FEDAD FORTO

AFERE I PREVARE NOVINAMA 1914.-1918.

BH.

SADRAJ: UVOD POGLAVLJE 1. 1914. Varanje seljaka Finansijski problemi Ratni dravni zajam Osnivanje aprovizacijskog ureda u Sarajevu Napomene uz Poglavlje 1.

POGLAVLJE 2. 1915.

ikaniranje gragjanstva Sabiranje kovina Neprijatelji ele da izgladnimo Nestaica sitnog novca Nae hljebne karte Senzacionalna hapenja Porast kriminala Brko mrtvo kao nikad Napomene uz Poglavlje 2.

POGLAVLJE 3. 1916. Rat izgladnjenja Poskupljivanje Afera u sarajevskoj aprovizaciji Brko rekorder u skupoi Napomene uz Poglavlje 3.

POGLAVLJE 4. 1917. Afere u magazinu b. h. eljeznica Na stubu srama Prevara u Zemaljskoj vladi Uasno guranje arobna ipka Krijumarski putevi Ne gizdaj se novcem! Proces protiv dr. Gerde Nesnosno u Zenici Bajram u zatvoru Napomene uz Poglavlje 4.

POGLAVLJE 5. 1918. PROCES PROTIV MIRKA BRADAA I DRUGOVA Zavrna rije Presuda Reakcije na presudu

Afera u Kljuu Zemaljsko vijee za prehranu naroda Batinanje u Loparama Zabrana putovanja u Slavoniju i Hrvatsku Ukraden vagon penice! Umiranje od gladi Proces protiv Wilhelma Fischera i drugova Zavod za odijevanje naroda Trgovanje izvoznicama za hranu Poslanik kao lihvar Velika pljaka na engi Vili Potjera za zelenaima Jednima duplo, drugima nita Sve ostaje po starom Napomene uz Poglavlje 5.

ZAKLJUAK IZVORI I LITERATURA

UVOD Nijedna drava nije izvrila ozbiljne ekonomske pripreme pred Prvi svjetski rat! (1) Premda se radilo o tada najrazvijenijim i najbogatijim zemljama svijeta, ovaj fenomen se moe objasniti time to su i centralne sile i sile Antante oekivale kratak rat, u kojem e do odlunih bitaka doi veoma brzo. Nijemci su oekivali, u skladu sa Schliffenovim planom, da obore Francusku u snanoj ali kratkoj oluji za nekih est sedmica, da bi se zatim bacili svom snagom na Rusiju, kojoj je za mobilizaciju svoje vojske trebalo znatno vie vremena. I Austro-ugarska je planirala neku vrstu kaznene ekspedicije protiv Srbije. Sa druge strane, oekivalo se da ruski valjak pregazi centralne sile uz pomo Francuza, kod kojih je u vojnim tabovima vladala prava dogma prema ofanzivi u stilu Napoleona. Britanija se, pak, najvie oslanjala na svoju mornaricu koja je trebalo da odmah na poetku izazove njemaku flotu na odluujui dvoboj i tako zatiti veze sa kolonijalnim carstvom, dok bi njeni saveznici u meuvremenu trebalo da odrade posao na kontinentu. udo na Marni kojim je zaustavljena njemaka ofanziva na Francusku, teki porazi Rusa kod Tanenberga i Mazurskih jezera, kao i neuspjeh austrougarske ofanzive protiv Srbije i teak poraz u Galiciji razbili su iluziju o brzom i efektnom zavretku rata. Nijedna strana jo nije raspolagala sredstvom kojim bi savladala defanzivnu mo mitraljeza i tekih topova te je izmeu zaraenih strana, posebno na zapadnom frontu, dolo do pat-pozicije u vidu rovovskog ratovanja. Od kljune vanosti je postala injenica da centralne sile nisu mogle probiti efikasnu pomorsku blokadu Antante te su im za ratne napore ostala jedino sredstva koja su imale na raspolaganju na svom ili okupiranom teritoriju, dok su sile Antante, uz znaajan izuzetak Rusije, imale pristup resursima cijelog svijeta. Poloaj centralnih sila jo se vie pogorao ulaskom Italije u rat 1915. Premda sa vojne take krajnje neefikasna, Italija je svojim ulaskom u rat jo vie stegnula obru oko centralnih sila. Nalazei se u sastavu Austro-ugarske, Bosna i Hercegovina je silom (ne)prilika dijelila sudbinu centralnih sila u opkoljenoj tvravi. Budui svakako najsiromaniji dio dvojne monarhije, koja ni u mirno doba nije mogla podmirivati svoje potrebe u itu, Bosna i Hercegovina se tokom rata zbog vojnih rekvizicija, mobilizacije velikog broja radno sposobnih mukaraca, pustoenja izazvanih ratnim dejstvima na njenom tlu, kao i velike sue 1917. godine suoila s tekom nestaicom hrane koju nisu mogle ublaiti ni brojne zakonske mjere koje su vlasti uvele s ciljem da koliko-toliko osiguraju prehranu stanovnitva. Posljednje godine rata proizvodnja ita u Bosni i Hercegovini bila je svega 250.000 tona, za 400.000 tona manje nego prve ratne godine. (2) Opa nestaica hrane dovela je do izuzetno velikog poveanja cijena u BiH (ak i do 2.300 posto i to onih cijena koje je propisala vlada), to prosjene

zarade ni izbliza nisu pratile. Premda su jo na poetku rata vlasti pribjegle maksimiranju cijena za najvanije ivotne namirnice, vrlo brzo su se pojavili razni pekulanti i crnoberzijanci koji su znatno krili ove odredbe. Za njima su krenuli lopovi svih moguih vrsta. Graani su bili izloeni stalnim kraama, deparenjima, sitnim prevarama... Drastian pad ivotnog standarda pogodio je i jedan od stubova austrougarske uprave u BiH inovnitvo, uglavnom stranog porijekla, koje je stoga postalo sklono korupciji. Mogunost bogaenja preko noi nije privlaila samo razne trgovce, nego i najvie vladine zvaninike te e se tokom rata na optuenikoj klupi nai vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo dr. Gerde i ravnatelj sarajevskog aprovizacijskog ureda Mirko Bara. Tema ovog rada jeste kako su bh. novine koje su izlazile tokom rata pisale o problemu nestaica, raznim pekulacijama, prevarama, aferama... Napomene: 1. (A.J.P. Taylor: Borba za prevlast u Evropi) 2. (Grupa autora: BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata) POGLAVLJE 1. 1914. Prvi psi rata pojavili su se odmah nakon atentata u Sarajevu na prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna, iskoristivi antisrpske demonstracije u Sarajevu i drugim mjestima za pljaku. O tome je kratku biljeku objavila umjerena Istina Danila Dimovia. Policija je do sada uhvatila nekoliko tipova, koji su pri posljednjim protivsrpskim demonstracijama zavukli svoje prste u kase i ormane Srba. (1) elei izbjei da pojedinci iskoriste novonastalu situaciju i izazovu poremeaje u snabdijevanju, vlasti su ve prvih dana rata uvele mjere kojima su propisane maksimalne cijene osnovnih ivotnih namirnica te uspostavile posebno tijelo za odreivanje i kontrolu cijena. Tako je vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo, s ciljem da se izbjegne svakom neopravdanom i samovoljnom podizanju cijena najnunijih ivotnih namirnica u korist pojedinaca..., izdao 28. jula oglas kojim su utvrene maksimalne cijene za 16 artikala, ukljuujui razne vrste mesa i brana, zatim masti, ulje, riu, kafu, eer i krompir. (2)

Meutim, samo nekoliko dana kasnije, Zemaljska vlada je vladinom povjereniku za zemaljski glavni grad Sarajevo upravila uput, u kojem se kae da je opazila da su neki trgovci pokuali, da iskoristivi sadanji ozbiljan poloaj, prodaju ivotne namirnice uz pretjerane cijene, pa se uvjerila, da nije dovoljna kontrola, koja se sad vri nad aprovizacijom grada. Zato je, da se sprijei to bolje svaka nedoputenost, Zemaljska vlada donijela odluku po kojoj e prodajne cijene ivotnih namirnica ubudue odreivati permanentno povjerenstvo Zemaljske vlade, koje se sastoji od etiri lana pod predsjedanjem dvorskog savjetnika R. Sladaeka; ovom povjerenstvu mogu biti dodani savjetodavci, a po potrebi i drugi strunjaci. Povjerenstvo e ustanoviti detaljne cijene u sporazumu sa upraviteljem aprovizacionog ureda ovdanjih banki kod zemaljske banke, koja je preuzela nabavljanje najpotrebnijih ivotnih namirnica. (3) Daljnji korak poduzeo je zajedniki austrougarski ministar finansija Bilinski, koji je ovlastio Zemaljsku vladu da naredi da se zaliha najpreih namirnica popie u pojedinom sluaju ili u redovnim razmacima. Zemaljska vlada se ovlauje, da zatrai zalihe najpreih namirnica od proizvodilaca i trgovaca za opskrbljivanje opina i da proizvoaima i trgovcima nametne dunost, neka robu dobave, ako se ona inae ne moe nabaviti za prikladnu cijenu. Za povredu dunosti dobavljanja, sakrivanje zaliha i pretjerivanje cijena predviene su zatvorske kazne, globa, ali i oduzimanje obrtnike dozvole. (4) Varanje seljaka Meutim, nikakve zakonske mjere nisu sprijeile da odlazak bosanskih mladia u vojsku proe a da pekulanti ne umijeaju svoje prste. Piui o toj pojavi u Sarajevu, socijalistiki list Glas slobode javlja kako su mnogi pozvani rezervisti morali kupovati razne stvari, ali su tu pojavu iskoristili razni trgovci prodavajui im tu robu po znatno skupljoj cijeni, jer su znali da se te stvari moraju nabaviti i da ih na drugom mjestu nema. Glas slobode konstatira da je dunost vlasti da zabrani takvo podizanje cijena. (5) Vojna vlast je na poetku rata za svoje potrebe rekvirirala sve tovarne konje i kola, koji su se, prirodno, najvie nalazili u rukama neukih seljaka. Vojne vlasti su im za konje izdavale priznanice na svotu novca na osnovu procjene cijene konja utvrene jo prije rata. Novac za te priznanice seljaci su trebali dobijati odmah ili nakon odreenog roka. Ali nalo se iargjija, koji neupuenost seljaka iskoriuju i u ovo teko vrijeme. U mjesto da upute seljaka gdje e na te priznanice dobiti novac, ti

nevaljci govore kako e dobiti novac tek kada se rat svri, kako e rat dugo trajati i kako e onda te priznanice imati manju vrijednost. Na taj nain ti zelenai izmame od seljaka priznanicu za jeftine pare i onda sami novac podiu po priznanici. Glas slobode, koji je objavio ovu vijest, kae da je za tu pojavu doznao od jednog poslanika kome su se seljaci alili. (6) Meu prvima koji su se nali na udaru zbog pretjerivanja cijena nali su se sarajevski hamali! S tim u vezi je vladin povjerenik za Sarajevo javio kako se opazilo, da su u zadnje doba hamali za prenoenje robe naplaivali puno vie, nego to to propisuje lan pet propisa za domae hamale u podruju grada Sarajeva. Nesretnim hamalima se za prekraje hamalskih propisa prijetilo najstroijim kaznama. (7) Vlasti su poetkom rata (barem zvanino) davale dosta ruiastu sliku u vezi sa privrednom situacijom u BiH. Putem svog slubenog glasila poruivale su da ako se jo uzme u obzir i to, da je stanovnitvo prodajom stoke, ita i t.d. vojenom eraru dobilo mnoge milijune u gotovu novcu, to se sadanje privredno stanje u Bosni i Hercegovini moe doista kao izvanredno povoljno oznaiti. (8) injenica da je BiH 1914. bila neposredno ratno poprite, da je veliki broj njenih radno sposobnih ljudi, kao i stoke, mobiliziran brzo se odrazila na snabdijevanje osnovnim ivotnim namirnicama. Da je privreda zemlje zapala u probleme moglo se zakljuiti po estim izvjetajima o bankrotstvu firmi, a graani Sarajeva su u Hrvatskom dnevniku obavijeteni: Vonja na tramvajima poskupljuje!. (9) U istom listu objavljen je tekst pod naslovom Osuen zbog pronevjerenja o presudi poslovoi konobarskog drutva. (10) Rat je uzrokovao i pogoranje higijenske i zdravstvene situacije. Hrvatski dnevnik prenio je u vezi s tim interesantnu naredbu svim gostionicama i kafanama u Sarajevu kojima je nareeno da emike, kifle, krike hljeba i slino zamotavaju u papir... da bi se sauvale od diranja rukama i druge neistoe kao n. pr. praine muha, itd. (11) Uprkos naredbama, trgovci su sakrivali zalihe osnovnih ivotnih namirnica s ciljem da iznude to vee cijene. U vezi s tim je Sarajevski list prenio izvjetaj vladinog povjerenika za grad Sarajevo kako je opazio da mnogi ovdjenji trgovci zatajivaju svoju zalihu vanih ivotnih namirnica ili da ih prodavaju samo svojim stalnim muterijama. Takvima se prijeti kaznama, a graani se pozivaju da ih prijavljuju vlastima. (12) Finansijski problemi

Uskoro su se pojavili i finansijski problemi. Naime, zbog skoka cijena dolazi najprije do rasta vrijednosti strane valute a potom do porasta vrijednosti zlatnog novca u odnosu na papirni, to je, takoer, postao predmet pekulacija. Poskupljenje strane valute naslov je teksta u Hrvatskom dnevniku, u kojem se prenosi upozorenje Trgovake i obrtnike komore da se time oteuje import Monarhije. (13) Zabrana agjutae sa zlatnim novcem, pie Hrvatski dnevnik, da se uoilo da se zlatni novac od 10 i 20 kruna daju i uzimaju uz veu vrijednost od nominalne. Za ovaj prekraj slijedila je kazna od 600 kruna ili dva mjeseca zatvora. (14) Ratni dravni zajam Da bi pokrila sve vee ratne trokove Monarhija se odluila na raspisivanje ratnog dravnog zajma. O vanosti koja je pridavana zajmu govori i to da je na naslovnici Hrvatskog dnevnika 14. novembra velikim slovima objavljena vijest o tome umjesto o izvjetajima s fronta, to je ranije uinjeno samo u sluaju procesa protiv Gavrila Principa i drugih osumnjienih za sarajevski atentat. U tom tekstu ovaj list poziva graanstvo da kupuje obveznice da dokumentiramo svoj patriotizam i jer je to sveta patriotska dunost. Postojala je ak i mogunost da siromaniji graani kupe obveznice u dva dijela ukoliko nisu u mogunosti da plate cijenu od 100 kruna po obveznici. (15) U narednim brojevima tampa kontinuirano poziva na kupovinu obveznica i izvjetava o toku akcije, reklamirajui ih kao najsigurniji vrijednosni papir i obeavajui kamatu od est posto. Meutim, ubrzo u tekstu pod naslovom Upisujmo ratni zajam Hrvatski dnevnik estoko napada razne vrste pekulanata zbog neodazivanja na poziv za kupovinu obveznica. I ako u nas nema mnogo velikih kapitalista, ono ima ljudi, trgovaca, poduzetnika i liferanata, obrtnika, zanatlija i poljodijelaca itd., koji su prilikom mobilizacije i od kako rat traje zaradili lijepih novaca, da uvaju te bijele pare za crne dane. Autor teksta je to ocijenio kao zloin! (16) Tekst sa identinom porukom slubeni Sarajevski list prenio je dan ranije. (17) Uprkos svakodnevnih izvjetaja o kupovini obveznica ratnog zajma, jedan lanak u Hrvatskom dnevniku pokazuje da nije sve ilo kako treba. Tekst je

objavljen pod naslovom Sramota! a meta su ponovo razni ratni profiteri. Saznajemo da su se neka gospoda, koji su se kao vojniki liferanti obogatili, dapae nagomilali milijone, sasvim slabo odazvali sa svojim upisom na zajam. Imena ovih odurnih pekulanata ... mi emo kasnije iznijeti pred javnost. Na kraju se od vlade i vojnih vlasti oekuje da ovim ljudima oduzmu sve vojnike i dravne pekulacije. (18) Osnivanje aprovizacijskog ureda u Sarajevu Mjere koje su do tada poduzele vlasti u Sarajevu oigledno nisu bile dovoljne da sprijee oskudice i naglo siromaenje graana. Banke koje su preuzele na sebe aprovizaciju grada napustile su tu akciju, pa je Sarajevski list, u tekstu koji je potpisan sa jedan iz opinstva, pozvao gradsku opinu da se pobrine barem za osnovne namirnice. Prvi nas je snijeg udno obradovao: mlijeko nam je poskupjelo. Krumpir isto tako i da li e to ii redom? Iza proglaenja rata neke su banke preuzele u svoje ruke aprovizaciju grada i onda su akciju napustile. Veina je publike u Sarajevu vezana na iste prihode, kao i dosada, doim joj izdatci bivaju sve vei... Gradska bi se opina imala da pobrine barem za glavne namirnice, kao to su to uinile gotovo sve gradske opine u naoj monarhiji... Vidimo, da su cijene namirnica u gradovima, u kojima je gradska opina u svoje ruke uzela aprovizaciju, u pola nie od sarajevskih cijena. Onim pekulantima, kojima nije ova akcija po volji, ne preostaje nita drugo, nego konkurirati gradskoj opini i na taj nain rijeiti opinstvo ove teke brige. (19) Hrvatski dnevnik prenosi vijest o distribuciji kafe u Monarhiji pa sa alenjem konstatira da mi imamo u zemlji tvornicu eera, pa se deavalo da ga nijesi mogao niti dobiti jer ga nije bilo u gradu. (20) Da bi uspostavile kakav-takav red na tritu osnovnim ivotnim namirnicama, vlasti su pribjegle pootravanju maksimiranja cijena. S tim u vezi, Hrvatski dnevnik prenosi naredbu vladinog povjerenika za grad Sarajevo o maksimalnim cijenama ivotnim namirnicama, koja je obuhvatala brano, viktualije, povre, hljeb i gorivo. List navodi upozorenje da e prekraji utanaenih cijena biti najstroije kanjeni. (21) Samo nekoliko dana kasnije Hrvatski dnevnik pie da Vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo upozorava graane Sarajeva da e se u budue cijene ivotnih namirnica oglaavati na stubovima za plakatiranje oglasa, na kojima e biti cijene za svaku sedmicu. One koji se ne pridravaju cijena sa oglasa treba odmah prijaviti strai sigurnosti. (22) Meutim, nedugo potom mogao se u Hrvatskom dnevniku proitati tekst pod naslovom Samovoljno podizanje cijena ivotnih namirnica, u kojem se konstatira da je radi toga u opem interesu, ako se svi sluajevi

samovoljnog podizanja cijena prijave, jer se to zlo moe samo najstroijim kaznama istrijebiti. (23) Istog dana je Sarajevski aprovizacionog ureda. list donio izvjetaj o osnivanju gradskog

Jueranjim danom zapoela je sa svojim poslovanjem za stranke jedna vana nova uredba naega grada, koji u dananjim tekim vremenima ima da izvri dva vana zadatka: da onemogui nenadanu nestaicu pojedinih vrsta ivotnih namirnica kakva se u posljednje vrijeme esto deavala i da nas sauva od trgovaca na veliko i njihovog umjetnog dizanja cijene. Ta je uredba gradski aprovizacioni ured, koji je organiziran pod vodstvom gradskog savjetnika Baraa, a finansiran iz gradskih sredstava, da tim uspjenije zadatak svoj izvri. (24) Tako je dolo do osnivanja ustanove koja e biti u sreditu brojnih kontroverzi, a pogotovo njen rukovodilac Brada. Prva ratna zima donijela je i probleme u snabdijevanju ogrjevom te Hrvatski dnevnik kritizira nesusretljivost Kreditne banke u sadanjoj nestaici ugljena. (25) Moe se jo istaknuti i to kako novine tokom jeseni prve ratne godine nisu ni spominjale da se borbe za Sarajevo vode na Romaniji, nego su o tome izvjetavale tek po uspjenom zavretku borbi, naravno, slavei tada pobjedu. Napomene uz Poglavlje 1 1. (Istina, br. 100 od 5./18. jula 1914.) 2. (Sarajevski list, br. 168 od 1. augusta 1914.) 3. (isto, br. 172 od 5. augusta 1914.) 4. (isto, br. 181 od 10. augusta 1914.) 5. (Glas slobode, br. 157 od 1. augusta 1914.) 6. (isto, br. 166 od 11. augusta 1914.) 7. (Sarajevski list, br. 189 od 18. augusta 1914.) 8. (isto, br. 199 od 27. augusta 1914.) 9. (Hrvatski dnevnik, br. 253 od 28. septembra 1914.) 10. (isto, br. 261. od 3. oktobra 1914.) 11. (isto, br. 259 od 2. oktobra 1914.) 12. (Sarajevski list, br. 270 od 6. novembra 1914.) 13. (Hrvatski dnevnik, br. 299 od 2. novembra 1914.) 14. (isto, br. 342 od 12. decembra 1914.) 15. (isto, br. 312 od 14. novembra 1914.) 16. (isto, br. 318 od 20. novembra 1914.) 17. (Sarajevski list, br. 283 od 19. novembra 1914.) 18. (Hrvatski dnevnik, br. 326 od 26. novembra 1914.) 19. (Sarajevski list, br. 288 od 24. novembra 1914.)

20. 21. 22. 23. 24. 25.

(Hrvatski dnevnik, br. 322 od 23. novembra 1914.) (isto, br. 327 od 27. novembra 1914.) (isto, od 1. decembra 1914.) (isto, br. 342 od 12. decembra 1914.) (Sarajevski list, br. 310 od 12. decembra 1914.) (Hrvatski dnevnik, br. 339 od 9. decembra 1914.)

POGLAVLJE 2. 1915 Nova 1915. poela je sa izvjetajima o distribuciji umura za gradsku sirotinju i obustavi prometa na nekim linijama. (1) Malverzacije su se pojavile i u trgovini ratnim dopisnicama. Tako Hrvatski dnevnik objavljuje tekst pod naslovom Neovlateni proizvod ratnih dopisnica. Opaa se, da u mjestu vie tiskara odnosno papirnica neovlateno proizvagja i prodaje ratne dopisnica, pie ovaj list. (2) Ovaj problem izgleda nije bilo lako rijeiti, jer se vijesti o tome esto ponavljaju Malverzacije u vezi sa prodajom krompira tema su lanka iz Hrvatskog dnevnika 11. januara. Radi se o tome da se u ariji pojavila prodaja jeftinog krompira sumnjive kvalitete pa Gradski aprovizacijski ured smatra svojom dunou, da javnost upozori, da se gradska aprovizacijska roba moe kupiti jedino kod ... Gradskog aprovizacijskog ureda ... jer je to iskljuivo prvoklasna i potpuno zdrava roba. (3) Narednog dana ovaj list predlae otvaranje javnih kuhinja za sirotinju, ali njegov izvor iz vladinog ureda misli da akciju treba izvesti davanjem robe u sirovom. (4) Zbog loeg stanja u snabdijevanju, Hrvatski dnevnik u istom broju estoko kritizira sarajevsku gradsku opinu. U tekstu pod naslovom Briga opine za gragjane list konstatira da se cijene ivenim potrebama podiu nerazmjerno i brzim skokom. Poskupljenje, to ga s dana u dan osjeamo, plod je samo spekulativnog manevriranja pojedinaca na tetu mase. ... S pravom moemo utvrditi da je sarajevska opina jedna od onih, koja se za svoje gragjane ili vrlo malo ili nimalo ne brine, pie, izmeu ostalog, ovaj list. ikaniranje gragjanstva

Kako bi se zaveo red na sarajevskoj trnici pozvana je u pomo i policija. Hrvatski dnevnik izvjetava o tome u tekstu pod naslovom Policajni nadzor na trnici. Da se izbjegne ikaniranje gragjanstva na trnici, vladin je povjerenik za grad Sarajevo odredio, da u trnici uvijek podraje nadzor jedan kriminalni inovnik. Hrvatski dnevnik ovu mjeru je ocijenio kao vrlo zgodnu, ali da ju je trebalo davno uvesti jer su neki prodavai u trnici previe dozvoljavali u ikaniranju i gulenju opinstva. (5) U meuvremenu, novine su redovno izvjetavale o maksimalnim cijenama ivenih namirnica, ponavljajui upozerenje da e prekraji biti najstroije kanjeni. Meutim, uprkos ovim upozorenjima nastavile su se svakodnevne prevare graana. Trgovina s ugljenom je naslov teksta u Hrvatskom dnevniku u kojem se kae: opazilo se je, da nekoji trgovci ugljena oteuju kupce time, da vree, koje oni prodavaju po 50 kg ugljena, ne sadravaju ovu teinu nego puno manje. S tim u vezi, prenosi se naredba kojom vlasti prijete strogim kaznama i oduzimanjem obrtnike dozvole. (6) Osim nedaa u snabdijevanju osnovnim potreptinama, graane Sarajeva i BiH zadesile su i epidemije zaraznih bolesti, ukljuujui koleru i trbuni tifus. Velika epidemija trbunog tifusa zahvatila je sve dijelove Sarajeva i sve slojeve. (7) Samo dan kasnije, Hrvatski dnevnik obavijestio je graane Sarajeva kako su vlasti, s ciljem da se zaprijei odvie veliki potroak ita i brana, izdale naredbu kojom se zabranjuje prodaja istog brana za kruh, peninog ili raenog brana, pa istog fino mljevenog brana. Umjesto toga dozvoljeno je da se prodaje samo takovo brano za kruh ili fino mljeveno brano, koje je pomijeano sa 50 posto brana iz zobi, kukuruza, krumpira i jema. (8) Izgleda da ni ove mjere nisu bilo dovoljne da se osigura snabdijevanje Sarajlija hljebom, jer je Zemaljska vlada ubrzo donijela zabranu izvoza iz grada ita, brana i rie. (9) Dolaskom proljea, a da bi se nekako zadovoljile potrebe Sarajeva, putem novina su upuivani pozivi u vezi sa obradom polja oko grada i ureenjem bai. Izgleda da graani nisu bili ba revnosni u prijavljivanju pekulanata. Hrvatski dnevnik u tekstu pod naslovom Prodaja mesa u Sarajevu izvjetava da graanstvo ne podnosi prijave protiv pekulanata a vlasti su razlog tome vidjele to su se sudske rasprave o tome vodile prije podne. Zato je vladin povjerenik odredio da se prijave protiv mesara, kao i rasprave uslijed ovih prijava, odravaju poslije podne. Istovremeno je objavljena

naredba da zbog nestaice mesa, mesari ne smiju prodavati vie od pet kilograma ovog artikla. (10) Daljnja mjera protiv nestaice mesa bila je zabrana vanjskim mesarima i vojnikim liferantima da stoku i meso kupuju u Sarajevu i ove artikle izvoze iz grada. Za ovaj prekraj predviena je kazna od 1.000 kruna ili zatvor do mjesec dana. (11) U meuvremenu se o problemima u vezi sa snabdijevanjem oglasila i liberalna Hrvatska narodna zajednica, koja je, iako jo uvijek najavljivana kao dvosedmini list, izlazila u stvari samo jednom mjeseno. Meutim, premda govori o tome kako su se nakon osam mjeseci rata mnogi obogatili, a drugi mnogo pomogli prodajom i kupovinom razne vrste robe, ovaj list ali to je meu tim novim bogataima jako malo Hrvata. Nu pogledamo li redom te smrtnike u ovo nesretno ratno doba, nai emo meu njima malo naih hrvatskih trgovaca i gospodara. Razlog za to, prema ovom listu, uvijek je isti neukost, neokretnost i jal. (12) Sabiranje kovina Da bi nekako zadovoljila potrebe ratne industrije za sirovinama, Austrougarska je pribjegla otkupu od graana metala i drugih materijala neophodnih za odranje ratne proizvodnje. Hrvatski dnevnik prenio je vijest o osnivanju Centrale za metale u Beu koja je trebalo da nabavlja, razailje i upotrebljava neplemenite kovine i kovinska legiranja ... ukoliko su potrebni za osiguranje industrijske potrebe za vojsku i mornaricu. (13) Hrvatski dnevnik izvjetava o uspjehu akcije sabiranja kovina u Mostaru, Trebinju, Odaku, Tuzli... (14) te neto kasnije u Zenici, Travniku, Jajcu, Donjem Vakufu i drugim mjestima. (15) Isti list obavjetava da je poelo sakupljanje vune i kauuka u ratne svrhe i u Sarajevu (16), nakon to je odlukom Zemaljske vlade ogranieno troenje vune. (17) Zemaljska vlada dala je poticaj za osnivanje Centralne kovine za Bosnu i Hercegovinu da podmiruje vojnu upravu s potrebnim kovinama, a uprava nad centralnom kovinom predata je konzorciju banaka. Svrha Centralne kovine jeste da pokupuje - slobodnom prodajom one predmete od kovina, koji jo nisu rekvirirani i preda ih za ratne svrhe. (18) Nije trebalo da proe mnogo vremena a da se pojave mahinacije i pri otkupu kovina. Tako Hrvatski dnevnik donosi tekst pod naslovom Neovlateno kupovanje kovina. Opazilo se da u Sarajevu i u pokrajini neovlatene osobe kupuju razne kovine u nakani, da ih na tetu privatnika skuplje prodaju. List podsjea da

se kovine mogu prodavati samo osobama koje je ovlastila Centralna kovina. (19) Donosei izvjetaj iz Centralne kovine, Hrvatski dnevnik pie da siromaniji slojevi prinaaju s punim razumijevanjem sve to u kui imaju na zalihi, samo je poaliti to se bogatiji slojevi ... jako malo odazivlju. (20) Inae, do kraja rata je u akciji sabiranja kovina upropateno mnogo umjetnikih predmeta ili su nestali iz BiH. Iz nekih crkava su odneena zvona, a sa kupola nekih damija je skinuto olovo. Zbog toga je kasnije propala Skender-paina damija. (21) Neprijatelji ele da izgladnimo Vlasti su konano priznale bh. javnosti da je ovaj rat specifian u odnosu na sve prethodne, jer je postao rat iznurivanja pa je pozadinski front postao jednako vaan kao i onaj gdje su se sudarale armije, a od graana se trai da stoiki trpe nestaice hrane kao svoj ratni zadatak. To pokazuje lanak u Sarajevskom listu pod naslovom Kako emo se prehraniti za vrijeme rata. Nai neprijatelji ele da izgladnimo. Ova njihova namjera izbija jasno iz bezbrojnih oglasa neprijateljskog inozemstva. to im nije uspjelo da postignu sa milijunima svojih vojski, radi bi bili postii time, da nam zaprijee dovoz hrane i da nas stave u pogibelj gladi... Ali ni ovaj njihov udarac nee uspjeti, ako se svako od nas podvrgne najstroijoj dunosti, da tedljivo gospodari hranom i to uzme kao prava svom ivljenju. (22) Uskoro je uslijedila zabrana izvoza iz Sarajeva ita, brana, rie, ive marve za klanje, povra svake vrsti, proizvoda iz mlina, maslaca, jaja, masti, ribe... (23), a lista proizvoda koji podlijeu ovoj zabrani je ubrzo proirena. (24) Premda su plae stagnirale, cijene stanarina su vrtoglavo rasle, ak i do 300 posto, o emu izvjetava Hrvatski dnevnik. (25) Nestaica sitnog novca Gubei povjerenje u papirni novac, graani su poeli sakrivati sitni kovani novac to je izazvalo njegovu nestaicu u Sarajevu. Hrvatski dnevnik izvjetava da je u jednom sluaju naeno 15 kilograma sitnog novca u vrijednosti od 4.221 krune. Vlasti su najavile stroge kazne oduzimanje 50 posto od naenog skrivenog kovanog novca. (26) Sarajevski list je za ovu pojavu optuio nie slojeve, koji u svojoj nepromiljenosti tezauriraju, te dodaje da se ova pojava osjea vrlo ivo u cijeloj Monarhiji, a naroito na periferijama. (27)

Samo dva dana kasnije isti list konstatira da je dolo udno vrijeme ovjek ima novaca, a ne moe nita da kupi, jer mu ne mogu vratiti kusura. Meu tim je vlast unila u trag koliko bezdunim, toliko i ludim ljudima, koji su sitni kupili i sakrivali u ekmede." (28) Sve to nagnalo je Zemaljsku vladu da zabrani izvoz istog zlata i srebra iz BiH, jednako kao i zlatnog i srebrenog novca. (29) U akciju pospjeivanja prometa kovanim novcem ukljuila se ak i Katolika crkva, odnosno Nadbiskupski ordinarijat, putajui u promet kovani novac dobijen za dobrotvorne svrhe. U Ordinarijatu su smatrali da je oskudica izazvana zbog neukosti i niim opravdane bojazni prostog svijeta, poto je vrijednost papirnog novca jednako osigurana. (30) Nae hljebne karte Zbog teine situacije u vezi sa snabdijevanjem hljebom u Sarajevu, vlasti su pribjegle prodaji na kartice. Pripremajui graane na ovu mjeru, slubeni Sarajevski list pisao je nekoliko dana prije objavljivanja odluke, u tekstu pod naslovom Nae hljebne karte, da je to ono to se od nas trai. To je ono, to smo duni da inimo, a ta dunost mora da nam bude slatka i draga, jer nam je na taj nain pruena prilika, da i mi aktivno sudjelujemo u ovom velikom svjetskom hrvanju. (31) Uvagjanje hljebne karte u Sarajevu trebalo je da bude sredstvom za reguliranje i kontroliranje potronje. Graani Sarajeva su sa ovim karticama dnevno dobijali samo 240 grama mijeana mliva ili 360 grama mijeana hljeba. Podjela kartica vrena je od 1. do 3. maja. (32) Kartice su, meutim, ubrzo prestale vaiti zbog evakuacije najveeg dijela graana Sarajeva, ali su ponovo uvedene 4. oktobra, nakon povratka iseljenog stanovnitva. Ljudi su se u Sarajevu zaelili i luka, koji je takoer postao prava rijetkost zahvaljujui povlaenju iz prodaje s ciljem podizanja cijena. To je tema izvjetaja nekog iz graanstva, koji objavljuje Sarajevski list pod naslovom Prodaja crvenog zelenog luka u Sarajevu. (33) Na ariji sarajevskoj ne moe se vidjeti niti dobiti na prodaju kod bakala crvenog zelenog luka. Izgleda da to nije sluajno, nego kapric, ako ne i zdogovor zato, to je cijena tome luku odreena 44 helera na kilo.

U istom broju ovaj list vri presiju na organe vlasti koji su pozvane da reguliraju cijene ivenih namirnica u gradu Sarajevu, s ciljem borbe protiv onih koji samovoljno i prekomjerno diu cijene ivotnim namirnicama. Pozvani organi bi dobro uinili, da malo vie pripaze na postupanje i cijene... Stroge mjere u prometu hranom u Sarajevu su neto olakane odlukom vlasti kojom je dozvoljen izvoz masti, eera i graha iz Sarajeva. (34) Senzacionalna hapenja Senzacionalna hapenja! naslov je teksta u Hrvatskom dnevniku u kojem izvjetava da su zatvoreni neki trgovci radi varanja vojnog erara prigodom raznog dobavljanja za vojsku. Uhapeni su bivi bankar, milijuner Jeua D. Salom, njegov brat Moo Salom i trgovac eljezom u Ferhadiji Altarac Abraham Majer zato to su liferovali vojnitvu cipele koje su bile prije sve, negoli cipele. (35) Priu o ovome Hrvatski dnevnik zakljuuje izraavajui nadu da cenzura nee ometati objavljivanje ovakvih izvjetaja, jer je to praksa i drugdje. List je to poruio ne bez razloga, poto su od poetka 1915. u vie navrata u Hrvatskom dnevniku isputeni neki tekstovi ili dijelovi teksta, odnosno na mjestima gdje su takvi tekstovi trebali biti papir je ostajao prazan oigledno djelo cenzure. Meutim, list ni u jednom trenutku ne koristi injenicu to su uhapeni bili idovi za irenje antisemitizma. Naprotiv, esto je izvjetavao o prilozimna koje su idovski graani davali u razne dobrotvorne ili ratne svrhe. Braa Salom i Altarac Abraham Majer osloboeni su optubi, ali nakon to su u zatvoru proveli vie od 11 mjeseci, o emu je izvijestio i Hrvatski dnevnik. (36) U meuvremenu je Zemaljska vlada pribjegla zaista originalnom receptu za pomo graanstvu u prehrani tokom rata izdala je zbirku recepata pod nazivom Recepti u ratno doba. Kako pie Sarajevski list, ova bogata zbirka recepti tampana je u vie hiljada primjeraka i Zemaljska vlada ju je distribuirala po cijeloj zemlji. Sarajevski list je ocijenio da je ova akcija novi dokaz kako se zemaljska uprava oinski brine za narodnu opskrbu. (37)

Da bi se sprijeilo daljnje poveanje cijena mesa, pa da bi se cijene dovele na stupanj, koji odgovara dananjim prilikama..., vlasti su u sarajevskoj trnici otvorile gradsku mesnicu. (38) Loe vremenske prilike tokom godine uzrokovale su lou etvu, to je samo jo vie pogoralo ionako lou situaciju u snadbijevanju. Sarajevski list pie da su rezultati etve bijelih ita ispod oekivanja i najavljuje loe rezultate berbe groa u Hercegovini zbog epidemija bolesti vinove loze. (39) Da stvari budu jo gore, isti list najavio je loe rezultate jesenje sjetve ozimih itarica zbog neprestanih jakih kia. (40) I Sarajevski list kritizirao je graane Sarajeva to, uprkos odreenim olakicama, rijetko prijavljuju sluajeve pretjerivanja cijena. Da se vlastima prijavi neopravdano traenje previsokih cijena, bila je dovoljna kratka pismena prijava ili telefonska obavijest. Kraj svih tih olakica graanstvo ne pokazuje, da imade smisao za sveope dobro, ve se obino samo u krugu svojih poznanika prituuje na takav postupak. (41) Crni petak za puae, javlja Hrvatski dnevnik 1. oktobra o znatnom poskupljenju duhana (42), a sedam dana kasnije ovaj list javlja da e se graani Sarajeva od sada suoavati sa zabranom jedenja mesa po gradu dva dana u sedmici (srijedom i subotom). (43) Povrh svega Sarajevo se 1915. suoilo i sa velikim poplavama, posebno tokom kasne jeseni te je izgledalo kao da je preko noi niklo iz jezera. Na svu sreu, premda je materijalna teta bila ogromna, ljudskih rtava nije bilo. (44) U meuvremenu je Sarajevo ostalo bez Gradskog zastupnitva, a agende sarajevske opine preuzeo je vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo dr. Gerde, o kome e se jo govoriti u ovom radu. Ostat e zabiljeeno da je posljednji gradonaelnik Sarajeva u vrijeme austrougarske uprave bio Fehim ef. uri, a podnaelnici Risto Hadi Damjanovi i Josip pl. Vanca. Rasputanjem Gradskog zastupnitva, bez obzira na sve njegove mane, nestalo je jo jednog organa koji je mogao imati kakvu-takvu kontrolnu funkciju, to e se itekako pokazati izbijanjem velikih afera u Sarajevu. Hrvatski dnevnik opaa 2. novembra da trgovci brana i kruha postupaju na nain koji se protivi naredbi Zemaljske vlade u pogledu uvoenja uredovnih iskaznica o potronji hljeba i brana, (45) a 9. decembra upozorava nadlene da neki prodavai mlijeka u Sarajevu "razvodnjuju i patvore svoje mlijeko. (46) Ubrzo su i za mlijeko uvedene iskaznice. (47)

Da bi se Sarajevo to bolje pripremilo za nastupajuu zimu, vlasti su donijele odluku o zabrani izvoza ogrjevnog drveta iz Sarajeva. (48) Hrvatski dnevnik ocijenio je u tesktu naslovljenom Pomanjkanje hrane u Sarajevu kako je to pomanjakanje umjetno, to jest, da je spekulacija pojedinih, lihvarskih krugova ili i samih pojedinaca. List od vlasti trai da uz pomo policije i vojske iskopaju hranu iz jama u kojima su ih ti bezduni spekulanti sakrili. (49) Ovaj list pozdravio je opravdane stroge propise protiv gulikoa. U vie je navrata u posljednje vrijeme osugjeno trgovaca, koji su robu prodavali preskupo ili posve nevaljalu robu. Mi veselo pozdravljamo ovakove stroge mjere, pisao je Hrvatski dnevnik. Inae, te mjere su ukljuivale i oduzimanja obrtnike dozvole. U istom tekstu govori se i o vlasniku trgovine cipelama Turul, koji je osuen na novanu kaznu od 1.000 kruna jer je prodavao cipele sa potplatom od papira! (50) U meuvremenu Sarajevski list donosi vijest o presudi protiv trgovca Dimitrija Ruia iz Sarajeva zbog pretjerane cijene rie. ovjek je osuen na sedam dana zatvora i globu od 300 kruna. (51) Porast kriminala Sumornu sliku Sarajeva druge ratne zime upotpunjuje rast kriminala izazvan nestaicom ivenih namirnica. O tome javlja Hrvatski dnevnik u tesktu Kragje u Marijin dvoru. Jedan kriminalni inovnik rekao, da je ve katastrofa, to se u tom Marijin dvoru krade... Svaki as bude provaljeno u podrum, pa okradjena drva, ugljen, perad, vino i sve, to se nalazi u podrumu. U istom broju mogao se proitati lanak o tome kako je jedna mesara zatvorena, jer je vlasnik ostao bez radnika. (52) Opasnost po gradu predstavljali su i bijesni psi, pa su vlasnici pasa dobili nareenje da ih vode na uzici. (53) Slubeni Sarajevski list je tokom ove godine pisao puno manje (i puno obazrivije) o aferama i manipulacijama u snabdijevanju, ali je redovno biljeio svakodnevne sluajeve kriminala po Sarajevu. Iz naslova se dovoljno vidi kakvog je maha uzeo kriminal u glavnom gradu: Niz kraa, Mali kradljivci, Depokraa, Ukrali mu jaja, Nestalo mu ovce i dvoje janjadi, Prodaja tuih kobila, Pokrao roditelje, Prodao tuu kravu, Ukradena

runa kolica, Obrao tue kruke, Prodao tue kokoi, Mali depokradice, Pokradeni volovi, Razbojstvo u kradu... ili jednostavno Kraa, Provala, Prevara, Provalna kraa, Uhvaen kradljivac. Posljednjeg dana 1915., Hrvatski dnevnik ponovo izvjetava o neprilikama u snabdijevanju mesom i kruhom u Sarajevu, ali su u ovom tekstu na dva mjesta isputeni redovi, oigledno zbog cenzure. (54) Brko mrtvo kao nikad Situacija u drugim gradovima u BiH nije bila nita bolja. Hrvatski dnevnik (donosi lanak Nevolja u Konjicu. U ovom gradu, gdje se sklonilo 1.000 muhadira, ne moe se dobiti nikakvo brano, a narod je u oaju. Ovaj list trai krivca u opini, kotaru, trgovcima... (55) Zar opet lihvarstvo?, izvjetaj je prijatelja ovog lista iz Varea o ponaanju trgovaca ivenim namirnicama u ovom gradu, (56), dok tokom decembra izvjetava da je skupoa u Kreevu vea nego u Sarajevu. (57) Najpotpuniji izvjetaj iz ostalih bh. gradova u Hrvatskom dnevniku doao je iz Brkog. Ovih dana odvedeno je u Tuzlu, u istrani zatvor, nekoliko ovdanjih velikih trgovaca, liferanata za vojsku. Govori se da su vojni erar otetili za znatne svote. Inae, Brko mrtvo kao nikad. Skupoa silna. Sa strahom mnogi ekaju zimu, javlja izvjeta iz Brkog. (58) Iz izvjetaja Sarajevskog lista iz drugih gradova tokom ove godine moglo se proitati jedino kako stanovnitvo stoiki trpi sve nedae (ako ih uope ima) i u velikom broju se odaziva na sve mogue akcije prikupljanja pomoi za pomo ratnim naporima i rtvama rata. Napomene uz Poglavlje 2. 1. (Hrvatski dnevnik, br. 4 od 5. januara 1915.) 2. (isto, br. 7 od 8. januara 1915.) 3. (isto, br. 11 od 12. januara 1915.) 4. (isto, br. 12 od 13. januara 1915.) 5. (isto, br. 15 od 15. januara 1915.) 6. (isto, br. 38 od 1. februara 1915.) 7. (isto, br. 45 od 8. februara 1915.) 8. (isto, br. 46 od 9. februara 1915.) 9. (isto, br. 69 od 4. marta 1915.) 10. (isto, br. 80 od 15. marta 1915.) 11. (isto, br. 83 od 18. marta 1915.) 12. (Hrvatska narodna zajednica, br. 3 od 31. marta 1915.)

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58.

(Hrvatski dnevnik, br. 41 od 4. februara 1915.) (isto, br. 196 od 6. jula 1915.) (isto, br. 212 od 23. jula 1915.) (isto, br. 279 od 27. septembra 1915.) (isto, br. 212 od 22. jula 1915.) (isto, br. 311 od 29. oktobra 1915.) (isto, br. 344. od 1. decembra 1915.) (isto, br. 363. od 20. decembra 1915.) (Hamdija Kreevljakovi: Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave) (Sarajevski list, br. 91 od 31. marta 1915.) (Hrvatski dnevnik br. 92 od 27. marta 1915.) (isto, br. 99 od 3. aprila 1915.) (isto, br. 119 od 24. aprila 1915.) (isto, br. 124 od 29. aprila 1915.) (Sarajevski list, br. 130 od 10. maja 1915.) (isto, br. 132 od 12. maja 1915.) (Hrvatska narodna zajednica, br. 8 od 31. augusta 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 265 od 14. decembra 1915.) (Sarajevski list, br. 112 od 22 aprila 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 121 od 26. aprila 1915.) (Sarajevski list, br. 139 od 19. maja 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 161 od 1. juna 1915.) (isto, br. 144 od 15. maja 1915.) (isto, br. 104. od 13. aprila 1916.) (Sarajevski list, br. 148 od 27. maja 1915.) (isto, br. 185 od 3. jula 1915.) (isto, br. 261 od 28. septembra 1915.) (isto, br. 304 od 17. novembra 1915.) (isto, br. 262 od 29. septembra 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 283 od 1. oktobra 1915.) (isto, br. 290 od 8. oktobra 1915.) (Sarajevski list, br. 288 od 29. oktobra 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 315 od 2. novembra 1915.) (isto, br. 352 od 9. decembra 1915.) (isto, br. 360 od 17. decembra 1915.) (Sarajevski list, br. 306 od 19. novembra 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 338 od 25. novembra 1915.) (isto, br. 361. od 18. decembra 1915.) (Sarajevski list, br. 326 od 13. decembra 1915.) (Hrvatski dnevnik, br. 354 od 11. decembra 1915.) (isto, br. 313 od 30. oktobra 1915.) (isto, br. 373 od 31. decembra 1915.) (isto, br. 230 od 9. augusta 1915.) (isto, br. 263 od 13. septembra 1915.) (isto, br. 359 od 16. decembra 1915.) (isto, br. 315 od 12. novembra 1915.)

POGLAVLJE 3. 1916. Rat izgladnjenja Vlasti su na poetku godine ponovo upozorile bh. javnost na specifinosti ovog rata i pozvale graane da daju svoj doprinos u borbi protiv pekulanata, okrivljenih za izazivanje nestaica. To je tema lanka iz Hrvatskog dnevnika pod naslovom Suzbijanje pretjeranih cijena ivotnim namirnicama. Vladin povjerenik javlja: Svaki trgovac imade u svojoj poslovnoj prostoriji, na prodavalitu ili trgu pribiti iskaz maksimalnih cijena, utvrgjen po oblasti, na dobro vidljivu mjestu, te razgovjetno napisati cijene za pojedine ivotne namirnice, i to s obzirom na njihovu kakvou i koliinu. Prodavci e dopustiti, da kupci besplatno upotrijebe njihove vage za ponovno mjerenje po teini prodanih stvari. Ukoliko se ove mjere ne bi ispotovale, slijedila bi globa od 2.000 kruna ili tri mjeseca zatvora. List dalje prenosi: Nai neprijatelji vode protiv nas sa privrednom borbom do krajnjih granica rat izgladnjenja. U ovome ratu izgladnjenja mora dakle svaki gragjanin nae neprijatelje, zajedno s dravom sa svom snagom suzbijati. Trgovac, koji naplauje pretjerano visoke cijene, ne samo da to ne vri, nego ta vie na taj nain, pa ako i bez namjere, slui neprijatelju. (1) Ubrzo nakon toga uslijedili su izvjetaji o kanjavanju trgovaca koji su nastavili sa prodajom po veim cijenama od dozvoljenih. Hrvatski dnevnik javlja kako je trgovac Moritz Schuller kanjen sa 10 dana zatvora ili 200 kruna globe zato to je jednom vojniku prodao etiri emike za 40 helera, a knjiar S.K. kanjen je sa sedam dana zatvora ili 200 kruna globe jer je jednom ueniku prodao papirnu torbu za knjige za 6,80 kruna, koju je vjetak procijenio na 2,20 kruna. (2) Da bi se unekoliko popravilo snabdijevanje mlijekom, poelo se u Sarajevo uvoziti kondenzirano mlijeko iz vicarske. Hrvatski dnevnik javlja da je gradska mljekara bila ograniena na 90 do 100 litara mlijeka dnevno te je ono izdavano samo maloj djeci i tekim bolesnicima. Uvozom kondenziranog mlijeka iz vicarske prodaja bi se trebala poveati do 500 litara, ali je tednja i dalje potrebna, pie ovaj list. (3) I graani su se izgleda pomirli sa kupovinom osnovnih ivotnih namirnica po skupljim cijenama od dozvoljenih kako bi izbjegli da se dobije slabo ili najgore. (4)

Nema hljeba bez hljebnih karata, upozorava Hrvatski dnevnik, jer opzailo se je, da se u nekim gostionicama i kavanama prodaje kruh bez hljebnih karata. Za ovaj prekraj propisa vlasti su prijetile najstroijim kaznama. (5) elei da jo vie uspostavi red u prodaji osnovnim ivenim namirnicama, Zemaljska vlada je izdala objavu o popisu zaliha eera, kafe, masti i ulja. Ko u predvienom roku ne bi izvrio prijavu zaliha, slijedila bi globa od 2.000 kruna ili tri mjeseca zatvora. Trgovci su ili za tim da zalihe sakriju, obiu prodajne cijene, i da prodajom potaje postignu vee cijene. Tako se ini nemoguim jednaka podjela zaliha, pie Hrvatski dnevnik. (6) Meutim, ova mjera izazvala je uznemirenje meu graanima, koji su pomislili da e se i za ove proizvode uvesti prodaja na kartice pa su pourili da ih pokupuju to vie. Hrvatski dnevnik o tome pie: Uvedeno ogranienje kupovanja masti, kave, ulja i eera, jer su ljudi nauli da bi se mogle uvesti karte na nekoji od ovih artikli ... pa su se ... bacili u posljednje vrijeme svom silinom na kupovanje gornjih artikli. (7) U meuvremenu Sarajevski list javlja o presudama za pretjerane cijene jaja ali i fotografiranja, (8) a neto kasnije i protiv jednog mesara zbog pretjerivanja cijena crijeva! Trgovci su nastavili sa cijeenjem graana, pa su vlasti primorane da izdaju naredbu za naredbom. Na primjer, Hrvatski dnevnik donosi lanak Stroga odredba za mesare. Opazilo se da ovdanji mesari uskrauju muterijama prodaju mesa u koliinama ispod jednog kilograma. Za ovaj preaj predviena je kazna od 1.000 kruna ili dva mjeseca zatvora. (9) Spisak proizvoda ije su cijene dizane previsoko stalno se iri, pa je tako bakal sa Bistrika Dafer Dovadi osuen zbog prodaje paketa ibica jednoj seljanki za 60 helera. Presuda je glasila dva dana zatvora ili 60 kruna globe. (10) Pokuavajui animirati graane da se odazovu pozivima na ve etvrti ratni zajam (do kraja rata bit e ih sedam), odnosno da izvuku novac iz sahara, Sarajevski list pie da novac, koji uzalud lei, nalik je eni nerotkinji, jalovoj voci, zaparloenoj njivi, mlinu koji ne melje. (11) Sudei po nekim izvjetajima u slubenom Sarajevskom listu, u BiH je vladala idilina atmosfera. Tako se u izvjetaju sa skuptine Privilegirane zemaljske

banke za Bosnu i Hercegovinu kae ... osjeaju se nae zemlje ne samo sigure od neprijateljske navale, nego i toliko uvrene u svojoj gospodarskoj snazi, da ni neobina nerodica lanjske godine nije mogla da izazove ozbiljnijih posljedica u pogledu ope prehrane. (12) Graani Sarajeva su u ratno doba stvarno imali dosta problema da kupe koliko-toliko kvalitetne cipele, bez obzira na visoke cijene. ak i kada se nisu pravile od papira bile su nekvalitetne. Ali je neslavni rekord u trajanju vjerovatno onaj zabiljeen u Sarajevskom listu u maju. Naime, izvjesna gospoa K. . kupila je cipele u trgovini Arthura Grunhuta za 44 krune, znatno vie od stvarne cijene, ali ih je nosila tek nekoliko sati, nakon ega im je gornja koa poela pucati. Postupak je ipak odloen zbog Grunhutovog odlaska u vojsku. (13) Minimalne koliine hljeba, i to mijeanog, primoravale su graane da se na razne naine dovijaju kako da dou do vee koliine, a sa druge strane otvaran je prostor trgovcima za sticanje velikih zarada, naravno na tetu graana. To je Hrvatski dnevnik prikazao u tekstu Zloporaba s hljebnim kartama. Znatan dio puanstva lakomisleno raspolae s hljebnim kartama tako, da jo prve sedmice potroi sve hljebne karte, koje su odredgjene za etiri sedmice i to ini u nadi, da e tokom mjeseca dobiti poviicu karata. U budue se nee nikomu dozvoliti poviica hljebnih karata. S druge se strane opazilo da neki bakali i pekari kod prodaje brana i kruha, koristei se neznanjem pojedinaca, uzimlju vie hljebnih karata, nego li izdaju brana ili kruha. Za ovakve postupke, trgovcima se prijetilo ne samo novanom globom i zatvorom, nego i gubitkom obrtne koncesije. (14) Nakon prologodinjih poplava, Sarajevo je ove godine imalo da se suoi sa suom, zbog koje je ograniena upotreba vode iz gradskog vodovoda. Zato su vlasti donijele zabranu zalijevanja bati vodom iz gradskog vodovoda, uz prijetnju da e takvim potroaima voda biti zatvorena. (15) Sarajevski list poinje redovnije biljeiti sluajeve malverzacija u trgovini. Tako javlja da je mesar u gradskoj trnici Mehmed Karahasanovi kanjem globom od 300 kruna zbog previsoke cijene. (16) Nakon toga javlja o kanjavanju trgovca pred gradskog trnicom Filipa Lotza, koji je zbog prodaje pokvarene rai pomijeane sa penicom morao da plati globu od 200 kruna. (17) Ni prodavai lijekova nisu predstavljali nikakav izuzetak, te je zbog pretjerivanja cijena kanjen vlasnik centralne drogerije u Rudolfovoj ulici u Sarajevu Markus Glussman. (18)

Inae, tokom ovog ljeta BiH se suoila sa najveom suom nakon 1876. godine, a trajala je vie od sedam sedmica. (19) Da bi iskoristio nestaicu ulja u Sarajevu, jedan poduzetnik je odluio da pokrene tvornicu ovog artikla u glavnom gradu. Sarajevski list tim povodom pie da je gospodin Anton Szirmay odluio, da svoju industriju proiri i na proizvodnju uljenih proizvoda te da proizvodi ulje od bukovog zrnja, od pica od suncokreta i pica od tikava. Za ovaj list to je veoma fin i prijatan zejtin za jelo, pa e to veoma dobro doi za aprovizaciju. (20) U istom broju ovog lista objavljena je vijest o presudi liferantu Ibrahimu Musi sa Pala, kome je Kotarski ured u Sarajevu povjerio 1915. prodaju brana i krompira za Pale, Mokro i Romaniju, uz proviziju od etiri posto od utvrenih cijena. Musa se branio kako nije znao da su njegovi momci prodavali ove artikle po veoj cijeni bez njegovog znanja. Osuen je na mjesec dana zatvora, ali je kazna preinaena u globu od 300 kruna uz oduzimanje aprovizacije. Kao posebno oteavajuu okolnost sud je uzeo to to je Musa otetio siromano stanovnitvo onih predjela, koji su najosjetljivije stradali za vrijeme rata. Sve ei su primjeri trgovaca koji ne samo da prodaju ivotne namirnice po cijenama viim od propisanih, nego povrh toga graanima podvaljuju pokvarenu robu. Tako je sarajevski bakal oro Tanasi prodavao pokvareni kukuruz za ivad, za to je morao da plati globu od 50 kruna. (21) Stvari na tritu ivotnih namirnica postale su gotovo anarhine, pa je vladin povjerenik za grad Sarajevo objavio kako se opazilo da se pojedine osobe u gradu Sarajevu bez obrtne dozvole bave trgovinom i da u pekulativne svrhe nakupljuju robu, a takoer da se trgovci, koji imaju obrtnicu ili dozvolu za jednu vrst obrta uputaju u trgovanje sa artiklima, koji u njihov djelokrug ne spadaju. Isto se tako dogaa da, obrtnici prenaaju ili naputaju svoju radnju, a da to obrtnoj vlasti ne prijave. Opinstvo se upozoruje, da se svako otvaranje, prenaanje i naputanje radnje mora prethodno prijaviti obrtnoj vlasti, te da e se svaki prekraj najstroije kazniti. (22) Hrvatska narodna zajednica u svom septembarskom broju donosi na naslovnoj strani tekst pod naslovom Kruh na svagdanji... koji ne ostavlja nimalo dilema o teini situacije u vezi sa snabdijevanjem hljebom, istiui kako su sada i stona hrana, mekinje, postale prava rijetkost i predmet trgovakih pekulacija. Sad je svijet u posljednje vrijeme poeo u nas jesti i mekinje. Da je samo i mekinja! Trgovci naruuju mekinje za marvu a kad tamo prodaju ga teacima. Iz toga to je mljeva negdje brzo utroeno, negdje ga premalo

doveeno, nastalo je prodavanje mljeva za goleme cijene. Preprodavajui mljevo u nas su mnogi ljudi stekli velike pare. Sa mljevom i itom tjera se strahovita lihva u prkos svjema zakonima, koji to brane. I ovaj list uoava da stanovnitvu, uprkos strogim propisima, ne pada na pamet da lihvare prijavljuje vlastima iz straha da e biti potpuno lieni brana. Na kraju teksta se ukazuje na probleme koje e u snabdijevanju itom uzrokovati ulazak u rat na strani Antante do tada neutralne Rumunije, iz koje je uvoeno ito, te e od sada Bosanci i Hercegovci morati hraniti onim to nam je naa rodna gruda Bosna i Hercegovina dala. (23) Nova afera izbila je u oktobru kada su se na optuenikoj klupi nali vlasnici sarajevske firme Baruch i Finzi. Njihova ponuda prihvaena je prethodne 1915. godine kada je Kotarski ured u Viegradu raspisao natjeaj, pozvavi trgovce gvoarije da ponude cijene za motike i ostali poljski alat. Meutim, na prijavu privrednog savjetnika Zemaljske vlade Viktora Hubera, Kotarski sud u Sarajevu proglasio je oba vlasnika krivim za pretjerivanje cijena. Presuda od po 14 dana zatvora preinaena je u globu od 1.400 kruna za Isaka J. Barucha, odnosno 700 kruna za Jakoba A. Finzija. (24) Uspostava kakvog-takvog reda prilikom prodaje osnovnih ivotnih namirnica u Sarajevu zahtijevala je od nadlenih da smiljaju nove izume. Tako je prilikom najave prodaje krompira u sarajevskoj trnici i jo dva duana graanstvo obavijeteno da e se prodaja vriti prema rednim brojevima. Da se prodaja uzmogne razvijati to zgodnije, bez stiske i proturavanja, upozoruje se opinstvo, da e se muterije podmirivati po rednim brojevima, koje svaki muterija mora na vrijeme da digne kod svoje nadlene policijske karaule. Ko ne bude imao redni broj, nee ni dobiti krompir! (25) Poskupljivanje Hrvatska narodna zajednica ponovo na naslovnoj strani donosi opiran analitiki tekst, pod naslovom Poskupljivanje, kojim ukazuje kako je poskupljivanje cijena ivotnih namirnica ulo u novu, daleko goru fazu kao i na problem pada vrijednosti novca za seljatvo, koje zbog makismiranja cijena hrane, koje nije jednako primjenjivano za manufakturnu robu, izbjegava prodaju za novac i nastoji do takve robe doi trampom kako bi izbjeglo gubitke. Neko se vrijeme cijene drale nepromijenjene, ali sad od nekoliko sedmica moe se rei kroz svakih nekoliko dana cijene skau, a to sve vie jae, to nam se zima pribliuje.

List dalje uoava kako ova pojava nije karakteristina samo za BiH, ve i za sve zaraene zemlje Rusiju, Njemaku, Englesku..., da bi zatim ukazao na problem pojave trampe. Duanska roba nije maksimirana, a hrana jest pa seljaci u nekim krajevima nee da prodaju za novac, nego trampe za onu robu koja im treba. (26) Afera u sarajevskoj aprovizaciji ta nam treba?, pita se neto kasnije Sarajevski list, pozivajui graane na tednju i izdrljivost. List priznaje da nema pogdjekojih stvari, ali konstatira da graani nisu ni bosonogi, ni goli ni gladni. Uviavnou i stezanjem dobivamo smisao na tednju i za iskoriavanje svih stvari, nunim za ivotnu potrebu. Kad se budemo tako drali i budemo li zadovoljni s onim, to jest i to imamo, onda emo najlake izdrati u ovom velikom vremenu. (27) Meutim, zahtjevi da graani jo vie stegnu kai zvuali su gotovo cinino kada je uskoro izbilo na vidjelo da su oni koji su trebali biti najodgovorniji za racionalno snabdijevanje u stvari bili bezmalo najvei pekulanti i prevaranti. Povodom izbijanja afere u sarajevskoj gradskoj aprovizaciji Sarajevski list je objavio izvjetaj pod naslovom Izvidi o gradskoj aprovizaciji, ne navodei imena osumnjienih niti kakva konkretna djela su poinili. Posebno je uoljivo da se ne spominje ni najodgovornija osoba ravnatelj aprovizacijskog ureda Mirko Brada, koji je u to vrijeme ve bio u zatvoru. Na opseg prevara ukazuje i to da u ovom trenutku vlasti jo nisu mogle procijeniti tetu koju su poinili Brada&co. Poto su po zemaljskoj vladi odreeni povjerljivi izvidi kod gradskog ureda za aprovizaciju otkrili znakove neurednog rukovanja, naloila je zemaljska vlada redarstvenom ravnateljstvu, da provede kriminalne izvide u toj stvari. Ti su izvidi ve iznijeli na vidjelo konkretne dokaze, uslijed kojih su se namjetenici gradskog ureda za aprovizaciju kao i druge osobe, koje su s tim uredom stajali u poslovnoj vezi, morali pod sumnjom zloporabe uredovne vlasti i prevare odnosno sudionitva i suznanja kod tih zloina uhapsiti i predati ovomjesnom okrunom sudu. Visina teta, koja je time gradskom uredu za aprovizaciju naneena, nije se do sada mogla ustanoviti, no nadati se je, da e se teta moi pokriti sa vrijednostima, koje su pronaene i zaplijenjene kod uhapenih osoba. (28) Jo je javljeno da je istraga u toku, ali trebat e vie od godinu dana dok se Brada&Co. nau pred sudom.

Nestaica mlijeka u Sarajevu ve je poprimila takve razmjere da se vladin povjerenik za Sarajevo odluio da zabrani davanje mlijeka, bijele kave i svih drugih slinih produkata u kojima se dodaje mlijeko, u svim kavanama, hotelima, gostionicama i t.d. u vremenu od 9,00 do 20,00 te od 22,00 do zatvaranja lokala. (29) Ve narednog dana isti list prenosi novo upozorenje vladinog povjerenika o tome da se prodavai ivotnih namirnica ponovo ne pridravaju propisa o naznaavanju pojedinih artikala robe. Upueno im je upozorenje da moraju jasno i itljivo oznaiti na svakoj vrsti ivotnih namirnica cijenu istih, kao i plou sa objavom maksimalnih cijena. Osim kazni prema ranije utvrenim propisima, ovaj put se prijeti da e svaka ivotna namirnica, na kojoj ne bude oznaena cijena, biti zaplijenjena i da e se prodati u korist gradske sirotinje. (30) U istom broju je javljeno i o uvoenju iskaznica za kupovinu i prodaju masnoa, to je ukljuivalo i loj! Brko rekorder u skupoi Kada je u pitanju Hrvatski dnevnik, izvjetaji o problemima u drugim gradovima su rjei nego u prethodnoj godini, ali se vie govorilo o uspjesima raznih dobrotvornih akcija. Ipak, bilo je nekoliko primjera koji su oslikavali tekoe i u drugim mjestima. Ima li tko, koji e nas siromake od ovog zatiti?, pita se izvor Hrvatskog dnevnika u tekstu naslovljenom Cijene ivotnih namirnica u Kiseljaku. (31) U martu se javlja o pretjeranoj cijeni kukuruza u Ostrocu - jedna kruna po kili. (32) Opet je najopirniji bio izvjeta iz Brkog, koji je javio da su veliki trgovci i liferanti, o ijem je hapenju javio ranije, puteni na slobodi jer se nije mogla dokazati njihova krivnja. Izvjetau je zbog toga drago, jer bi trpio lijepi glas, to ga uivaju branski trgovci u trgovakom svijetu. Meutim, prema rijeima istog autora, Brko je dostiglo rekord u skupoi, to kod njega izaziva uenje jer je ovo grad sa vie veletrnica, u sreditu plodne Posavine, u blizini velikih trita. Pa smo miljenja, da je toj silnoj skupoi kriva pekulacija nekih te nekih, protiv ega bi, smatra on, graanstvo trebalo odluno ustati. (33)

Sa druge strane, isto kao i prethodnh ratnih godina, neupueni italac Sarajevskog lista stekao bi dojam da u svim gradovima BiH stanovnitvo stoiki trpi probleme i da oduevljeno uestvuje u svakovrsnim akcijama sakupljanja pomoi. Napomene uz Poglavlje 3. 1. (Hrvatski dnevnik, br. 7 od 7. januara 1916.) 2. (isto, br. 11 od 11. januara 1916.) 3. (isto, br. 21. od 21. januara 1916.) 4. (Hrvatska narodna zajednica, br. 2 od 29. februara 1916.) 5. (Hrvatski dnevnik, br. 83 od 23. marta 1916.) 6. (isto, br. 87 od 27. marta 1916.) 7. (isto, br. 104 od 13. aprila 1916.) 8. (Sarajevski list, br. 93 od 10. aprila 1916.) 9. (Hrvatski dnevnik, br. 108 od 17. aprila 1916.) 10. (Sarajevski list, br. 110 od 28. aprila 1916.) 11. (isto, br. 118. od 7. maja 1916.) 12. (isto, br. 118 od 7. maja 1916.) 13. (isto, br. 120 od 9. maja 1916.) 14. (Hrvatski dnevnik, br. 129 od 9. maja 1916.) 15. (Sarajevski list, br. 178 od 8. jula 1916.) 16. (isto, br. 196 od 26. jula 1916.) 17. (isto, br. 201 od 31. jula 1916.) 18. (isto, br. 221 od 21. augusta 1916.) 19. (Hrvatska narodna zajednica, br. 7 od 31. jula 1916.) 20. (Sarajevski list, br. 231 od 31. augusta 1916.) 21. (isto, br. 235 od 4. septembra 1916.) 22. (isto, br. 256 od 25. septembra 1916.) 23. (Hrvatska narodna zajednica, br. 9 od 30. septembra 1916.) 24. (Sarajevski list, br. 282 od 21. oktobra 1916.) 25. (isto, br. 286 od 25. oktobra 1916.) 26. (Hrvatska narodna zajednica, br. 10 od 31. oktobra 1916.) 27. (Sarajevski list, br. 303 od 11. novembra 1916.) 28. (isto, br. 327 od 5. decembra 1916.) 29. (isto, br. 335 od 13. decembra 1916.) 30. (isto, br. 336 od 14. decembra 1916.) 31. (Hrvatski dnevnik, br. 14 od 14. januara 1916.) 32. (isto, br. 76 od 16. marta 1916.) 33. (isto, br. 81 od 21. marta 1916.) POGLAVLJE 4. 1917.

Sarajevski list poeo je novu godinu ponavljajui poziv graanima da tede u tekstu pod naslovom tedimo! Teke su ivotne prilike u ovo veliko i teko doba... i bivaju sve tee, da se i te kako moramo zamisliti u ivot, kako li emo na kraj izai." Jo se uvijek rasiplje, puno rasiplje bez smisla i pomiljanja na prilike. Dakle tedimo i korisno upotrijebimo sve to nam za prehranu moe posluiti. (1) Poziv proizvoaima i trgovcima, kao i drutvima, samostanima, bolnicama... za obaveznim izruenjem kovinskog posua do roka koji je istekao krajem novembra 1916. nije dao oekivane rezultate pa je vladin povjerenik za grad Sarajevo rok produio do 25. januara, uz prijetnju da e nakon toga slijediti prisilna izrudba, uz globu od 5.000 kruna ili zatvorsku kaznu do est mjeseci. (2) Ovaj rok je kasnije produen do 15. februara, a od izruenja su izuzeti predmeti koji imaju starinsku ili veliku umjetniku vrijednost. (3) Slika Sarajeva tree ratne ratne zime veoma je sumorna opa nestaica, glad, malverzacije i izuzetne hladnoe. U jednom trenutku u Sarajevskom polju je zabiljeena temperatura od ak minus 32 stepena Celzijusa. (4) Meutim, novine su sada slobodnije pisale o tim problemima, premda se jo esto vide tragovi cenzure. Naa gradska trnica Sa alou i strahom nekim, moramo priznat, da ulazimo i izlazimo iz nae trnice, u kojoj se, osim mesa, gotovo vie nieg ne dobije, a ono, to se dobije i skroz je nevaljano i uvelo i jote toliko skupo, da se ovjeku koa jei. Sijean jest, a niega. A ta e biti mjeseca oujka? List dalje najavljuje jo vee ogranienje potronje kafe. (5) Isti list samo dva dana kasnije pie o nestaici krompira i drugog povra. U gradu ve neko vrijeme nema krumpira, a kad ga je prije dva, tri dana razdijeljeno neto megju povrtare u trnici, svijet je padao u nesvijest od stiske i natezanja da dodgje do krumpira. Nije ni udo. Povra gotovo nikako nema: kako izgleda grah, je svijet ve gotovo zaboravio... (6) Lihvarska bezdunost nema obzira ni prema vojnicima koji se vraaju sa fronte, o emu pie Hrvatski dnevnik. (7)

Trgovci slabo potuju vladine uredbe, tako su samo djelomino udovoljli na naredbu od 28. marta prole godine o prijavljivanju zaliha kafe, eera i ulja te se ponovo pozivaju da ih prijave do 1. februara. Istovremeno je objavljeno da e se obroci kafe u Sarajevu umanjiti. Umjesto dotodanjih 10 dkg na jedan odrezak na karticama, dobijat e se samo pet dkg. (8) Afere u magazinu b. h. eljeznica Nakon to je o prevarama u ivenom magazinu b. h. eljeznica ve ranije pisao, Hrvatski dnevnik javlja da je redarstvo provelo istragu a krivci predati dravnom odvjetniku: eljezniki komisari Wilhelm Fischer, Friedrich Nagel, Karl Leichner i Jan Kraliek, eljezniki adjunkt Ladislav Fezman, namjetenici ivenoga magazina Sigmund Wessely i Samuel Polak te dva trgovca Emil Spiller i Isachar Danon. Ove hijene su robu ivenoga magazina prodavali posve stranim ljudima, koji nijesu eljezniari, te ih onda od njih ponovo kupovali uz visoke cijene. Dobitak su onda bratski dijelili, a razliku je morao dakako nadoplatiti eljezniki erar i eljezniari. (9) Sutradan je Hrvatski dnevnik donio ispravku imena i funkcija kod trojice osumnjienih: kanceltat Ladislav Felzman, bravar Jan Karliek i trgovac Salamon I. Danon. To izgleda nije bilo sve kada su u pitanju malverzacije u b.h. zemaljskim eljeznicama. Neovisno od ovog sluaja, novine su uskoro izvijestile o novoj osudi pretjerivau cijena, Haimu Alkalayu, koji je imao na stovaritu 110 sanduka kondenziranog mlijeka i prodao ih ivenom skladutu b. h. zemaljskih eljeznica uz cijenu od 180 kruna po sanduku; svaki sanduk imao je po 48 kutija mlijeka. Maloprodajna cijena u Sarajevu ustanovljena je na 2,20 kruna po kutiji, a Alkalay ih je prodavao po cijeni veoj od 3,70 kruna. (10) Na stubu srama U meuvremenu, Sarajevski list upuuje poziv graanima Sarajeva da tede ugalj i struju, jer ovogodinja se vanredno otra zima osjetila i u Sarajevu kao i drugdje, te je proizvela poljedice, kakove i po drugim veim gradovima zadaju ne male brige pozvanim faktorima. Dovoz ugljena je... omravljen, pa ga treba tediti to vie. Ovaj put su mjere tednje struje ukljuivale i reduciranje tramvajskog saobraaja u gradu. (11) Da bi olakali snabdijevanje zemlje, vlasti su se odluile na uvoz nekih osnovnih artikala bez plaanja pristojbi. Tako je donesena odluka da se

tokom 1917. u BiH moe uvesti 132.000 metrikih centi eera bez plaanja pristojbi. (12) Uskoro se jo jedan neprijatelj naroda naao na stubu srama. Hrvatski dnevnik pie da je Leon M. Montilja, trgovac u Velikom uriluku, kanjen sa 2.000 kruna zbog pretjerivanja cijena, a da e se osuda pribiti na gradsku vijenicu. (13) Javno igosanje pekulanata i crnoberzijanaca uskoro e postati pravilo. Vladin povjerenik za grad Sarajevo najavio je, pie Hrvatski dnevnik, da e objelodaniti svaku pravomonu presudu radi prekraja koji su izdani u interesu aprovizacije grada i razdiobe ivotnih namirnica. Najavljeno je da e se presude objavljivati na oglasom na uredovnoj ploi i putem novina, a ako je presuda izreena trgovcu i na njegovoj radnji, s tim da e on biti odgovoran da stoji neoteena i na vidnom mjestu u vremenu od osam dana. (14) U skladu s ovom uredbom, novine su poele objavljivati presude sa imenima pekulanata, ipak veinom samo sitnih riba. Na stubu srama zbog pretjerivanja cijena ubrzo su se nali sarajevski trgovci Abraham Papo, pet dana zatvora ili 200 kruna globe zbog nelegalne trgovine mesom, te Danijel Papo, mjesec dana zatvora ili 2.000 kruna globe, koji je prodavao crkvene svijee po 15 kruna za kilogram, a kupovao ih za devet. Zajedno sa njima objavljeno je i ime 15-godinjeg djeaka Marka Savia, osuenog na 10 dana zatvora zbog verca eerom. (15) Za njima su slijedili, takoer zbog pretjerivanja cijena ivotnih namirnica, Mehmed Hukovi i Hamdija aki, (16) zbog istog prekraja Mehmed Brozovi i Jakob Kampus, (17) zatim je objavljen izvjetaj o dvojici osuenih zbog preprodaje hljebnih karata... (18) Poele su se objavljivati i sline vijesti iz drugih gradova. Tako je objavljena presuda kotarskog suda u Doboju, koji je osudio trgovca Smaju Karkea na est dana zatvora i globu od 500 kruna zbog malverzacija s kafom. (19) Jo jedna mjera kojom je trebalo animirati javnost da aktivnije pomogne u borbi protiv pekulanata bilo je osnivanje graanskih odbora. Tako je naredbom Zemaljske vlade od 19. februara povjerena kontrola u pogledu propisa o iskaznicama za ivotne namirnice, a osobito o postupku trgovaca sa muterijama te svih tuno-redarstvenih i aprovizacionih propisa osobama iz graanskog stalea, koje su se za tu slubu dragovoljno prijavile i koje e vriti ovu funkciju kao poasno zvanje. Ovakve osobe trebale su se smatrati kao uredovni organi. (20)

Uslijedila je zatim velika akcija policije u Sarajevu, koja je u potrazi za ivotnim namirnicama po cijelom gradu obavila premetaine u skladitima, magazinima, trgovinama raznih ivotnih namirnica i bakalskim duanima u svrhu, da se ustanove sakrivene koliine raznih namirnica. U ovim premetainama pronaene su velike koliine graha, eera, kafe, masti, suhog mesa, suhe slanine, raznih kobasica, sira... Sve su ove stvari bile sakrivene i izvuene iz otvorenog prometa, a dakako u svrhu, da se prodaju kriomice uz velike cijene bilo u gradu bilo za izvoz iz grada. (21) Prevara u Zemaljskoj vladi Inae, ope osiromaenje zahvatilo je i jedan od glavnih stubova austrougarske uprave u BiH inovnitvo, sastavljeno u najveem dijelu od stranaca i udrueno u svoja strukovna udruenja. Tokom 1917. vie inovnikih udruenja upuivalo je vlastima apele za pomo, navodei kako im je ugroena egzistencija te da ne mogu pod takvim uvjetima normalno obavljati svoje dunosti. Takav poloaj inovnitva otvarao je mnogo prostora za korupciju u dravnoj upravi. Tako su malverzacije zahvatile i samu Zemaljsku vladu. Protiv biveg pisara pri Zemaljskoj vladi Josefa Schafera poveden je sudski postupak zbog otuivanja, u vie navrata, novca koji mu je povjeren. (22) Samo inovniko drutvo za Bosnu i Hercegovinu predalo je zemaljskoj vladi podnesak u kom se moli uzporegjenje b.-h. zemaljskih inovnika sa dravnim inovnicima u Ugarskoj, osobito ali povienje povienje obiteljskih doplataka..., oprost od poreza, slubenih pristojbi.. Takoer se trai povienje dnevnica. (23) Uskoro su i eljezniari uputili deputaciju kod zemaljskog poglavara, a u memorandumu koji mu je uruen istie se premaleni doplatak i trai se poviica makar toliko, da mogu eksistirati. (24) Njima su se prikljuili i bankovni inovnici koji su uputili predstavku svim ravnateljstvima novarskih zavoda u zemlji, jer je postalo neizdrivo sve to vee poskupljenje neophodno potrebnih ivotnih namirnica. Naa je eksistencija postala apsolutno ogranienje. Oskudice, kojima smo podvrgnuti, odavno su ve prele mjere snoljivosti... Posljedice su toga... propadanje naih tjelesnih i duevnih snaga! (25) Uasno guranje

Uvoenje aprovizacijskih rejona u Sarajevu nije pomoglo da se sprijee velike guve pred prodavnicama ivenih namirnica. Uzaludna su bila i upozorenja u novinama. Ne treba se tiskati zbog brana (26) ili Uasno guranje kod prodaje mesa (27), ali ni to uasno guranje ne pomae mnogim graanima da, uprkos ekanju od dva-tri sata, ne ostanu praznih ruku. Petrakijinom se ne moe skoro proi cijeli dan od silnog svijeta to eka kruh pred pekarom. (28) Uz sve to, trgovci kao da uivaju u nevoljama kupaca, koji od ranog jutra stoje u redovima pred radnjama. O tome Hrvatski dnevnik pie u tekstu Zar e ovako i dalje? Uz to ove krvopije bahato se vladaju prema opinstvu, koje za svoj skupi novac u njih kupuje, a skoro nita ne nagje... Neki uivaju, kako se stotine svijeta pred njihovom trgovinom iz rana jutra sakuplja, te ga puste, da sate i sate pred duanom na kii, vjetru i svakom vremenu stoje, dok se njima svidi, dok im dogje merak, da otvore duan... (29) Izgleda da ni vlasti vie nisu mogle uspostaviti red na sarajevskoj trnici, jer, pie Hrvatski dnevnik oni organi koji su pozvani da tite interesa opinstva, zaboravili su na to. (30) Velike guve prilikom prodaje nekih artikala (kada bi se konano pojavili u prodaji) odnijele su i ivot jednog djeteta. Kod nekih trgovaca na trnici i gradskom kolodvoru juer se prodavao krompir... Na kolodvoru je bila tolika stiska da je jedno dijete zgnjeeno. (31) arobna ipka Jo jedan od naina prevare graana bilo je prodavanje surogata raznih ivotnih namirnica, koji ak nisu bili ni hranjivi, ali su dakako prodavani po visokim cijenama. Zato je vladin povjerenih za grad Sarajevo donio uredbu kojom se uzorci takvih surogata trebaju donijeti u njegov ured radi dobijanja dozvole za prodaju. (32) Da bi izbjegli utvrene maksimalne cijene po kojima im se nije isplatilo prodavati robu, trgovci su takve jednostavno povlaili iz javne prodaje i prodavali ih na crno po znatno viim cijenama. To je izbilo na vidjelo kada su u Sarajevu jaja skinuta sa liste maksimalnih cijena te su se odmah pojavila u prodaji, ali, naravno, po znatno veim cijenama nego to do tada bilo dozvoljeno. O tome Hrvatski dnevnik ironino pie u tekstu pod naslovom Naa pijaca s jajima ili arobna ipka.

Dok su bila u Sarajevu jaja na listi maksimalnih cijena oznaena sa 25 helera, nigdje na pijacu jajeta ni za lijek. Ako si hotio do jajeta doi valjalo je platiti po 50-60 helera i jo kazati tri puta hvala. Kako nije jaja nikako na pijacu bilo, to su napokon brisana sa maksimalne liste. I gle uda! Kao da je neko udario arobnom ipkom, sutra dan odmah na pijacu, a osobito kod gradske trnice, jaja koliko hoe, ali po 50 helera komad. (33) Ratne neprilike pokuali su iskoristiti u falsifikatori novca. Hrvatski dnevnik pie da je Ministarstvo trgovine upozorilo sve potanske urede da su se pojavile krive bankovne note od 100 kruna. One su vrlo dobro napravljene, tako da ih je teko razlikovati od pravih. (34) Krijumarski putevi Sarajevo i BiH su bili uvezani u ire krijumarske lance. Trgovci iz BiH odlazili su po robu drugdje, ali su krijumari iz drugih krajeva, posebno iz Dalmacije gdje je situacija bila jo gora, izvozili robu iz zemlje. Kao primjer nelegalnog izvoza iz BiH moe posluiti sluaj Ivana Poljania, vinogradara iz Dalmacije, koji je uhvaen u Sarajevu sa 13 bavi punih brana, kukuruza, graha, rie, slanine, suhog mesa... O tome Hrvatski dnevnik pie kako se ustanovilo da se poseban konzorcij bavio ovim krijumarenjem ve pola godine. Time se objanjava zato u Sarajevu ve pola godine nije bilo svinjskog mesa, jer ga mesari prodaju ovom konzorciju po veim cijenama. (35) Sa druge strane, Hrvatski dnevnik prenio je pisanje Hrvatske obnove iz Osijeka, gdje trgovci iz Sarajeva, panjolski idovi, kupuju svu moguu robu po duanima, te je otpremaju iz Osijeka. Ista pojava je zabiljeena i u selima Virovitike upanije. (36) U meuvremenu se ponovo pojavilo i glasilo Socijaldemokrarske stranke za Bosnu i Hercegovinu Glas slobode, koje je ve u svom drugom broju najavilo kako e opirno pisati o aprovizaciji, to je i uinjeno uvoenjem posebne rubrike pod tim imenom ve u petom broju od ponovnog izlaenja, uz obrazloenje kako itaoci vele... da treba najotrije kritikovati sve to spada u krug aprovizacionih pitanja, jer kraj takvih aprovizacionih uredaba ostade svijet gladan. (37) Pojava ovog lista nesumnjivo je, uprkos cenzuri, doprinijela i opirnijem i daleko kritinijem pisanju o problemima u snabdijevanju. Ve u prvom broju u kojem je uvedena rubrika o aprovizaciji, list pie o nestaici povra i mesa u Sarajevu, ukazujui na bahato ponaanje trgovaca i protekciju prilikom prodaje mesa.

Puna trnica svijeta, jer u nedjelju i sirotinja kupuje malo mesa, a iza 7 sati izdavae meso samo radnja koja nosi firmu Isak J. Kampos. I kod njega svakih pola sata dobiju meso tri osobe. Zatee se namjerno. Ulazi jedan detektiv i naregjuje da se izdaje meso bre. Odgovor: idi ti brajko napolje! I detektiv izagje. Uz to se izdaje samo loije meso, a bolje se ostavlja na stranu. Jedan na drug trai da mu dade od onoga mesa to ga ostavlja na stranu. Odgovor: nikad ti ono meso nee pojesti! Dakle, protekcija! (38) Ne gizdaj se novcem! Koliko je do tree godine rata pala vrijednost novca, pokazuje i to da su ljudi poeli korisititi srebreni novac kao nakit. ak su se i vlasti nale ponukanim da interveniraju u ovom sluaju kako bi sprijeile smetnje u prometu novca. O tome pie Hrvatski dnevnik u izvjetaju pod naslovom Ne gizdaj se novcem! Opazilo se, da seoski narod krune kao nakit upotrebljava, priivajui ovaj srebreni novac na odijelo. Poto ovako sakupljanje srebrenog novca znatno prijei promet zlata, ima se narod shodno pouiti da je upotreba srebrenog novca kao nakit strogo zabranjeno i da e biti svaki prekritelj... kanjen novanom globom od 200 kruna, odnosno tome odgovarajuom zatvorskom kaznom. (39) Krajem augusta pojavila se nestaica kafe u glavnom gradu nakon to sarajevska gradska aprovizacija, odnosno konzorcij banaka, nije podijelila trgovcima sljedovanja ovog za Bosance veoma vanog artikla. Hrvatski dnevnik postavlja pitanje Zato nema kave?, kada su odreene koliine ovog artikla zaplijenjene od trgovaca i optuuje gradsku aprovizaciju za totalnu nesposobnost Gdje je ta silna kava, koja je po nekim duanima bila zaplijenjena? Svakako je ta aprovizacija pokazala totalnu nesposobnost, jer se vidi, da ona ne vodi brigu za ire slojeve puanstva... Dok u nekim kuama ima kave na kile, to drugi ne dobiju 2,5 deke na 14 dana. Sramota!" U istom broju ovog lista graani su obavijeteni i o novom poskupljenju petroleja. (40) Neto kasnije graani su obavijeteni da kafe vie nikako nee biti. Hrvatski dnevnik javlja da e se naredne sedmice jo jednom podijeliti 2,5 dekagrama kafe na svaku kartu. Tim izdatkom iscrpit e se zalihe nae aprovizacije, a kako se za sada od nikuda ne mogu nabaviti nove zalihe, to e do daljnjega nestati po nas u Bosni karakteristine kave.

U istom broju javljeno je da je i Sarajevska pivara prestala prodavati pivo u bocama jer ima jo vrlo malo epova, koji se moraju ostaviti za ljeto, kada je vea potreba piva u bocama. (41) Sarajevski list je demantirao informaciju o potpunom nestanku kafe, pa je Hrvatski dnevnik prokomentirao: Pa emo dakle i dalje dobivati koliko-toliko zrna prave kave. (42) U meuvremenu, Glas slobode donosi potresnu priu o tome kako je siromanim Sarajlijama uskraeno ak i to da koriste krv ivotnja zaklanih u vojnom eraru! Tekst nosi naslov Nedaju sirotinji ivjeti. Kod nas u Sarajevu postoji bolnica za konje, koja ujedno djeluje kao prodavac crkotine. Naime sva ivina koja vojnom eraru skapa, kuha se tamo kao hrana za ivad. Iz poetka se ta crkotina odstupala po nagodbi sa vladinim povjerenikom po 10 helera za jedan kilogram, kojom svotom se plaalo gorivo. No to je nekoj gospodi upalo u oi, da sirotinja donekle ima priliku svoju ivad prehraniti te su prolog mjeseca digli cijenu na 50 helera. Isto je poznato, da je od prije rata pa do zadnje nedjelje postojao obiaj da siromani slojevi skupljaju krv na klaonici, prije rata besplatnom, jer je inae ako nikoga nije bilo curila u kanal, a u zadnje doba za malu odtetu momcima, koji su kod klanja zaposleni. Tu krv ne samo da su skupljali za ivad, nego je bilo mnogobrojnih familija rezervista, kojima je ta krv sluila mjesto mesa, kojeg nisu u stanju kupiti. No odsada ni toga nema, jer je i ta krv rekvirirana za vojnitvo... (43) Glas slobode je, takoer, tano konstatirao kako vlada, koja nije sazvala Sabor da odluuje o aprovizaciji snosi veliku odgovornost u vezi s tim te je postavio pitanje da li takva vlada, bez Sabora, ima toliko snage i autoriteta da se njeni zahtjevi uvaavaju na mjerodavnim mjestima. U drugom tekstu u istom broju, glasilo socijalista upozorava da osim gornjih desetak hiljada sav ostali narod sa strahom oekuje zimu i proljee. U svojim izvjetajima o usjevima etve ove godine priznale su vlade da je godina slabo rodila. A to i bez vladinih izvjetaja vidi svak, to i slijep osjea. (44) Odgovor na to kako je o problemima snabdijevanja u Sarajevu pisao vlastima bliski list na njemakom jeziku Bosnische Post dao je opet Glas slobode, istaknuvi da bi neupuen ovjek koji ita taj list mogao pomisliti kako je Sarajlijama dobro, odnosno da kod njih ima svega i svaega. (45) PROCES PROTIV DR. GERDE Jedna od najveih afera koja se dogodila u BiH tokom rata bila je ona u koju je bio umijean bivi vladin povjerenik za Sarajevo dr. Edmund Gerde. Nakon

to je izbila na vidjelo 1916. godine, sudski epilog je dobila u novembru 1917. Glavna rasprava radi zloina prevare i zloporade slubene vlasti odrana je pred okrunim sudom u Sarajevu 5. novembra 1917. Prema tekstu optunice, dr. Gerde (40-godinjak, roen u Budimpeti) je kao javni inovnik b.-h. zemaljske vlade zlorabio slubene vlasti, kad je tokom god. 1916. poslan u Budimpetu, da kupi krumpire i odanle javio, da ih se uz limitiranu cijenu ne moe kupiti te je isposlovao dozvolu za petansku firmu, Samuel Fleischer, da smije kupovati za vladu i iznad najvie cijene; nadalje je istoj firmi dozvolio, da metne u raun posve izmiljene trokove, da fakturira brutto za netto; konano je ugovorio bez znanja vlade s tom firmom proviziju za se i za prijatelja si Geru Surdaya, na to je Fleishel za toliko povisio cijenu. Dalje se tui da je, to je g. 1915. narednio raunskom revidentu u Sarajevu Aleks. Bolla da mu iz slubene kase izrui sav zlatni novac za njegov privatni papirnati novac (oko 4.000 kruna) i taj je novac predao zlatarskoj radnji S. Seligmana u Budimpeti i tjerao s njim nedozvoljenu agiotageu. Za ove zloine predviena je kazna od pet do 10 godina teke tamnice. (46) Meutim, samo nekoliko dana kasnije proces je zavren tako to je dr. Gerde osloboen po svim takama optunice. Hrvatski dnevnik donio je o tome samo kratku vijest, bez ikakvog posebnog komentara. (47) Niti uvijek otro glasilo socijalista nije se moglo opirnije oitovati o ovoj aferi, premda je to najavljivalo poetkom procesa. Po izricanju presude, Glas slobode je priznao da u tom trenutku nije mogao opirnije pisati o ovoj aferi, a cijela vijest nakon te reenice je cenzurirana. (48) Ovaj sluaj, ipak, time nije dobio svoj konani epilog, jer je opzicija u Budimpeti reagirala na taj nain to je povezivala dr. Gerdu s nekim visokim maarskim zvaninicima. (49) Zemaljska vlada je poetkom novembra organizirala konferenciju sa nekoliko proizvoaa, posrednika i potroaa ivotnih namirnica kako bi sasluala njihove zahtjeve u pitanju aprovizacije zemlje. Meutim, Glas slobode upozorava da konferencija nije imala karakter odbora ili komisije jer o niem nije glasala, niti je odluivala. Na njoj je vlada sasluala zahtjeve interesanata, a odluivanje je zadrala u svojoj ruci, pa prema tome i odgovornost za rjeavanje aprovizacionih pitanja spada i danas kao i prije na samu vladu. (50) Ulazak u etvrtu ratnu zimu ve iscrpljeni graani Sarajeva doekali su i uz veliku nestaicu goriva i ogrjeva. Tako je Hrvatski dnevnik pisao kako zbog nestaice petroleja aci vie ne mogu redovno uiti. (51) A vlasti su neto kasnije poruile graanstvu da tedi gorivo, jer je opaeno, da se u ovo

kritino zimsko doba pri grijanju razliitih javnih prostorija... ne postupa strogo ekonomino sa gorivim materijalom. Takvim potroaima je zaprijeeno obustavom isporuke goriva. (52) Na poetku etvrte ratne zime ve je bilo uobiajeno da su prilikom raspodjele osnovnih ivotnih namirnica neki bili jednakiji od drugih, a izgleda da vlasti vie i nisu ozbiljno pokuavale da tome stanu u kraj. Hrvatski dnevnik objavio je o toj pojavi lanak Nered u gradskoj mljekari. Tamo se do sada dijelilo mlijeko iz jutra, a sada poslije podne od tri sata. Svijet se ipak zgrno oko podne. ... Ipak nije nikakva tajna, da neka eljad dolaze i prije podne te odnose mlijeko po volji, ne po litra kao drugi. Meutim, pozvane linosti ne mare za ovakove pritube. (53) U meuvremenu u Sarajevu eer nije izadavan 14 dana, pa je zaprijetila opasnost da graanima jednostavno propadnu karte za ovaj artikal. (54) Nesnosno u Zenici Nita bolje vijesti nisu stizale ni iz drugih bh. gradova. Stanje u Travniku je puno alosnije nego to je moralo biti. (55) Iz Varea se moe javiti samo jedno: vrlo loe. Jo malo pa emo zaboraviti da smo jeli kruh. Drugo javljati ne koristi. A u Maglaju danas ima vie aprovizacijskih sjednica, a manje ita. (56) Hrvatski dnevnik prenio je opiran izvjetaj nekog svog itatelja o nesnosnom stanju u Zenici. Ovdje su cijene ivotnih namirnica tako pretjerane... Gradska aprovizacija je provedena samo u toliko, da si mogao negda vidjeti na zidu pribijenu objavu po gradu ega sad ve i nema ivotne se namirnice prodaju pod tim cijenama (strah me je izgovoriti) tako da su mnogi gragjani prisiljeni o samom zelju ivjeti a na drugo od siromatva ne smiju ni pomisliti. (57) U Hergecogovini kia nije pala jo od proljea te patnje Hercegovaca moe pojmiti samo onaj, koji dogje pa se na svoje oi uvjeri, jer se sve ne da opisati. Hercegovci su pomo dobili od Slavonaca nakon to je narodni prosvjetitelj i dobrotvor, ravnatelj franjevake gimnazije u irokom Brijegu fra Didak Bunti pokucao na mnoga vrata u rodnoj Slavoniji... te plemeniti Slavonci i Slavonke... mnoge primie na prehranu do boljih vremena. (58)

Stopama Hercegovaca krenula su i muslimanska djeca iz raznih gradova BiH. Njih 120 otputovalo je u novembru na prehranu u Hrvatsku, a najavljen je odlazak i drugih grupa. (59) Velika sua i opa bijeda u Hercegovini nije uticala na to da razni ratni profiteri steknu takvo bogatstvo da se moglo pisati o tome kako i u ova teka vremena ive u srei i blagostanju. Mostar je grad sree i blagostanja za neke, ali grad nevolja i siromatva za jadni siromani svijet. Neki na raun rata i aprovizacija... stiu imetak i uivaju. (60) Bajram u zatvoru Iz Doboja stie izvjetaj o bahatom ponaanju vladinog inovnika, zbog koga je jedna muslimanka, umjesto kod kue, provela Bajram u zatvoru. Zatvorena na osam dana Uoi Bajrama dolo nekoliko muslimanskih ena moliti upravitelja ispostave, da im otklen pribavi po koji kilogram brana. On ih odbi, a jedba tuno uzdahnivi rekne: Hajdemo, sestre, sit gladnu ne razumije. Lako je gospodi, vidite vi onih vrea! i pokae rukom na jedno deset vrea brana, to su bile sklonjene u kraju hodnika. Upravitelj je smjesta dao tu enu zatvoriti na osam dana i tako je Bajram provela u zatvoru. (61) Ponovna pojava Glasa slobode doprinijela je tome da se pojavi vie izvjetaja o problemima i malverzacijama i u ostalim bh. gradovima, a u sluajevima nekih gradova izvjetava gotovo na isti nain kao i Hrvatski dnevnik, s kojim je, inae, vodio estoke polemike u politikim pitanjima. Iz Varea je javljeno da 14 dana nije izdavano brano, odnosno da je tek 7. jula izdato samo po pola kilograma po osobi. Aprovizacija ima nekoliko vrea bijelog brana ali to uva za inovnike. Gragjanstvo zahtijeva od upravitelja ispostave i od naelnika Mrljia da se malo bolje pobrinu za prehranu varekog gragjanstva. (62) Opisujui situaciju u Travniku, glasilo socijalista upozorava i na to kako je i zatitni znak ovog grada vlaiki sir postao teko dostupan graanima, jer je gradska aprovizacija dala za pravo vlasniku tvornice sira Marku Alaupoviu da samo on moe sir kupovati i prodavati poto hoe!.

Jednom rijei u nas aprovizacija, gosp. okrunik i predstojnik, sve to rade za inovnitvo. A gragjanstvo? Za njega niko ne brine. (63) Kao i u mnogim manjim bh. mjestima tako je i u Viegradu aprovizacija graanstva slaba. Izvor Glasa slobode javlja da je brano dijeljeno 18. septembra, a da graanstvo 18 dana prije toga nikako nije dobivalo ovaj osnovni prehrambeni artikal. (64) Mnoge tube Paljana i nebrojeni protesti javnosti nisu imali nikakvog uticaja na poboljanje oajnih prilika. Tokom septembra u ovom mjestu izdato je samo po dva kilograma brana po osobi, bez obzira da li je neko sijao ili ne. (65) Aprovizacijski odbor u Bugojnu, koji su inili samo bogatiji graani, izdaje brano po svojoj volji. Osim brana i eera, kojeg izdaje jedanput mjeseno po 40 dkg po osobi, aprovizacija ne izdaje nijedan drugi artikl, to izaziva ogorenje stanovnitva, koje je veinom siromano. (66) Izvjeta glasila socijalista iz Mostara konstatira kako je grdna ironija i sam pojam aprovizacije koji se priio nekolicini ifta, da na taj nain i pod tom firmom mogu to vie natrpati depove. Nedostojno postupanje sa radnikim svijetom i siromanim narodnim slojevima uopte, i bezobzirno i neprikriveno privilegisanje imunih i inovnika samo jo vie podie to nezadovoljstvo. (67) Pozivi na tednju u Trebninju nemaju nikakvog smisla, jer ta rije ima smisla tamo gdje se ima ta tedjeti. (68) Napomene uz Poglavlje 4. 1. (Sarajevski list, br. 4. od 4. januara 1917.) 2. (Hrvatski dnevnik, br. 8 od 11. januara 1917.). 3. (isto, br. 20 od 25. januara 1917.) 4. (isto, br. 35 od 13. februara 1917.) 5. (isto, br. 13. od 17. januara 1917.) 6. (isto, br.15 od 19. januara 1917.) 7. (isto, br. 24 od 30. januara 1917.) 8. (isto, br. 20. od 25. januara 1917.) 9. (isto, br. 16 od 20. januara 1917.) 10. (isto, br. 22 od 27. januara 1917.) 11. (Sarajevski list, br. 48 od 17. februara 1917.) 12. (isto, br. 53 od 22. februara 1917.) 13. (Hrvatski dnevnik, br. 44 od 23. februara 1917.) 14. (isto, br. 40 od 1. marta 1917.) 15. (isto, br. 82 od 12. aprila 1917.)

16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61.

(isto, br. 36 od 28. aprila 1917.) (isto, br. 99 od 3. maja 1917.) (isto, br. 151 od 8. juna 1917.) (isto, br. 171 od 2. augusta 1917.) (Sarajevski list, br. 60 od 1. marta 1917.) (isto, br. 73 od 14. marta 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 62 od 17. marta 1917.) (isto, br. 190 od 25. augusta 1917.) (isto, br. 229 od 11. oktobra 1917.) (isto, br. 258 od 14. novembra 1917.) (isto, br. 42 od 21. februara 1917.) (isto, br. 57 od 11. marta 1917.) (isto, br. 59. od 14. marta 1917.) (isto, br. 70 od 27. marta 1917.) (isto, br. 160 od 19. jula 1917.) (isto, br. 240 od 21. oktobra 1917.) (Sarajevski list, br. 84 od 25. marta 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 74. od 1. aprila 1917.) (isto, br. 120 od 30. maja 1917.) (isto, br. 79 od 7. aprila 1917.) (isto, br. 138 od 3. jula 1917.) (Glas slobode, br. 5 od 28. jula 1917.) (isto, br. 5 od 28. jula 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 173 od 4. augusta 1917.) (isto, br. 190 od 25. augusta 1917.) (isto, br. 229 od 11. oktobra 1917.) (isto, br. 232 od 14. oktobra 1917.) (Glas slobode, br. 15 od 3. oktobra 1917.) (isto, br. 16. od 6. oktobra 1917.) (isto, br. 22 od 27. oktobra 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 251 od 6. novembra 1917.) (isto, br. 255 od 10. novembra 1917.) (Glas slobode, br. 25 od 10. novembra 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 267 od 23. novembra 1917.) (Glas slobode, br. 24 od 3. novembra 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 258 od 14. novembra 1917.) (isto, br. 288 od 19. decembra 1917.) (isto, br. 261 od 17. novembra 1917.) (Glas slobode, br. 30 od 24. novembra 1917.) (Hrvatski dnevnik, br. 28. od 4. februara 1917.) (isto, br. 85 od 15. aprila 1917.) (isto, br. 172. od 3. augusta 1917.) (isto, br. 232 od 14. oktobra 1917.) (isto, br. 267 od 23. novembra 1917.) (isto, br. 262 od 18. novembra 1917.) (isto, br. 222 od 3. oktobra 1917.)

62. 63. 64. 65. 66. 67. 68.

(Glas slobode, br. 2 od 7. jula 1917.) (isto, br. 12 od 15. septembra 1917.) (isto, br. 14 od 29. septembra 1917.) (isto, br. 19 od 17. oktobra 1917.) (isto, br. 21 od 24. oktobra 1917.) (isto, br. 23 od 31. oktobra 1917.) (isto, br. 30 od 24. novembra 1917.)

POGLAVLJE 5. 1918. Glas slobode u svom prvom broju u 1918. donosi nekoliko izvjetaja o malverzacijama u snabdijevanju u nekim bh. gradovima. Izvjetaj o (ne)prilikama u Kreevu je cenzura znatno skresala, ali se vidi poenta: to se tie radnitva, tamo su prilike takve da se ne moe gore ni zamisliti. (1) U istom broju list postavja pitanje gdje je eer u Bijeljini, kad je nepobitna injenica da ga u vom gradu ima svako ko je u stanju da lihvarima plaa od 10 do 12 kruna za kilogram. Poznato je takogjer i to da su lihvarski podrumi i tavani puni eera, ali to se malo tie onih koji imaju novaca na pretek pa ga mogu plaati poto bilo. I Sarajevski list je u posljednjoj fazi rata konano poeo slobodnije i objektivnije pisati o problemima u snabdijevanju, pa je i znatno proirena rubrika o gradskim vijestima, u kojima su i objavljivane vijesti o (ne)prilikama u snabdijevanju. Ve treeg dana nove, posljednje ratne godine vlasti su donijele novu uredbu kojom se pokuala sprijeiti upotreba krivotvorenih karata za hljeb. Naime, uoeno je da se u tampanju dosadanjeg liferanta karata za hljeb za putnike one krivotvore, pa je vladin povjerenik za glavni grad Sarajevo sve karte za hljeb za putnike koji se nalaze kod pojedinih osoba, u hotelima ili hanovima, proglasio propalim. Trgovci se i pekari upozoruju, da ne smiju primati krunih karata bez muhura vladinog povjerenika. (2) U meuvremenu su postali uobiajeni opirniji izvjetaji sa sjednica graanskih odbora za nabavu i promet ivotnih namirnica. Tako je pod predsjedavanjem vladinog povjerenika za Sarajevo Albrechta zasjedao graanski pododbor za nabavu i promet mesa i jednoglasno konstatirao da pojedini mesari u gradu svojim postupcima i nekim nainima lihvarenja ometaju i oteavaju nabavu i pravilan promet mesa u gradu. Zato je jednoglasno zakljuio da se za graanstvo uspostave etiri gradske mesnice. (3)

Nedugo potpom objavljen je i opiran izvjetaj sa plenarne sjednice graanskog odbora gradske aprovizacije, na kojoj je predstavnik radnika, urednik Glasa slobode Sreten Jaki, naglasio da prema dotadanjem iskustvu u podizanju cijena ivotnih namirnica od toga ne vidi nikakve koristi. On je rekao da povienjem cijena stradaju i proizvoai i potroai, a da korist izvlae jedino pekulanti. (4) Piui o veoma loem stanju u Modrii, Glas slobode ukazuje da ljudi zbog nestaice hljeba moraju ii u krijumarenje u Hrvatsku, to je pojava koja e neto kasnije primorati hrvatski vladu da zabrani zemaljskim podanicima BiH da kupuju brano i ito na njenom teritoriju. Sigurno nigdje nije aprovizacija gore uregjena nego u Modriu. U njoj se i ne moe dobiti nita osim kukuruznog brana, koje dobivaju samo porodice od kojih je neko u vojsci, doim ostali moraju da to pribavljaju sami. Jedni vercuju preko Save, t.j. koji imaju da ponesu prijeko suvih ljiva ili duhana, te da zamijene za brano tamo... (5) PROCES PROTIV MIRKA BRADAA I DRUGOVA Konano, nakon vie od godinu dana nakon to je afera izbila u javnosti, dolo je i do poetka sudskog procesa protiv biveg ravnatelja sarajevskog aprovizacionog ureda Mirka Bradaa. Brada je uhapen tokom novembra 1916. i smijenjen sa dunosti 16. istog mjeseca radi raznih neurednosti u gradskoj aprovizaciji. Tokom istrage je uhapeno jo nekoliko inovnika i trgovaca. Istraga je zavrena krajem 1917., a neki uhapenici su u meuvremenu puteni na slobodi, meu posljednjima Mirko Brada i magistarski pristav Dane Cvitkovi. Osim njih dvojice na optuenikoj klupi su se nali trgovac Mauricije Kohn, bankovni inovnik Danilo Vojnovi, trgovac Albert Baruch, trgovac Muhamed Jusufagi, opinski inovnik Makso Grajer i trni nadzornik Nikola Cvitkovi. Optunicu je zastupao dravni odvjetnik Janeka, a sudskim vijeem je predsjedavao sudski nadsavjetnik Soukapa. (6) Upada u oi da su meu optuenima zastupljeni pripadnici svih bh. naroda, odnosno kako se slubeno vodilo konfesija. Ako se ve na politikom planu tokom Prvog svjetskog rata nije mogla nai neka grupa u kojoj bi slono radili pripadnici sve etiri konfesije, to je uspjelo Bradaevoj grupi kada su u pitanju malverzacije i kriminal! Novine su iscrpno pratile cijeli tok suenja, ali se nisu usuivale davati neke posebne komentare, pa ak ni glasilo socijalista.

Optunica, koja je imala ukupno 125 strana, teretila je Bradaa da je kupivi u Sarajevu 3. i 21. februara 1915. od Leopolda Kastenbauma za potrebe gradske opine i potroaa grada Sarajeva 30 pa 100 vagona brana po oito previsokim cijenama. Zatim da je namjerno propustio da poduzme potrebne mjere i zatrai da Kastenbaum primjereno popusti cijenama jer je dobavljao brano ne po ugovorenoj, nego loijoj smjesi. Takoer nije osigurao da Kastenbaum u cjelini isporui ugovorenu robu, a to je uinio iz koristoljublja jer je u vie mahova od njega dobio ukupno 14.000 kruna. Optunica dalje navodi da je zloupotrijebio ovlasti kupivi od idovskog trgovca Maurizia Kohna, uz oito pretjerane cijene, 530 i 340 sanduka kondenziranog mlijeka, ulje i eer. Propustio je da zahtijeva od Kohna da dobavi opini ostatak ugovorene kafe po fakturi od 19. februara 1916. 100 vrea netto 5.981 kg ili naknadi opini tetu. Namjerno je propustio da Kohn namiri ostatak ugovorene koliine ulja ili nadoknadi tetu. Pomagao je da se Kohn oslobodi vojne slube jer je za aprovizacioni ured bezuvjetno i neophpodno potreban i jer izvrsne usluge ini javnoj intituciji. Od Kohna je u vie mahova dobio ukupno 6.000 kruna. Na poetku suenja pojavila se pria o cedulji sa provizijom od 14.000 kruna koju je Kastenbaum dao Bradau. Brada je kazao da je od Kastenbauma neto dobio, ali nije znao koliko. Na sudu je saopen podatak da je Kastenbaumova dobit od brana iznosila 66.000 kruna. (7) U nastavku suenja je saopeno kako je tokom istrage ustanovljeno da ulje koje je nabavljao Brada dijelom nije bilo za uitak ljudi. Brada se branio tvrdei da bi se strogom analizom itave koliine ulja oteala aprovizacija. Istovremeno je izalo na vidjelo kako je suoptueni Cvitkovi kupio od Kohna dva vagona ibica po 3,65 kruna. Poslije je te ibice prodao Kohnu po 3,85 kruna, a ovaj opet aprovizaciji po etiri krune. Cvitkovieva zarada je iznosila 1.300 kruna, dok je on u istrazi priznao da je dobio 600 kruna. Cvitkovi je tvrdio kako je mislio da se radi o jednom vagonu, a da je tek poslije iz spisa razabrao da su bila dva. (8) Proces je neto usporen zbog bolesti Bradaevog advokata Danila Dimovia, ali je tokom etvrtog dana rasprave predsjedavajui suda upitao optuenog Cvitkovia kako se moglo dogoditi da je grah kupljen kod trgovca Alkalaya u jesen valjao, a na proljee nije? (9) Dravni odvjetnik Janeka iznio je na vidjelo brojne malverzacije, na primjer da je optuenom Grajeru u martu 1916. doao jedan sanduk sapuna, ali je on tek u oktobru platio svoj raun. Zatim je pitao Cvitkovia kako je gradska aprovizacija mogla kupovati na veliko grah po 90 helera za kilogram, kada je u tom trenutku maksimalna cijena bila isto 90 helera, to znai da se radilo na tetu aprovizacije. Cvitkoviu je, takoer, upisano u grijeh to je

proteirao svoju punicu, vlasnicu radnje u Tereziji, prodavajui joj robu iz aprovizacije jeftinije mego ostalim trgovcima. (10) Nakon Dimovievog oporavka, sedmog dana rasprave dolazi do nastavka iznoenja dokaza protiv Bradaa. Tako je predsjedavajui saopio da se Bradau upisuje u grijeh da je za optuenog Kohna u motivaciji prijedloga da se oslobodi od vrenja vojnike dunosti naveo da je Kohn potreban gradskoj aprovizaciji kao liferant ivenih namirnica, kao praktian informator za dobavu razne robe i da je namjetenik gradske aprovizacije kao upravitelj parne praonice koja uope nije postojala. Brada se branio time da je mislio uspostaviti praonicu i da je vladin povjerenik odredio Kohna za njenog upravitelja. Zatim je iznesen sluaj kada je Kohn kupio 10.000 kg luka po 66 helera za kilogram pa je to poslao na adresu aprovizacije. Luk je zaista stigao na adresu aprovizacije, ali ga je Kohn zatim prodao trgovcu Hafizoviu. Brada je u svoju odbranu iznio to da je za njega bilo riskantno drati luk na raun aprovizacije, odnosno da mu je najvanije bilo da luka ima u gradu. (11) Cvitkovi je od Kohna dobio jo 1.000 kruna nakon to je dobio opkladu da Kohn nee ii u vojsku. Na procesu se samo maglo nasluuvati da su i vii zvaninici bili umijeani u poslove sa Bradaem i drutvom. Tako je u jednom trenutku dravni odvjetnik pitao Bradaa da li je istina da su ga vladin povjerenik za Sarajevo dr. Gerde i nadsavjetnik Vanca odgovarali da ne preuzima korake protiv Kastenbauma zbog 47 vagona brana, koje Kastenbaum nije dobavio prema zakljuku, ali je od prvooptuenog dobio neodreen odgovor. Zatim je istaknuo kako je Kohn priznao da je u nekim dobavama imao lijepu zaradu, a da su druge imale pretjerane cijene. On je dobavljao robu za aprovizaciju franko kupovnog mjesta robe, a podvozni trokovi i rizik ili su na raun gradske aprovizacije. Istovremeno je na povrinu izbilo i to da je Vojnovi kupio u ime jedne firme 10.039 kg tjestenine po cijeni od 1,66 kruna za kilogram, ali je tu tjesteninu prodao aprovizaciji po 2,40 kruna za kilogram. (12) Govorei o Vojnovievim (ne)djelima, predsjedavajui suda je ustanovio da je on 1915. godine kupio kod firme Atias i Izrael vagon jemene kafe po 1,20 kruna za kilogram i prodao je aprovizaciji po 1,40 za kilogram. Meutim, predstavnik ove firme Izidor Izrael je potvrdio da je u to vrijeme mogao ovu robu dobiti kod Zemaljske banke po cijeni od 1,10 kruna za kilogram. Vojnovi je, takoer, kod Hrvatske kreditne banke Slavonski Brod kupio tri vagona graha po cijeni od 73 helera za kilogram franko Slavonski Brod. Sva tri vagona su bila adresirana na gradsku aprovizaciju. Prva dva je aprovizacija primila i platila za njih podvoz, a trei je primio Vojnovi i prodao taj grah Ljubljanskoj kreditnoj banci po cijeni od 95 helera za kilogram. (13)

Desetog dana rasprave je dravni odvjetnik, obraajui se Bradau, rekao da je gradska aprovizacija dozvoljavala da se dobavljai slue njenom adresom za dobavu i one robe koja je bila odreena za druge pokrajine, te je naveo sluaj graha koji se trebao izvesti u Dalmaciju. Tokom te rasprave govorilo se i o nedosljednostima u Baraevim iskazima u istrazi i na sudu. Brada je rekao kako treba uzeti u obzir i utisak to je na njega ostavio proces i tamnica. Takoer nije mogao sabrati sve misli u jednom momentu, a imao je mnogo takvih momenata, te su zato protuslovlja u njegovim iskazima shvatljiva. (14) Da je za Bradaa i Cvitkovia pomo u oslobaanju od vojne obaveze bio unosan biznis potvreno je jedanaestog dana suenja, kada je optueni Albert Baruch, upravitelj puke kuhinje, govorio kako je u vie navrata Bradau dao 3.000 do 3.500 kruna, a Cvitkoviu 2.000 do 3.000 kao poklone i priznanje jer su mu pomogli kod oslobaanja od vojnike dunosti. (15) Brada je, kako je rekao predsjedavajui, takoer nagovarao optuenog Kohna da u svojim knjigama krivo zavodi posao koji on nikako nije radio. Brada i na ovo odgovara nejasno. (16) Na suenju je na povrinu isplivala i injenica da nedostaju mjeseni iskazi o gradskoj mesnici za juli i oktobar 1915. (17) Meu svjedocima se naao i zapovjednik gradske vatrogasne ete Ali Lutvo, koji je po Bradaevom nalogu preuzeo stovarite robe u drutvenom domu. Prema njegovom iskazu, bivalo je da tue i tua roba na aprovizaciju. Lutvo kae da se roba nije mjerila ni pri primanju ni pri izdavanju. U jednom sluaju, prilikom izdavanja okolade, ovaj svjedok je primijetio da je na jednom sanduku napisano 30 kg okolade, ali je u fakturi bilo navedeno da u tom sanduku ima 40 kg. Lutvo je jo govorio kako je esto bio kod Gajera i viao ga kako prima novac od stranaka i stavlja ga u svoju ladicu. Nakon ovog iskaza Bradaev advokat Dimovi je postavio pitanje da li gradska aprovizacija bila bolja prije ili nakon Bradaevog smjenjivanja. On je rekao kako su nakon to je Brada uhapen ene ispred trnice vikale: Pustite Bradaa!, jer dok je Brada bio u aprovizaciji imali smo svega, a sad oskudijevamo. Poslije Dimovia govorio je svjedok Ismet Raidkadi, trgovac, koji je kazao kako je optuenom Vojnoviu prodao jedan vagon makarona po dvije krune za kilogram i da mu ih je on isplatio. Meutim, tek je kasnije saznao da je optueni te makarone prodao aprovizaciji. (18)

Svjedok Safvet Sahadi, gradski inovnik koji je bio dodijeljen gradskoj aprovizaciji kao blagajnik, priao je o tome kako je Gajer primao pare kad nije bilo svjedoka u uredu. (19) Jo jedan svjedok priao je o svom otkupu od vojne slube. Mesar Ernest Bean mobiliziran je ve 1914. Meutim, nakon toga sastao se s Cvitkoviem koji mu je obeao da e ga osloboditi vojske i zaposliti u gradskoj mesari ako mu da 1.500 kruna. Svjedok mu je dao taj novac, nakon ega mu je javljeno da je osloboen vojske. (20) Iznoenje ovog gotovo neprekidnog niza malverzacija trajalo je 22 dana. Tokom iznoenja dokaza tog 22. dana izbilo je na vidjelo kako je Kohn od prodaje okolade zaradio 5.240 kruna, odnosno 29 posto. Dravni odvjetnik je zatim iznio ne toliko bitan, ali tipian primjer manjka od 10 kilograma okolade, koji je gradska aprovizacija ipak isplatila jer su Brada i Cvitkovi primali provizije od Kohna. Zatim je, na potvrdu injenice da se optueni Kohn sluio slubenom potvrdom od gradske aprovizacije da je bio njenoj slubi te da je tako mogao bre i nesmetano otpremiti svoju robu koju je slao na adresu aprovizacije, dravni odvjetnik naveo kupovinu i otpremu Kohnovog luka, ruma i Franckove kafe. (21) Zavrna rije Konano je nakon 23 dana iznoenja bezbrojnih dokaza dolo do zavrne rijei dravnog odvjetnika, koji je istaknuo Bradaa i Cvitkovia kao glavne krivce, navodei ogromnu tetu to su ih opina i graani Sarajeva pretrpjeli zbog njih. Samo u poslu sa kafom s trgovcem Jusufagiem opina je izgubila 140.000 kruna. Za dvije godine aprovizacija je dobila 900.000 kruna, pa je dravni odvjetnik postavio pitanje zato tolika ogromna dobit kad gradska aprovizacija nije pekulantska ustanova, ve je stvorena iz nude, na korist graanstva. Prema njegovim rijeima, to se dogodilo zato jer su se optueni Bara i Cvitkovi nadali nagradama primjerenim tolikoj dobiti. Predstavnik sarajevske opine je nakon toga zatraio naknadu tete u iznosu od 352.177,38 kruna. Bradaev branilac Dimovi je naveo kako sarajevsko graanstvo s pohvalom govori o Bradaevom djelovanju u aprovizaciji, jer je on pri tome radio pametno i razborito, te je u najozbiljnije vrijeme, kad je bilo teko dobiti ivotne namirnice po maksimalnim cijenama, nabavljao dovoljnu koliinu namirnica po tako povoljnim cijenama, da su se kod nas mogle bolje i jeftinije dobiti te namirnice, nego u ona mjesta, oklen su namirnice bile dobavljene. Brada je svojim radom u aprovizaciji, dakle, nanosio samo koristi i opini i graanstvu, a nikakve tete, niti u tome moe biti govora o zloinu

zloupotrebe zvanine vlasti, kazao je Dimovi, zatraivi oslobaajuu presudu. (22) Narednih dana zavrnu rije imali su advokati ostalih optuenika. Tako je, na primjer, Kohnov branitelj zakljuio svoj govor time da je njegov tienik samo inio uslugu narodu, da je zasluio priznanje, te je predloio njegovo potpuno oslobaanje od optubi. (23) Presuda Presude su konano izreene 2. marta. Prvooptueni Mirko Brada osuen je na 3,5 godine teke tamnice, pootrene jednim postom svakog treeg mjeseca. U kaznu mu je uraunato vrijeme provedeno u istranom zatvoru 10 mjeseci. Dano Cvitkovi: 2,5 godine teke tamnice, pootrene postom kao u Bradaevom sluaju. U kaznu uraunato vrijeme provedeno u istranom zatvoru. Maurizio Kohn: sedam mjeseci tamnice pootrene postom kao u prethodnim sluajevima i uraunavanjem u kaznu vremena provedenog u istranom zatvoru. Danilo Vojnovi: est mjeseci tamnice pootrene postom kao u prethodnim sluajevima i uraunavanjem u kaznu vremena u istranom zatvoru. Albert Baruch: pet mjeseci tamnice pootrene postom kao u prethodnim sluajevima i uraunavanjem u kaznu vremena u istranom zatvoru. Muhamed Jusufagi: osam mjeseci tamnice pootrene postom kao u prethodnim sluajevima i uraunavanjem u kaznu vremena u istranom zatvoru. Makso Grajer: est mjeseci tamnice pootrene postom kao u prethodnim sluajevima i uraunavanjem u kaznu vremena u istranom zatvoru. Osim toga, Brada, Jusufagi, D. Cvitkovi i Kohn osueni su na naknadu tete gradskoj sarajevskoj opini u iznosu od 143.820 kruna. Jedini osloboeni svih optubi bio je Nikola Cvitkovi, brat Dane Cvitkovia. Ovakve presude su znaila da su Vojnovi, Baruch, Kohn, Jusufagi i Grajer ve izdrali itavu kaznu u istranom zatvoru i odmah su puteni na slobodu.

Na zahtjev dravnog odvjetnika Brada i Cvitkovi su zadrani u pritvoru do pravosnanosti presude. (24) Premda je sud izrekao relativno stroge kazne, njih dvojica su se, meutim, vrlo brzo nala na slobodi po rjeenju Vrhovnog suda, ime je stavljena taka na najveu aferu u BiH tokom Prvog svjetskog rata. (25) Reakcije na presudu Reagirajui na presudu Bradau i Cvitkoviu, Sarajevoer Tagblatt pie da je njihova osuda izazvala iznenaenje u ariji, a njihovo ponovno zatvaranje u pritvor preneraenje. Glas slobode je smatrao da drugaije misle radnici i sirotinja. Oni su esto puta itali da neki siromah dobije za kragju najsitnijih stvari... 3 i 6 mjeseci zatvora. Iz ovih razloga se moe se uti u redovima radnika i ostale sirotinje da je osuda i previe blaga. (26) Glas slobode, koji nije davao nikakve komentare tokom suenja, dao je opiran komentar nakon putanja Bradaa i Cvitkovia iz pritvora, navodei pritom i reakcije drugih listova. Ovdanji su listovi Sarajevoer Tagblatt i Hrvatski Dnevnik alosni zbog osude protiv Bradaa i drugova, a u isto su vrijeme silno radosni to su i Brada i Cvitkovi puteni na slobodnu nogu... Kau da govore u ime arije. Oni sasvim otvoreno izraavaju svoje simpatije ljudima koji su osugjeni radi velikog oteivanja sarajevske optine i gragjanstva! Glasilo socijalista dalje navodi kako isti moral vlada u ariji i kod onih pekulanata koji su preneraeni presudom protiv bivih funkcionera sarajevske aprovizacije te da svi oni polaze sa gledita da ima na stotine i hiljade onih koji su isto radili kao i ovi slubenici aprovijacije, naroito koji su tako radili za vrijeme rata i stekli hiljade i milione kapitala, pa ipak nisu ni optueni ni osugjeni. Glas slobode, koji je nakon oktobarske revolucije 1917. postao jo radikalniji, smatrao je da je za ovu aferu kao i sline pojave krivo kapitalistiko drutvo i njegov moral i iskoristio je priliku da pozove radni narod na njegovo uklanjanje. Eto dotle se srozao moral dananjeg drutva i njegovih pristalica! kakvo uregjenje drutva takav i njegov moral! Ono je tako korumpirano, tako pokvareno, tako trulo da postaje sve odvratnije... Oni su za osudu, a isto su za osudu oni koji su radili i rade kao oni, ili jo bolje za osudu je sav poredak kapitalistiki, za osudu je kapitalistiko drutvo kako stoji, koga treba radni

narod svojom borbom da ukloni i zasnuje drutva pravednosti, jednakosti i slobode. List je takoer iskoristio priliku da povee nekontroliran rad Bradaevog ureda sa rasputanjem sarajevskog gradskog zastupnitva, naglasivi kako je ova parnica bengalskom vatrom osvijetlila prilike u sarajevskoj gradskoj opini. Samo u jednoj nesavremenoj, patriarhalnoj, neuregjenoj instituciji moglo se godinama raditi sa milionima optinskog novca a bez ikakve kontrole. (27) *** Stvari su se u meuvremenu nastavile odvijati po starom. Monarhiji je za potrebe vojske posljednje ratne godine oajniki potreban bakar, te vlasti izdaju naredbu da se prijave pei za banje sa bakarnim cilindrom. (28) Dan za danom objavljuju se vijesti o presudama zbog raznih prekraja. Tako se 25. januara u novinama pojavila vijest da je zbog pretjerane cijene koe trgovac iz Sarajeva Rafael Pesach kanjen sa est dana zatvora i 2.000 kruna globe. (29) Samo dan kasnije na udaru su se nali sarajevski mesari, koji su prodavali govedinu po znatno viim cijenama, pravdajui to visokim cijenama ive stoke, pa zato ne bi mogli prodavati meso po utvrenoj cijeni bez velikih gubitaka. Svejedno, radi preziranja propisa svi prijavljeni mesari su kanjeni sa po 1.000 kruna globe. Istovremeno je javljeno kako je pitar Mustafa Pavlovi zbog prodaje pet kilograma brana po pretjeranim cijenama kanjen sa sedam dana zatvora i 1.000 kruna globe. (30) Kakva je nestaica vladala u Sarajevu pokazuju i strane guve na trnici kada bi se pojavio neki traeniji artikl. Glas slobode daje prikaz trnice kada doe do prodaje mesa, a Sarajevski list prvog dana februara donosi slikovitu priu o guvi kod prodaje ribe u Sarajevu. Mnogo svijeta dolo da vidi da li ima ta kupiti. Ali u svemu ima u dvije mesnice po dva buta mesa i na to malo mesa eka oko stotinu osoba. Isto tako stotinu osoba eka na izdavanje prase. Zbilja je jedna zagonetka kako sarajevska sirotinja odrava svoje jadne ivote! (31) Pred ribarnicom je jutros bilo neto malo sitnog arana, ali je tamo bilo okupljeno puno svijeta, koji se upravo jagmio oko ribe. U tome je dolo neto malo sa Vrela Bosne sitne pastrme..., ali je na toj robi bila takva navala, da se nijesi mogao primai do ribe od kupaca, samo da to prije dobiju ribe. (32)

Kriminal po Sarajevu postaje toliko rairen da Sarajevski list rezignirano konstatira kako je za posao teko dobiti radnike i radnice ili samo pod silne pare, ali za krau nije teko nai poslovoe. (33) Isti list nedugo potom postavlja pitanje zato je ukinut obiaj da se u izlozima duana uz robu oglaavaju cijene, to bi potedilo graane mnogih neprijatnosti. Obvezatno oglaavanje cijena oslobodilo bi svijet neugodnog raspitivanja i od toga da na jednom mjestu ne plaa preko mjere za ono to se na drugom mjestu moe jednako dobiti jeftinije. (34) Afera u Kljuu Niti je Sarajevo bilo jedino mjesto gdje su se u aprovizaciji dogaale afere niti su Mirko Brada&Co. jedini koji su inili zloupotrebe u aprovizaciji. Naime, Glas slobode donosi izvjetaj iz Kljua, gdje je andarska patrola uhapsila jednog povjerenika aprovizacije (koga list naalost ne imenuje), koji je nekoliko metara eera i brana prodao tamonjim trgovcima, naravno po lihvarskim cijenama. Taj su eer i brano bili namijenjeni narodu. Senzacionalni sluaj ovog povjerenika, koji je radi obavljanja te dunosti bio osloboen vojske, ogorio je dakako jo i vie ovdanji narod. Time se ne iscrpljuje pria o malverzacijama u Kljuu. U istom tekstu se govori o tome kako je tamonja aprovizacija, premda bi joj svrha trebala biti pravedna i to jeftinija podjela ivotnih namirnica, za kratko vrijeme zaradila, ne raunajui masne plae poslovoa, oko 100.000 kruna sa legja siromanog naroda, te neopravdanim previsokim cijenama ivotnih namirnica dala u prvom redu povoda lihvarstvu" List dalje navodi kako se od naroda penica rekvirira po cijeni od 40 do 50 helera za kilogram, a zatim prodaje u branu, veinom pomijeanom sa zobi, od 80 do 90 helera za kilogram, pa ak i skuplje. Da stvari budu jo gore, ivotne namirnice su razdijeljene meu trgovcima koji su bankrotirali i leali u tamnicama, a do tada su ve bili sudski kanjavani radi lihvarstva. (35) Zemaljsko vijee za prehranu naroda Novi korak ka ukljuivanju javnosti u rjeavanje pitanja prehrane, koji je zasigurno doao prekasno, bilo je osnivanje Zemaljskog vijea za prehranu naroda, kojim je predsjedavao lino zemaljski poglavar general Stjepan barun Sarkoti. Vijee je svoj prvi sastanak odralo 11. februara 1918. a imalo je 44 lana, meu kojima su bili gradski naelnici Tuzle, Travnika, Banje Luke, Bihaa, tajnik Trgovake i obrtnike komore Mehmed Spaho, zatim ugledni ljudi kao fra Didak Bunti i Risto H. Damjanovi, ali i urednici

etiri novine: Sreten Jaki (Glas slobode), J. Steinhardt (Bosnische Post), dr. Oskar Stanglauer (Sarajevoer Tagblatt) i Rudolf Boji (Hrvatski dnevnik). Na toj prvoj sjednici je Sarkoti istaknuo da je cilj osnivanja Vijea pretresati openita pitanja prehrane naroda i raspravljanje o namjeravanim ili izdanim odredbama i o nainu kako e se provoditi. (36) To znai da vlasti opet nisu nikome dale mo odluivanja u ovoj oblasti, pa je i ovo vijee imalo manje-vie samo savjetodavnu ulogu. Na drugoj sjednici Vijea je njegov lan uro Damonja podnio izvjetaj privrednog odbora, koji je imao zadatak da se bavi pitanjem pospjeivanja privredne situacije u zemlji te podizanjem vlastite proizvodnje u 1918. i u budue. Odbor je od Zemaljske vlade zatraio pogodnosti poljoprivrednicima za obradu zemlje, zati da se to prije nabavi sjeme, naroito za jeam i zob te da se narui to vea koliina sjemena lana i konoplje i da se podupre uzgoj ovih kultura. (37) U ovom periodu na ve iznureno stanovnitvo BiH sruila se nova opasnost opetovane provale razbojnikih eta iz Crne Gore, pa su vlasti proglasile prijeki sud u kotarima Foa, Gacko, Nevesinje, Bilea i Trebinje te u opinama Dabar, Dabrica, Hatelj i Hrgud u stolakom kotaru. Sarajevski list, koji je prenio ovu informaciju, ne saopava nikakve konkretne detalje o tim razbojnitvima. (38) Batinanje u Loparama Glas slobode nastavlja iz broja u broj donositi sve sumornije vijesti iz gradova irom BiH. U izvjetaju o prilikama u Drvaru se ironino kae kako je tamonje stanovnitvo aprovizacija opet usreila sa stopostotnim poskupljenjem ivotnih namirnica, a povrh toga krade stanovnitvo na vagi. (39) Nemogunost vlasti u BiH da kontroliraju situaciju na teritoriju cijele zemlje koriste pojedini policijski i drugi slubenici za zloupotrebe najtee vrste. Glas slobode prenosi albu velikog broja seljana iz Lopara protiv tamonjeg wachtmeistera postaje Adama Kleina i njegovog ortaka uckora Ivana Orsulia zugsfuhrera, koji seljake samovoljno i protuzakonito zlostavljaju i tuku. Tim sredstvima oni su prisiljavali seljake da im stalno neto donose, samo da ih ne bi tukli.

U izvjetaju se navodi niz takvih primjera, a kae se da ga je potpisao veliki broj seljana spremnih da dokau svoje tvrdnje. Potpisnici, takoer, trae da intervenira Zemaljska vlada. (40) Zabrana putovanja u Hrvatsku i Slavoniju Obru oko BiH jo je vie stegnula kr. harvatsko-slavonska-dalmatinska vlada, koja je, kako bi zatitila snabdijevanje vlastitog stanovnitva, zabranila ljudima iz BiH putovanje u Hrvatsku i Slavoniju radi kupovanja ita i brana. Ona je s tim u vezi uputila dopis i Zemaljskoj vladi za BiH. iteljstvo Bosne u velikim masama neprestano dolazi ovamo i u pograninim upanijama (srijemskoj, virovitikoj i poekoj) potajno nabavlja ito i brano od kojekakvih bezdunih lihvara i zakutnih trgovaca uz lihvarske cijene i kao runu prtljagu kriomari u Bosnu. Ovakovo razvlaenje itarica, kojih ima premalo za opskrbu ovozemaljskog puanstva, onemoguuje provedbu aprovizacije vlastitog puanstva. Tim povodom prisiljena je kr. ova zemaljska vlada, da izda stroge mjere, da se kriomarenje u budue posve zaprijei i onemogui. iteljstvo koje putuje iz Bosne ovamo u svrhu nabave ivea ne e se uope preko granica ni proputati a onima, kojima bi eventualno i uspjelo ovamo doi i nabaviti ivea, bit e bez iznimke taj ive zaplijenjen. (41) U meuvremenu je u Sarajevu nastavljeno s manipuliranjem hljebnim kartama, te je zbog neovlatene trgovine njima izvjesni Kemal Tosum kanjen s 200 kruna globe ili 20 dana zatvora. (42) U jednom trenutku je sarajevska trnica zatvorena jer se nita ne prodaje pa se nema ta ni kupiti. Zatvorena je takoer veina mesnica, a Glas slobode konstatira kako je to posljedica monopola koji su uspostavili zelenaki trgovci. Po nekim informacijama koje smo dobili, nekoliko pekulanata sa govedima, od kojih su neki i mesari, nakupovali su vrlo veliki broj goveda, kupili su gdje su ta stigli i oni su upravo monopolisali pijacu goveda i prodavanje mesa uinili zavisnim od samih sebe. (43) Ukraden vagon penice! I u ovoj posljednjoj fazi rata, kada se kralo i vercovalo ta se stiglo, ipak vijest iz Bosanskog Broda o krai itavog vagona penice zvui gotovo nevjerovatno. Istragom je ustanovljeno da su penicu pokarala dva eljezniara i rumunski ratni zarobljenici. Svi poinioci su uhapeni, a dio ukradene penice je pronaen. (44) Dan nakon toga Sarajevski list javlja o zaplijeni vee koliine krijumarenog petroleja i rie. (45)

Uslijedila je i vijest o novoj velikoj krai. Ovaj put javljeno je o krai manufakturne robe u Zenici i Visokom u vrijednosti od 40.000 kruna. Vlasti sumnjaju da iza toga stoji organizovana lupeka druina. (46) Oajni graani slue se svim sredstvima ne bi li doli do kojeg komada hljeba vie. Tako je u Sarajevu Viktorija Voden, ena sa puno djece, kanjena sa 50 kruna globe jer je uzimala hljebne karte i na mrtve! (47) Kriminal postaje toliko rairen da se tokom marta u Sarajevskom listu samo niu naslovi tipa Ukrao enski kaput, Pobjegla kradljivica, Podigla tue vree, Ukradena cerada, Ukradene dvije vree jema, Ukraden enski kaput, Kraa, Provalna kraa, Prodao tue stvari, Pljakanje po danu, Ukradene vree od mola, Ukradeni nakiti... Osim toga, sve ee su vijesti o hvatanju dezertera i racijama na one koji su prekoraili dopust. Glasilo socijalista, u lanku Lihvarstvo i siromani narod, pie o stvaranju nove klasa bogataa, nastale iz reda ratnih profitera. Lihvari zaragjuju ogromne kapitale, preko noi se zaragjuju ogromne svote, kupuju se kue i zemljita, ulau se ogromne svote u banke. Kod raznih pekulanata, lihvara sakriveno je svakakve robe i oni samo ekaju kada e ona jo vie poskupiti. Zato Glas slobode trai rekviziciju ivotnih namirnica od ovih novih bogataa. (48) Matovitost pekulanata stvarno nije imala granice. Glas slobode u istom broju donosi priu iz Bijeljine da kod nekih trgovaca u branu ima i jedan dio nekakvog pijeska, ime se upropatava ionako neznatan, ali skup, obrok brana. Umiranje od gladi Delegacija nedavno osnovanog Zemaljskog vijea za prehranu naroda, na elu sa poglavarom Sarkotiem, posjetila je tokom marta Be gdje je pred samim carem Karlom u najcrnjim bojama oslikala situaciju u zemlji, apelirajui na pomo. Tajnik Trgovake i obrtnike komore Mehmed Spaho je u svom izlaganju u Beu kazao kako je kr. ugarska vlada u svim tekim prilikama pomagala, ali ovogodinja pomo ne moe na alost ni izdaleka da pokrije ni najskromnije potrebe naroda tako, da otpada na glavu mjeseno 2-3 kg brana. Rod krompira je zbog sue potpuno izdao, ta da za ovu godinu nemamo ni sjemena.

Narod Bosne i Hercegovine doao je do skrajnje granice izdrljivosti i poinje u veoj mjeri umirati od gladi, kazao je Spaho. (49) U istom broju Sarajevskog lista objavljeno je da vlasti za ratne svrhe potrauju zvona od bakra ili bakrenih smjesa, kojima je spoljani prenik 25 cm i vei. Od ovoga su izuzeta samo signalna zvona eljeznica i brodova, kao i ona osobite umjetnike ili historijske vrijednosti. Izgleda da je otvaranje radnikih mesnica imalo nekog efekta na snabdijevanje u Sarajevu, jer Sarajevski list konstatira kako se nakon toga opaa mnogo manja navala pri prodaji mesa u gradskoj trnici. (50) Jo jedanput se javlja mnotvo krivotvorenih dnevnih krunih karata za putnike, pa ih zato vlasti ponovo stavljaju van snage i najavljuju izdavanje novih. (51) A sarajevski mangupi smislili su originalan nain da dou do karata za hljeb koje bi mogli preprodavati jednostavno su u ulicama u kojima se prodavao hljeb krali hljebne karte od nemonih, podijelili bi plijen i vraali se na posao! Ti zulumari, svjesni svoje moi, i ne bjee daleko: skoro pred oima orobljenog svijeta oni podijele plijen i odmah se vraaju natrag na posao! Ovo se sve dogagja u centru grada, a policije nigdje. Ona vljda ima pametnija posla. (52) Na sarajevskoj trnici i dalje su velike guve, ali su neki proizvodi tako skupi da ih malo ko moe kupiti. Bilo je prilino mesa na trnici, ali je i muterija bilo obilato. Osim toga, bilo je i neto malo maslaca, koji je prodavan po 44K kilo, ali ga je malo ljudi moglo kupovati po tim cijenama. (53) Da stvari budu jo gore, krajem marta je u BiH bilo neoekivano hladno vrijeme, pa su vlasti podijelile sirmanima po pola metra uglja. (54) U tom periodu zabiljeeno je kako su vlasti sirmanim graanima takoer dijelile meso i davale novanu pomo. Poetkom aprila je na sjednici odbornika za nadzor prodaje ivotnih namirnica u Sarajevu konstatirano da se lihvarske cijene nabijaju ak i kod prodaje kolaa, kao i da postoje brojne zloupotrebe u prodaji mesa. Ustanovljeno je da neki mesari u gradskoj trnici zakolju u gradskoj klaonici i po tri ili etiri vola, od kojih se u trnicu donese meso samo jednog ili dva, a ostalo se, dakako bolje, odnese kui i prodaje po viim cijenama i koliinama od dozvoljenih. (55)

Isti list narednog dana donosi niz naslova koji ukazuju na sada gotovo nebrojene prekraje propisa o snabdijevanju: Globljeni seljaci radi skupih jaja, Prodavanja preko maksimalnih cijena i Prodaja tuih karata. (56) Proces protiv Wilhelma Fischera i drugova Konano su se u aprilu 1918. godine, nakon vie od godinu dana od izbijanju afere u javnosti, na optuenikoj klupi nali eljezniki komesar Wilhelm Fischer i ostali optueni za zlodjela na tetu ivenog stovarita bos.-herc. zemaljskih eljeznica. Ovaj posljednji veliki proces za malverzacije u snabdijevanju tokom Prvog svjetskog rata nije izazvao veliku panju javnosti te ga je pratilo malo publike. (57) Osim Wilhelma Fischera, na optuenikoj klupi su se nali, meu ostalim, eljezniki komesar Karl Leichner, trgovaki zastupnik Emil Spiller, trgovac Salamon Danon, poslovoa Samuel Polak, eljezniki komesar Friedrich Nagel, knjigovoa Siegfrid Wessely i bravar Johan (Ivan) Kraliek. Za ovu aferu indikativno je to to je pokazala kako je drastuan pad standarda uinio dravne slubenike sklonim korupciji i malverzacijama. Tako je optueni Leichner rekao tokom rasprave da mu plaa nije dostajala, pa je radio kao trgovac i to ve kroz godine i tako je zaradio imetak. (58) I tokom ovog procesa na svjetlo su izbijale razne malverzacije. Tako je predsjedavajui proitao presluni zapisnik kod policije iz kojeg se vidi da su Fischer i Leichner od prodaje kafe ivenom skladitu dobijali proviziju od 30 helera za kilogram, a slino je bilo i prilikom prodaje sapuna, luka... (59) Interesantno je i to da su Leichner i Kraliek priznali da su za nabavu brana izvjesnim linostima morali "namazati ruke". Leichner je jednoj takvoj linosti u koju je imao povjerenje, a koju nije htio imenovati, dao ak 24.000 kruna, iako je prije toga policiji prilikom ispitivanja rekao da je te pare stavio u svoj dep. Odbrana optuenih tokom cijelog procesa bazirala se na tome da su se oni u ovom sluaju bavili trgovinom kao privatni pojedinci, a ne javni slubenici. To je nagnalo zastupnika optube, zamjenika dravnog odvjetnika dr. Sarka, da u svojoj zavrnoj rijei istakne da su funkcijonari eljeznikog skladita bezuvjetno javni inovnici, pa da su kao takovi odgovorni pred zakonom. (60) Inae tokom itave rasprave koja je trajala 17 dana publika je pokazala gotovo nikakvo zanimanje za ovaj proces, vjerovatno zato to optueni nisu bili poznate linosti, ali je prilikom izricanja presude sala bila puna. Glavno pitanje na procesu je bilo da li su inovniki konzumi privatna poduzea i da

li inovnici koji tim konzumima upravljaju trebaju biti smatrani kao privatne osobe ili javni slubenici. (61) Sud je bio umjeren prilikom odreivanja kazne. etvoricu je osudio, a osmoricu oslobodio optubi, ali su se trojica osuenih odmah nala na slobodi jer im je u kazne uraunato vrijeme provedeno u pritvoru. Najgore je proao Karl Leichner: 18 mjeseci tamnice pootrene postom, ali mu je u kaznu uraunato osam mjeseci provedenih u pritvoru te mu je ostalo jo 10. Fischer je dobio osam mjeseci, a Wessely i Kraliek po etiri, ali, kao to je ve spomenuto, puteni su na slobodu jer im je u kaznu uraunato vrijeme u pritvoru. dravni odvjetnik je odmah najavio albu zbog prenisko odmjerenih kazni. Predsjedavajui suda je u obrazloenju presude doao do zakljuka da konzum nije privatno poduzee i da inovnici koji rukovode konzumom nisu trgovci ve inovnici. (62) Zavod za odijevanje naroda U meuvremenu se dosta govorilo o problemima snabdijevanja naroda odjeom, koja je postala toliko skupa da ju je malo ko mogao kupiti. Najrpije je Zemaljska vlada uputila politikim vlastima u zemlji okrunicu u kojoj se kae da se opazilo da trgovci manufakturnom robom za nju trae tako pretjerane cijene da je opinstvu, koje ne raspolae veim sredstvima, postalo upravo nemogue da se opskrbi rubljem, pletenom robom i odjeom. Vlada trai da se takvi prekraji kanjavaju sudskim putem. (63) Zatim je uslijedila naredba da se u Sarajevu osnuje Zavod za odijevanje naroda, koji e raditi neposredno po uputstvu Zemaljske vlade, koja e ga neposredno nadzirati i odredit mu starjeinu. (64) Desetak dana kasnije Zemaljska vlada je primorana da za vlastito inovnitvo i namjetenike organizira podjelu vojnikih cipela. (65) Sa druge strane, Glas slobode je upozorovao kako se nadleni narod oblae prema socijalnom statusu, umjesto da prioritet imaju najsiromaniji. List je pisao o tome kako je Trgovaka i obrtnika komora dobila neto koe i ona koje je trebalo da dijeli onim slojevima stanovnitva koji ne mogu priutiti kupovinu u prodavnicama. Megjutim, taj gjon i ta koa ne dijeli se bosim radnicima i sirotinji, no onim koji su niti bosi niti toliko siromani da ne bi mogli kupovati obuu na drugom mjestu. (66)

Glasilo socijalista izvjetava da je dini patriota, naelnik Varea Petar Mrlji, kanjen sa 1.000 kruna jer je sakrio 11 hektolitara rakije kako bi izbjegao porez. (67) I tokom aprila niu se u Sarajevskom listu naslovi kao to su Uzimanje previe hljebnih karata, Kanjen bakal, Kraa na eljeznici, Pokraden cipelar..., da bi ovaj list sluaj trgovca Hasana Pinde, osuenog na mjesec dana zatvora ili 600 kruna globe zbog pretjerivanja cijena, prokomentirao: ... Eto volio bi ovjek, da upotrijebi ove izvanredne prilike u svoju korist, a na tuu tetu, pa da to bre postane imuan ovjek. (68) Trgovanje izvoznicama za hranu Glas slobode je donio interesantnu priu o malverzacijama u vezi sa prijevozom hrane za Dalmaciju. Naime, hrana za Dalmaciju, u kojoj su vladale teke prilike, morala se djelomino prevoziti i preko BiH. Vlada je nije proputala bez posebne dozvole kako bi mogla voditi taan iskaz o hrani koja izlazi iz zemlje i tako onemogui da se pod stranom etiketom ito krijumari iz BiH i time oteti prehrana zemlje. Pojedinci su, meutim, to koristili na taj nain to su posredovali za izvoznice, koje su prodavali za lijepe pare. Ta je trgovina uzela toliko maha da su se njom poeli baviti i advokati pod maskom advokatskih poslova. Njihovo poslovanje ide u prvom redu na raun sirotinje, i u Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini, jer se time hrana, koja se krijumarenjem dobiva, silno poskupljuje, zakljuuje glasilo socijalista, traei zabranu ove politike korupcije. (69) Poetkom maja sastali su se i lanovi graanskog odbora za nadzor prometa ivotnim namirnicama, koji su uoili dva sluaja kada trgovci nisu istaknuli cijene. Uslijedile su kazne globom od po 30 kruna. Takoer su konstatirali da na sarajevskoj trnici ima jagnjetine, ali da se slabo prodaje zbog visoke cijene 12 kruna za kilogram. (70) Tokom maja Sarajevski list izvjetava o novim transportima djece iz BiH u hranom bogatije krajeve, ali pie i o sve veem problemu djece bez nadzora u Sarajevu. (71) Poslanik kao lihvar Jedan graanin Bugojna pie tokom maja Glasu slobode kako u tamonjoj aprovizaciji nema nijedne kile brana ili ita, iako su velike pare potroene za slanje raznih odbornika za kupovanje ita sa masnom dnevnicom. Ipak, redovno nije kupovano nita, jer izgleda da je tim odbornicima bila glavna

svrha iskoristiti put da sebi nakupuju ita za prodaju, poto se svi ovi bave prodajom ita, razumije se po cijenama prosto nedopustivim. Graanin dalje izvjetava kako je poznato da je tamonji poslanik Dervibeg Miralem iz Travnika dobio od Vlade dozvolu izvoza za kukuruz. Taj je kukuruz trebao prodati svojim kmetovima po pet kruna. U stvari on ih je prodavao raznim pekulantima, pa i naem naelniku 50 metara, a ovaj ih je onda prodavao po 8-10K na kilogram. (72) Velika pljaka na engi Vili Tokom maja 1918. zabiljeena je velika pljaka u tvornici sapuna Vili kod sarajevskog naselja engi Vile. Kako je svoje itaoce izvijestio Sarajevski list, odavno se opaalo da se krade sapun, svijee i razne posude za svijee te da se ustanovilo da vrijednost ukradene robe iznosi 30.000 kruna. Policijskom istragom je ustanovljeno da je u kraama uestvovalo ak 45 osoba, od kojih je do tada ve sedam bilo uhapeno. Kod njih je pronaen i zaplijenjen dio ukradenih predmeta. (73) Novine i dalje nastavljaju izvjetavati o uzimanju previe hljebnih karata, zaobilaenju propisa o maksimalnim cijenama..., ali posebno bezduno zvui sluaj sarajevskog trgovca Arona E. Kabilja, osuenog na 15 dana zatvora ili 600 kruna globe zbog preskupog prodavanja djeijeg kaputia. (74) Glas slobode pie kako se Sarajevo tokom juna suoilo sa pet dana bez brana, (75) a u svom izvjetaju iz mjesta Sjetline, koje je pripadalo aprovizaciji u Prai, javlja da se tamo brano, ali ni bilo ta drugo, nije dijelilo ve 30 dana. (76) Premda se vlast dvojne Monarhije u BiH neumitno bliila svome kraju, nije prestajala borba protiv zelenaa i kriminalaca. Tako, na primjer, Sarajevski list tokom juna donosi vijest o kanjavanju mesara u gradskoj trnici Muhameda izmia sa 2.000 kruna globe zbog pretjerivanja cijena mesa, te pekara Murata ehovia, kome je zbog prodaje hljeba bez karata oduzeto 49 komada hljeba a morao je i da plati globu od 80 kruna. (77) Neto kasnije isti list, u tekstu pod naslovom Pretjerano zelenatvo pie o tome kako se opazilo da neki prodavai pri mjerenju ivenih namirnica rade na tetu potroaa i da upotrebljavaju razne doskoice, samo da potroae otete i pri mjerenju. (78) Vlasti su tokom juna priznale da se narod BiH suoio sa jo jednom velikom opanou, a to je pojava bandi vojnih bjegunaca i skitnica.

Po selima i po gradovima ima silesija vojnih bjegunaca i na stotine ratnih zarobljenika, osobito Rusa, koji su izmaknuli iz ratnih mjesta, gdje su radili, jedino stoga, to ne vole da rade, pa sada ivukare ili prosei ili kradei, a estokrat i pljakajui i ubijajui. (79) Identian tekst ponavljan je vie puta tokom ljeta u slubenom Sarajevskom listu. Vlasti i grasanski odbori nastavili su tokom ljeta sa pripremama za novu zimu. Tako je Graanski odbor gradske aprovizacije zasjedao poetkom jula, a na njemu je socijalista Sreten Jaki kazao kako nije dovoljno samo stvarati zakljuke, nego da se treba brinuti da se ti zakljuki i izvravaju. Pitanja aprovizacije se najvie interesiraju siromaha, radnika i nadniara. Aprovizacije treba bolje urediti, da imaju rezerve rekao je Jaki. (80) U meuvremenu, Glas slobode postavlja pitanje kako je u Sarajevu i drugim bh. gradovima moglo doi do nestaice drva, u zemlji tako bogatoj umama, ali je ovaj izvjetaj skresala cenzura. (81) Potjera za zelenaima Iz Bijeljine glasilo socijalista javlja da tamonja aprovizacija dijeli brano prema socijalnoj pripadnosti, pri emu, naravno, izdaje siromanim gragjanima, za cijeli obrok, samo i jedino jemeno brano, a gospodi, bijeljinskim odlinicima, ta ista aprovizacija izdaje po volji: bijelo ili crno, griz-nulu i kakvo im samo dua hoe. (82) U istom broju ovaj list poziva svoje itaoce da mu prijavljuju sve one prodavae koji pljakaju narod neodravanjem maksimalnih cijena. Na zahtjev graana Sarajeva, dva kontrolna povjerenika dala su se u potjeru za zelenaima i, naravno, ustanovili da su albe bile opravdane te su na licu mjesta izricali kazne. (83) Piui o nestaici voa i povra u Sarajevu, Glas slobode ponovo ukazuje na problem povlaenja namirnica iz prodaje radi nabijanja cijena, ali i postavlja pitanje da li su vlasti vie sposobne da sprijee takve pojave. im se prestane prodavati otvoreno na pijaci, poinje se prodavati ispod ruke. ak ta vie oni koji imaju voa i povra putaju ga da istrune, a nee da ga prodaju po maksimalnim cijenama. Protiv ovih zloinstava, koja ine razni ljudi, koji hoe preko noi da se obogate, trebalo bi poduzeti najenerginije mjere. Samo je pitanje jesu li vlasti sposobne da prisile lihvare i da se dre maksimalnih cijena i da iznose robu na prodaju? (84) I dok je tokom ljeta otpor centralnih sila sve vie slabio, malverzacije u snabdijevanju i kriminal dobijali su novi zamah, to svjedoi naslovi kao to su Pokradene stvari, Prodaja trulih treanja, Skupi sapun, Prodavanje

mesa u bezmesne dane, Uhvaen opasni provalnik, Pretjerivanje cijena suhih kruaka, Susjetkinje kradljivice, Kesaroi, Dvostruko uzimanje ivotnih namirnica, Prekraji obrtnih propisa, Zelenaki posao, Neoznaavanje cijena, Nedozvoljeni izvoz eera, Kraa zelenja, kao i vijesti o pretjeranim cijenama krompira, voa, jabuka... U ovom periodu moe se izdvojiti sluaj krae namirnica u sarajevskoj pukoj kuhinji, gdje je esto nestajalo hljebnih karata i ivotnih namirnica u veoj koliini. Sumnja je pala na 16-godinjeg slugu Salka Sinanovia, koji je osuen na 30 dana zatvora. (85) Istovremeno je policija u Zenici uspjela zaplijeniti veu koliinu eera krijumarenog u vinskim buradima, koji je bio adresiran za Dalmaciju. U 16 buradi je bilo 719 litara eera koji je bio vlasnitvo trgovca Rappaporta. U istom broju Sarajevski list javlja o novim sluajevima tjeranja obrta bez dozvole, kupovanja prije vremena, kanjenima... (86) Krajem augusta Glas slobode upozorava na veliki verc robom koju aprovizacija izdaje trgovcima, a naroito sa petrolejom i branom. Neki trgovci hrgjavo mjere, a neki opet predaju manje karti aprovizaciji, pa im tako ostaje robe, koju poslije prodaju po lihvarskim cijenama. (87) Jednima duplo, drugima nita Jedan od posljednjih pokuaja da se ublae tekoe u prehrani u Sarajevu bilo je osivanje ake menze za 120 uenika. Bilo je predvieno da se veini obroci izdaju besplatno, a drugima uz manju nadoknadu. (88) Premda nisu saopeni nikakvi detalji, o ozbiljnosti situacije u pojedinim dijelima BiH tokom septembra 1918. govori obavijest o osnivanju prijekog suda u Bosanskoj Dubici, Prnjavoru, Prijedoru i Bosanskoj Gradiki zbog velikog broja umorstava i razbojstava. (89) Nekima duplo, drugima nita naslov je teksta iz Glasa slobode kojim se upozorava na injenicu da su vladini inovnici i namjetenici pote iz svojih konzuma dobili mast za nekoliko mjeseci unaprijed te zato nisu imalo pravo da diu mast od gradske aprovizacije. Ipak su mnogi inovnici donosili "masne karte" i traili od trgovaca da i njima daju mast, to su neki trgovci i ulinili. Poljedica svega toga bila je da su mnogi inovnici kupili masti duplo, a sarajevska sirotinja... ostala je bez masti... (90) Naslovi u novinama tokom septembra ne razlikuju se od ranijih. I dalje su se svakodnevno itaoci mogli informirati o oduzimanjima dozvola za prodaju

ivotnim namirnicama, kanjavanju zbog pretjeranih cijena, prodaji trulog voa, guvama na pijaci, neoznaavanju cijena ivotnih namirnica, krai usred podneva. Sarajevski mesari su zbilja do posljedneg dana rata vodili svoj rat protiv maksimalnih cijena. Glas slobode pie krajem septembra kako se u gradskoj trnici, ali i u drugim mesnicama, ve desetak dana ne moe dobiti ni goveeg ni bravljeg mesa. Mesari su u gradskoj trnici bili uveli u praksu da obinim muterijama prodaju samo hrgjavije meso, a da bolje sakrivaju i da ih prodaju gostioniarima, aijama i naroitim muterijama po skuplje pare... Kade se tome stalo na kraj postavljanjem naroitog kaznanog organa... onda su mesari opet poeli trajkovati. (91) Jedan od posljednjih veih uspjeha policije u borbi protiv kriminala vezanog za snabdijevanje ivenim namirnicama bilo je otkrivanje velike krae duhana. Naime, ustanovilo se da je jedan vagon u kome su bili duhanski fabrikati iz Travnika otvaren te da je ukradena velika koliina tih proizvoda. Uhapeno je sedam eljeznikih namjetenika, koji su duhan prodali nekim vercerima koji su s kupljenim duhanom otputovali za Bosanski Brod. (92) I u posljednjem mjesecu austrougarske vladavine u BiH vlasti pokuavaju da odre bar malo reda u snabdijevanju o emu svjedoi niz tekstova u novinama o kanjavanju zbog previsokih cijena, prodaje hljebnih karata i sl. Sve ostaje po starom U svom posljednjem broju od 2. novembra 1918., u kojem je objavio vijest o tome da je general Sarkoti predao vlast Narodnom vijeu za BiH kao i objavu o tome da prestaje izlaziti, Sarajevski list donosi priu o tome kako u Sarajevu, za razliku od nekih drugih gradova, sve ostaje po starom kada su u pitanju cijene ivotnih namirnica. Dok se iz Zagreba i drugih gradova uje da ivot postaje jeftiniji, da su u nekom pogledu uspostavljene predratne cijene, u Sarajevu je jo uvijek obratno. Cijene rastu. (93) Napomene uz Poglavlje 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. (Glas slobode, br. 1. od 3. januara 1918.) (Sarajevski list, br. 2 od 3. januara 1918.) (isto, br. 9 od 12. januara 1918.) (isto, br. 13. od 18. januara 1918.) (Glas slobode, br. 6 od 19. januara 1918.) (Sarajevski list, br. 15 od 22. januara 1918.)

7. (isto) 8. (isto, br. 16 od 23. januara 1918.) 9. (isto, br. 17 od 24. januara 1918.) 10. (isto, br. 18. od 25. januara 1918.) 11. (isto, br. 20 od 28. januara 1918.) 12. (isto, br. 21. od 29. januara 1918.) 13. (isto, br. 22 od 30. januara 1918.) 14. (isto, br. 23 od 31. januara 1918.) 15. (isto, br. 25 od 4. februara 1918.) 16. (isto, br. 26 od 5. februara 1918.) 17. (isto, br. 27 od 6. februara 1918.) 18. (isto, br. 29 od 8. februara 1918.) 19. (isto, br. 32 od 12. februara 1918.) 20. (isto, br. 32 od 12. februara 1918.) 21. (isto, br. 35 od 16. februara 1918.) 22. (isto, br. 36 od 18. februara 1918.) 23. (isto, br. 38. od 20. februara 1918.) 24. (isto, br. 47 od 2. marta 1918.) 25. (isto, br. 49 od 5. marta 1918.) 26. (Glas slobode, br. 19 od 6. marta 1918.) 27. (isto, br. 20 od 9. marta 1918.) 28. (Sarajevski list, br. 17. od 24. januara 1918.) 29. (isto, br. 18 od 25. januara) 30. (isto, br. 19 od 26. januara 1918.) 31. (Glas slobode, br. 9 od 30. januara 1918.) 32. (Sarajevski list, br. 24. od 1. februara 1918.) 33. (isto, br. 27. od 6. februara 1918.) 34. (isto, br. 30 od 9. februara 1918.) 35. (Glas slobode, br. 11 od 6. februara 1918.) 36. (Sarajevski list, br. 31 od 11. februara 1918.) 37. (isto, br. 35 od 16. februara 1918.) 38. (isto, br. 37 od 19. februara 1918.) 39. (Glas slobode, br. 12 od 9. februara 1918.) 40. (isto, br. 16 od 23. februara 1918.) 41. (Sarajevski list, br. 41 od 23. februara 1918.) 42. (isto, br. 42 od 25. februara 1918.) 43. (Glas slobode, br. 18 od 2. marta 1918.) 44. (Sarajevski list, br. 51 od 7. marta 1918.) 45. (isto, br. 52 od 8. marta 1918.) 46. (isto, br. 53 od 9. marta 1918.) 47. (isto, br. 55 od 12. marta 1918.) 48. (Glas slobode, br. 21. od 13. marta 1918.) 49. (Sarajevski list, br. 59 od 16. marta 1918.) 50. (isto, br. 63 od 22. marta 1918.) 51. (isto, br. 64 od 23. marta 1918.) 52. (Glas slobode, br. 27. od 6. aprila 1918.)

53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93.

(Sarajevski list, br. 65 od 26. marta 1918.) (isto, br. 66 od 27. marta 1918.) (isto, br. 72 od 5. aprila 1918.) (isto, br. 74 od 6. aprila 1918.) (isto, br. 78 od 11. aprila 1918.) (isto, br. 79 od 12. aprila 1918.) (isto, br. 80 od 13. aprila 1918.) (isto, br. 92 od 27. aprila 1918.) (isto, br. 101 od 11. maja 1918.) (isto, br. 101 od 11. maja 1918.) (isto, br. 84 od 18. aprila 1918.) (isto, br. 85 od 19. aprila 1918.) (isto, br. 93 od 29. aprila 1918.) (Glas slobode, br. 29 od 13. aprila 1918.) (isto, br. 30 od 17. aprila 1918.) (Sarajevski list, br. 94 od 30. aprila 1918.) (Glas slobode, br. 34 od 4. maja 1918.) (Sarajevski list, br. 98 od 7. maja 1918.) (isto, br. 115 od 29. maja 1918.) (Glas slobode, br. 37 od 15. maja 1918.) (Sarajevski list, br. 98 od 7. maja 1918.) (isto, br. 114 od 28. maja 1918.) (Glas slobode, br. 46 od 15. juna 1918.) (isto, br. 48 od 22. juna 1918.) (Sarajevski list, br. 130 od 18. juna 1918.) (isto, br. 132 od 20. juna 1918.) (isto, br. 134 od 22. juna 1918.) (isto, br. 143 od 5. jula 1918.) (Glas slobode, br. 53 od 10. jula 1918.) (isto, br. 56 od 20. jula 1918.) (Sarajevski list, br. 156 od 23. jula 1918.) (Glas slobode, br. 59 od 31. jula 1918.) (Sarajevski list, br. 178 od 21. augusta 1918.) (isto, br. 179 od 22. augusta 1918.) (Glas slobode, br. 66 od 24. augusta 1918.) (Sarajevski list, br. 187 od 2. septembra 1918.) (isto, br. 193 od 9. septembra 1918.) (Glas slobode, br. 72 od 14. septembra 1918.) (isto, br. 75 od 25. septembra 1918.) (Sarajevski list, br. 211 od 1. oktobra 1918.) (isto, br. 238 od 2. novembra 1918.)

ZAKLJUAK: Kada se govori o pisanju bh. novina za vrijeme Prvog svjetskog rata, bez obzira o kojoj temi, mora se imati na umu nekoliko injenica. Najprije, odmah

na poetku rata uvedena je otra cenzura, koja je podrazumijevala davanje lista dravnom tuiocu na uvid est sati pred tampanje lista (to je 1918. izmijenjeno utoliko to je list morao biti predat dva sata pred tampanje), a zatim da su u prva mjeseca nakon izbijanja rata prestali izlaziti svi listovi osim onih koji su odluno podupirali Monarhiju. Ne smije se nikako smetnuti s uma ni problem autocenzure koji se javlja u takvim situacijama, kada je novinar prije pisanja teksta suoen sa pitanjem da li e mu ta vijest proi cenzuru ili kako obraditi neku temu da se izbjegne cenzura. O tom problemu je pisao Glas slobode. Promjene u opoj politikoj klimi 1917. pogodovale su otvorenijem pisanju novina, to je i omoguilo ponovno pokretanje glasila Socijaldemokratske stranke za BiH Glasa slobode. Uticaj koji su novine objektivno mogle imati na javno mnijenje u BiH u to vrijeme bio je ogranien nizom faktora. Najprije, nepismenost stanovnitva bila je velika gotovo 90 posto prema popisu iz 1910., zatim loe komunikacije izmeu Sarajeva, gdje su se tokom rata tampali gotovo svi listovi, i drugih gradova u BiH, ali i veliki trokovi, mali tirai i slaba prodaja, to je zahtijevalo potporu vlade ili nekih drugih institucija. Tako, na primjer, ne dolazi do ponovnog pokretanja Mishaba 1917. iako je to bilo najavljeno kao ve gotova stvar. Isti sluaj je i sa politikim muslimanskim dnevnikom Haber, ije je izlaenje bilo najavljeno za januar 1918. Sa druge strane, Hrvatska narodna zajednica poetkom 1915. pie kako ima oko 3.000 pretplatnika ali da samo njih 1.000 redovno plaaju pretplatu, pa list stalno upuuje apele da se redovno plaaju obaveze i organizira akcije pruanja podrke listu. HNZ je do poetka 1915. izlazila dvaput mjeseno, a nakon toga, premda je u zaglavlju i dalje pisalo da izlazi dvaput mjeseno, list je u stvari postao mjesenik. Slina je stvar i sa Glasom slobode, koji se u drugom broju za 1917. hvali sa 3.000 pretplatnika, ali i on upuuje apele i organizira prikupljanje pomoi za list. Hrvatski dnevnik otkriva tajnu svoje dobre opreme kada hvali nadbiskupa tadlera to je platio dugove lista od ak 300.000 kruna, pa nije udo da je ovaj list, uz vladin Sarajevski list, bio jedini dnevnik na jezicima naroda BiH za vrijeme rata. Od listova koji su koriteni za izradu ovog rada, za Sarajevski list se zaista moe rei da je stvarno bio slubeni, objavljujui radije slubena saopenja, naredbe i zakone nego autorske tekstove ili komentare. Ali njegova vrijednost kao izvora i jeste u tome to znatno olakava potragu za relevantnim zakonskim propisima. Hrvatski dnevnik, bez obzira na svoju klerikalnu i proaustrijsku orijentaciju, dugo je bio jedini list u kojem se mogla proitati neka rije kritike kada su u pitanju malverzacije i afere, o emu svjedoi marljiv rad cenzorskih makaza poevi od 1915. Ipak je ovaj list imao mjeru u svojoj kritici veinom su to bile sitne ribe, uglavnom je utao ili pisao neutralno kada su u pitanju bile krupnije stvari. Hrvatska narodna zajednica kao mjesenik nije se bavila dnevnim aktuelnostima, ali je nekoliko puta objavila dobre analize o problemima i malverzacijama u vezi sa snabdijevanjem. Glas slobode je bio daleko najkritiniji kada su u pitanju

teme vezane za ovaj rad, ali je, naroito nakon oktobarske revolucije, bio totalno nekritian prema ideologiji koja je dolazila iz Moskve, ime je unekoliko kvario svoje pisanje vezano za probleme u snabdijevanju i druge afere, videi u njima gotovo iskljuivo plod kapitalistikih odnosa. Ipak ovom listu, esto masakriranom od strane cenzure, pripadaju velike zasluge za otkrivanje mnogih afera, prevara, samovoljnog ponaanja zvaninika... Kada se sve navedeno uzme u obzir, slika koju daju bh. novine u periodu Prvog svjetskog rata dovoljno je jasna potpuni privredni i drutveni slom. itajui te novine moe se jasno oitati situacija kakva je situacija vladala u zemlji. Bosna i Hercegovina tu nije bila nikakav poseban izuzetak. Drutveni slom u nizu zemalja, i poraenih i pobjednika, sruio je vrli novi svijet. Premda je, na primjer, Orwell nazvao svijet prije Prvog svjetskog rata svijetom cjepidlaka, popova i igraa golfa, malo je ljudi sumnjalo u to da svijet ide naprijed (to je neposredno nakon atentata priznao ak i Glas slobode). Niz nevjerovatnih tehnikih pronalazaka i veliki privredni napredak u periodu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee omoguili su ljudima irom svijeta olakanje uvjeta rada, skraeno radno vrijeme i openito neuporedivo bolje uvjete ivota. ak su i socijalistike stranke u mnogim zemljama poele naputati svoju radikalnu ideologiju i postepeno postajati dio establishmenta, to potvruje i njihovo glasanje za podrku svojim vladama na poetku rata. Totalitarni reimi nastali na ruevinama predratnog svijeta, bili oni ljeviarski ili desniarski, bili su potpuno nezamislivi. Tek je situacija nastala ratom, sa milionima mrtvih, obogaljenih, osiromaenih, prevarenih, unitenom privredom i resursima protraenim u ratu iscrpljivanja, stvorila uvjete pogodne da se lijevi i desni demagozi dokopaju vlasti. U odnosu na takve reime, nastale kao direktna posljedica drutvenog sloma u Prvom svjetskom ratu, ak se i reim carske Rusije doima kao simbol demokratije. Zato se moe rei da je upravo Prvi svjetski pripremio teren za jo veu katastrofu dvadesetak godina kasnije. ak su svi glavni igrai iz Drugog svjetskog rata u neku ruku djeca Prvog: Churchill je bio ministar, Roosevelt je sluio u mornarici, Staljin je uestvovao u revolucijama, Mussolini je (tada jo socijalist) bio vatreni agitator za rat i kasnije dobrovoljac na ratitu, jedan kaplar borio se na zapadnom frontu... Situacija u BiH nije odudarala od ovih opih kretanja. Rat nije estito ni poeo, a ve su se pojavili razni psi rata koristei nenadanu priliku za bogaenje. Veliki broj mobiliziranih radno sposobnih mukaraca, rekvizicije, elementarne nepogode, injenica da su dijelovi zemje bili neposredno ratno poprite i inae siromana zemlja doveli su stanovnitvo BiH do prosjakog tapa. Hrane je bilo nedovoljno i cijene su vrtoglavo rasle. I ono malo to je bilo nije rasporeivano kako treba, pa je u nekim krajevima vladala glad. Siromatvo zahvata i jedan od glavnih stubova austrougarske uprave inovnitvo, koje postaje sklono korupciji, o emu svjedoe i izjave nekih

optuenika. Onemoguavanjem rada Bosanskog sabora, a kasnije i njegovim definitivnim rasputanjem, kao i rasputanjem sarajevskog zastupnitva, nestalo je i ono malo demokratske kontrole nad izvrnom i upravnom vlau, pa su dr. Gerde, Brada i ostali mogli neometano manipulirati milionima kojima su trebali osigurati snabdijevanje stanovnitva. Kasniji pokuaji da se ukljuivanjem graanstva u razne odbore situacija popravi bili su nedovoljni i doli su prekasno. Nedostatak bilo kakve kontrole nad pojedinim organima vlasti u provinciji, koje izgleda nije vie mogla kontrolirati ni Zemaljska vlada, doveo je do velikih zloupotreba vlasti, pa ak i do protuzakonitog hapenja i pljakanja stanovnitva. Uprkos svemu, ne moe se osporiti da se austrougarska vlast do samoga kraja borila protiv raznih problema uzrokovanih ratom. Svakodnevno su izricane presude pekulantima (uglavnom sitnim), ali su i oni najodgovorniji bar neko vrijeme proveli u zatvoru. Toliko hvaljena austrijska pravna drava ipak je radila u BiH do samog kraja. Sigurno je da kvalitet pravne drave u BiH nikad nije bio vei nakon sloma austrougarske vladavine, to ne govori toliko o njenim kvalitetama koliko o tragediji koja je zemlju snala nakon 1918. i koja traje jo i danas. IZVORI I LITERATURA Nema posebne literature koja se bavi ovom temom, ali se niz podataka moe nai u radovima koji su obraivali teme iz historije BiH tokom Prvog svjetskog rata, kao to su Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave Hamdije Kreevljakovia, Austrougarska politika u BiH i jugoslovensko pitanje za vrijeme Prvog svjetskog rata Hamdije Kapidia, Crna kinjiga: Patnje Srba za vreme Prvog svetskog rata Vladimira orovia ili BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata grupe autora... Zato sam se u izradi ovog rada gotovo u potpunosti oslonio na izvore. Sarajevski list: U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci posjeduju sve brojeve ovog lista, osim onih za period april-decembar 1917. Svi kompleti su dobro ouvani. Hrvatski dnevnik: U NUB-u posjeduju komplete ovog lista za 1914., 1915. i 1917. Za 1916. posjeduju komplet za prvih est mjeseci. Nedostaju u potpunosti brojevi za drugu polovinu 1916. i cijelu 1918. Svi kompleti su dobro ouvani. Hrvatska narodna zajednica: U Historijskom muzeju mogu se nai odlino ouvani kompleti ovog lista za 1914., 1915. i 1916. Nedostaju kompleti za 1917. i 1918.

Istina: U NUB-u posjeduju odlino ouvani komplet koji se zavrava sa krajem jula 1914. Drugih brojeva nemaju. Glas slobode: U Historijskom muzeju posjeduju sve primjerke za 1917. godinu, dobro ouvane. U Institutu za historiju posjeduju tav komplet za 1918. godinu, neto loije ouvan, ali potpuno upotrebljiv. Godite 1914. ovog lista moe se, takoer, nai u Institutu za historiju, ali nedostaju mnogi brojevi u periodu od sarajevskog atentata do prestanka izlaska lista.