest poinje nesanicom, znojenjem i drhtanjem, a zatim se bolesnik vie ne snalazi u prostoru, misli da nije kod kue, nego negdje drugdje. Uz to, brka vrijeme, pa i sebe esto zamijeni s nekim drugim. Ovisnicima o alkoholu se priviaju bijeli mievi, a ee sitni kukci ili to gore, gmizavci (npr. zmije) i razna gamad. Pri tome ih mogu vidjeti u jezivim poloajima, primjerice kako im zmije izlaze iz usta ili kako im ulaze u usta.
IKor

90

Drugi na prvi pogled uoljiv i karakteristian znak delirija je drhtanje (zbog ega se i zove tremens, to na latinskom znai: koji drhti). Drhtanje moe izgledati vie kao prisilni pokreti, kad ovjek ne zna to bi s rukama, a moe biti i toliko jako da se s bolesnikom trese i pomie krevet. Delirij prate znojenje, ubrzano disanje i bre kucanje srca. Alkoholno bulanjenje je vrlo opasno stanje.

IKor

91

2.5.2.2.2. Alkoholna halucinoza Karakteristine halucinacije, odnosno poremeaji osjeta. Halucinacije mogu biti slune, vidne, haluciniacije okusa, smetnje tjelesnog stanja itd. Kao to su za delirij karakteristine vidne halucinacije (privienja), za alkoholnu halucionozu karakteristine su slune halucinacije. Ovisnik o alkoholu pri punoj svijesti uje glasove ljudi kojih nema u njegovoj blizini. Glasovi koje uje bolesnik obino su prijetei ili bolesniku posve neskloni. Grde ga, predbacuju mu sve to je uinio i to nije uradio, prijete mu. Po naelu bolje ja nego oni mene, bolesnik potrai te ljudi i napadne ih, ponekad i ubije. 2.5.2.2.3. Alkoholno ludilo ljubomornosti Dilerij je stanje za koje su karakteristine nerealne, pogrene misli, zakljuci ili ocjene stanja. Meutim, te zablude ovjek smatra posve istinskima i ne moe ih ispraviti. Duevna bolest pri kojoj je ovisnik o alkoholu dokraja uvjeren u nevjeru partnera. To nije uobiajena ljubomora koja je karakteristina gotovo za svakoga ovisnika o alkoholu i samo je dio promjena njegove linosti, negio je pravi delirij, dakle bolest.

IKor

92

2.5.2.2.4. Korsakovljeva psihoza Duevna bolest koja je nazvana po ruskom lijeniku KORSAKOVOM. Za nju su karakteristine teke smetnje pamenja, a uz to bolesnik ne zna gdje je, tko je ni u kojemu vremenu ivi. Za tu bolest karakteristino je i to da bolesnik praznine u pamenju ispunjava izmiljotinama. Vrlo je slina alkoholnoj demenciji, ali se za razliku od nje, Korsakovljeva bolest moe bar donekle izlijeiti. 2.5.2.2.5. Suicidalnost Alkoholiari mnogo ee od nealkoholiara prekidaju svoj ivot samoubojstvom. Neki strunjaci tvrde sa je ovisnost o alkoholu ve sama po sebi polagano samoubojstvo.

ALK O H O L= PO LAGAN O SAM OUBOJ STVO

Uzrok tako estih samoubojstava meu ovisnicima o alkohou vjerojatno je njihova sklonost depresiji (potitenost), koja je vezana uz neprimjerenu kunu atmosferu u kojoj je ovjek ovisan o alkoholu rastao i tako se razvio u neaktivnoga, potitenoga pojedinca. U ovjeku koji je proivio bijedno djetinjstvo nestajanje samopotovanja najvei je razlog depresije i sklonosti samoubojstvu. Tome pridonosi, naravno, neprestano trovanje mozga alkoholom, to samo po sebi moe u ovjeka izazvati potitenost. Ovisnici o alkoholu ee od drugih ljudi zavravaju ivot samoubojstvom.

IKor

93

2.5.3. Drutvene posljedice

To su posljedice vidljive prije svega u drutvu, u uoj i iroj okolini alkoholiara. ovjek je drutveno bie. Zna se da ovjek ne moe ivjeti sam, da s nekim mora odravati odnos. ovjek je, dakle, komunikativno bie. Iako alkohol ovjeka s vremenom onesposobi na svim podrujima drutvenog ivota, najee su drutvene posljedice: u obitelji, na radnome bjestu, kriminal i probet te skitnja.

DRUTVENE POSLJEDICE

u obitelji skitnja

na radnom mjestu

kriminal i promet

2.5.3.1. Posljedice u obitelji Ovisnici o alkoholu veinom su posve normalni ljudi. Dakle, veinom ive u svojoj obitelji. Budui da obitelj ine ljudi koji su obino meusobno psihiki i fiziki veoma bliski i vezani, nije udno to ovisnost o alkoholu najprije pone naruavati tu povezanost. ak moemo rei da zbog ovisnosti o alkoholu jednog lana obitelji postaje poremeena cijela obitelj. Odnosi se mijenjaju, bostaju bolesni, zbog alkohola ne trpi samo jedan lan nego cijala obitelj.

IKor

94

Bitne su promjene u komunikaciji (sporazumjevanju) meu partnerima. Pri tome ne mislimo samo na sporazumjevanje o svakodnevnim problemima (kad je plaa, kojem djetetu treba to kupiti, popravak automobila) nego prije svega na emocionalni odnos. Naime, partnere povezuju ili pak razdvajaju upravo osjeaji. Osjeaje treba izraavati i pokazivati jer se ne mogu odgonetati (to je, moda, mogue samo kad su izuzetno snani, najei, primjerice onda kad smo zaljubljeni, ili onda kada nekog iz sveg srca mrzimo). ovjek ovisan o alkoholu s vremenom sve manje komunicira sa svojim partnerom. Kako ga, osim pia i samoga sebe, ivot sve manje zanima, sve rjee razgovara o svakodnevnici, a osjeaje vie ne moe ili ne eli izraavati. U skladu s osjeajima partnera, mjenjaju se i spolni odnosi, koji su najintimniji odraz emocionalnih odnosa meu partnerima. Spolni odnosi su sve rjei, ne zadovoljavaju ni jednoga ni drugoga partnera, uz to pridolaze smetnje enina nesposobnost da uiva i dosegne vrhunac spolnog uitka te mueva spolna nemo. Partnerstvo je odnos. Komuniciranjem jedan partner moe utjecati na drugoga, i obrnuto. ovjek koji je ovisan o alkoholu prekida komuniciranje meu partnerima (vrbalno, emocionalno, spolno), to je smrt za partnerski odnos. Odnosi u obitelji ovisnika o alkoholu postaju jo kompliciraniji ako imaju dijete ili vie djece jer i ona sudjeluju u tim odnosima, utjeu na njih i mijenjeju ih. Meutim, u odnosima s djecom postoji bitna razlika koju esto predviamo. Djeca su, naime, u svakom pogledu ovisna o roditeljima. Partneri su odrasli ljudi, mogu
IKor

95

samostalno i donekle slobodno odluivati o svom ivotu. Oni su, dakle, ravnopravni (ili bi bar morali biti). Djeca to nisu. Nemogue je opisati sve to se moe dogaati s djecom u obitelji ovisnika o alkoholu. Kakav osjeaj ljubavi mogu imati uz roditelje koji su hladni jedni prema drugome, svaaju se, pa ak i tuku. Ako i djeca dobivaju batine, iz dana u dan postaju sve uvjerenija da ih roditelji ne vole. U takvoj obitelji nemaju ni osjeaja sigurnosti. Djeca u obitelji ovisnika o alkoholu nemaju, dakle, megunosti da mirnim i zadovoljnim sazrijevanjem steknu samopotovanje i samosvijest, prijeko potrebne za aktivno rjeavanje razliitih ivotnih problema. Ona cijelog ivota ostaju - kao i njihovi roditelji - bez pravoga samopotovanja. Zato i nije udno to vie od polovice takve djece kasnije postanu ovisnici o alkoholu. 2.5.3.2. Posljedice na radnome mjestu Svi ovisnici o alkoholu prije ili poslije ponu loe raditi unato vlastitom uvjerenju u suprotno - i zakompliciraju odnose na radnome mjestu. Budui da su u ovisnika o alkoholu este ozljede na poslu, odsutni su s posla i zbog toga. Odnosi radnika ovisnog o alkoholu sa suradnicima i nadreenima s vremenom postaju sve loiji: esto se spori s ranom okolinom, esto se protiv njega vodi disciplinski postupak. Zbog svega toga alkoholiari esto mijenjaju radno mjesto i esto su, to je jo gore, nezaposleni, pa imaju malo radnog staa.
IKor

96

S obzirom na ekonomsku krizu, danas su, posebno na udaru ljudi ovisni o alkoholu. Opravdano se proglaavaju loim radnicima te prisiljavaju na lijeenje ili pak otputaju. Nije svejedno kojim se zanimanjem bavi ovjek koji postaje ili je ve postao alkoholiarem. Zamislimo kako lo red pilota, profesionalnog vozaa ili lijenika moe biti koban za nedune ljude. 2.5.3.3. Ovisnost o alkoholu i kriminal Jedna od najteih posljedica ovisnosti o alkoholu - kako za pojedinca, tako i za drutvo - vezana je za kriminal (rije lat. podrijetla, koja znai: zloinstvo, zloin, kanjivo djelo). To ne zani da je alkohol neposredni uzronik kriminalnih djela, nego samo to da se linost ovisnika o alkoholu postupno mijenja, ili je ve bila promijenjena, a alkohl samo pospjeuje agresivno i protiv drutva upereno ponaanje. Zajedno s ovjekovom linou (i nepovoljnim okolnostima), alkohol pridonosi tome da ovjek uini kanjivo djelo. Zato moramo posebno vrednovati svako djelo uinjeno pod utjecajem alkohola. Procjenjujui ulogu alkohola u kanjivim djelima, moramo znati da se 50 - 60 % kanjivih djela uini pod utjecajem alkohla. Meutim, ne znai da 50 - 60 % kanjivih djela uine ovisnici o alkoholu. Uine ih, naime, oni ljudi koji nisu ovisni o alkoholu, ali su pri tom djelu bili pod utjecajem alkohla. ovjekova linost i alkohol - ovisnost o alkoholu kanjivo djelo - obavezno lijeenje. ovjek je pod utjecajem alkohola ako u krvi ima vie od 0,5 % alkhola. To vrijedi samo za vozae amatere, a profesionalni vozai moraju biti posve trijezni.
IKor

97

Moemo zakljuiti: u nas je, s obzirom na okolnosti, dovoljno opasno voziti trijezan. Opasnost uvelike poveava i najmanja koliina alkohola u krvi vozaa. Zato bi bilo svrsi shohodno da se svi zalaemo za potpunu trijeznost svih sudionika u prometu. Meu krivcima prometnih nesrea u nas je vie od treine onih koji u krvi imaju vie od 0,5 % alkohola. Meu pijanim vozina prevladavaju oni koji su ovisni o alkoholu. Zato bi trebalo - uz zakonsku odredbu o potpunoj trijeznosti u prometu meu svim pijanim vozuaima pronai one koji su ve ovisni o alkholu i poslati ih na lijeenje. Ljudi razliito reagiraju na alkohol. Uzmemo li u obzir i to da svi nisu jednako sposobni vozai vidimo koliko je besmislen propis da se ovjek koji u krvi ima 0,5 % alkohola ne smatra pod utjecajem alkohola.

ALKOHOL I VONJA SU NESPOJIVI

2.5.3.4. Alkohol i skitnja (beskunitvo) Skitnica je ovjek bez doma, bez obitelji, bez posla, bez ljubavi. Skita se, spava vani, prosjai i drui se sa sebi slinima. U svakom veem gradu ima prilino mnogo skitnica. Iako su vrlo uoljivi i bodu u oi, meu ovisnicima o alkoholu nema ih mnogo (meu skitnicama ima i onih koji nicu ovisni o alkoholu). Skitnja je posljednja faza ovisnosti o alkholu. Pod skitnicom ljudi obino razumjevaju pravog ovisnika o alkholu. Skitnica je stigao do dna ivota. Skitnice su teko bolesne i tjelesno i duevno, s mukom doekuju juto kad ure u lov na prijeko potrebnu koliinu pia. Moda malo ivnu tek podveer, u drutvu sebi slinih, kad raspredu veleumna mudrovanja.
IKor

98

Od svih naputeni, ni od koga potovani, ekaju spasonosnu smrt. Skitnja nije ni ivotna filozofija ni stil ivota, nego je samo posljednje poglavlje bijede ovisnika o alkoholu.

2.6. ENE OVISNICE O ALKOHOLU

Meu ovisnicima o alkholu, dodue, jo vie ima mukaraca, ali nisu rijetke ni ene ovisnice o alkoholu. Valja naglasiti neke posebnosti ovisnosti o alkholu u ena, pri emu mislimo na ono to ih razlikuje od ovisnosti u mukaraca alkoholiara. U ena ovisnih o alkoholu isprva ima vie oteenja linosti nego u mukarca ovisnih o alkoholu. Meu enama ovisnicama o alkholu ima vie neuroza (bolesne smetnje koje nisu organskog podrijetla, nego su posljedica nenormalnog razvoja linosti i konfliktnog, pogrenog stava prema samome sebi i svijetu, uzroci takvoga doivljavanja seu u razdoblje djetinjstva i adolescencije) koje su postojale i prije nastanka ovisnosti. ene su veinom usamljene, nesigurne u sebe, nedostatnog samopotovanja, sklone potitenosti, ivanosti (koja se vrlo esto pojavljuje tik prije menstruacije, kao tzv. predmenstruacijska napetost). Nezadovoljne su svojim partnerskim odnosima, esto imaju osjeaj da obitelji nisu potrebne (pogotovo kada djeca odrastu). ene se od mukaraca obino razlikuju i nainom pijenja. One esto piju potajno, same, kod kue. Meutim, kako se mijenja drutvena uloga ene, vie nije neobino da ena sama ode u gostionicu. Zato sve vie ena pije na muki nain. Razlike izmeu pijenja ena i mukaraca posve nestaju kada alkoholiarka postane ovisna o alkoholu.
IKor

99

ene razliito podnose alkohol. Veina ena podnosi ga slabije od mukaraca. U ena ee i bre nastaju tjelesne i duevne posljedice ovisnosti o alkoholu. Za ovisnost ena o alkoholu karakteristino je i to da ih obitelj (ili partner) mnogo prije nego mukarca prisili na lijeenje, ili ih pak odbaci. Zato se ee dogaa da ene ovisne o alkholu na lijeenje dolaze ve usamljene, bez rodbine, bez partnera, bez djece. ena ovisna o alkoholu je osamljena, manje cijeni sebe, nervoznija je, napeta, nezadovoljna i nezadovoljena, pije sama, bolesna je, bez djece, bez rodbine.

2.7. ADOLESCENTI I OVISNOST O ALKOHOLU

Adolescencija je razdoblje sazrijevanja linosti. Adolescent u tom razdoblju trai sebe, trai svoju ulogu i mjesto u ivotu koji je u njegovim oima ivot odraslih. Adolescent eli odrasti, tei neovisnosti i samostalnosti. Zato je za nj privlano sve to nosi peat odraslosti. Pijenje alkhola, naravno, nosi peat odraslosti. Adolescent eljan ugode i to eli postii na preac. Adolescenti su veinom nesigurni u sebe, to posebno dolazi do izraaja dok se ele iskazati u drutvu. A upravo im alkohol prua osjeaj samosvijesti, sigurnosti u sebe. To je takoer preac do alkohola.

IKor

100

Kao i svakom ovjeku, adolescentu je potreban osjeaj pripadnosti i prihvaenosti, te je spreman svata uiniti da bi to postigao. Ako ga drutvo vrnjaka prihvaa samo uz uvijet da s njima pije, on e bez oklijevanja posegnuti za alkholom. Svaki e adolescent prije ili kasnije kuati alkoholo. Nije dobro u tome odmah vidjeti budu ovisnost o alkoholu. Na adolescentu se odraavaju zbivanja u drutvu u kojemu ivi. to vee mogunosti za sazrijevanje drutvo nudi adolescentima, to e ih manje traiti pomo u alkoholu.

IKor

101

Djelotvornije od bilo koje drutvene sredine, adolescenta od ovisnosti moe zatititi primjerena obitelj. Posljedice ovisnosti su mogue na svakom podruju ovjekova ivota.

OVISNOST O ALKHOLU = IVOT NEDOSTOJAN OVJEKA

IKor

102

2.8. KAKO ETE USTANOVITI SVOJ STAV PREMA ALKHOLU

Zanimljivo bi svakome bilo da ustanovi kakav je pilac, odnosno koji je njegov stav prema alkoholu. Budui da smo na taj svoj stav svi poprilino osjetljivi, istotobno smo i primjerno neobjektivni. Dakle, to nije tako jednostavno da bismo se mogli zapitati: Pijem li umjereno ili sam moda ve alkoholir? Na takvo pitanje, naime, iskreno moe odgovoriti samo potpuni apstinent, ovjek koji uope ne pije alkohol, i ovisnik o alkoholu koji je ve posve porpao i pomirio se sa injenicom da je ve posve ovisan o alkoholu. Svima ostalima pri konstatiranju vlastitoga stava prema alkoholu mogu pomoi razliiti upitinci, ako na pitanja odgovaraju zaista iskreno. Uz ispunjavanje upitnika, jo emo jasniju sliku o tom svom stavu stei saznamo li miljenje blinjih o tome kako im se ini na nain pijenja. Postoji mnogo upitinika pomou kojih moemo ustanoviti kakvi smo pilci. Meutim, svaki je upitinik dobar ako se na njega odgovara iskreno. A iskrenost se zaista moe priutiti jer na pitanja odgovaramo sami, neometani bez bojazni da e tko saznati odgovore. Evo tri primjera nekih od upitnika. Prvi je posve jednostavan i prua nam vrlo irok okvir u koji moemo smjestiti svoj nain pijenja. Drugi je upitnik vie opisan, a trei se najee primjenjuje u SAD-u, a upotrebljavaju ga i lijenici, dok je etvrti skraeni oblik treega. UPITNIK + ISKRENOST = NA STAV PREMA ALKOHOLU

IKor

103

Upitnik CAGE

1. Jeste li ikada razmiljali o tome da biste trebali smanjiti pijenje alkohola? 2. Jesu li vas ljudi ikada uznemirili (ozlovoljili) primjedbama na raun vaeg pijenja? 3. Jeste li ikad osjeali krivicu zbog pijenja alkohola? 4. Jeste li ikada popili alkohol ujutro da biste smirili ivce i uklonili mamurluk? Dva ili vie potvrdnih odgovora dokaz je da ste pilac koji ve ima problema sa pijenjem ili ak postajete ovisni o alkoholu.

Upitnik za samovrednovanje

1. Napijem li se iako namjeravam ostati trijezan? 2. Da li mi je potrebna aica ili dvije pia da smirim ivce kada imam ivotnih problema? 3. Kau li mi ljudi da previe pijem? 4. Jesam li ikada zateen da vozim pod utjecajem alkohola? 5. Mogu li prestati piti (potpuno) mjesec dana ili vie? 6. Da li se ponekad ne mogu sjetiti to se dogodilo uveer kad sam pio? 7. Je li mi lijenik ve rekao da mi je zdravlje naeto zbog alkohola? 8. Popijem li malo pia prije nego to odem u drutvo gdje nee biti mnogo pia? 9. Jesam li nestrpliv dok ekam da me ponude piem?
IKor

104

10. Jesam li ve pokuao manje piti (promjeniti nain pijenja ili pia), ali nisam uspio? 11. Moram li rano ujutro neto popiti da ne bih drhtao i da mi nebi bilo muno? 12. Podnosilm li alkholom bolje od drugih? (ili, mogu li ga podnjeti vie nego od znanaca?) 13. Je li u mojoj obitelji bilo alkoholiara (jedan ili vie njih)?

Jedan potvrdni odgovor moe biti znak upozorenja da se va stav prema alkoholu mijenja, i to u pogrenom smijeru. Dva potvrdna odgovora ve su znak da imate tekoa vezanih uz pijenje. Potraite pomo, bar savijet strunjaka! Tri potvrdna odgovora (ili vie) upuuju na to da je alkohol ve vrsto ukotvljen u va ivot, da ste ovisnik o njemu! Potraite pomo.

Upitnik MAST (MAST = Michigan Alcohol Screening Test)

BODOVI 0 2 2 2 1 PITANJA 1. Popijete li gdje kad aicu pia? 2. Moete li prestati piti (bez prevelikog truda) poto popijete aicu - dvije pia? 3.* Imate li osjeaj da ste normalan pilac? 4. Je li vam se ikada dogodilo da se ujutro, poslije prolumpane noi, ne moete sjetiti to se zbivalo? 5. Je li va partner (ili roditelj) ponekad zabrinut ili se ali zbog vaeg pijenja?

IKor

105

1 2 2 0 *4 1 2 2 2 2 2 2 1 2 2 4 4

6.Osjeate li se ponekad neugodno zbog pijenja? 7.* Moete li prestati piti uvijek kad zaelite? 8.* Smatraju li vai prijatelji i roaci da ste normalan pilac? 9. Pokuavate li pijenje ograniiti na odreeno doba dana ili na odreena mjesta? 10. Jeste li ikada sudjelovali (ne kao blinji) u radu kluba lijeenih alkoholiara? 11. Upliete li se u tunjave kada pijete? 12. Je li zbog pijenja izmeu vas i vaeg partnera ve bilo problema? 13. Je li va partner (ili koji drugi lan obitelji) ve traio bilo kakvu pomo zbog vaeg pijenja? 14. Jeste li zbog pijenja ikada izgubili prijatelje ili djevojku (mladia)? 15. Jeste li zbog pijenja ikada imali problema na radnome mjestu? 16. Jeste li zbog pijenja ikada izgubili radno mjesto? 17. Jeste li zbog pijenja ikada zanemarili svoje dunosti, obitelj ili posao, i to na dva ili vie dana? 18. Pijete li dopodne? 19. Jesu li vam ikada rekli da imate oteenu jetru? Moda cirozu? 20. Jeste li ikada poslije pijanevanja imali delirium tremens, jeste li drhtali, uli glasove ili vidjeli stvari kojih nije bilo? 21. Jeste li zbog pijenja od bilo koga zatraili pomo? 22. Jeste li zbog pijenja ikada bili u bolnici?

IKor

106

0 *2 0

*2 2 2

23. a) Jeste li ikada bili pacijent u psihijatrijskoj bolnici ili na psihijatrijskom odjelu? b) Jeste li u bolnici bili djelomino i zbog pia? 24. a) Jeste li zbog emocionalnih tekoa ikada bili u ambulanti, kod psihijatra ili kod lijenika ope prakse, kod socijalnog radnika, kod psihologa? b) Jesu li tekoe bile djelomino posljedica pijenja? 25. Jeste li zbog ponaanja u pijanom stanju ikad bili u zatvoru (pa i samo nekoliko sati)? 26. Jesu li vas redarstvenici ikad zatekli da vozite pod utjecajem alkohola?

* negativni odgovori na pitanja oznaena zvjezdicom zovu se tzv. odgovori alkoholiara

Ako ste odgovarajui na pitanja prikupili 4 boda, moda ste ve ovisni o alkoholu, a ako imate 5 bodova, onda ste gotovo sigurno ovisni. Posebnu panju valja obratiti na 10, 23, i 24. pitanje. Odgovorite li potvrdno na bilo koje od ta tri pitanja, posve ste sigurno ovisni o alkoholu.

IKor

107

Kratki MAST
1. Imate li osjeaj da ste normalan pilac? 2. Smatraju li vai prijatelji ili roaci da ste normalan pilac? 3. Jeste li ikada sudjelovali (ne kao lan obitelji) u radu kluba lijeenih alkoholiara? 4. Jeste li zbog pijenja izgubili prijatelje ili djelovjku (mladia)? 5. Jeste li zbog pijenja imali problema na radnom mjestu? 6. Jeste li zbog pijenja ikada na dan ili vie zanemarili svoje dunosti, obitelj ili posao? 7. Jeste li ikada poslije pijanevanja imali delirium tremens, jeste li drhtali, uli glasove ili vidjeli stvari kojih nije bilo? 8. Jeste li zbog pijenja ikada od bilo koga zatraili pomo? 9. Jeste li zbog pijenja ikada bili u bolnici? 10 Jesu li vas redarstvenici ikad zatekli da vozite pod utjecajem alkohola? DA DA DA 5 bodova DA 2 boda DA 2 boda DA 2 boda NE 2 boda NE 2 boda NE

NE NE NE

DA 5 bodova

NE

DA 5 bodova DA 2 boda DA 2 boda

NE NE NE

IKor

108

Ondje gdje nisu napisani bodovi odgovor donosi nula bodova. Pet ili vie bodova znak je ovisnosti. Zapamtite: koristiti vam mogu samo iskreni odgovori jer je u suprotnome trud posve uzaludan! Ispunjavanjem ovih upitnika moemo se uvrstiti u jednu od tri skupine .

I. skupina
Ako se dokae da ste ve ovisni o alkohlu onda vam je prijeko potrebna pomo.

II. skupina
Ako nije posve jasno u koju skupinu pirpadate, odnosno ako postoji sumnja da je va stav prema alkoholu ve promjenjen, bilo bi dobro da se posavjetujetujete sa strunjakom.

III. skupina
Ako posve sigurno niste alkoholiar, dakle niste ovisni o alkoholu, moda vas zanima to treba da uinite da ne postanete ovisni o alkoholu.

SVAKO MOE POSTATI OVISAN O ALKOHOLU

IKor

109

2.9. LIJEENJE I ODVIKAVANJE

Kod lijeenja kroninog alkoholizma, odnosno odvikavanja alkoholiara od alkohola, ne radi se o uobiajenom nainu lijeenja nakim posebnim lijekovima. Za lijeenje kroninog alkoholizma jo uvijek nije pronaena djelotvorna metoda, niti metoda koja bi dominirala kao standardna metoda lijeenja.

2.9.1. Lijeenje odvratnou

Inekcijama emetina u alkoholiara se potiu neugodne tjelesne reakcije (munina i povraanje) i to nekiliko dana za redom. Cilj je da se stvori dugotrajna odvratnost prema alkoholu. Iako to lijeenje nije nikad bilo popularno jo uvijek se primjenjuje.

2.9.2. Lijeenje antabusom

Antabus (disulfiran) pilula protiv alkoholizma, poznata je ve nekoliko decenija. Antabusom se prekida razgradnja alkohola u tijelu, pa se u njemu nagomilava acetaldehin. Reakcija organizma na antabus vrlo je neugodna i razliita: veinom se javljaju glavobolje, munina i povraanje, a ponekad i tekoe disanja, bolovi u prsima i vrtoglavica. Svakodnevno se uzima jedna doza antabusa. Preduvjet za djelotvorno lijeenje antabusom je prestanak pijenja alkoholnih pia. Lijeenje antabusnom provodi se u sluajevima lakeg i srednjeg stupnja alkoholizma, pri emu je potrebno da pacijent ima barem malo dobre volje da se odvikne od
IKor

110

alkohola. Osobe koje su zbog zloupotrebe alkoholnog pia izgubile svaki drutveni smisao i koje se nimalo ne brinu o sebi i svojoj obitelji nisu prikladne za lijeenje antabusom. Lijeenje antabusom omoguava masovno ambulantno lijeenje alkoholiara ime su postignuti znaajni uspjesi u itavom svijetu.

2.9.3. Lijeenje psihoterapijom

Mnogi strunjaci smatraju da je psihoterapijska metoda lijeenja, koja zahtjeva mnogo vremena i novaca (traje od est mjeseci do jedne godine), u veini alkoholiara nedjelotvorna. Psihijatrijsko lijeenje alkoholiara u bolnicama provodi se samo kod tekih i najteik alkoholiara.

2.9.4. Lijeenje socijalnom metodom

Socijalne metode odvikavanja od alkohola provode se putem drutva lijeenih alkoholiara, premda nisu prikladne za sve alkoholiare, njima se ipak postiglo vie uspjeha u lijeenju alkoholiara nego bilo kojom drugom metodom. Drutva ili klubovi lijeenih alkoholiara u stvari su oaze apstitencije (potpunog odricanja od alkohola) u drutvu u kojem se alkohol openito prihvaa. Nema sumnje da je zajamno meusobno podravanje bivih alkoholiara snaan inilac u odravanju trajnog odricanja od uivanja alkoholnih pia. Makar nitko nije pokuao potpuno objasniti taj pokret (drutva lijeenih alkoholiara) veina strunjaka ipak vjeruje da pimjer bivih alkoholiara, koji pomau u

IKor

111

odvikavanju od alkohola drugim osobama, ulijeva osjeaj vjerodostojnosti.

2.10. Kako prepoznati alkoholiara

Zapaamo li da na znanac, prijatelj ili roak, u posljednje vrijeme drugaije pije, poudnije, pohlepnije, da sve vie mirii po alkoholu, da se sve vie povlai u sebe, da izbjegava javnost i svaki razgovor o alkoholu, da djeluje nervozno umorno da mu se smanjuje radni uinak, da prekida usavravanje u struci ili naputa odgovorne funkcije na radnom mjestu, da izbjegava rad osobito nakon vikenda, moemo opravdano posumljati da je postao ovisan o alkoholu. Ako ste sve to zapazili, a nalazite se u nekom gradu ili veem mjestu, apelirajte na svog znanca, prijatelja ili roaka, ne osuujte ga, ve ga uputite u neki klub lijeenik alkoholiara da bi se posavjetovao o svom stanju.

2.11. KLUBOVI LIJEENIH ALKOHOLIARA U RH

BANOVA JARUGA BJELOVAR

KLA RO ELJEZNIAR

KLA PETI MAJ Mihanovieva 8 KLA MC E. HOLIK Mihanovieva 8

BAPSKA

KLA BAPSKA idska 3

IKor

112

BEDEKOVINA

KLA RO PROGRES I. Milutinovia 2

KLA RO TP Tomislavov trg 2

BELIE

KLA BELIE Tvorniki pojas 3

BILJE

KLA MZ BILJE . Petefi bb

BIOGRAD N. M.

KLA BIOGRAD N. M. Vrgadinska bb

BOROVO

KLA SOUR BOROVO Omladinska bb KLA BROD NA KUPI

BRCKOVLJANI

KLA BOJAKOVINA M. melia 7

BROD NA KUPI

BUJE

KLA BUJE Trg M. Tita

CERNA

CERNA Tomislavovo etalite 7 KLA CRNI LUG Ambulanta

CRIKVENICA

KLA CRIKVENICA Tomislavova 112

CRNI LUG

AKOVEC

KLA CENTAR V. Nazora 16

AZMA

KLA AZMA Dom zdravlja Ul. J. Radanovia bb

DARDA

KLA DARDA M. Tita 89

DARUVAR

KLA RO DALIT M. Baia 1

DELNICE

KLA DELNICE Dom zdravlja

DONJA STUBICA

KLA STUBIKE TOPLICE Centar za rehabilitaciju

DONJI MIHOLJAC

KLA DONJI MIHOLJAC Kolodvorska bb

DUBROVNIK

KLA MEDICINSKI CENTAR

IKor

113

DUGA RESA

KLA RO MRENICA

DUGO SELO

KLA DUGO SELO Zorieva 1

AKOVO

KLA AKOVO Kralja Tomislava 16

UREVAC

KLA UREVAC Trg J. bana Jelaia

FUINE

KLA VRATA Vrata 9

GARENICA

KLA GARENICA Nazorova 13

GEROVO

TERAPIJSKA ZAJEDNICA ZA SUZBIJANJE ALKOHOLIZMA

GLINA

KLA GLINA Spomen Dom Glina

GOSPI

KLA RO VELEBIT

GRAAC

KLA GRAAC Dom zdravlja

HUM NA SUTLI

KLA RO STRAA

ILOK

KLA ILOK p.p. 47

IMOTSKI

KLA IMOTSKI Gundulieva bb

IVANI GRAD

KLA IVANI GRAD Kajfeova 1

JASTREBARSKO

KLA JASTREBARSKO Centar za soc. rad

KARLOVAC

KLA RO DIP Lole Ribara bb KLA RO AIKCOMMERCE M. Laginje 14

KNIN

KLA CENTAR Gojkova bb

KOPRIVNICA

KLA RO PODRAVKA Marinkovieva 32

KLA KOSTAJNICA kolska bb

KOSTAJNICA

IKor

114

KRAPINSKE TOPLICE

KLA KRAPINSKE TOPLICE

KRIEVCI

KLA KRIEVCI Nemiev trg 7

KRK

KLA KRK Dom zdravlja

KUTINA

KLA KUTINA Vrkljanova bb

LABIN

KLA CENTAR Salajeva34

LEPOGLAVA

KLA KPD LEPOGLAVA

LOVRAN

KLA LOVRAN Dom zdravlja

METKOVI

KLA CENTAR

NAICE

KLA NAICE p.p. 66

NOVA GRADIKA

KLA NOVA GRADIKA

NOVSKA

KLA NOVSKA p.p. 9

OGULIN

KLA OGULIN BOLNICA - neurologija

OMI

KLA CENTAR

OPATIJA

KLA OPATIJA Obala M. Tita 34

OSIJEK

KLA OSIJEK Radieva 52

PAKRAC

KLA RO PAPUK

PETRINJA

KLA PETRINJA Gundulieva 1 POPOVAA KLA RO NAFTAPLIN Sisaka 5

PITOMAA

KLA PITOMAA Trg kralja Tomislava 2 PORE KLA PORE Trg F. Supila 5

IKor

115

PULA

KLA CENTAR

RAB

GRADSKI KLA RAB

Ljubljanska 38 RIJEKA
KLA CESTA Slogin kula bb

Ribareva 19 ROVINJ
KLA ROVINJ Cerera 21

SAMOBOR

KLA SAMOBOR Gajeva 37

SESVETE

KLA SESVETE Trg D. Domjania 4

SESV. KRALJEVAC
KLA RO KONAR

SISAK

KLA RO ELJEZARA Transka 3

SLAV. BROD
KLA BROD Tkaleva bb

POEGA

KLA CENTAR

SPLIT

KLA RO BROSPLIT Put graniara 5 KLA CENTAR Ribarova 13

IBENIK

KLA IBENIK Bribirskih knezova 17

TROGIR

KLA CENTAR

VARADIN

KLA CENTAR Salajeva 11

VINKOVCI

OGLEDNI KLUB LA Lenjinova 53

VELIKA GORICA

KLA VELIKA GORICA Lasieva 23

VIROVITICA

KLA VIROVITICA Gradski dvorac bb

VRBOVAC

KLA VRBOVEC

ZABOK

KLA ZABOK Gupeva bb

ZADAR

KLA ZADAR

ZAPREI

KLA ZAPREI

Valjinova 19/c

Lonareva 1

IKor

116

ZAGREB
OPINA CENTAR
KLA RO ELEKTRA Gundulieva KLA RO GRAMONT Ilica 55

OPINA RNOMEREC
KLA RNOMEREC Selska 3 KLA I TBC BOLESNIKA Ilica 223

OPINA DUBRAVA
KLA TRNAVA Resniki put 57 KLA NOVI RETKOVEC Javora 23

OPINA MAKSIMIR
KLA MAKSIMIR X. ravnice 23 KLA REMETE Vinec 1

OPINA MEDVEAK
KLA MEDVEAK Kraova 16 KLA HPT Branimirova 4

IKor

117

OPINA NOVI ZAGREB

KLA UTRINE Braev trg bb KLA ZAPRUE Metroviev trg bb

OPINA PEENICA
KLA ISTOA Radnika 82 KLA PLINARA Radnika 1 KLA PEENICA Miletieva 1

OPINA SUSEDGRAD
KLA RIS

Bolnika 34
KLA SUSEDGRAD Ilica 421

OPINA TRENJEVKA
KLA ZET Vurovica bb KLA PASTOR Selska 90a KLA RUDE Anina bb

OPINA TRNJE
KLA GEOTEHNIKA Kupska 2 KLA MARTINOVKA Trnjanska 68
IKor

118

ZELINA

KLA ZELINA Muakova 5

ZLATAR

KLA ZLATAR

UPANJA

KLA UPANJA Zgrada Crvenog kria

IKor

119

Literatura
Vladimir Hudolin - RIJENIK OVISNOSTI (kolska knjiga, Zagreb 1987.) Dr. S. P. Petrovi - LINOST NARKOMANA (Deje novine, Beograd 1988.) Ljubomir Radovanevi - OMLADINA IZMEU KRIZE I OVISNOSTI (Zagreb poduzee za graf. djelatnost, Zagreb 1990.) Dr. Slavko Ziherl - KAKO SVLADATI ALKOHOL (Mladinska knjiga, Ljubljana - Zagreb 1990.) Skupina autora - OPA ENCIKLOPEDIJA (Mladinska knjiga, Ljubljana 1982.) Skupina autora - SVIJET OKO NAS (kolska knjiga, Zagreb 1987.) Baria Malenica - OVISNOSTI (August enoa, Zagreb 1995.) Bruno Bisio - PSIHA I DROGA (Zagreb 1977.) ARENA VEERNJI LIST, JUTARNJI LIST OK, TEEN POTEPUH

IKor