1. FORMA je izraz egzistencije neke strukture i kao takva ona je nedvojiva od onoga stoje karakteristino za tu cjelinu.

Forma je manifestacija cjeline, ovisno o tipu medija u kojem se pojavljuje (akustini, taktilni, vizualni). Njena bitna osobina je granica ili u sematinom smislu, konanost da bismo je mogli definirati kao formu. Forma mora imati funkciju i odreeno znaenje -dubok korijen "zato" (forma bez znaenja nema smisla). Kod oblikovanja mora postajati jedinstvo forme i funkcije (izomorfizam) Forma je uvijet nae orijentacije u vremenu i prostoru. U praksi forma se dijeli na volumensku (3 D) i planimetrijske (2D) Forma se opisuje: geometrijski topografski psihofizioloki metodoloki tehnike naravi kombinacije -toka, linija, ploha (2D) -toka, linija, ploha, volumen, prostor (3D) -gore, dolje, lijevo, desno -monotonija, ritam, statika -prema nainu njene interpretacije -rukopisno pismo, tampani tekst

- forme nisu samo plod vizualnog organa nego i taktilnih i kinezistikih osobina (kretanja) koje ovjek sijee od najranijeg djetinjstva. U praksi se zato problemi oblikovanja i povijest odreenih formi prouavaju prema oblicima koje je civilizacija u svom procesu favorizirala ili forme koje dijete stvara u procesu svog odrastanja logikom slinosti ontogeneze (razvoj vrste) i filogeneze (razvoj jedinke) VIZUALNA FORMA je evidentna kao injenica koju registriramo okom za 2D vizualnu formu granica je linija (neovisno) ili je samo zamiljena jer se nalazi kao spona izmeu dviju toaka.
2.

VIZUALNA 2D FORMA je strukturirana od svjetline i boje koja se u praksi esto razlae na toku, liniju i plohu. Mora imati ulogu, znaenje. Uvijek je medij, a slui u svrhu komunikacije. Odreujemo ju sposobnou naih ula i svojim osobinama egzistencijalne naravi. Snalaenje putem vienja sustava binokularnih (<60m) i/ili monokularnih znakova (>60m). Od vizualne forme stvaramo oblike kao znakove kojima komuniciramo
3.

4. KAKO ITA FORMA SLIKE STVARI? Izvana->unutra radi boljeg pamenja. itanje iznutra -> sluaj kod glavnog komunik.sustava pismo

PRAVILO ZA TEINU U STRUKTURI FORME - Najtei u strukturi forme je onaj najblie teitu. Toke udaljene od vrstih toka su lake. Slobodni elementi optiki postaju sve tei prema periferiji.
5.

FAKTORI KOJI UTJEU NA TEINU smjer desno je dinaminije nego lijevo konveksne forme djeluju tee od konkavnih jer djeluju kao da su ispred. izgled granice forme:
6.

- deblja linija=tea forma->KLOAZONIZAM - gotika - linijom zatvorena ploha - tanja linija - nema teine, lebdenje - Boticelli (Venera) momenti razliitih i debljinskih vrijednosti su temelji neoplasticizma (Mondrian reetke) TO JE BITNA KATEGORIJA PROSTORA? - forma PROSTOR-je bitni atribut forme i obratno -forma je izdvojeni atribut prostora

7. 8. 9.

DOBRA ORGANIZACIJA FORME predstavlja jasnu formu bez usmjerenosti i tenzija. Bolja organizacija - nedvosmislenost - laka itljivost IZOFORMIZAM je jedinstvo forme i funkcije prilikom oblikovanja. Tipine optike varke su nastale na principu dvosmislenih formi
10. 11. 12.

DA LI POSTOJI ISKLJUIVOST MEDIJA? - Ne.

TO DIJETE PRVO ARA I ZATO? l stvar koju dijete ara su kruni potezi zbog oblika i motorike zglobova; zbog univerzalnosti krune forme moe znaiti gotovo sve 13. REDOSLIJED POKRETA KOD DJECE kruni oblici kada podigne ruku poinje proces b) linije - okomite i vodoravne, zatim kose linije c) organizirano savijene linije, visok nivo shvaanja forme -> sistem preklapanja (zaklanjanje jednog objekta iza drugog) R.pozornica d) prikazivanje perspektive - (dio uenja) -> sustav znakova je max jednostavan
a) 14. 15.

TO JE ARHEIM? Djeji crte - prouavanje, ravnotea.

KONGLOMERAT- pretpovijesno slikarstvo - spilje - razbacani objekti bez prostorne orjentacije (nalazi se u djejem crteu - ljudi naopake) TO JE OBLIK? je svijesno kreativni sustav koji naglaava funkciju. Nain egzistencije odreene cjeline.
16. 17.

KOJI SU RAZVOJNI OBLICI? Djeji crtei i jednostavni shematski crtei

18. TIPOVI JEDNOSTAVNOSTI a) SUBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST reinterpretacija oblika onoliko jednostavanog koliko ga je pojedinac kao subjekt u stanju pamtiti i replicirati na istom nivou. Eksperimenti su pokazali otklone u odnosu na dob ispitanika, kulturu itd. (ovisi o kognitivnoj mapi) OBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST-nastoji formulama geometrije oblika utvrditi stupanj jednostavnosti. Jednostavnost ovisi o ukupnom zbroju kuteva, br. razliitih kuteva i broju neprekinutih linija. Formule za odreivanje: 1. omjer razliitih kuteva i ukupnog br. kuteva *2.br. razliitih kuteva i neprekinutih linija. * 3. br. neprekinutih linija
b)

RELATIVNA DJED. - Redukcija strukturalnih elemenata izmeu objekta i prikaza objekta. Tumai se kao optimum oblika u odnosu na znaenje. Umjet. stilovi su po svojoj strukturi razliiti po pitanju strukturiranosti: niskostrukturirani stilovi: neoklasicizam, konstruktivizam, supramatizam, kubizam visokostrukturirani stilovi: barok, renesansa, naturalizam Na njoj se najvie formira vizualni svijet. Ako je relativna jednostavnost zadovoljena, forma je dobra.
c)

19. ZA TO JE POTREBNA ELEMENTARNA ASOCIJACIJA? Potrebna je za openito razumijevanje i promatranje forme ili oblika kroz vie mogunosti. Razumjevanje uz pomo gledanja i sagledavanja. 20. TO ZNAI OBLIKOVATI RELATIVNU STVARNOST? Znai biti upuen u redukciju medijske forme. Racionalizacija pojmovnog izraza, tj. u likovnosti likovne forme. DENOTACIJA I KONOTACIJA - denotacija = osnovno znaenje neke rijei, dok je konotacija = stupanj udaljenosti od denotativnog znaenja, uloga tehnikog crtanja - objektivno oitovanje podataka o oblicima i veliinama
21.

VISOKO I NISKO FORMALIZIRANI STIL? Ovisi o stupnju jednostavnosti. Svaki stil najracionalnije tumai ono to eli (zato-sadre nisku dozu relativne jednostavnosti). NISKO->supermatizam, kontruktivizam (Mondrian) ->srodnost s djejim crteom - svjesni infantilizam VISOKO -> Rembrant, Rubens-> realizam, verizam, naturalizam, klasini stilovi, barok, renesansa, Rim, Grka -> relativno su jednostavni jer na jednostavan nain prenose kompliciranu poruku
22.

23.V1SOKOFORMALIZ1RANI OBLICI - itanje forme izvana prema unutra (cjelina, pa detalj). Realizam, naturalizam, klasini stilovi, Rim, Grka, renesansa

24. TO JE ZNAK? = pojam koji osim po sebi ima neko 2 znaenje. To je forma koja je registrirana akustiki, vizualno i sredstvo je komunikacije. Forma + znaenje = znak - SEMIOLOGIJA - nauka o znakovima - SIMBOL - dogovoreni znak - SIGNAL - npr. dim; prirodni znak koji govori daje negdje vatra 25. PODJELA ZNAKOVA PO DIHOTONIM FUNKCIJA: 1. prirodni (stvara ih priroda) i umjetni (stvara ih ovjek) 2. ikoniki (slikovni) i anikoniki 3. ideogramski i piktogramski 4. apstraktni i figurativni (oponaaju strukturu perceptivnih znakova) 5. jednosmjerni i povratni (informatika) 6. verbalni i neverbalni (pantomima) 7. prezentacijski (apstraktni) i reprezentacijsi (figurativni) 8. interpersonalni i intrapersonalni - s ljudima ili sami TO SE MISLI POD BINOKULARNIM ZNAKOVIMA? To su prirodni znakovi. B.znakovi stvar su vrste i osobina koje stvaraju dva oka (kolarna slika predmeta); dva oka vide razliito neki objekt. Do 60 m udaljenosti ovjek vidi binokularne znakove (3D), a iza 60 m slika postaje plona i monokularni znak.
26.

TO SPADA U MONOKULARNE ZNAKOVE? - oni na koje moemo utjecati. Strukturalni znakovi koji tvore vizualni objekt (izbjeljivanje boja u daljini, ohlaivanje boje). Karakteristika: veza sa kulturom, vremenom, podnebljem, uzrastom. Predmet toplih boja nam se ini kao daje blie.
27.

BINAKULARNO ZAMJEIVANJE je dubinsko zamjeivanje; stvara stereoskopiju. Ljudske oi opaaju dubinu. Prilikom promatranja nekog predmeta svako oko prima drugaiji oblik predmeta zbog udaljenosti oiju od predmeta. Ono se zasniva na 3D; dolazi do konvergencije linije gledanja- to je predmet udaljeniji ini se manji i obrnuto.
28.

MONOKULARNO ZAMJEIVANJE je plono zamjeivanje, javlja se u onom sluaju kada je predmet udaljen od nas preko 60 m. Tada ljudsko oko doivljava formu kao 2D budui da ne postoji mogunost sukcesivnog itanja forme (oni na koje moemo utjecati).
29.

KOJI SU NAJRAZVIJENIJI KOMUNIKACIJSKI ZNAKOVI? Verbalni, jer slue kao opi komunikativni sustav, najfleksibilniji u tumaenju komunikacijskih potreba.
30.

31. FUNKCIJE ZNAKOVA: a) REFERENCIJALNA (znak > oznaeno)- govori o odnosu znaka i znaenja, izmeu onoga o emu se govori i poruke. Podjela na: figurativne (znakove koji slie prirodi) i apstraktne (znakove koji ne slie prirodi) Figurativan znak ima odreene vizualne slinosti u strukturi sa onim to oznauje (figuracija svaki oblik komuniciranja koji i malo podsjea na refernta) Apstraktni znak - bolje pokriva izvjesne forme koje po svojoj prirodi nisu vizualne; laki su za komunikacijske aspekte ako su prikazani apstraktnim znakovima slova b) EMOCIONALNA(davaoc, autor poruka) - nastaje izmeu autora i medija Daje ideju za stvaralaki rad budui da nas priroda inspirira za stvaranje odreenih ideja - ideja ovisi prvenstveno o naoj kongitivnoj mati. c) ESTETSKA - znak u odnosu na samog sebe, predstavlja odnos medija unutar sebe. Sredstvo poruke postaje i sebi cilj. Razlikujemo dijelove (stvarni dijelovi konstrukcije) i komade (nisu stvarni dijelovi); estetski problemi se bave tim problemima strukturiranja dijelova i komada i cjeline u eljenom smislu. d) FATICKA (prepisivaka) - utvrivanje tipa stila, ima za svrhu odravanje poruke bez prekida. U podruju likovnosti ona likovnom mediju daje osobine temporalnog (vremenskog) medija, npr. strip - nastavlja se kroz sliice, film temporalni medij, nije informativnog karaktera nego je podrka mediju koji se moe ugasiti. e) KONATIVNA FUNKCIJA (prepisivaka) - veza koju ine znak (poruka) i primaoc. Propisuje kako e se poruka itati odnosno razumjeti - definira je kvalitet primaoca (sposobnost primaoca emotivna ili logika - osjeaj, znanje) Kandinsky - umjet.djelo je uspjelo koliko je u stanju prenjeti poruku gledaocu f) METALINGVISTIKA FUNKCIJA - izmeu emocionalne i konativne slui za uspjenije isitavanje poruke kao dodatak kodu (npr. slika i tekst - uz ilustraciju postoji i poruka) 32.KAKAV JE SUSTAV ZNAKOVA? Maksimalno jednostavan KAKO SE JAVLJAJU ZNAKOVI U VEZI S FUNKCIJAMA? javljaju se kao dvostruko vrijedni, logiki i funkcionalni
33. 34.

LOGIKI ZNAK koristi racionalne odnose i sudove; asertorika - med. se iskljuuju problemska pitanja mogunosti i nunosti = istu funkciju, a razliit oblik (homologijski) i

35.EMOCIONALNI ZNAKOVI - idu prema istraivanju pojedinanog originalnog; po istoj znakovitosti imaju isti oblik, a razliite funkcije

36.KAKO PIERO DEFINIRA ZNAKOVE? - kao simbole i signale Signal je prirodni znak; a simbol je dogovoreni OSNOVNI ZAKON VIZUAL1S E PERCEPCIJE? - Forma se radi max jednostavno koliko to uvjeti doputaju Nikada se ne vide savreno zbog uma, ako um raste forma se pojednostavljuje (ovjek u daljini)
37.

ZAKON PREGNANCE - zakon koji diferencira subjektivne kvalitete ljudi prema njihovoj usmjerenosti na manji ili vei ritam (naginju ritmiranju ili simetriranju) tj. zakon koji uvjetuje stabilnu formu za razliku od napete. Dijeli se na: A) SIMETRIJU (sustav poravnavanja) - Grka i Rim, renesansa, klasicizam - ljudi koji svojim nainom miljenja gravitiraju simetriji, poravnavanju B) RITAM (sustav izotravanja) ekspresionizam, barok, helenizam, futurizam ljude koji tee pojaavanju ritma -> Primijenjen je na analizi kompleksne umjetnosti. Ide ka pravilnosti, jasnoi forme, govori o perceptivnim pomacima koje si ovjek tumai na principu pojanjavanja forme. Odnos forme kao cjeline i dijelova: 1. dominira cjelina (kod poravnavanja) - cjelina je jednostavnija od dijela 2. dominiraju dijelovi - dio je jednostavniji od cjeline 3. cjelina i dijelovi su izjednaeni - princip zlatnog reza
38. 39.

KOJI SU ESTETSKI ZAKONI?

ZAKONI USKLAIVANJA ZAKON SIMETRIJE - temelji se na naelu da su djelovi lijeve i desne strane u ravnotei u odnosu na sredinju os; to je odnos meusobnih teina u kojoj je teina lijeve strane jednaka teini desne; u likovnosti predstavlja zaustavni element, statinost, koheziju, povezivanje; ravnotea slike se postie veliinom oblika, tonskom gradacijom i bojom. Asimetrija-poveava se br.elemenata i ritam ZAKON RITMA-osnova pokretljivosti, gibanj, dinamike, ivota;. Ritmom oivljavamo oblike postavljene zakonom simetrije i proporcije. Osnovna linija ritm. pokreta je dijagonala. Ritam se postie gradacijom ploha, suprostavljanjem linija (Cezzane), sukobom svjetlo - sjena (barok), i nanosom boje (toplo - hladno; impresionizam); predstavlja izmjenu elemenata i njihovih intervala- suprotno je simetriji. Ritam postiemo ponavljanjem=oblika koji se postepeno poveava. Sjevernjaka kultura tei ritmu (vodi do apstrakcije) ZAKON PROP. usklauje veliinu i poloaj oblika prema okomitom poloaju; idealna kombinatorika izmeu simetrije i ritma. ZAKON DOMINACIJE (ZLATNI REZ) - izveden iz simetrije i ritma tvore njihov idealan odnos - nema dominancije djelova nad cjelinom; Manji dio se odnosi prema veem kao vea nasprem cjeline (2:3, 3:5, 5:8). Povezuje prva tri zakona. Pravilom zlatnog reza koristili su se Egipani i Grci (Partenon).

40. ESTETSKA NAELA- su estetski oblici koji usklauju meusobne odnose unutar kompozicije. Odnosi temeljeni na optikom momentu n, ^raivanja plohe, na detaljima u meusobnoj ovisnosti i na izgledu cjeline s psiholokom porukom. 1.HARMONIJA- kombin. istih/slinih elmenata u cjelini- dojam nirnoe, mira, slaganja i nenaglaenog ritama; slinost moe biti postignuta oblikom, veliinom i bojom. Uravnoteuje kompoziciju. 2.KONTRAST- sadraj suprotnog, max. razlika veliina i iznenaenje novog elementa; kontrast je prekid i stanka, a moe se postii razmakom oblika, tamnosvjetlo, jaina razlika boje, odnosom horizontalnih i vertikalnih 3.RAVNOTEA - Optika, estetska, vizualna. Gl. uvjet za stvaranje oblika i estetske forme. Stvaranje ravnotee: stabilno, labilno, indiferentno. R. je balans masa suprotnih strana, moment koji izjednauje sve sile. Postoje 3 TIPA: *formalna (simetrina) oblici su istih veliina i teina rasporeeni prema sredinjoj osi u istom razmaku *neformalna (asimetrina) - razdvaja odnos simetrije (centar interesa se gubi u podvojenosti oblika) *optika - postie se vizualna teina pomou oblika tame, svjetla i boje - utjeu smjer i izgled forme - Oblici koji idu u visinu djeluju lake nego tijela u vodorav. poloaju; tamni tonovi i tople boje djeluju tee od svijetlih tonova i hladnih boja - Svaki oblik djeluje psiholoki drugaije ovisno u kojem se kvadrantu nalazi. 4.DOM1NANCIJA- odreuje centar panje, ishodite ideja likovnog stvaralatva; kontrast dijelova - odvojenost od ostalih formi; Postoje: 1.centralna dominancija - statika i mirna; 2. decentralna dominancija - dinamika i pokretna 5. JEDINSTVO - povezivanje djelova na nekoj povrini; zajednitvo svih oblika; zasniva se na funkcijonalnosti pojedinih djelova forme PROPORCIJA - odnos veliine i gabarita, boja, materijala, pojam klasinog je prenesen adaptacijom novih materijala u nove forme na optimalan nain
41. 42.

VIZUALNA KOMUNIKACIJA SE ZASNIVA na max. pojednostavljanju

43. TO JE STRUKTURALNI SKELET? - gruba konstrukcija oblika. Koristimo ga radi lakeg sagledavanja i crtanja
44.

REDOSLJED OPTIKIH TEINA PREMA KVADRATIMA -1,2,4, 3

45. KAKVE MOGU BITI OPE KOORDINACIJE ELEMENATA? a) iskljuivanje > forma neitljiva, elem. se ne mogu dovesti u vezu, previe informacija b) sadravanje->itljivo, zaliha znanja s ponavljanjem (redudancijom) c) presijecanje->itljivo d) dodirivanje

46. KOJI JE OSNOVNI ELEMENT LINEARNE DEKORATIVNE SHEME? Linija. Ukoliko linija ima kretanja koja zavravaju konveksnim spojevima tvori plohu koja se doivljava kao granica - nuni element forme. Konveksnije forme djeluju blie. Svjetliji i topliji predmeti ine formu, a ostali pozadinu. 47. TO JE LINIJA? - Osnovni je element linearne dekorativne sheme - sustav optikih veza toaka; nastala kretanjem toke u prostoru translacijom (Grka), rotacijom (Rim), translacijom + rotacijom. Jedan od osnovnih strukturalnih elemenata, najnia likovna strukutura (osnova svake likovnosti). Linija je granica perceptivnog entiteta; proporcionalno debljini linija dobiva se teina forme SUKCESIVNA TRANSLACIJA I ROTACIJA - romantizam SIMULTANA TRANSLACIJA I ROTACIJA - gotika 48. KAKVE MOGU BITI LINIJE PO KARAKTERU? tipovi odnosa strukturalnih elemenata: 1. dodiruju se 2.presjecaju se 3. meusobno se sadre 49. VRE LINIJA 1) Monotona linija djeluju plono; to je linija tanja forma djeluje lake (Boticelli) tanka, mlohava, nije napeta (Matisse. Ruoo)- debljina monotonih linija utjee na optiku teinu. 2) Varijantna linija - daje osjeaj volumena 3D, tipine za renesansni crte (Michelangelo i Rembrand) - sugerira smjer svjetla i volumen. Po prirodi je napeta jer ima stalnu oscilaciju -> Anatomska linija (renesansa) - tumai volumen; TANKA: izrazito zacrnjena (100%), otra i tamna, vrsta (daje osjeaj lakoe i lebdenja na osvjetljenim mjestima) DEBELA: vrlo svjetla po intezitetu (70%), daje osjeaj teine i kompaknosti ->Kaligrafska linija - rukopisna linija, ima definiran min. i max. potez - po prirodi je dekorativna, proizala iz umjetnosti gdje je imala dekorativnu ulogu (izbjegavanje figuracije; slikanje Isusa i Svetaca- npr. islamska umj.) - ovaj tip linije i poveava itljivost i radi toga se zadrala u pismima tankodebelo kao redudacija oblika (uzlazni i silazni potezi) podjela prema funkionalnosti: konturne - oznaavaju formu unutarnje - nastaju principom preklapanja, perspektive 50. TIPOVI LJUDI KOD DIJELJENJA LINIJA -> principijelni - vana im je percepcija i memorijalni-vano je predznanje

51. NAJELEMENTARNIJA STRUKTURA - toka-elementarni kontrast, negacija, diferencijacija 52. OSNOVNI OBLICI VIZUALNOG PREDOAVANJA * TOKA -> najmanji grafiki znak i najjednostavniji oblik izraavanja, osnovni element vizualne forme. Najnii strukturalni element forme sa 2 toke postoji nevidljiva prostorna veza meu njima. Toke djeluju blie nego to jesu (kretanje toke kao translacije (grka) ili rotacije) .Uporite za oko na bijeloj povrini. * LINIJA =odvajanje, diobu plohe i stvaranje polja na plohi. * PLOHA > osnovna jedinica plonosti(barok-mrlje). Pojava 2D reda. Bijela povrina je neutralna. Siva produbljuje i uznemiruje plohu. Crna znai prodor u dubinu i suprotnost. 2D sustavi ne tumae dubinu. U plohi se pojavljuju tonske vrijednosti tzv. tonska dekorativna shema. 53. GEOMETRIJSKI ELEMENTI VIZUALNOG PREDOAVANJA Forma se ne moe promatrati u sustavu toaka zato to su to elementarne vrijednosti vizualnog znaka. Toka se kree stvarajui liniju. Linija se moe definirati kao sustav dva tipa kretanja toaka translacija i rotacija (u sukcesivnom -jedno iza drugog, ili simultanom odnosu -jedno ispred 2). Nejednak intenzitet translacije i rotacije izazivaju stvaranje hiperbolnih krivulja. 54. KLOAZONIZAM - kombinacija izmeu plonog i linearnog sustava (Caugain) 55.KOLORIZAM - takoer ploni izraz - snaga plohe postie se dinamikom osobinom boje (toplo-hladno) -> Van Gogh, Cezanne
56. 57. 58.

TEKSTURA- struktura povrine, gua djeluje tee FAKTURA - tekstura pastelnih boja koje joj daju reljefi 3D

GROTA - vieslojna podloga raznih boja koja se grebe; ne zna se kakva e biti forma - naglaava se sluajnost (automatsko slikanje iz dadizma)

DEKORATIVNE SHEME - sustavi kojima se elementarne likovne strukture artikuliraju u predobe. Stupanj vie organizacije prikazivanja; znakom se postie slinost s objektom kojeg u prirodi prikazujemo. Osnovne dekorativne sheme: linearne, plona, tonska, svjetlo-sjena i koloristika doba realizma i romantizma -> sukob izmeu Delacroixa (zastupa boju) i Engra (zastupa formu)
59.

LINEARNA DEKORATIVNA SHEMA - osnovni element je linija koja je granica; linearni crte je osnovica likovnosti i to u umjetnikom i komunikacijskom smislu. Linija u potpunosti objanjava prostor. U komunikacijskom smislu linearni sustav ide od slike preko ideograma do iste apstrakcije i simbola (slova, brojke).
60.

PLONA DEKORATIVNA SHEMA - nalazi se u 2D sustavu medija i zato je vana u likovnosti i grf. Dizajnu. Prisutna je u stilovima moderne gdje se forma ita po principu jednostavnosti; iluzija 3D postie se suavanjem i irenjem likovnih elemenata; u baroku se plohe popunjavaju tonovima odreenih valnih duljina. Zbog jednostavnosti prisutna je u bizantu, romanici i u srednjem vijeku.
61.

62. TONSKA DEKORARIVNA SHEMA - tonsko variranje jedne boje; nijansiranje, modeliranje. Svjetlina dobiva se osjeaj konvergencije; iluzija 3D podrazumjeva koliinu svjetla svjetlo-tamno, a definira se optiki. Tonski nain slikanja susreemo u prahistoriji (spilje), u renesansi i baroku. Podrazumjeva upotrebu chiaroscura. Moemo ju podjeliti prema gradaciji (renesansa) i svjetlo - tamno (barok) 63. KOLORISTIKA DEKORATIVNA SHEMA - ako je ploni sustav obojan tako da je jedno toplo a drugo hladno onda je hladno dalje, a toplo blie. Sustavno se primjenjuje od impresionizma KOLOR SUSTAVI - oni koji naglaavaju svjetlost i dinamike osobine boja KOLORIZAM - naglaava obojenost forma (od Cezannea); iako je dojam 3D, sustav je i dalje ploan; zastupa teoriju da boje trebaju biti to intezivnije (ako je jedna boja do druge onda se sukcesivno pojaava intezitet boje - npr. crvena i plava - crvena i siva = crvena je jo crvenija, a siva je plava 64. KOJI SE STIL KORISTI TONSKOM DEKORATIVNOM SHEMOM? RENESANSA. Tonski - variranje boje, nijansiranje, modeliranje.

65. SVJETLO - SJENA - povezuju se nesemantike vrijednosti u plohe zbog jednake vrijednosti u svjetlu ili sjeni. Kontrasni sustav baza baroka. SFUMATosustav povezivanja razliitih tonskih vrijednosti na vrlo malom prostoru; taj prijelaz se postie modeliranjem ili toniranjem (Leonardo- fini prijelazi) modeliranje = toniranje, a moduliranje = koloristiki sustav 66. CHIARO-SCURO - dekorativna shema svjetlo-sjena. Veza izmeu plohe i svjetline boja, koje se meusobno povezuju u cjelinu tvorei formu u iluziju 3D (barok- Rubens, Rembrant) VELER (SVJETLINA) - svjetlosna i dinamika vrijednost boje -> kada dvije boje imaju jednaku koliinu crne i bijele nalaze se u veleru. To je svjetlosna osobina boje bez obzira na valnu duljinu i ton.
67.

SFUMATO -> smanjenje tonskog sustava na prijelaz izmeu svjetla i sjene mogunost poveanja dramatike pomou svjetla i sjene. Otri predmeti - mali sfumatni dio, a zaobljeni predmeti - iri sfumatni dio Leonardo DaVinci + barok
68.

BOJA-SVJETLINA? Svjetlina je prepoznatljivija od boje fizioloki je bliskija ovjeku. Boja je rezultat svjetla.
69.

ARS ACCURATA- stil, tretira boju kao vizualni fenomen u matematikoj kombinatorici. Prouava izvjesne sustave i odstupanja od njih. Blizu komp.grafici
70.

IKONOGRAFIJA - bavi se istraivanjem znaenja boja - razliita u pojedinim kulturama (alost-> bijelo na istoku, crno na zapadu)
71.

KOJI SE STIL BAVIO BOJOM? l.impresionizam; Op-art-najpoznatiji stil Izriito je istraivana boja kao kvaliteta forme u sustavu mogueg praenja. Uzajamno s drugim istraivanjima dao je znaajan doprinos istraivanja boje.
72.

KVALITETE BOJA - fizioloko djelovanje-percepcija, mehanizam kojim se vidi boja. Psiholoko-subjektivne reakcije nastele iskustvom u komunikaciji. Objektivno i subjektivno - boja je asocijativna i vie ili manje posredna i odreena je fizikalno (valnom duljinom)
73.

SUPTRAKTTVNA SINTEZA - CMY materijalnost (za debeli nanos boje), a ADITIVNA SINTEZA - RGB - nematerijalnost, tanak nanos boje.
74.

75.TUMAENJE BOJA:crvena->gipka,sveana,enstvena; plava-> sveana, uzviena, nemirna; uta->energija,krepkost.bogatstvo; zeleno-uta > negativne konotacije, bolest...

76.

KAKO BOJE UTIU NA DUBINU? Tople boje blie,a hladne dalje

77. KONTRAST BOJE PREMA ITZENU? - Kontrasti se javljaju izmeu dvaju djelovanja boja koje treba usporediti. Ako se razlike max poveavaju govorimo o polarn m kontrastima. Postoji 7 kontrsata djelovanja: 1. kontrast boje prema boji 2. kontrast svjetlo - tamno 3. kontrast toplo hladno 4. komplementarni kontrast 5. simultani kontrast 6.kontrast kvalitete 7.kontrast kvantitete A) KONTRAST BOJE PREMA BOJI - najjednostavniji, izraava najjai kontrast svjetlo - tamno. a) primarne boje - crvena, uta i plava izraavaju najjai kontrast boje po sebi. Kontrast boje opada vie to se primjenjene boje udaljuju od triju boja l . reda b) sekundarne boje - naranasta, zelena i ljubiasta su slabije po karakteru. c) tercijarne boje - nejasno djeluju boje treeg reda Ako pojedine boje meusobno odijelimo crnim i bijelim linijama istiu se jae. B) KONTRAST SVJETLO - TAMNO - definiran kao polarni kontrast (crno sivo - bijelo). Broj sivih stupnjeva koji se razlikuju ovisno o vidnoj sposobnosti oka. Siva boja je neutralna, dodatkom drugih boja dobiva snagu. Dobiva mjeanjem komplementarnih parova boja. Tamne boje mijeanjem s bijelom bojom gube na intenzitetu. Boje se razliito doivljavaju ovisno o svjetlosti Stupnjevi sive boje: 3. uta, 5. naranasta, 6. crvena, 8.plava, 9. ljubiasta, C) KONTRAST TOPLO - HLADNO - svaka boja psiholoki utjee na na odnos prema toplom i hladnom. Tople boje: uta, naranasta, crvena, c-ljub. Hladne boje: -zel, zelena, plava, p-ljub, ljubiasta. Karakter toplih i hladnih boja moemo definirati: hladno - toplo sjenovito - sunano prozirno neprozirno umirujue uzbuujue rijetko gusto zrano - zemljano daleko - blisko lako - teko vlano - suho -Kontrast toplohladno glavni je za prikazivanje perspektivnih i plastinih efekata. Svi moraju biti jednako svijetle ili tamne u kompoziciji.

D) KOMPLEMENTARNI KONTRAST - dvije pigmentne boje mjeanjem daju neutralnu boju. Komplementarne boje se meusobno nadmeu do max intenziteta, a njihovim mjeanjem se ponitavaju u sivu. kontrasne boje: uta-ljubiasta, utonaranastasta-plavoljubiasta, naran-plava, crvenonaranasta - plavozelena, crvenoljubi ista - utozelena, crvena - zelena ->Zakon komplementarnosti je zakon skladnog oblikovanja, budui se njime postie savrena ravnotea u naem oku. Komplementarne boje se koriste u tonim omjerima, te daju vrstu sliku djelovanja Komplementarni parovi i njegove karakteristike: uta - ljubiasta -> jaki svjetlo - tamni kontrast crvenonaranasta plavozelena ->najjai toplo hladni kontrast crvena - zelena -> iste svjetlosne vrijednosti E) SIMULTANI KONTRAST - oko uz jednu boju simultano zahtijeva kom. boju u stvarnosti ne postoji. Taj kontrast nastaje izmeu istih boja, vidljiviji je kod bljetavih boja (uta, crvena, naranasta) F) KONTRAST KVALITETE - stupanj istoe ili zasienosti boje. Najzasienije i najintenzivnije boje su one koje nastaju lomom bijele svjetlosti. Suprotne njima su tupe i mutne boje. Postoji 4 naina zamuivanja/gaenja boje: a) istu boju gasimo bijelom (hladniji karakter) b) istu boju gasimo crnom ( uta gubi sjaj i postaje bolesna (du.poremeenost) crna boja oduzima bojama njihovu svjetlost, ona ubija boje c) dodavanjem bijele ili crne - mutniji tonovi boje, neutralizacija siva d) dodatkom komplementarnog para boje - C+Z = sivocrna (jaka po intenzitetu) G) KONTRAST KVANTITETE (kontrast proporcije) - kontrast 2 ili vie mrlja boja. Djelovanja boje odreuju 2 faktora: intenzitet boje i veliina mrlje Svjetlosne vrijednosti boja: uta-9 : naranasta-8 : crvena-6 : ljubiasta-3 : plava4 : zelena-6. * uta je 3 x jaa pa mora zauzeti 3x manju plohu nego komp. Ijub. Ovaj kontrast primjenjuje se samo pri max.intenzitetu boje. 78. KVALITETA I KVANTITETA BOJE - djelovanje boje temelji se na zapaanju, uoavanju, optikom podraaju boje i nj.primanju, psiholokoj pojavi. -Kvantiteta boje: sveukupna povrina koju zauzima odreena boja. Namee se svojom kvantitetom i veliinom na plohi. Postaje dominacija odreene povrine. Kvaliteta ili intenzitet boje (psiholoki moment): sastoji se u koliini pigmentacije, jakosti i istoi izraaja boje. Svaka boja drugaije djeluje. Vea koncentracija pigmenata, jai intenzitet boje. Postie se modelacija (toniranje).

79. PRINCIP ULNOG REGISTRIRANJA (KAKO VIDIMO ELEMENTE STRUKTURE)? simulativno = kvaliteta, sukcesivno = kvantiteta 80. BOJA U DIZAJNU - Boja se karakteriziraju kao valne duine(mjera). Svaka boja ima odreenu svjetlou i zasienost. Svaka boja na nas ostavlja neki odreeni psiholoki i fizioloki doivljaj tzv. koloristika dekorativna shema. Svaka osoba boju doivljava drugaije to se tie njezina tona; Fizioloko djelovanje boje je percepcija, a psiholoko su subjektivne reakcije na bazi stjeenog iskustva u komunikaciji. Dobivana je obasjavanjem sunevim zrakama pojedinih elemenata koji ih upijaju ili odbijaju. Jako je interesantna u grafikom dizajnu, ali je ipak sekundarna formi koja je definirana svjetlinom. U okviru dizajna kriterij za boju je oko (do 60m). Boja se vidi i kao monokularan i biokularan znak, a iznad 60m samo kao monokularan. Boja utjee na percepciju dubine (tople - blie, hladne - dalje). Boje koje najlake razlikujemo su kontrasne (one se meusobno pojaavaju i smanjuju). Boje unutar forme nose oznaku optike teine (utjeu na nj.itljivost) TON - gradacija sustava svjetline (radi asocijacije volumena - spilje) oko prvo primjeuje svjetlinu renesansa je dala maksimum tonskog izraza
81.

TITRAVOST - pojava kada oko vie ne moe pratiti formu. Ne moe odjeliti formu od pozadine zbog nesavrenosti oblika. Neprestanim prijelazom iz pojedinanosti u cjelinu gubi se granica izmeu ta dva oblika, pa forme pone titrati tj. treperiti. (impresionizam- pointizam; Pop-art takoer iskoritava nesavrenost oka za vizualne efekate).
82. 83. 84.

POINIT1LIZAM - treptavost postignuta tokicama

TAIZAM -prskanje boje, forma dana sluajem (unikat) -> Jackson Pollock pricanje boje na platno izraava sustav nerva. Iskoristiti svjesno stvaranje rukom nesvjesnog. Smisao - unikat - anti ponovljenost. TOPUNA-toplije boje djeluju blie i vee.Bazira se na simbolikim vrijednostima toplog dijela spektra zbog slinosti sa izvorima energije. Okolina utjee na vienje boje
85.

KARTUA- tip ornamenta koji ostavlja prazne prostore u kojima moe biti tekst i slika
86.

X. SINEMATIZAM , GDJE SE POJAVLJUJE? - Futurizam

TO JE PERSPEKTIVA? - Prikazivanje objekta na povrini kako se on predstavlja promatrau po poloaju, veliini, boji, jasnoi.
87.

CENTRALNA PERSPEKTIVA - predstavlja prikaz iz jedne toke gledita. Oiste centralne perspektive daje najvei doivljaj prostornosti. Definirana je u Italiji - Renesansa - Leonardo. Sustav koji subordinira preklapanje.
88.

POLIPERSPEKTIVA - slikanje (sustav) sa vie toaka gledita - da se vie toga kae o formi, sustav koji daje nekoliko strana gledanja na istoj slici kao da se autor kree oko objekta (manirizam-16st)
89.

a) svjesna poliperspektiva kubizma b) radovi egipatskih umjetnika imaju zadatak biti nacrt, uputa, kako neto stvarno izgleda c) polip, predkolumbove amerike - razloeni na dijelove po centrlnoj osi da bi se neto vidjelo iz svih kuteva d) rengenska perspektiva RENGENSKA PER.- sistem prozirnosti prisutan u djejem crteu (neto u ladici). esto koritena u nadrealizmu jer ima halucinantne karakteristike; veliku ulogu imaju topografska mjesta (lijevo, desno, gore, dolje)
90.

OBRNUTA PERSPEKTIVA - u dubini se smanjuje (ikone). Ono stoje dalje prikazuje se kao vee, a stoje blie manje. Plohe umjesto da se suuju prema daljini, one se ire (ikone)
91.

VERTIKALNA PERSPEKTIVA - nain prikazivanja oblika jedan iza drugoga koji se i u stvarnosti nalaze tako
92.

IKONOLOKA PERSPEKTIVA (perspektiva znaenja)-nain prikazivanja gdje se veliinom lika izraava njegovo znaenje. Veliina ne oznaava prostorni odnos ve ljestvicu vrednovanja, vanosti i znaenja likova
93.

GEOMETRIJSKA ILI LINEARNA PERSPEKTIVA - prikaz privida prostora zasniva se na geom. konstrukciji prostorne ili optike piramide. Osnova piramide je etverokut okrenut prema gledatelju, a njezim vrh je na horizontu
94.

ATMOSFERSKA (ZRANA) PERSPEKTIVA - zasniva se na promjeni boja i obrisa koja nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i slojeva zraka atmosfere
95.

KOLORISTIKA PERSPEKTIVA - temelji se na 2D; upotrebljavaju se monotone linije; koristi se koloritom (odnos toplih i hladnih boja); ivlje slikarstvo; koritenje koloristike dek. Sheme.
96.

97.KAKO JE RIJEENA 3D? Osim persp.crteom rijeena je i sustavom preklapanja, a to je l od elem.perspektive, proizaao je iz sustava niza (Egipat). Varijacijom koliine i intenzivnosti toplih i hladnih sustava. Kontrastom se stvara osjeaj prozora. 98. KAKO PRISTUPITI PRI ORGANIZACIJI LIKOVNE PREDODBE? a) slika sa max (signala) podataka, tendira signal b) slika sa min (s) podataka,tendira da bude simbol c) forma dana sluajem (taizam)

IME JE LIMITIRAN ODNOS IZMEU INFORMACIJSKOG I REDUNDACIJSKOG DIJELA? Subjektom-autorom, medijem(prenosiocem) i primaocem(konzumentom)
99.

100. FAZE PRIJEMA PORUKE 1. nultna faza - opaanje, zamjeivanje plonog momenta 2. sintaktika faza - promotrit razdvajanje strukture i preprepoznavanje strukturalnih elemenata vizualne predodbe - toka, linija, ploha, svjetlost, boja 3. semantika faza - vano je znaenje tj. povezivanje oblika i njegovog znaenja (odreuje razumjevanje poruke) 4. pragmatika faza - rezultat prve tri faze - uspjenost dizajna - junjaki stil - 1. dominantno, ostali su podreeni (Rafael, Leonardo) - sjevernjaki stil - ravnopravni elementi dom. glavna poruka (Mondrian) - dinamika ravnotea - prvi element (domin.) okruen slinim djelovima

101. KOGNITIVNA MAPA = Sposobnost i iskustvo pojedinca da proita sustav znakova; ukupno znanje bilo intelektualnog ili doivljajnog tipa; uvijek raste Forma postoji objektivno kao fizikalna struktura prirode. To je istina koju prikazujemo u nepotpunom obliku. Vizualno je vidimo ogranieno, redugrano. 102. KAKO SE STVARA STIL? Razradom slinih asocija i svoenjem na formalni jezik. STYLING - Zloupotrebljava formu i postaje faktor porasta prodaje. Dizajn Stylinga prije je predstavljao negativan stav. Styling se zadrao na nivou mode i upravo je on sklad i pravilnost mode. Ki je neto nametljivo, ali moderno.
103. 104. 105.

ETILIZAM - arhitektura interijera.

SVJESNI INFANTILIZAM -> pojednostavljeni visoki nivo ekspresije; svjesno koritenje neznanja - znaaj izvornosti, iskrenosti; Picasso, Gaugain.

GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA - kocke, kvadrati, linije (strukturalni oblici) - nemaju drugo znaenje nego ono koje pokazuju. Namjera je iskljuivanje njihovih znaenja simbola ili signala,i "pustiti ih" da predstavljaju sami sebe.
106.

KONCEPTUALIZAM - istrauje formu i njen efekt - vana je ideja. Doprinosi razumijevanju elementarne strukture realnosti i znakova uope. Bazira se na sustavnosti izmeu oblika i njegovog znaenja. Ideja je da oblici budu u sustavu (J. Kosuth).
107.

108. J. KOSUTH -> 3 stolce - stolca, foto i tekst o stolici, uspostavlja vezu izmeu objekata i njihovih znaenja; preispitivanje forme i nj.znaenja; 3 znaka izmeu objekata i njihovih znaenja; znae isto, znak i znaenje nisu isto. BERRY - izloba niega (vizualnog znaka koji ne posjeduje materijalnost). Izlae efekte koncepta takve forme koja nee biti doivljena, ne izlae formu ve i njen efekt.
109.

MINIMALIZAM - umjetnost koja u skulpturi pokuava stvoriti jednostavne oblike koji nee opteretiti prostor, ve biti dio prostora (kocka); proces redukcije primarnih oblika, uz izbjegavanje ekspresije. MINIMALART stil koji je naginjao kiparstvu - bit je da se predoi vie elementima linije, kocke i kvadrata.
110.

HIPERREALIZAM - fotografski realizam - imitira fotografiju, reakcija na konceptualizam i minimalizam

111.

INFORMATIKO TUMAENJE FORME - Jedinstvena forma je informacija. Ponovljena forma je redondacija (preopirnost).
112. 113. 114.

KREATIVNOST - sposobnost neto rei na drugi nain

KOMPONIRATI - sastavljati od raznih dijelova jednu cijelinu prema nekoj koncepciji. Organizacija unutarnjih elemenata forme COBRA - internacionalna grupa (Kopenhagen, Bruxelles, Amsterdam). Reakcija na kubizam i sve dotadanje stilove
115.

BAUHAUS - poznata njemaka kola dizajna i primjenjene umjetnosti (1919.g. Weimar) koja je snano utjecala na modernu umjetnost. Od Bauhausa grafiki dizajn je samostalna umjetnost. Pokuali su spojili likovno-estetskog oblik s funkcionalnou. Bauhaus je htio biti stil bez stila - forma je podreena sadraju, funkciji. Postigli su nabolje rezultate u interijeru, industrijskom i grafikom dizajnu.
116.

117. INFORMEL - neformalno - odnosi se na niz stilova kojima je glavna karakteristika izbjegavanje figuracije i gestualnost (prikaz stanovite motorike) Pollock FIGURACIJA? Karakteristika likovnog djela da prikazuje motiv iz realnog vidljivog svjeta (za razliku od apstrakcije)
118.

LIRSKA APSTRAKCIJA-nevano je materijalno, metodoloko (kakvo je) ve psiholoki efekt. Predstavnik - Wals.
119.

POST-MODERNA- nasljee primj. umjetnosti i dizajna. Najvei rezultati u Itali i Skandinaviji, naputa se totalni funkcionalzam - ponovna upotreba ukrasa.
120.

. NOVI REALIZAM - suprostavlja stvarnost svakom obliku ilustriranja i posebnog znaka Ready-made = nepostojanje znaka za stvarnost POP-ART - iz kubizma i nadrealizma. Dizajn apsorbira povijesne stilove i nastoji ih kompilirati
122.

VIDEO-ART - utjecaj masmedija, doslovno se gube klasini stilovi - slika, crte, dizajn
123.

DURER - mjeavina simetrije sa temama monstruma i ostalih podrugljivih tema sjevera

124.

DIZAJN stvaralaka djelatnost s po20.st, Dizajn znaci oblikovanje. Etetski pristup rjeavanja odnosa izgleda i funkcionalnosti proizvoda. Dizajn je multidisciplinirana djelatnost koja stvara racionalnu i kreativnu sintezu na nivou kulture pojedinca, autora i vremena.
125.

GRAFIKI DIZAJN - segment vizualne komunikacije koja se bavi problemom 2D formom; ureenje plohe koja mora biti vizualno dostupana, lako itljiva, jednoznaana i nedvosmislena. Od bauhausa grafiki dizajn je samostalna djelatnost.
126. 127. 128. 129.

ULOGA DIZAJNERA -je poruku uiniti to pristupanijom publici CIO -je centar industrijskog dizajna; Aktualan je pojam produkt dizajn

ICOGODA - definirao glavne pretpostavke za grafiki dizajn u 4. toke. Poruka mora biti: vizualno dostupna, brzo i lako itljiva (dovoljan razmak izmeu slova) istoznana za sve sudionike u komunikaciji jednoznana (nedvosmislena)-

130. ICSID - 1964.g. Prvi pokuaj definiranja dizajna na meunarodnoj organizaciji za industrijski dizajn -> "Dizajn je kreativna stvaralal a djelatnost koja stvara forme unutar kojih nisu presudne samo vanjske, ve i unutarnje strukture koje objektu daju inherentna, nedjeljiva svojstva sa stanovita proizvoaa i konzumenata." ->VIKTOR PAPANEK - Dizajn je sve. Dizajn je sinteza tehnologije, umjetnosti i ekonomije, koja odreuje tip proizvoda ->Tomas Maldina-Dizajn je kreativna djelatnost koja se bavi vanjskim i unutranjim funkcionalnim osobinama proizvoda sa stajalita proizvoaa i potroaa koji proizvod formiraju u jednu cjelinu. 131. GRAFIKI PROIZVOD - proizvod nastao grafikim tehnikama, g.strojevima i na g.podlogama, a namijenjen iskljuivo informiranju. Bavi se problemom na 2D formi. Mora biti vizualno dostupan, brzo i lako itljiv, istoznaan i nedvosmislen. 132.GRAFIKI MEDIJ - 2D sustav vizualnih znakova; obuhvaa grafike medije npr. novine, oglase, prospekte. 133. ANALIZA GRAFIKIH PROIZVODA - tehniko-tehnoloki izbor; ekonomski izbor; univerzalno-estetski izbor, vizualni izbor, problem komunikacije (jedinstvo prva 4 izbora), dizajnerski kriterij 134. IME SE BAVI GETALDT PSIHOLOGIJA? Teorija o dobrom obliku, govori o dinamici polja -> kako raspored oblika utjee na percepciju. Getalt utvruje da ista forma, ako se vre zaokrui, djeluje manje, ili ako se prepolovi, gornja polovica djeluje tee i vee. Stabilnost (antika, klasicizam), dinaminost (barok), ravnotea. DJELOVI FORME -> Komadi i vrsti pravi dijelovi - konstrukrvni elementi koji ine strukturalni skelet - (S.skelet kvadrata ine toke). Komadi nisu konstruktivni elementi (Flaa - svi dijelovi ine strukturu, ako se razbije to su onda sve komadi, jer ne tvore strukturu posebno). Getalt psihologija bavi se problemom oblika forme, problemom itljivosti oblika (izbjegavanje dvosmislenih formi). Pomou sustava ostalih osjetila nadoknauje se nedostatak vizualnih znakova. Malim pomakom iz stabilne forme dobiva se dvosmislenost. Prouava zakonitosti meusobnog djelovanja boja i djelovanja boja na promatraa. Umjetnost se bavi formom preko autora, a dizajn usklaivanjem tih formi.