Professional Documents
Culture Documents
1.
2.
3. (
)
,
,
e
,
.
()
+20C
60%
1,402 KPa
(II )
-5C
90%
0,361 KPa
,
,
500KPa
Qm - A ,
kg
,
1KPa
m -
( )
gm (qm)
d
( )
,
,
kD
()
!!!!
()
=
- r
!!!!
(),
.
:
-
.
:
1m3 .
M p
p
m
-
.
(
) !!!
,
: ,
, , .
( JUS.U.J5.600
(1998), JUS.U.J5.520
(1997))
!!!
:
( )
3.
4.
,
( )
5.
,
6.
:
1. /
2.
3.
gz
0,67 x 10-6 -
20oC o 30oC
( 2
3)
z
z = 60
gz = gz x 24 x z [kg/m2]
Xdif [%]
Xdif= (gz x 100) / (dr x o) [%]
dr- [m]
o-
[kg/m3]
:
Xuk = Xr + Xdif < Xmax
Xr
Xmax = Xr + Xdif,max
Xdif,max = (qmax x 100) / (dr x o) [%]
qmax
qmax - , 0,07
:
0,05
, 0,02
dr - [m]
0,03xdrx0
0,05xdrx0
0,5
( )
1,0
qmax [kg/m2]
1
2
gI = 0,67 x 10-6 [(pk - pi) / r + (pk pe) / r] [kg/m2h]
3
gI = gI,i + gI,e [kg/m2h]
gI,i = 0,67 x 10-6 x [(pk p1) / (r + 0,5 rz)] [kg/m2h]
gI,e = 0,67 x 10-6 x [(pk - pe) / ( 0,5 rz + r)] [kg/m2h]
zi <= zidoz
zi = 1,3 gz / (24 gi) []
ti = te = 18oC, i = e = 65 %
120 90 60
:
-
-
-
,
,
:
,
,
3 :
( , ,
)
(
)
() (
)
() !
, m
, !
(
k ),
24
( )
:
-
,
-
-
!!!!
( )
JUS.U.J5.530
JUS.U.J5.600
(1998)
JUS.U.J5.530
(, )
:
tem
tom
0,02m
(, , ,...),
0,1 W/mK
:
: i=8,0W/m2K; e=11,5W/m2K
: i=6,0W/m2K; e=11,5W/m2K
:
(
)
Dj -
S24, -
24
:
( )
:
[h]
JUS.U.J5.600
:
10
15
25
JUS.U.J5.600
:
, 6
7
10
14
[h]
JUS.U.J5.600
:
45, 35,
(),
JUS U.J5.510,
,
,
, ,
100 kg/m2, k
0,35 W/m2K
JUS.U.J5.600
:
( ,
)
,
,
:
(t)
(v)
(
- ),
,
,
:
(tp)
(tl)
(tt)
:
:
()
:
, ,
(, , ,....)
JUS.U.J5.510
:
n
( ), :
( , ,
, )
( ,
)
(YU)
3.0 2.8 2.6 2.4
WC 4 5 7 9
3 4 5 6
3 4 4 5
10 20 25 30
4 7 8 8
( ) 15 25 30 30
, 2
, 50
Pa
, .
,
()
.
(Sick Building Syndrome)
, ,
1 lf ( )
. , . , 0.7
1.8 m2 0,6
olf/m2 0,4 olf/m2 0,2 olf/m2 0,01
olf/m2
30 olf-
25 olf-
1 olf
/
!
(1 olf)
10 l/s
1 decipol = 0,1 olf/ (l/s)
,
!!!!!
( )
!!!!
:
(,
, ) t [W]
,
(, , ) vt [W]
,
,
vt=(tp+tl+tt)/V
, ,
, JUS U.J5.600
:
a. vt=7+14fo
vt=(tp+tl+tt)/V=7+14fo
, ,
, ,
, , ,
,
18 ,
, ,
, JUS U.J5.600
:
b. vt=8+14fo
vt=(tp+tl+tt)/V=8+14fo
18 3
18
c. !
t=vt x V [W]
JUS U.J5.600
a. vt=5+10fo
b. vt=6+10fo
fo -
:
( ,
)
, ,
, ,
,
;
;
,
, ,
:
(, ,....)
(
)
( )
156 0,87
180 186 1,03
216 1,20
[m-1]
[m2]
[m3]
, .
4
:
1. (
) , , ,.... (15
)
2. ,
(16 )
3.
k (17 )
4.
(12 )
JUS U.J5.510
,
;
,
, ,
/
,
,
;
:
km
,
: kz, kpr, ks, kp, ksv
: , ,
/, ,
:
Az, Apr, As, Ap, Aksv
, , /, ,
;
c :
1
0,8
,
(
, ,
)__
PRORAUN TOPLOTNE ZATITE je potreban
ARHITEKTAMA jer:
Dobijaju povratnu informaciju o :
- strukturi
- materijalima i
- dimenzijama sklopova i u sklopovima
Dobijaju verifikaciju ili ispravku onoga to su u projektu
predvideli, odnosno potvrdu da li je projekat u skladu sa
uslovima previdjenim STANDARDIMA
ODGOVOR 8:
PRORAUN TOPLOTNE ZATITE nije potreban
NIKOME jer :
-varanje i lairanje su nai (ne)profesionalni i (ne)nacionalni
izazovi.
- zakon, a naroito propisi i standardi su nepoznanica, a ono
to ne poznajemo ne primenjujemo
- posao se moe ugovoriti za manje novca (nelojalna
konkurencija) koji se moe podeliti na manje uesnika
2 - GLOBALNE
3 NIKAKVE
informacije su LOKALNE, jer:
- se odnose na pojedine delove (sklopove) u projektu,
to se provlai kroz grafiku dokumentaciju (osnove,
preseci, izgledi, detalji...) , kao i kroz tekstualnu
dokumentaciju (tehniki opisi, predmer...)
Napomena: PREDMER se radi nakon definisanja svih
sklopova, odnosno nakon njihove verifikacije kroz
proraun toplotne zatite.
informacije su GLOBALNE, jer:
- se pravilnom i pravovremenom saradnjom signalizira i
daje vremena projektantu arhitekture da izvri
neophodene korekcije u cilju otklanjanja nedostataka,
ili podizanja kvaliteta, npr:
- pozicioniranje i veliina otvora (toplotni gubici ili dobici)
- detalja ugradnje prozora (toplotni mostovi)
- detalja veza konstrukcija (toplotni mostovi)
informacije su NIKAKVE, samo ukoliko:
- se Proraun radi nakon zavrenog glavnog projekta,
da bi se zadovoljila neka forma (npr. revident
konstatuje da Proraun ne postoji u tehnikoj
dokumentaciji )
O emu se u sutini radi u ovom proraunu?
Ponudjeni odgovori:
1 - Proverava se kao se objekat ponaa ZIMI
2 - Proverava se kao se objekat ponaa LETI
3 - Proverava se koliko je objektu potrebno energije za
grejanje zimi i hladjenje leti
U Proraunu se proverava se kao se objekat
ponaa ZIMI jer:
- U Srbiji je zima vei problem nego leto (vie se
energije troi na grejanje nego na hladjenje)
- Graevinske tete zbog kondezacije vlage se deavaju
zimi
Napomena:
- kriterijumi po pozicijama su nii u Srbiji nego u EU,
- u Srbiji je raunska temperatura (npr.-18) znaajno
nia od prosene zimske temperature (npr.-5), to
praktino potire negativnosti prethodnog stava
ODGOVOR 2:
ODGOVOR 3:
U Proraunu se NE PROVERAVA se koliko je
objektu potrebno energije za grejanje zimi i
hladjenje leti, jer:
- JU standardi su u tom pogledu nepotpuni
- ovde se problem prebacuje na projektante
termotehnikih instalacija
Napomena:
- EU - normama su ustanovljene procedure za raunanje
svih vrsta energetskih gubitaka, ali i dobitaka (kako od
insolacije, tako i od uredjaja, opreme i ljudi)
Odgovor:
1 namerne
2 greke nastale iz neznanja
3 greke nastale zbog neadekvatnih i nepotpunih
Justandarda
PITANJE:
Na kojim pozicijama se javljaju najvei gubici
(dobici) energije?
Odgovor:
1 na svim zastakljenim (transparentnim) pozicijama
DAKLE, RADI SE O REDU VELIINA OD
30% - 60% , S TIM TO SE MOE
KONSTATOVATI DA JE UOBIAJENA
VREDNOST OKO 50% - ODNOSNO POLA
TOPLOTNIH TRANSMISIONIH GUBITAKA
SE ODNOSI NA PROZORE!