Emin Muhammed Demaluddin

BLIZINA POJAVE MEHDIJE I SMAK SVIJETA

Predgovor drugom izdanju

PREDGOVOR D RUGOM IZDANJU NA BOSANSKOM JEZIKU Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je odabrao da nam islam bude vjera a Muhammed, s.a.v.s., poslanik, voa, uzor i uitelj . On je iz svoje milosti poslao Poslanika s ciljem da nam ukae na pravi put i upozori ovjeanstvo na iskuenja koja ga oekuju kako bi se na vrijeme i to bolje pripremili za njih. Knjiga koja se nalazi u vaim rukama govori o dogaaj ima koj i e se zasigurno desiti u budunosti, a ista je naila na izuzetnu zainteresiranost itateljstva. Ovo je nj eno drugo izdanje, te koristimo priliku da dodatno pojasnimo odreene stvari za koje osjeamo da ih pojedini itaoci nisu najbolje razumjeli. Odreene nejasnoe postoje oko samog naslova knj ige "Blizina pojave Mehdije i Smak svijeta", jer su neki razumjeli da je ovim naslovom preciziran termin nastupanja Smaka svijeta, a to je poznato samo Allahu, d.. Malo nas je iznenadilo ovako povrno shvatanje jer za njega nema elementarnih pretpostavki. Odrednica blizine se ne odnosi na Smak svijeta, nego na prvi dio naslova, pojavu Mehdij e ! Kada b i se i odnosila na Smak svijeta, opet t u nita nije sporno, jer je injenica da je on blizu. A llah, d.., nam u Kur'anu ovo pojanj ava: "Blii se as i Mjesec se raspo/utio. " (Al-Qamar, 1 .). Takoer, A llah, d.., kae : "Ljudima se blii as polaganja rauna njihova, a oni, bezbrini, ne mare za to. " (Al-Anbiya, 1 .) O blizini Smaka svijeta najjasnije nam govori Muhammed, s.a.v.s., koj i u velikom broju hadisa upozorava vjernike na njegovu blizinu. Zadovolj it emo se citiranjem samo jednog hadisa u kojem

On, s.a.v.s., kae: "Ja i Smak svijeta smo poslani zajedno, i umalo me on nije pretekao ! " 1 Dakle, on je zasigurno blizu, samo kol iko je blizu, to je ono to zna samo Allaha, d.. Posebnu polemiku pojedini otvaraju oko opravdanosti govora na ovu temu. Smatraju da u ovom vremenu, kada muslimani zaostaju za Zapadom, treba ulagati napore za prosperitet ummeta a ne dodatno ga uspavljivati kroz iluzije o nekakvom dobrom ovjeku sa arobnim tapiem koj i e u jednom mahu ukloniti sve probleme koji pritiskaju ummet ! Naravno, da se sa ovakvom postavkom stvari ne moemo sloiti. Zar normalan ovjek, ako je svjestan da mu je ostalo jo malo vremena, moe sebi dozvoliti uspavanost i nemaran odnos prema ostatku vremena? ! Zamislite studenta koji radi ispit, i pred kraj predvienog vremena profesor ga upozori da mu je ostalo jo samo nekoliko minuta. Da l i e se on opustiti, uspavati, ili e dodatno pojaati napore da iskoristi ostatak vremena na najbolji nain? ! Ako vrsto vjerujemo u peti imanski art, Sudnj i dan, jasno nam je da je to istina koja nas nee mimoii. To je A llahova odredba i ona se izmjeniti ne moe ! Zato se bojati Al lahovog kadera, ukoliko se adekvatno pripremimo za njega? ! Upravo u ovom kontekstu predznaci Sudnjega dana imaju veliki znaaj, da nas pripreme za susret sa naim Gospodarom. Takoer, znanje o predznacima Sudnjeg dana je neto to je izvan mogunosti spoznaje ljudskog uma, pa sve informacije o ovoj temi crpimo iz rijei Muhammeda, s.a.v.s. Upravo je Poslanik, s.a.v.s., poduavao svoje ashabe ovoj tematici , upozoravao ih na predznake Sudnj eg dana i iskuenja koja e se desiti u budunosti. Drugovi Allahovog poslanika, s.a.v.s., su najznanij i ljudi u ovoj oblasti, pa da li su oni bili uspavani, nazadni zbog tog znanja, kojeg su nama vj erno prenijeli ? ! Naravno da je to na nj ih ostavilo suprotan, pozitivan dojam i da im je upravo to znanje bila preventiva
1

Musned Ahmed bin Hanbela, 5/348.

od preokupacije materijalizmom i dunjalukim nasladama. Dakle, smatramo da upoznavanje sa injenicama iz ove oblasti samo pomae ljudima i dodatno ih potie na djelovanje kako bi to bolje iskoristili ostatak vremena na ovom prolaznom svijetu, a radi postizanja uspjeha i vjene Allahove nagrade na ahiretu. Postoje i oni koji izraavaj u sumnju u autoritativnost predaja koje govore o ovoj temi, a to nije novonastala i deja meu muslimanima. Oni smatraj u da se u ovoj oblasti ne mogu prihvatati predaje koje su nieg ranga od mutevatira, tj . ahad predaje2. Ovaj stav zagovaraju racional isti i pobornici ilmul-kelama, mada on nema utemeljenja. Naa vjera sc zasniva na predajama pojedinaca pa zar da sumnjamo u sve u to vjerujemo? ! Kur'an je objavljen Muhammedu, s.a.v.s., a on (pojedinac) ga prenosi nama. Zar da sumnjamo u Kur'an samo zato to ga prenosi jedan Poslanik? ! Oito je da se ovdje radi o nedovoljnom poznavanj u hadiske nauke, pa smo odluili da na kraj u dj ela ponudimo poseban dio u kojem pojanjavamo ovu problematiku i argumcntiramo ispravnost prihvatanja si ngularnih (ahad) predaja, pod uslovom da njihova vj erodostojnost nije upitna. Allaha, d.., molim da ojaa nae vjerovanje i da nas sauva iskuenja koja nas oekuju u budunosti ! IZDAVA

Singularna, ahad, predaja je svaka predaja koja ne ispunjava uslove mutevatir predaje. Mutevatir predaja je ona koju iz generacije u generaciju prenosi toliki broj prenosilaca da je iskljuena bilo kakva sumnja u njenu autentinost. Za dodatna pojanjena pogledati: Tirmizijin Damiu'-Suncn, knjiga 1 . , prijevod i komentar Mahmud Karali, str. 1 7- 1 8.

SUMNJE I ODGOVOR NA NJIH Hvala Allahu s ijom se blagodati upotpunJUJU dobra djela, neka je salavat i selam na najodabranijeg Poslanika i predvodnika bogobojaznih, uitelj a daija i vou upuivaa. Uznemiravan je radi Allahova puta pa se strpio, potom mu je dola Allahova pomo pa je bio zahvalan. Ostvarilo se Allahovo obeanje o pobjedi vjernika, a On kae: "Mi emo, doista, pomoi Poslanike nae i vjernike u ivotu na ovom svijetu, a i na dan kada se dignu svjedoci." 3 Dozvolite mi da izdvojim sljedee retke kako bih objasnio neka pitanja koja tretira ova knjiga, a dovode do pogrenog razumijevanja kod onih koj i se bave naukom. Moramo palj ivo promatrati, imati jasnu misao i vie puta iitavati ovu knjigu kako bi otkloni li sve sumnje i dobili odgovor na bilo koje pitanje koje nas interesuje, a zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Ako neko kae da nije ispravno rei "ivotni vijek islamskog ummeta", niti "pripovijedanje o ivotu prijanjih naroda," mi mu odgovaramo da je ispravno tako kazati ! Allah, d., kae: "Svaki narod ima svoj kraj i kada doe njegov kraj , nee ga moi ni za tren jedan ni odloiti ni ubrzati." 4 Muhammed, s.a.v.s, kae: "Va ivot na ovom svijetu je kao ivot onih prije vas." Ovu predaju biljei Buhari . U predaji koju biljei i Muslim se dodaje "va kraj", a u drugoj predaj i, u Poglavlj u o rekaiku, se kae: "Va ivotni vijek je poput onih prije vas." Dakle, izraz "ivot" i "ivoti" se upotrebljavaju u Kur'anu i u vjerodostojnim predajama hadisa Muhammeda, s.a.v.s.

3 El-Ga/ir, 5 1 . 4 El-'Araf, 34.

Islamski uenjaci selefa su jedinstveni u tome da je dozvoljeno jedan hadis nazvati po sadraj u nj egovog kazivanj a, ili karakteristinim izrazom koj i je upotrebljen u njemu, kao to je to sluaj u kazivanj u o Dessasi (pogledaj Sahihul-Muslim, poglavlje o smutnj i), ili kazivanje o Ummu Zerea' (pogledaj Fethu'l-bari, Poglavlje o enidbi). Poznato je da Muhammed, s.a.v.s, nije rekao ashabima: " . . . doite da vam ispriam priu o Dessasi ! ", niti je rekao Aii, r.a: " . . . doi da ti priam priu o Ummu Zerea'. " Islamski uenjaci ne vide nita loe u tome da se hadis nazove po kazivanju koje se u njemu spominje, i l i po karakteristinom izrazu koji je upotrijebljen u njegovom kazivanju. Takav sluaj je i sa pojedinim ajetima i surama iz Kur'ana, npr. suru Ga fir nazivaj u El-Mu'min, suru Isra, nazivaj u Benu lsrail, suru Fatir El-Melaike. Takoer, pojedine ajete nazivaj u posebnim imenima, kao Ajetul - Kursij, te Ajetu dejn, itd. Zbog toga na izraz "ivot islamskoga ummeta", ili "kazivanje o duini ivota prijanjih ummeta" ne izlazi iz okvira Kur'ana i sunneta, niti iz rijei u leme. Takoer, elim dodatno pojasniti tekst koji govori o znaenj u izraza "ivot islamskog ummeta." ivotni vijek nekog naroda traje od pojave nj ihovog poslanika, pa sve do slanja sljedeeg poslanika. Onaj ko doivi dolazak sljedeeg poslanika i povjeruje mu, on pripada njegovu ummetu i ima dodatnu nagradu, a ko mu ne povjeruje, propao je i njegov period je proao, kao t<;> je proao period njegovog naroda. Na osnovu ovoga kaemo da je ivot ummeta Muhammeda, s.a.v.s, od njegovog poslanstva, pa do poj ave blagog vjetra koj i e puhnuti iz pravca Jemena i uzeti due svim vjernicima. To e se desiti nakon to se desi est velikih predznaka Smaka svijeta, poev od pojave Dedala, pa do pojave dima kada se zavrava postojanje svih muslimana. To smo detaljno opisali u petom poglavlju. Ovo ne znai da je tu kraj ovozemaljskog ivota! I nakon vjernika na Zemlj i

e ostati najgori ljudi koji e praviti nered poput magaraca. Koliko e trajati ivot na Zemlji nakon smrti vjernika zna samo Al lah, d.. Neki kau da e taj period trajati sto godina, a drugi sto dvadeset. Svoje miljenje temelje na jednoj predaj i od Abdul laha bin Amra koj u biljei Ahmed u svome "Musnedu" , a za koju Hejsemi kae da su joj prenosioci pouzdani. Ona glasi : " Ljudi e ivjeti nakon izlaska Sunca sa zapada sto dvadeset godina." Allah, d., najbolje zna koliki je period izmeu kraja islamskog ummeta i Smaka svijeta. Dakle, govor o ivotnom vijeku ummeta ne znai odreivanje datuma nastupanja Smaka svijeta jer to poznaje samo A l lah, d. , i niko sem Njega to ne zna, pa ni najodabranij i melek, ni Poslanik. Znai mi govorimo o duini ivota islamskoga ummeta, a ne o poetku Smaka svijeta! Na to treba obratiti panju. Ako neko kae da obraunavanje u svojoj osnovi nije dozvoljeno, jer Ibn Hader kae da se rijei "vae postojanje" odnose na apoksimaciju (pribliavanje) i alegorij u (poreenjc), a ne na obraun, mi otvoreno odgovaramo da ne znamo o emu govore ! Hafiz Ibn Hader u komentaru pomenutog hadisa kae da postoje dvije mogunosti nj egovog tumaenj a. Prva je da (apoksimacija) predstavlja apoksimaciju a ne odreivanje alegorija, odreivanja tanog perioda, a druga je razumijevanje hadisa na osnovu njegovog jasnog znaenja, tj . razumijevanje rijei "obraun." Zbog jasnoe teksta i vjerodostojnosti predaje, daje se prednost hadisu Ibn Omera u kojem se spominje duina ivota ummeta. Doslovno razumijevanje ovog hadisa nas upuuje da je period ivota naeg ummeta pet dana. Tako sc biljei u Fethul-bariju u jedanaestom tomu, u Poglavlju o rekaiku. Takoer, u trinaestom tomu, u Poglavlju o tewhidu kae: "Va ivot je kao ivot naroda prije vas . " Znai da je duina ivljenja islamskog ummeta poput duine ivljena ostalih naroda. U poglavlju koje

lO

govori o iznajmlj ivanju, u etvrtom tomu svoga djela on kae: " Hadiski strunjaci saglasni su da je period idova do poslanstva Muhammeda, s.a.v.s, vie od dvije hiljade godina, a od toga je period krana esto godina, a neki tvrde da je i manje. Na osnovu toga kaemo da je period ivljenja naega ummeta, zasigurno, vie od hiljadu godina. Takoer, Ibn Hader u istom poglavlju kae da najvie djela imaju idovi, to potvruje u Poglavlj u o tewhidu. To je za idove i logino jer su oni ivjeli najdui vremenski period, pa su mogli i najvie dj ela uraditi. On, takoer, kae da je primjer postojanja islamskog ummeta u odnosu na period postojanja naroda prije nas kao primjer vremena izmeu ikindijskog namaza i zalaska Sunca u odnosu na ostatak dana (Poglavlje o namaskim vremenima). Ovo su tekstovi Ibn Hadera gdj e se hadis komentarie na osnovu vanjskog znaenja, a u ovom sluaju se radi o vremenskom raunanj u u z spominjanje druge varijante, a to je da se ovaj hadis odnosi na pribliavanje i alegoriju, to je neprihvatljivo. Aritmetikom su se bavili poznati uenjaci prije Ibn Hadera. On kae: "Et-Taberi u uvodu svog djela "Historija" prenosi od Ibn Abasa, pa kae: 'Zbir godina dunjaluka je sedam hiljada godina od zbira ahireta .. .' Zatim je prenio hadis Ibn Omera: 'Va edel je poput edcla onih prije vas.'" Taberi je potvrdio nj egovu predaju hadisom kojeg prenosi Ebu . Sa'leb: "Allahu nije teko voditi rauna o ovom ummetu pola dana. " (Pojam dana koji se spominje u Kur'anu i hadisu nije poput dana kojeg mi poznajemo. nap. prev.) Ovu predaju prenosi Suhejli od Tabcrij a. (Pogledaj Fethul bari, jedanaesti tom, Poglavlj e o rekaiku.) Taberi u pomenutom djelu, u Poglavlj u "Koliki je vremenski period od poetka do nestanka svijeta", kae da su se uenjaci selefa razili u tome. Neki kau sedam hiljada, drugi kau est hiljada, pa je spomenuo miljenja nekih uenjaka kao Abdullaha ibn Abasa, Ka'ba i dr. Ovim uenjacima se

l l

pridruio veliki uenj ak Es-Sujuti koji je puno izuavao ovo pitanje kroz obraunavanje. To je radio hrabro i smjelo, oslanjajui se na svoje ogromno znanje i duboke vidike. Bio je more znanja, svjetlost razumijevanja, bavio se svim naunim oblastima, emu su dokaz njegove mnogobrojne knjige i zbirke. Es-Sujuti u svojoj poslanici "Otkrovljenje da e ovaj ummet nadivjeti hiljadu", kae: "Izvori upuuju da e ovaj ummet postojati vie od hiljadu godina, a to poveanje preko hiljadu nee prijei petsto godina. Prije svega spomenuo sam miljenj a poznatih uenjaka koj i su se bavili problematikom izraunavanja ivotnog vij eka ummeta kao to su Ibn Hader, Taberi, Es-Sujuti i mnogi drugi. M i smo u ovoj knj izi prenijeli miljenja poznatih uenjaka onako kako su razumjeli hadise od Poslanika, s.a.v.s. Neka zna svako onaj ko odbacuje aritmetiku kao novotariju i izmiljotinu da odbacuje ono to su prihvatili nai priznati uenjaci. Ako neko kae da nam se nije dozvoljeno sluiti predajama Kitabija, niti uzimati kao dokaz, niti pripovijedati od njih, mi emo na te rijei odgovoriti da postoj i vjerodostoj an i jasan tekst u Buharijinom Sahihu koji nam dozvoljava pripovijedanje od Kitabija s ciljem opomene i pouke. Kae Poslanik, s.a.v.s: "Prenesite od mene, pa makar ajet i pripovijedajte od sinova Israilovih, u tome nema nita loe. Ko slae na mene namjerno, pripremio je sebi mjesto u vatri. " Ibn Hader ovaj had is komentarie da nema zapreke prenoenj a od nj ih, jer je prije toga Poslanik zabranio da se pripovijeda od nj ih i slui nj ihovim knj igama da bi poslije toga to postalo dozvoljeno. Kao da je izrekao zabranu prije uspostavljanj a islamskih propisa i vjerskih naela, bojei se smutnje. Poto se otklonila prepreka, postaje dozvoljeno pripovijedanje od njih, ali sa ciljem uzimanja pouke." (Vidi Fethul-Bari, tom esti, str. 498.) Dodao je na istom mjestu: "Kae Malik, r.a, da se pod dozvolom pripovijedanja od nj ih
12

misli na ono to je l ijepo, a ne na la ... " Takoer navodi: "Kae afija: 'Poznato je da Poslanik, s.a.v.s, nije dozvoljavao pripovijedanje lai, to znai da je dozvoljeno pripovijedanje od sinova lsrailovih onoga to ne smatramo da je la."' ejhu'l- islam, Ibn Tejmije u djelu Medmuatul-fetava kae: "Poslanik, s.a.v.s, dao je olakicu da se pripovijeda od njih, ali je zabranio potvrivanje istinosti i smatranje lanim nj ihovog govora. Da nij e bilo nikakve koristi u pripovijedanju od nj ih ne bi nam dao olakicu da postupimo po nj oj . " Isti pisac u svojoj drugoj knjizi "Ispravan odgovor za onog ko zamijeni kranstvo" spominje mnoge predaje od Kitabija. Ako se pogledaju tefsirska djela, primjetit e se da su mnogi ashabi kao Ibn Abbas, Abdullah ibn Omer i dr. koristili predaje od Kitabija u stvarima u koj ima je dozvoljeno koristiti predaje od njih. Ovo je mali dio od onoga to su kazali uenjaci o ovoj temi. Postaje svakome j asno da se zabrana upuena Omeru od Poslanika, s.a.v.s, da ita knj ige Kitabija odnosi na prvi period islama da bi poslije postalo dozvoljeno pripovijedanje od njih. Ne mislim da iko od pravednih ljudi moe ovo osporavati . Ako neko kae da se jo nisu dogodili svi mali predznaci Smaka svijeta, poput borbe muslimana protiv idova, tako da e se oni sakrivati iza kamena i drveta, te povlaenje rijeke Eufrat sa zlatnoga brda, mi emo odgovoriti da, su to dogaaj i koj i e se desiti nakon pojave nekih velikih predznaka, kao to emo objasniti. l . Borba muslimana protiv idova u kojoj e se oni sakrivati iza kamenja i drvea desit e se nakon sputanja lsaa, sina Merjeminog i meu uenj acima o ovoj borbi nema razilaenja. On e ubiti Dedala i poraziti njegove sljedbenike od idova i tada e se desiti pomenuta bitka. Na
13

dva mj esta u ovoj knj izi sam spomenuo vjerodostojne hadise o tome. Na jednom od nji h se kae: "Zaista e drvo i kamen dozivati : 'O Ruhullah, tj . Isa, ovo je idov ! ' Nee ostaviti nijednog s ljedbenika Dedala, a da ga nee ubiti." Na drugom mjestu nalazi se hadis kojeg prenosi Ebu Umameh, iju je ispravnost potvrdio Albani, a u kojem Poslanik, s.a.v.s, kae: "Dedal s kojim e biti sedamdeset hiljada idova, naoruanih sabljama i oklopima, sresti e Isaa kod I stonih vrata u Palestini i ubiti ga. Onda e Allah poraziti idove i nee ostati nita od Allahovih stvorenja ime bi se oni mogli zatititi, a da nee progovoriti . Niti drvo, niti kamen, niti ivotinja, a da nee rei : 'Boij i robe, muslimanu, ovo je idov, doi i ubij ga !' Osim drveta garkad, a to je nj ihovo drvo. " Stvar je potpuno jasna, pa nema potrebe da je obj anjavamo. Postoje jasni tekstovi u Kur'anu i hadisu i nema s lobodnog rasuivanja prema tekstu, pa zbog toga u prvom izdanju nisam prenio miljenja uenj aka koj i tretiraju ovu problematiku, ali nema nikakve prepreke da navedemo nj ihova miljenja. Ibn Hader kae da e se i dovi sakrivati ispod drveta i kamena, pa e i drvo i kamen rei muslimanu: "Ovo je idov, ubij ga! " Ovo ubijanje idova e se desiti nakon to se pojavi Dedal i spusti Isa, a.s, kao to to jasno potvruje hadis kojeg prenosi Ebu Umameh, a koji govori o pojavi Dedala i sputanju Isa, a.s. Borba musl imana protiv idova traj at e sve dok se idovi ne budu sakrivali iza kamenja i drvea, a to e se desiti nakon pojave dva velika predznaka Smaka svijeta: dolaska Dedala i sputanje Isaa, a.s. O tome nema razi laenja meu uenjacima. elim naglasiti da ne spominjanje ovog dogaaj a u sklopu velikih predznaka ne znai da on spada u male predznake, kao to to neki razumiju. Postoje mnogi dogaaj i koj i se ne ubrajaju u velike predznake, a desit e se nakon poetka velikih predznaka, kao to je borba protiv idova, povlaenja

14

Eufrata sa zlatnog brda i ruenje Kabe od strane dva hroma Abesinca. Ovaj zadnji dogaaj, kao to kau uenjaci, bit e tako bl izu nastupanja Smaka svijeta da nee niko ostati na Zemlji izgovarajui A llah, a ovo e se odigrati nakon pojave est velikih predznaka Smaka svijeta. 5
2. Povlaenje rijeke Eufrat sa brda od zlata, kao to se kae u hadisu kojeg biljei Buhari : "Uskoro e se rijeka Eufrat povui i otkriti riznicu zlata. " U drugoj predaji se kae: " .. .i otkriti brdo od zlata. " Kao to smo spomenuli, ovi predznaci e se desiti u toku velikih predznaka, ili neposredno prije njih, tj. pril ikom pojave Mehdije, a.s. Ibn Hader kae: "Moda je ovo razlog zbog kojeg je Buhari ovaj hadis uvrstio u poglavlje koje govori o pojavi vatre. Takoer, Ibn Made biljei hadis od Sevbana da je rekao : 'Kod vae riznice e biti ubijena trojica, a svi e biti sinovi halifa, vladara . . . ,' pa je spomenuo hadis o Mehdiji koji nije vjerodostojan. Zlato koje se spominje je isto zlato koje je spomenuto u hadisu, a aludira na njegovo otkrivanje u vremenu Mehdije. " 6

Subhanal lah, novine su poele da nas obavjetavaju, a to se podudara s onim to smo rekli , o prvim naznakama zlata u rijeci Eufrat i o velikom problemu izmeu Turske i Iraka zbog vode. Bojazan je da e Turska krenuti u akciju brzog isuivanja rijeke Eufrat, to e rezultirati pojavom zlatnog brda, a to e se desiti u vremenu Mehdije. Na osnovu kategorinosti tvrdimo da su se obi stinuli svi mali predznaci Smaka svijeta. To e vrlo lahko zakljuiti svako ko se bavi izuavanjem ove tematike. Koristimo priliku da se podsjetimo kako nas je na voljeni Poslanik, s.a.v.s,
s

Pogledaj Fethul-Bari od Ibn Hadera, Poglavlje o haddu (o ruenju Kabe) .

Fethul-Bari, tom 1 3, str. 8 1 .

15

upozorio da se ne pribliavamo ovom zlatu, te da e se povesti estoka bitka oko tog blaga. Ako neko kae da e se vratiti vladavina pravovjemih koji e se ugledati o vladavinu Muhammeda, s.a.v.s, pa i mi to iekujemo. Mi odgovaramo da e se to desiti kao potvrda rijei Muhammeda, s.a.v.s, u hadisu kojeg prenosi Huzejfe, a u kojem se kae: "Bit e vrijeme poslanstva koliko Allah bude elio, pa e nestati kada to Allah bude htio. Zatim e nastupiti vladavina pravovjenih halifa i trajat e koliko Allah bude htio, a nestat e kada Allah bude htio. Zatim e nastupiti vladavina nasljednog kraljevstva koje e trajati koliko Allah bude htio, a nestat e kada Allah bude htio. Zatim e doi vladavina tiranije i trajat e koliko Allah bude htio, a nestat e kada to Allah bude htio, pa e nastupiti vrijeme pravedne vladavine koja e slijediti put poslanstva. Zatim je uutio." 7 Dakle, pravedna vladavina koja se spominje na kraju hadisa e doi, ali mi tvrdimo da je to vladavina Mehdije i to zbog dvije stvari : - Razumijevanje hadisa koje smo spomenuli u ovoj knjizi, a odnose se na Mehdiju. U jednom od njih se kae: "Zemlja e biti ispunjena tiranijom i nasiljem. Kada se to desi, Allah e poslati jednog ovjeka od mene. Njegovo ime je moje ime, a ime njegovog oca je ime mog oca, pa e ispuniti Zemlju pravdom kao to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem." Ovaj hadis i njemu slini, govore da je Mehdija ovjek za kojeg Muhammed, s.a.v.s, kae: "Mehdija je iz nae porodice. Allah e ga nadahnuti u jednoj noi . " On je ispravni hali fa koj i e slijediti put Poslanika, s.a.v.s, i pod ij om e se vladavinom Zemlja ispuniti
7

Hadis biljei Ahmed u Musnedu, a njegovu ispravnost potvrdio je hafiz !raki i Albani.

16

pravdom, kao to je bila ispunjena zulumom. "Za njegovo vrijeme e biti bogatstva toliko da se nee moi izbrojati . " Da s e ovo odnosi na neku v ladavinu prije poj ave Mehdije, Poslanik, s.a.v. s, nas ne bi obavijestio o tiranij i i neredu kojima e Zemlja biti ispunjena prije njegove pojave. Rije "hilafet" (vladavina) je openit poj am, a rije "ispravan" je osobenost tog poj ma, to oznaava suzbijanje tiranije i nasilja. Poslanik, s.a.v.s, nas obavjetava da e Zemlja biti odjevena odjeom nasilja i zuluma prije Mehdije, pa e ga Allah poslati da uspostavi ispravnu vladavinu, slijedei put poslanstva kako bi uspostavio vladavinu pravde. Zato, dragi brate, obrati panju na ovo, jer je to jedina prilika za onoga ko razmilja i razumije. Moda nee imati prilike saznati o spomenutom negdje drugo, pa se vrsto dri onog to si saznao. - Samo Muhammed, s.a.v.s, ima pravo da kae ko je taj pravedni halifa. Osim nj ega to niko nema pravo ! Poslanik precizno nagovjetava dolazak pravednog vladara pred kraj postojanja ovoga svijeta, kao to se spominje u hadisima. Onaj ko tvrdi da e to biti neko drugi, a ne Mehdija, mora imati za to argumentaciju, tj . hadis koj i je vjerodostojan ! Ibn Hader biljei hadis koji potvruje nau tvrdnju, pa kae: "Taberani biljei hadis u kojem se kae: 'Poslije mene e biti pravedni vladari, pa poslije njih prinevi, a nakon njih kraljevi. Poslije nj ih e vlast uzeti tirani, pa e se pojaviti ovjek iz moje loze koj i e napuniti Zemlju pravdom kao to je bila napunjena nasiljem, nakon ega e se pojaviti Kahtanija. Tako mi Onog koj i me je poslao sa Istinom, tako e se desiti ! " 8 Dakle, period koj i e doi nakon vladavine tiranije, a u kojem mi ivimo, je period Mehdije, nakon kojeg e doi vrijeme Kahtanije koj i se spominje u hadisu kojeg biljei i Buhari.
6 Fethul-Bari, Poglavlje o propisima, tom 1 3 , str. 2 1 4 .

17

Ovaj na govor ne znai da da'ije na Allahovom putu trebaju prestati pozivati u Allahovu vjeru, niti da odustanu od svoje namjere oni koj i ele uspostavu erijata. Na kraju napominjemo da tree poglavlje ove knj ige daj e precizne infonnacije o Mehdiji, to ne ostavlja nimalo sumnje niti nejasnoe. Daje nam informacije o nainu Mehdijinog prepoznavanja, znakovima njegovog pojavljivanja, te o naim obavezama prema njemu. Tree poglavlje e rijeiti nejasnoe o ovoj temi, a ne UJnoiti ih za one koj i se Allaha boje i koj i su razumom obdareni. Ovom knjigom sam elio pojasniti neke nejasnoe u vezi sa ovom problematikom, koju neki pogreno shvataju. Nadam se da sam uspio u svojoj namjeri. Ono to je dobro, je od Allaha, a ono to je loe, je plod mojih ruku, a svaka stvar, prij e ili poslije se vraa Allahu, Gos podaru svih svjetova. Allahu se zahvaljujem na Njegovim blagodatima i Uputi. Takoer, zahvaljujem se svima koji su mi pomogli u izdavanju ove knjige, bez obzira o kojem izdanju je rije Posebno se zahvaljujem uenj acima Univerziteta Al-Azhar, te Kolegiju za nauna istraivanja. Takoer se zahvaljujem onima koji se ne slau sa naim miljenjem, a doprinijeli su da se prouje i rairi ova ideja. Allah se smilovao onom ko mi ukae na greku. Onaj ko u ovoj knjizi nae neto to se suprotstavlja Kur'anu, sunnetu, ili idma'u islamskih uenjaka, neka to obznani, ali pod uslovom da se nj egov govor zasniva na vrstoj argumentacij i Kur'ana, sunneta i islamskih uenjaka. Znanje istine je izgubljena stvar vjernika i gdje god je nae, neka je uzme! Allaha, d., molim da nas uini od skupine iskrenih pomagaa Ehlis-Sunneta vei-Dema'ta, te da se svi okoristimo ovom knjigom. Molim Ga da se smiluje moj im roditelji ma, koj i su mi u djetinj stvu odgoj podarili, te da
18

oprosti svim muslimanima i muslimankama jer On sve uje i odaziva se onima koj i Ga dozivaju. Allah je taj koj i zna svaiju namjeru i neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Emin Muhammed Demaluddin Kairo, 1 6 . dumade-1-ahire 141 7 . h.g. 29. oktobar 1 996.

19

Predgovor prvog izdanja

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA BOSANSKOM JEZIKU Zahvala pripada Allahu, od Njega pomo i oprost traimo i Nj emu se utjeemo od zla naih dua i naih runih postupaka. Koga Allah uputi on u zabludi nee ostati, a koga On u zabludi ostavi niko ga iz nje nee izvesti, te svjedoim da nema drugog boga osim A llaha, koj i nema sudruga i da je Muhammed, s.a.v.s, Njegov rob i Poslanik. Najispravniji govor je A llahova knj iga, a najvra veza je rije bogoboj aznosti. Najbolje potomstvo je potomstvo Ibrahima, a.s, a najbolji put je put Muhammeda, s.a.v.s. ( . . ) Naj asnija smrt je ehadet na Allahovom putu, a najbolje slijeenje je slijediti poslanike, s.a.v.s. Najvea sljepoa je sljepilo poslije Upute, a najbolja djela su ona od kojih najvie koristi imamo. Najgora sljepoa je sljepoa srca. Ruka koja udjeljuje je bolja od one koja prima. Ono to je malo a korisno je bolje je od onoga to je mnogobrojno, a nikakve koristi nemamo od njega. Naj vei grijeh je la, a najgore kaj anje je kajanje na Kijametskom danu. Ima ljudi koj i A llaha spominju samo kada Ga negiraju. Jedan od najveih grijeha jeste la. Najbolje bogatstvo je bogatstvo due a najbolja poputbina je bogobojaznost. Osnova mudrosti je strah od Uzvienog Allaha, a najbolj i osjeaj u srcu je vrsto vjerovanje. ( . . . ) Alkohol je izvor svakog grijeha, a najgora hrana je ona koja se uzme od imetka siroeta. Sretan je onaj koj i pouku od drugog primi . Vi idete putem koji vodi u kabur, a presuda je na Sudnjem danu. Najvanij i dio naih djela jeste nj ihov svretak. Najgore licemjerje je lano pretvaranje. Sve to e doi je blizu. Vrijeanje vjernika j e grijeh, a borba protiv njega je
.

20

nevjerstvo. Jedenje njegovog imetka je grijeh i prema Allahu, otuivanje njegovog imetka je kao prolijevanje njegove krvi. Ko je ohol prema Allahu kao da Ga je zanijekao. Ko prata i Allah e njemu pratati. Ko se suzdri u srdbi Allah e ga nagraditi, a ko bude strpljiv kada neto izgubi, Allah e mu to nadoknaditi . Ko bude posluan Allah e dati da i njega sluaju, a ko preporuuje strplj ivost, Allah e ga viestruko nagraditi. Ko grijei prema Allahu, On e ga kazniti. Allahu na, oprosti nam ! Amin ! Ovo je knj iga koja govori o blizini krvavih ratova i nereda, koj i e nagovijestiti zavretak ovodunjalukog ivota, te nastupanje Smaka svijeta. Oslanja se na vjerodostojne dokaze i jake predaje, tj . na dokaze iz Kur'ana i sunneta Poslanika, s.a.v.s. U njoj se navode predaje pripadnika Knj ige (idova i krana), a to je stvar koja je dozvoljena, jer je to na Poslanik, s.a.v.s, dozvolio rijeima: "Prenosite od sinova lsrailovih, u tome nema nikakve tete. " 9 Sadraj ovog djela potvruju dogaaj i savremenog doba i u skladu su sa njim u potpunosti. Osjeam veliko aljenje zbog malog broja vjernika koj i posjeduju znanje o ovoj temi, dok j e ona istovremeno obinom kranskom svijetu dobro poznata, pa ak i pjevaju pjesme sa naslovom: "Doi, o Isuse ! ", iekujui ga i pourujui njegov dolazak. Jedini mi zanemarujemo te injenice i potpuno ih zapostavlj amo. Na samom poetku pisanja nastojao sam to je mogue vie skratiti tekst da bi knj iga bila pristupana svima i lahka

Hadis je vjerodostojan, prenosi ga Buhari u svojoj zbirci - tom 6 br. 361, a njegov poetak je: "Prenesite od mene, pa makar jedan ajet . . .

"

21

za razumijevanje, sa ciljem da se s nJom to bolje okoristi mo. Ova knj iga je opomena nemarnima i budilica za uspavane, bez obzira da li se radi o pobonjacima ili onima koje je ovaj svijet obuzeo. Zaista su ljudi, osim onih kojima se Al lah smiluje - nemarni, ravnoduni i ustrajni u neistini. Mnogi vjernici su od onih nemarnih iz razloga to su se zaokupirali razilaenjima u miljenj ima koja nisu od sutinske vanosti i koja su davno prevaziena. Umjesto toga, trebaju se ugledati na ispravne prethodnike, koje nije razjedinilo razilaenje u miljenju niti ih je dovodilo do meusobne mrnje i gubljenja osjeaja ljubavi u ime Allaha. Oni se nisu prepirali, niti nadijevali rune nadimke jedni drugima, niti su vrijeali jedni druge. Meusobno su bili bliski, voljeli su se i bili su tolerantni jedni prema drugima. Izuzetna vanost ove knj ige se moe dvojako posmatrati, kako sa naune tako i sa drutvene strane, jer ona svoj im sadrajem upozorava i nagovjetava svim ljudima blizinu nereda i krvavih ratova koj i e se odigrati pred kraj ovodunjalukog svijeta, a koji ve kucaju na vrata, i svojom estinom unititi sve to bude u nj ihovoj blizini. Zbog toga se ova knj iga obraa svim pametnim ljudima, poruujui im: O, vi koji ste odani ovome svijetu, ostavite svoje grij ehe ! Suzdrite s e o d svojih prohtijeva, vratite s e svome Gospodaru i pridravaj te se Njegovog zakona, jer e na kraju postojanj a ovog ummeta strana kazna zadesiti one koji butu ustrajni u besposlici i pijenju alkohola, te ovisni o svirci i drugim prohtjevima. Toga dana niko nee biti spaen od Allahove odredbe, osim ako se Allah nekom smiluje. O, vjernici, svi se vrsto za Allahovo ue drite i nikako se ne razjedinjujte ! Zanemarite nesuglasice, ujedinite se i volite u Ime Allaha. Ne prepirite se da ne biste doivjeli

22

neuspjeh i nestajanje. Svi ste vi j edan saf u bliskom i velikom krvavom boju. Ne dozvolite manjoj skupini, kojoj nedostaje znanja, da vas razjedini i upropasti va trud. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pojavit e se na kraju postojanja moga ummeta ljudi koji e vam govoriti o onome to niste 10 prije uli, ni vi, a ni vai preci. Dobro ih se priuvajte ! " O, robovi Boiji, vodite rauna o bitnim stvarima i nemojte se zamarati sitnim problemima koj i e vas odvratiti od obavljanja odgovornih poslova i borbe protiv vaih neprijatelja koji vas okruuju sa svih strana! Muslimanu koj i se bavi naukom nareeno je da vrj ednuje stvari, te da daje prednost onome to j e vanije i pree. Postoje stroge dunosti koj ima je zaduen svaki pojedinac, te obaveze za jednu grupu lj udi, pa koja god grupa da ih uradi, sa ostalih je spala obaveza. U svakom vremenu postoj e stvari koj e su obavezne i one koje nisu obavezne ali ih j e lijepo raditi , itd. Poznato je svima da svi propisi imaju svoj e odreeno mjesto i stepen u vanosti i davanju prednosti . Ako vidimo da neko naruava redosl ijed ovih utvrenih pravi la, pa pouruje ono to treba odgoditi, ili odgaa ono to treba pouriti, obaveza je upozoriti ga da tako ne radi a njegova je obaveza da prihvati savjet i promijeni svoj e postupke ! Vjera je savjet! Hafiz Ibn Hader kae: "Neki velikani su rekli: 'Koga zaokupi farz, pa zapostavi nafilu, on ima opravdanje, a koga zaokupi nafila, pa zapostavi farz, on je sam sebe prevario."' 1 1 O, politiari, pisci i mislioci, zaista se sklapa mozaik oko velike bitke Armageddon, kako j e nazivaju krani i j evreji u svojim svetim knjigama a za koju Muhammed, s .a.v.s, kae: "Rimljani 1 2 e s vama uspostaviti mirovni ugovor, pa
1 0

11

Hadis je vjerodostojan, biljei ga Muslim u uvodu Sahiha.

12

Fethul-Bari, tom ll, Poglavlje o rekaiku.

Tj. krani. U nae vrijeme se to odnosi na Evropljane i Amerikance.

23

ete se boriti sa nj ima protiv zajednikog ne rijatelja. R Pobijedit ete i ostvariti ratni plijen i sigurni biti ." 3 Za ovu veliku bitku svjetskih razmjera koja e biti izuzetno razarajua, vre se velike pripreme. "Zasigurno se vre pripreme za veliki boj na Bliskom Istoku, oko vanih stratekih mjesta. Nije u potpunosti jasno koja je to strana protiv koje e se boj voditi i koja e doivjeti potpuni poraz." 1 4 Dr. Mustafa Mahmud kae: "Pripremite se! Izrael se uurbano penje ka svom zenitu, nakon kojeg e poeti nj egovo ruenje. Jo etiri godine su ostale od njegovog ivota, a mogue je da e to biti neto prije ili kasnije. Allah najbolje zna." 1 5 Muhammed, s.a.v.s, nas je obavijestio, a potvreno je da on samo istinu govori, u vjerodostojnim predajama o velikom, stratekom boju. To e biti rat saveznika (dakle, svjetski): muslimana i Rimljana (krana) na jednoj strani, protiv neke druge sile. Pobijedit emo u njemu, samo ne znamo koja je to strana koja e se boriti protiv nas i koja e doivjeti neizbjeni poraz. Moda je to komunistiki blok, tj . voj ske Rusa, Kine i njihovih saveznika. Moda je to vojska i'ija (Iran, Irak i njihovi saveznici). A moda e svi oni biti jedan tabor koj i e doivjeti poraz. Ipak, Allah najbolje zna ta e sve biti. Meutim, Muhammed, s.a.v.s, nam ukazuje na neto to e se desiti nakon tog velikog boja, a to vjerovatno malo ko od ljudi zna. To daje posebnu vrijednost ovoj knj izi i
13 Hadis biljee Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hiban, hadis je vjerodostojan, to potvruju Sujuti i Albani. 1 4 Citat je iz lanka "Vaington, Ankara i Izrael" dr. Muhammed Abdul Mun'im, objavljen u novinama Kairske piramide, od 1 2 .05 . 1 996. 15 Iste novine, lanak: "Pokorno dijete" dr. Mustafa Mahmud, od 25 .05 .1996.

24

svrstava je u vane naune izvore za strunjake koji se bave analizom politikog i vojnog stanja, te promatranjem sadanjeg stanja u svijetu. Naime, radi se o tome da e Rimljani, vraajui se iz tog boja, iznevjeriti muslimane, to e biti razlog krvave bitke i estokog boja izmeu nas i nj ih. To e biti straan boj u kojem e oi pocrveniti, oruje e sijevati, i rasplamsat e se teka borba. Konj i e se uzrujati, gazei po krvi ubijenih. To e biti uasna bitka ! U treem poglavlju emo spomenuti detalje ovih okraja, na osnovu onoga to nam je na Poslanik, s.a.v.s, o njima rekao. Molim od Allaha spas od svih vidlj ivih i skrivenih iskuenja.

25

Prvo poglavlje

MALI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

Prvio dio

Jezino znaenje i smisao predznaka Smaka svijeta, te posebne napomene

Drugio dio

Najvaniji mali predznaci Smaka svijeta

Trei dio

Armageddon

26

Prvi dio

JEZINO ZNAENJE l SMISAO PREDZNAKA SMAKA SVIJETA, TE POSEBNE NAPOMENE

nastupanje velikih predznaka ili sami njihov poetak.

Oni e se deavati pred kraj svijeta i oznait e skoro

se dogaaji o kojima nas je obavijestio Muhammed, s.a.v.s.

Pod malim predznacima Smaka svijeta podrazumijevaju

hadiskog teksta. Allah, d., kae: "Zar oni ekaju da im

Izraz "predznaci Smaka svijeta" uzet je iz kur'anskog i

Smak svijeta iznenada doe, a ve su predznaci njegovi tu." 16 Muhammed, s.a.v.s, u jednom hadisu odgovara na o tome ne zna nita vie od onog koji pita." Dibril ree: pitanja Dibrila o poetku Smaka svijeta, pa kae: "Upitani

"Obavijesti me o njegovim predznacima!" Pa Muhammed,

s.a.v.s, odgovori: "Kada robinja sebi rodi gospodaricu, te kada vidi bosonoge, siromane pastire da se nadmeu u izgradnji kua!" 17 Smisao izraza "mali predznaci" je u tome da nakon svijeta, koji e nagovijestiti skori nastup

njihovog pojavljivanja dolazi vrijeme velikih predznaka Kijametskog dana. U suprotnom ne bi bilo smisla nazivati ih nagovijestili dolazak velikih predznaka. Neki islamski uenjaci su malim predznacima, ako oni svojim obistinjenjem nebi nastojali da saberu sve Smaka

predznake koji su spomenuti u hadisima, pa su zabiljeili manJe preko devedeset malih. Drugi su sabrali i vei broj, a neki od pomenutog, zbog razlike u priznavanju

16 Muhammed, 18. 17 Dio vjerodostojnog hadisa koji biljei Muslim u Sahihu.

27

razlika nije velika.

vjerodostojnosti odreenih predaja - u svakom sluaju, Prije nego ponemo izlaganje malih predznaka, htio bih

ukazati na nekoliko stvari:

emu emo govoriti u drugom dijelu nae knjige, tano onako kako ih je nagovijestio Muhammed, s.a.v.s.

l . Svi mali predznaci Smaka svijeta su se odigrali, o

nadnaravno, (gajb), jer je on sauvan od grijeha, te zato to on "ne govori po hiru svome!"18 dogaaje koji e se desiti nakon pojave velikih predznaka,

ovim dogaajima ije je poznavanje u to vrijeme bilo

ime je on doao. Muhammed, s.a.v.s, nas je obavijestio o

obavijestio, treba da pojaa vjerovanje u istinitost onoga sa

2 . Obistinjenje dogaaja o kojima nas je na Poslanik

3 . Neki ljudi pogreno ubrajaju u male predznake

kao npr:

sakrivati iza kamena i drveta, pa e i kamen i drvo govoriti:

- Borba muslimana protiv idova, tako da e se oni

ubij ga!" 19 Ovo e se desiti nakon pojave Mehdije, nakon poraziti njegove sljedbenike idove. U toku te bitke idovi Allahovom dozvolom - a to nee biti udno jer je to pojave Dedala, te silaska lsaa, a.s, koji e ubiti Dedala i

"0, muslimanu, o, robe Boiji, evo idova iza mene! Doi i

e se sakrivati iza kamenja i drvea; ali e ono progovoriti -

vrijeme odigravanja jako udnih dogaaja.

- Borba muslimana protiv Turaka. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak svijeta sve dok ne doe do

18

En-Nadm, 3. 19 Dio hadisa koji biljee Buhari i Muslim.

28

borbe izmeu muslimana i Turaka, ljudi malih o u, crvenih lica, spljotenih noseva i okruglih i irokih lica." 2 zlata oko kojeg e se ljudi boriti. Ovo e se desiti u vrijeme pojavi vatre. Ibn Made hadis slian ovome navodi u poglavlju o Mehdiji, zbog ega Ibn Hader kae: "To upuuje na to da e se ta borba desiti u vrijeme Mehdije." 2 1 Mehdije, zbog ega Buhari navodi ovaj hadis u poglavlju o - Povlaenje rijeke Eufrat koja e ostaviti iza sebe brdo

velikih predznaka Smaka svijeta. Ruenje Kabe od

sa kiankom svoga bia. Ovo e se odigrati nakon poetka strane jednog kratkonogog

- Razgovor izmeu ljudi i ivotinja, te razgovor ovjeka

Etiopljanina. To e se desiti nakon smrti Isa, a.s, jer se s.a.v.s, kae: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je moj ivot Isa poeti obavljanjem hadda ili umre, ili i jednog i drugog. " 22 - Povratak zelenila i rijeka na Arabijskom poluotoku. pa na to treba obratiti panju. Ovi i slini dogaaji desit e se nakon silaska Isaa, a.s., doline Feddur-Revha' sa pouzdano zna da e Isa, a.s, obaviti hadd. Muhammed,

sin Merjemin e iz

20

21 22

Had is biljee Buhari i Muslim, a pod narodom Turaka misli se na Kineze i Ruse. Fethul-Bari, tom 1 3. Biljee Muslim i Ahmed, te Albani u svojoj zbirci pod brojem 2457 .

29

Drugi dio NAJVANIJI M A LT PREDZNACI SMAKA SVIJETA

U ovom poglavlju emo spomenuti najvazmJe male predznake bez posebnog komentara, osim tamo gdje to bude neophodno. Za svaki pomenuti predznak, spomenut emo i vjerodostoj an hadis u kojem se on spominje. Neka je sal avat i selam na naeg Poslanika i na njegovu porodicu!

l . Da robinja sebi rodi gospodaricu. Ovim se aludira na mnogobrojna islamska osvajanja u koj ima e biti veliki broj robinja koje e raati djecu svoj ih gospodara, a koja e, kao sinovi svoj ih oeva, biti slobodni i nadreeni svojoj majci koja je robinja. Takoer je mogue da se ovim aludira na neposlunost djece prema roditelj ima, tako da e se dijete odnositi prema svojoj majci kao prema ropkinji. Oba ova tumaenja su se obistinila u svakodnevnom ivotu.

Da vidi bosonoge, siromane pastire kako se nadmeu u gradnji velikih kua. Ova pojava je danas jako rairena, ne samo meu Arapima, nego i na drugim mj estima.
2.

Preputanje poslova onima koji ih nisu dostojni. Muhammed, s.a.v.s, kae : " Kada se poslovi preuste onima koji za to nisu sposobni, oekujte Smak svijeta." 3
3.

23

Hadis biljei Buhari u Poglavlju o znanju.

30

4.

Smanjivanje znanja i rairenost neznanja. Mnotvo ubistava.

Muhammed, s.a.v.s, kae: " Pred

5.

Smak svijeta e se rairiti neznanje a nestat e znanja, i 24 umnoit e se hered, a to je ubijanj e."

6.

Muhammed, s.a.v.s, kae: " Ljudi iz mog ummeta e piti 25 vino, a nazivat e ga drugim imenima."

PUenje vina i njegovo nazivanje drugim imenima.

7.

Rairenost nemorala (bluda). Mukarci e oblaiti svilenu odjeu. Smatranje dozvoljenim

kae:

8.

9.

Muhammed,

ummetu lj udi koji e blud, svilu, vino i muzike instrumente 26 smatrati dozvoljenim."

s.a.v.s,

"Zasigurno

muzikih

e biti u mom

instrumenata.

l O.

Unajmljivanje pjevaica.

l l . Pojava bestidnosti i razvratno govora.

Biljee Buhari i Muslim. Biljee Ahmed i Nesai sa vjerodostojnim lancem prenosi laca. Al bani ga spominje u Sahihu. 26 Biljei Buhari, a Albani ga spominje u Sahihu.
25

24

31

12.

Prekidanje rodbinskih veza. Prevara i optuba nevinog.

13.

1 4 . Davanje pov jerenja varalici. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Od predznaka Smaka svijeta je bestidnost i razvratan govor, prekidanje rodbinskih veza, i nepovjerenje prema povjerljivom a povjerenje u varalicu. " 2 7

15.

Pojava iznenadne smrti kod ljudi.

1 6. Prolazak kroz damije, a neobavljanje namaza u njima. Muhammed, s .a.v.s, kae: " . . . i kada kroz damije budete prolazili i kada se poj ave iznenadne smrti. " 2 8

Borba izmeu dvije muslimanske vojske iji e poziv biti isti. Ovo se odnosi na poznati sukob izmeu Alije i Muavije.
1 7.
1 8.

Kratkoa vremena. U vremenu e nestati berieta.

1 9 . Mnotvo zemljotresa. Egipatski seizmolozi tvrde da je zemlj a dola u stanje neprestanog podrhtavanja.

27 Biljee Ahmed i Bezzar, te Albani u Sahihu pod brojem 229. 28 Biljee Taj alisi u Musnedu i Albani u Sahihu.

32

20.

ubistva. " 2 9

povue znanje, raire zemljotresi, pojave neredi i umnoe

s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak svijeta sve dok se ne

Pojava velikih nereda i rairenost zla.

Muhammed,

2 1 . Udruivanje drugih naroda protiv muslimana kao to se grupa ljudi okupi oko posude za jelo.

znanja i tako skrenuti s pravog puta i druge u zabludu odvoditi. Muhammed, s.a.v.s, kae: " Jedan od predznaka Smaka svijeta je traenje znanja od nezrelih. " 3 0

Traenje znanja od nezrelih osoba, koje nisu dobro upuene u nauku. Bit e pitani, pa e davati odgovore bez
22.

23. Pojava razgolienja kod ena, tako da e pokrivati jedan dio tijela, a drugi e otkrivati, ili e oblaiti usku i prozirnu odjeu.

Glupaci e zauzeti poasna mjesta i vodit e brigu o poslovima od opeg interesa. Muhammed, s.a.v.s, kae:
24.
optuivati povjerljivi a laljivcu e se ukazivati poast. Presudu e donositi

"Pred Sudnji dan e biti vrijeme prevare, kada e se

donositi presudu u opim poslovima. "3 1

ruwe jda? ! "

Poslanik odgovori:

ruwejda. "

Ashabi upitae: "Ko je to "To je glupak koji e

30

29 Biljee Buhari, Ahmed i Ibn Made. Biljee Taberani, Ibnul-Mubarek, a Albani ga spominje u Sahihu. 3 1 Biljee Ahmed, Taberani, a Albani ga spominje u Sahihu.

33

25. Selam e biti samo za poznatog, tj . nee se selam nazivati osim onome ko je poznat. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Jedan od predznaka Smaka svijeta je da ovjek selami samo onog ko mu je poznat. " 32

26. Da se ne vodi rauna o halal opskrbi. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Doi e vrijeme u kojem ovjek nee voditi rauna o nafaki koju je stekao: da li je to na halal nain, ili ne." 33

27.

Opa rairenost lai.

28. Blizina arija (trita), ime se ukazuje na rairenost trgovine. Muhammed, s.a.v.s, kae: " . . . rairenost lai, kratkoa vremena i blizina arija." 34

Deve i kue e koristiti ejtani, tj . ovjek e jahati devu koju e pratiti druga a koja nee sluiti za jahanje, niti e njome pomoi onome ko e imati potrebu za njom, pa e je ejtan jahati . Takoer, ovjek e kupiti kuu ne zbog toga to mu je neophodna za stanovanje, pa e godinama biti prazna i ejtani e je nastaniti. Muhammed, s.a.v.s, kae: " Kue i deve e biti za ej tane pripremljene." 35
29.

32 33 34 35

Biljei Ahmed. Biljee Buhari i Nesai. Biljei Ibn Hibban, hadis je vjerodostojan. Biljei Ebu Davud, hadis je vjerodostojan.

34

Natjecanje u gradnji dam!ja i njihovo uljepavanje. Muhammed, s.a.v.s, kae : "Nee nastupiti Sudnj i dan sve dok se ljudi ne budu natjecali u gradnji damija." 36
30.

Farbanje glava crnom bojom. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pred Smak svijeta e se pojaviti narod koj i e farbati glave emom bojom, om nee osjetiti m mmsa dennetskog. " 37
31.

Velika elja za snovienjem Poslanika, s.a. v. s. , a to e biti vrijeme opih nereda i otuenosti od vjere. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Doi e vrij eme kada e neko eljeti da me vidi u snu vie nego to voli svoj imetak porodicu ." 3 8
32. 33. Rairenost nepokornosti meu ljudima i jako malo injenje d jela za ahiret.

Rairenost krtosti, tako da e svi krtariti sa onim to posjeduju. Bogata e biti krt u svom imetku, uenjak u znanju, a proizvoa u onome to proizvodi. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Rad e se umanj iti, a poveat e se krtost. " 39
34.

Meusobna ubijanja bez ikakvog povoda. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Tako mi Onog u ijoj ruct J e
35.
36 Biljee Ahmed, Nesai, Ebu Davud i Ibn Made, hadis je vjerodostojan. 37 Biljee Ebu Davud i Nesai, hadis je vjerodostojan. 36 Biljee Buhari, Muslim i Ahmed. 39 Biljee Buhari, Muslim i Ebu Davud.

35

moja dua, doi e vrijeme kada ubica nee znati zbog ega je ubijao, a ubijeni zbog ega je ubijen. " 40

Drutvena bogastva e biti izloena otimaini, pa se ljudi nee ustruavati od pljake i zata jivanja te imovine.
36. 37.

Gubljenje pov jeren ja. Nemarnost ljudi prema v jerskim propisima.

38.

3 9 . Pokoravanje ov jeka prema svojoj eni, a neposlunost prema ma jci.

Grub odnos prema ocu, a lijepo ophoenje prema prijatelju.

40. 41.

Podizanje glasova u damiji.

Da voa jednog naroda bude na jbjedniji, a da na jpokvareniji meu njima bude ugledan.
42. 43. Potivanje ov jeka zbog straha od njegovog zla, a ne zbog njegove zasluge i plemenitosti. Muhammed, s.a.v.s, kae : "Kad bude zarada promjenj iva, povjerenje izgubljeno, zekat kao kazna, kada se bude ovjek pokoravao svojoj eni, a prema svojoj majci bude neposluan, dobar prema
40

Biljei Muslim.

36

prijatelju, a grub prema svom ocu, kada se povise glasovi u damiji i voa naroda bude najbjedniji, te najuglednij i bude najpokvareniji, kada se ovjek bude potivao zbog straha od njegovog zla, kada se budu pila alkoholna pia i oblaila svila, kada se budu naruivale pjevaice i muziki instrumenti, te kada posljednj i iz ovog ummeta budu proklinjali prve. Tada neka ljudi oekuju crveni vjetar, ili izoblienja, ili ponienj a, te dogaaje koj i e slijediti jedni druge, kao to se raspe ono to je nanizano na nisci, kada se ona prekine." 4 1
44.

Mnotvo policije zbog velikih nereda.

45. Davat e se prednost ov jeku u predvoenju namaza zbog lijepog glasa, makar on bio najmanje uen i na jmanje vri jedan meu prisutnim ljudima.

46.

mita.

Kupovina poloaja, tj. dolazak na poloa j putem

47. Mnoga prolijevanja krvi. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pourite sa dobrim djelima prije nego se desi est stvari: vladavina glupaka, mnotvo policije, prodavanje vlasti, olahko prolijevanje krvi, prekidanje rodbinskih veza i skupina mladia koja e od uenj a Kur'ana praviti koncerte. Birat e se jedan od njih da im melodino ui bez obzira to najslabije poznaje fikhske propise ! " 42

4 1 Biljei Tirmizi i kae da je hadis garib. 42 Biljee Ahmed, Taberani, a Albani ga je spomenuo u Sahihu.

37

48. Da ena uestvuje sa svojim muem u poslu i trgovini. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pred Sudnj i dan ljudi e nazivati selam samo onima koje poznaju, rairit e se trgovina, pa e ena uestvovati u trgovini sa svojim muem. " 43

49.

Mnotvo i rairenost pisanja. Da dijete bude okrutno. Da kia bude vrua.

50.

51.

52. Traenja znanja, ne zbog v jere, nego da bi se dobio poloaj ili stekao imetak.

Pojava automobila. Ovo je jedna od zadivljujuih stvari o koj ima nas je obavijestio Muhammed, s.a.v.s: "Pred kraj ivota moga ummeta e biti ljudi koj i e se voziti u udobnim sedlima slinim onim u kuama. Dolazit e tako do pred damijska vrata, a ene e im biti razgoliene. 44
53. 54. Pojava raskoi i lagodnog ivota meu muslimanima. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kada se moj ummet uzoholi i budu ih sluili sinovi perzijskih i vizantijskih kraljeva, zli e vladati nad onima koj i su dobri." 45

43 44 45

Biljee Ahmed i Tajalisi, ha dis je vjerodostojan Biljee Ibn Hibban i Hakim u Mustedreku Biljee Tirmizi i Albani u Sahihu

38

Uzdizat e se varanje, a potenje e biti poniavano. Odndosno, potovat e se grijenici, a omalovaavati plemeniti ljudi .
55. 56. Rei e s e ov jeku: "Kako s i tvrdoglav, kako si slomljen i raspameen ! " U njegovom srcu nee biti ni 6 trunke i mana. 4

5 7 . Prieljkivanje smrti zbog velikih iskuenja. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Sudnj i dan sve dok ovjek ne bude prolazio pored mezara drugog ovjeka govorei : 'Kamo sree da sam na njegovom mjestu ! "' 4 7

5 8 . Blokada ili sankcije nametnute fraku kome e biti uskraena hrana i pomo.

Blokada ama (Palestina, Jordan, Sirija ). Takoer e im biti uskraena hrana i pomo. Ova dva prethodna predznaka su naj interesantnije stvari o koj ima nas je obavijestio na Poslanik, s.a.v.s, a desit e se pred kraj postojanj a dunjaluka. Nedavna blokada Iraka, pa zatim i Palestine, potvruju nJect Muhammeda, s.a.v.s. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Doi e vrijeme kada stanovnicima Iraka nee moi doi ni roba n i novac." "Odakle to?" - upitali smo. On nam odgovori : "Od stranaca, nearapa koj i e to initi ! " Zatim je rekao: "Doi e vrijeme
59.

46 47

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Trmizi i Ibn Made. Biljee Buhari i Muslim.

39

kada stanovnicima ama nee moi stii ni novac ni roba." . "Odakle to?" - upitali smo. "Od Vizantij aca! " - ree." 4 8
60.

Smrt Muhammeda, s. a. v. s.

6 1 . Osloboenje Kudsa. Ovo se desilo za vrijeme hilafeta Omera, r.a.

Masovno umiranje od epidemije kuge i drugih zaraznih bolesti, poput epidemije kuge za vrij eme hilafeta Omera, r.a, u mjestu Amvas i svjetski ratovi .
62. 63 . Pojava visokih cijena. ovjeku e se, umjesto sto dati tristo dinara, ali on nee biti zadovoljan.

Smutnja koja e ui u svaku arapsku i nearapsku kuu, kao to su televizor i muziki instrumenti.
64.

Primir je i ugovor koji e se uspostaviti izmeu nas i Vizantijaca (Evropa i Amerika). Ovo je posljednji mali predznak jer e se pojaviti neposredno prije zadnjeg Krvavog boja.
65.

Uspostavljeno je primirje i poeci ovog posljednjeg predznaka su vidlj ivi. M i sada ivimo u miru sa kranima. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nabrojat u est predznaka Smaka svijeta: moj a smrt, osvaj anje Kudsa, umiranje koje e vas zadesiti kao to ovce zadesi kuga, izobilje imetka,
48

Biljee Muslim i Ahmed.

40

tako da e ovjek, nakon to mu se da stotinu dinara, ostati nezadovoljan. Zatim iskuenje koje nee mimoii nijednu arapsku kuu, te primirje izmedu vas i krana. Oni e vas iznevjeriti pa e vam doi sa osamdeset zastava, a ispod svake zastave e biti dvanaest hilj ada. " 49 Primirje izmedu nas i Rima, ili (Evrope i Amerike) je posljednj i mali predznak Smaka svijeta. To je dogaaj koj i e se sigurno desiti . Zbog toga je uzet za temu jednog poglavlja ove knj ige. To je velika bitka u kojoj e muslimane predvoditi Mehdija. Neposredno pred ovu bitku desit e se jo jedna velika bitka Armageddon koja e rezultirati izdajom krana, to e biti razlog krvavom boju izmeu nas i njih. To su velike bitke za koje se vre pripreme ovih dana kroz razna saveznitva i potpisivanj a ugovora izmeu raznih strana. Ova bitka je poznata svima, a njen poetak se oekuje. Razlike su u datumu njenog poetka a razlog tome je obim dostupnih informacija kod onih koj i se bave ovom problematikom, (i kod muslimana i nemuslimana). Mi tano ne moemo odrediti kada e ona biti, ali kaemo da e se desiti jako, jako brzo. Budite sigurni da e vijest o njenom poetku uskoro doi ! Neka je hvaljen Uzvieni Allah!

9 Biljee Buhari, Ahmed i Taberani, a Albani ga spominje u Sahihu pod brojem 1883.

41

Trei dio ARMAGEDDON - ta zna o Annageddonu? ! - To je veliki dogaaj i razarajui rat. .. - To je strateka bitka koja je jako blizu ... - To je svjetski rat saveznika, kojeg oekuju svi stanovnici Zemlje. - To je politiko-vjerski rat. - To je ogromna bitka u koju e uestvovati vie strana. (Dragon War) - To je najvei i najjai rat u historiji. - To je poetak kraj a. - To je rat prije kojeg e vladati "prividni mir" u kojem e lj udi govoriti da je mir zavladao. - To je bitka Armageddon !

42

Rije Armageddon je hebrej skog porijekla, a sastoji se iz dvije rijei: ar, to znai brdo, i Mageddon to je naziv za jednu dolinu u Palestini. 5 0 Prostor bitke se protee od Mageddona na sjeveru do Idoma na jugu. Razdalj ina izmeu ova dva mjesta je oko dvjesto milja. Prostor bitke u irinu e biti od Sredozemnog mora na zapadu pa do breuljka Muhab na istoku, to iznosi oko sto milj a. 51 Vojni analitiari smatraj u da ovo mjesto ima strateki poloaj sa kojeg se moe onaj ko ga zauzme vrlo lahko oduprijeti invazij i neprijatelja. 5 2 Rije Annageddon je poznata i u svetim knjigama krana i idova i u njihovoj naunoj literaturi to emo pojasniti u nastavku teksta. Ako spomenemo predaje sljedbenika Knj ige, idova i krana, nismo uradili nikakvu novotariju jer Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "Prenesite od mene, pa makar jedna ajet. Pripovijedajte od Benu I sraila, jer u tome nema zapreke." 53 Naravno da je uslov za to opreznost u preuzimanju predaja od njih i neemo prihvatiti nita, osim ono to se podudara sa naim uenjem. Ako se nj ihovo predanje suprostavlja naim izvorima, onda ga potpuno odbacujemo. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kada vam se obrate sljedbenici Knj ige, ne potvrujte nj ihovu ispravnost, niti ih utjerujte u la ! " 54

50

51

52 53
54

Vidi Osvrt na Danije/ovu svetu Knjigu od Embadistoresa. Predskazivanje i politika, Derisa Halela str. 52. Prethodni izvor, str. 40. Biljei Buhari. Biljei Buhari.

43

ARMAGEDDON IZMEU MUSLIMANA I SLJEDBENIKA KNJIGE Iskazi sljedbenika Knj ige:

l . U knj izi Apokalipsa, 1 6/ 1 6, kae se: "Sakupit e se ejtanske due, sva svjetska vojska na mjestu koje se zove Armageddon." Novi Zavjet, str. 3 8 8 .

2. U knj izi Vjerska odsutnost u amerikoj politici kae se da je sedam amerikih predsjednika vjerovalo u bitku Armageddon. 55

B ivi ameriki predsjednik Regan rekao je: "Ova generacija je generacija koja e vidjeti Armageddon." 5 6
3.

4. " . . . sve e nestati za nekoliko godina... Dogodit e se velika bitka svjetskih razmjera, bitka Annageddon, ili jednostavnije - Mageddon." 57

'Postii emo mir, ali sam ubjeen da Armageddon dolazi. Zaista je on neizbjean a desit e se u dolini Mageddon.

5. Dimi Swadzet kae: "Prieljkivao sam da mogu rei:

55

Istinsko obeanje i lano obeanje, str. 3 1 . Predskazivanje i politika, str. 66. 57 Iz knjige Drama o zavretku svijeta, Arol Robetson, te Veliki zavretak zemaljske kugle, Halins. Dva poznata amerika pisca koji predviaju propast svijeta 2000. godine.
56

44

Mogu potpisivati sporazume za mir, kakve ele, ali time se nita nee postii. Nadolaze crni dani ! " 5 8
6. Diri Fulvil, voa Radikalne kranske sekte kae:

"Armageddon je istina! To je jako komplikovana istina, ali Bogu zahvaljujemo to e se desiti pred kraj ivota." 59
7. Skofild je rekao: "Zaista iskreni krani treba da pozdrave ovaj dogaaj jer time poinje zavrna bitka Armageddon u kojoj e ih Isus podii u oblake, te e biti spaeni i nee osjeati nikakve patnje poput onih koj i se nalaze ispod njih. " 60

8. Deris Haisel, ameriki pisac, kae: "Mi kao krani duboko vjerujemo da e se historij a ovjeanstva okonati bitkom koja se zove Armageddon. Ta bitka e biti krunisana povratkom Isusa koji e presuditi svim ivim i mrtvim, podjednako. " 6 1

Ovo je samo jedan dio onoga to govore sljedbenici Knjige, vjerujui u Armageddon i njihovo ubjeenje da e se to desiti ubrzo. Ko eli da se opirnije upozna sa nj ihovim miljenjem, neka se obrati na spomenute knj ige.

58 59 60 61

lstinso obeanje i lano obeanje, str. 62 . Predsa:r.ivanje i politia. str. 53.

Isti izvor, str. 25. Isti izvor, str. 1 9.

45

Muslimani i Armageddon !

udno ! ! ! Vidimo mnoge iskaze sljedbenika Knjige koj i potvruju Armageddon, i to j e istina a ne fantazija. S a druge strane postoje muslimani koj i ne znaj u za Annageddon, niti znaju znaenje ove rijei! Ovim mi ne ciljamo na jezino znaenje rij ei, nego na to ta ona predstavlja i na ta nas upuuje, a ona puno, puno znai. Neki pisci muslimani su pisali odredene lanke o ovoj temi koj i se zasnivaju na misaonoj analizi, te historijskim dogaajima i realnoj politikoj stvarnosti. Zakljuili su sljedee: - Da je ta odluujua bitka jako b lizu i da su poele pripreme za njeno odigravanje; - Da e to biti atomski rat svjetskih razmjera, od ogromnog stratekog znaaja; - Da e idovi u toj bici biti potpuno poraeni . N a ove konstatacije kaemo: Slaemo se sa ovim to je reeno! Znai, bitka Armageddon je istina i njeno deavanje je jako blizu, mada postoje odredena razilaenj a o detalj ima bitke, te o njenom ishodu. Sigurno je da e to biti rat svjetskih saveznika, muslimana i krana (Evrope i Amerike) protiv druge strane koja je nama sada nepoznata, a o kojoj Muhammed, s.a.v.s, kae: "Neprijatelj iz nj ih . . . " Druga strana, iz sadanje situacije gledano, ne moe biti niko drugi do istono komunistiki blok, ili iije. Ko god da bude, pobjeda e biti na naoj strani. to se tie idova, mi nemamo podataka o tome kakva e njihova uloga biti u ovom ratu, ali je sigurno da e oni zapaliti plamen bitke u kojem e nastradati dvije

46

treine idova, kao to tvrde sljedbenici Knjige. 62 Ostala treina e izginuti u bici protiv musl imana, za vrijeme Mehdije, te nakon to Isa, a.s, ubije Dedala. Muhammed, $._a v.s, .J..J. }Jadjs,u .gQypr.i . 9 oyoj bici, pa kae : "Postii ete sporazum sa Vizantijcima, pa ete se vi i oni zajedno boriti protiv zajednikog neprijatelja. Pobijedit ete i ostvariti ratni plijen, a zatim ete doi do breuljkaste livade gdje e jedan od Vizantijaca podii krst govorei : 'Pobijedio je krst!' Tada e ustati jedan musliman i ubit e ga. Nastupit e izdaj stvo Vizantijaca, pa e doi do krvavog boja. Oni e se zbog vas okupiti pod osamdeset zastava, a ispod svake e biti dvanaest hiljada. " 63
..

Iz teksta navedenog hadisa se jasno vidi da e biti dva rata. Prvi je svjetski rat Armageddon za kojeg su svi uli i kojeg svi oekuju, a drugi je Krvavi boj ili, po nekim predajama, Veliki krvavi boj o kojem se vrlo malo zna. To je rat izmeu nas i Vizantij aca (Evrope i Amerike), koj i e se desiti neposredno poslije Armageddona, a razlog je izdaja Vizantijaca. Dakle, Annageddon je prva velika bitka koja nas oekuje, u kojoj e nestati svo konvencionalno oruje koje danas postoj i na Zemlji, kao to emo pojasniti u treem poglavlju. Nakon toga, ovjeanstvo e se u ratovanju vratiti starom naoruanju, kao to su sablje, koplja i dr. To ne treba da nas udi jer je prirodni zakon da su sve civilizacije doivjele svoju propast nakon to su bile u svom procvatu. Ova civilizacija je u dvadesetom stoljeu doivjela svoj zenit. Poelo se govoriti i o ratu zvijezda! Subhanallah, a ta dolazi poslije uzdizanja, nego propast!? To je jako blizu, a pripreme za Annageddon se vrte oko Palestine, u
Spominje se u knjizi Zekerija, 89/ 1 3, a u knjizi Hazekijal,. 39/ 1 2 stoji: "Proi e sedam mjeseci prije nego to e i h kua Izraela pokopati i zemlju oistiti." 63 Biljee Ahmed, Ebu Davud, Ibn Maddde, Ibn Hibban, a Albani ga biljei u Sahihu pod brojem 5424.
2 6

47

kojem e uestvovati veliki broj vojnika. S ljedbenici Knjige kau da e uestvovati oko etiri stotine miliona vojnika u toj bici. O ovome opirnije govori knj iga Predskazanje i politika amerikog pisca Deris Halsla u kojoj se nalazi mapa mjesta bitke i dodatna pojanjenja.

48

Drugo poglavlje

IVOTNI VIJEK ISLAMSKOG UMMETA

Prvi dio

Objanjen ja
Drugi dio

Hadisi koji govore o ivotnom vijeku naroda i njihovo znaenje

Trei dio

Proraun ivotnog vijeka

etvrti dio

Iskazi sljedbenika Knjige o blizini kra ja

50

Prvi dio OBJANJENJA ivotni vijek islamskog ummeta je od slanja poslanika Muhammeda, s.a.v.s, pa do nastupanj a Smaka svijeta ili, preciznije reeno, dok ne zapue blagi vjetar iz pravca Jemena koji e oduzeti duu svim vjernicima. To e se desiti nakon smrti Isaa, a.s, tako da nee na Zemlj i ostati nijedan vjernik. To je kraj ivotnog vijeka muslimana. Poslije toga e na Zemlji ostati samo najgori ljudi koji e doivjeti strahote Smaka svijeta. Dakle, ivot jednog ummeta je od slanja njihovog poslanika, pa do poj ave sljedeeg poslanika. Ko doivi poj avu sljedeeg poslanika i povjeruje u njegovo poslanstvo imat e dvostruku nagradu. Onaj ko ne povjeruje u novog poslanika, prekinuo je nit vjerovanja i isti je kao onaj koji je zanijekao sve poslanike. ivotni vijek idova je od vremena slanja Musaa, a. s, do pojave Isaa, a.s. ivotni vijek krana je od poj ave Isaa, a. s, do poslanstva Muhammeda, s.a.v.s. Pitanje koje se namee je: "Da li postoje dokazi u naoj vjeri koji odreuju ivotni vijek ovih naroda? "Odgovor bi glasio: "Da ! " Prij e nego to ponemo govoriti o ovoj temi, elio bih ukazati na nekoliko bitnih stvari: - Ovim govorom ne pourujemo kraj dunjaluka. Islam nas ui da radimo za ovaj svijet kao da emo vjeno ivjeti, i da ne posustajemo sve dok se dunjaluko kolo okree.

51

Muhammed, s.a.v.s, kae : "Ako nastupi Smak svijeta, a u ruci ima sadnicu i u stanju si da je posadi, posadi je ! " 64 Abdullah bin Omer kae: "Radi za dunjaluk kao da e ivjeti vjeno, a radi za budui svijet kao da e umrijeti sutra! " 6 5 Dakle, nae rijei o blizini kraja ne znae da trebamo biti pesimisti, ostaviti posao, treenje nauke, pozivanje u Allahovu vjeru. Mi trebamo postupiti suprotno kako bi se to bolje spremili za ovaj boj znanjem, radom i bogoboj aznou. - Nije nam cilj da uplaimo ljude, nego elimo upozoriti nemarne i probuditi duboko uspavane kako ih ne bi iznenadili strani dogaaji, koj i e zadesiti njih i njihove porodice. - U ovoj knj izi ne donosimo nijednu rije u kojoj ima sumnje, niti se svojim govorom upliemo u svijet gajba jer bilo koja pretpostavka ne koristi istini. Svoj govor crpimo iskljuivo iz Kur'ana, sunneta, te iz rijei priznatih alima, a spominjemo predaje sljedbenika Knj ige u mjeri u kojoj nam je to dozvoljeno. - Ono to je vrlo bitno i to posebno je naglaavamo da mi ne preciziramo godinu prestanka ivota ummeta, niti smo u stanju to uraditi. M i priblino odreujemo duinu ivota ummeta koristei se iskazima priznatih uenjaka i njihovih pojanjenja. M i govorimo o poetku velikih dogaaja, a ne o terminu zavretka dunjaluka jer Allah, d., je to zadrao samo za Sebe. Pored Njega to ne zna nijedan melek niti ijedan poslanik. Na govor se odnosi na ivot naroda, a Allah upuuje na Pravi put i na ono to je ispravno.

M Biljee Buhari, Ahmed, a Albani ga spominje u Sahihu pod brojem 9. 65 Nema osnove kao merfu', ali je kao mevkuf na Ibn Omeru. Pogledaj Zbirku slabih hadisa od Albanija pod brojem 1 8.

52

Drugi dio HADISI KOJI GOVORE O IVOTNOM VIJEKU NARODA I NJIHOVO ZNAENJE Buhari u " Sahihu" biljei hadis od Abdullah bin OmeJ;a koji je uo Poslanika, s.a.v.s, kako kae: "Vae postojanje u odnosu na narode prije vas je kao vrijeme od ikindije pa do zalaska Sunca. Sljedbenicima Tevrata je dat Tevrat, pa su radili do sredine dana i iznemogli. Njihova nagrada e biti jedan kirat. Zatim je sljadbenicima lndila dat Indil , pa su radili do ikindije. Iznemogli su, pa e im nagrada biti jedan kirat. Nama je dat Kur'an, pa emo raditi do zalaska Sunca, nagrada nam je dva kirata. Sljedbenici Knj ige e rei: 'Gospodaru, ovima si dao dva kirata, a nama po jedan, a mi smo vie radili?' Allah e im rei: 'Da li sam vam uinio nepravdu umanjujui vam nagradu?' 'Ne ! ' - rekoe. Allah ree: 'To je Moja nagrada, dajem je kome hou. ' " 66 Buhari u Sahihu biljei hadis od Ebi Musaa, r.a, u kojem Muhammed, s.a.v.s, kae : "Primjer muslimana, idova i krana je kao primjer ovjeka koj i je iznaj mio ljude da rade kod njega itav dan. Oni su radili pola dana i rekli: 'Mi ne trebamo tvoju nagradu.' Zatim je iznaj mio druge ljude i rekao im: 'Nastavite raditi do kraja dana, pa u vam dati nagradu koj u sam obeao prvima.' Radili su do ikindije, pa rekoe : 'Poklanj amo svoj trud tebi.' Zatim je iznajmio sljedee koj i su radili do kraja dana i dobili nagradu oba naroda. " 6 7
2.
66 67

l.

Biljei Buhari na vie mjesta u Sahihu Biljei Buhari na vie mjesta u Sahihu

53

Uopeno objanjenje ovih hadisa

Poslanik, s.a.v.s, nas obavjetava u ovtm hadisima, koristei se slikovitim primjerima, o periodu postojanja muslimana na ovom svijetu u odnosu na prijanje narode, idove i krane. Vremenski period djelovanja muslimana je od ikindije pa do zalaska Sunca. Period idova je od zore pa do podne namaza, tj . pola dana. Period krana je od podne, pa do ikindije - namaza. To znai da je period idova kao period muslimana i krana zajedno jer su idovi radil i pola dana, a muslimani i krani zajedno drugu polovinu. Takoer, hadis nas obavjetava o Allahovoj blagodati koj a je data ovom ummetu, ummetu Muhammeda, s.a.v.s. Nagradom koja nam je data nee se umanj iti nagrada prijanj ih naroda, niti e im se nasilje uiniti. Zaista je Allah Uzvien od nepravde i manj kavosti ! Nj ima e se dati njihova nagrada bez ikakvog umanj ivanja, dakle cijeli kirat. Kirat je jedan posjed u Dennetu. Onaj ko dobije najmanju nagradu u Dennetu je poput onog koji ima deset puta sve to poeli. Dakle, kirat je jedna ogromna nagrada koj a e zadovolj iti onog ko je zaslui. Srdba sljedbenika Knj ige nije zbog nezahvalnosti u ostvarivanju svoga prava i zakidanja u nagradi, nego zbog nj ihove zavidnosti prema odabranom ummetu, muslimanima. Oni kau: "Gospodaru na zato si odlikovao ove nad nama, pa si im umnogostruio nagradu i dao mnoga dobra, a mi smo od nj ih vie radili?" Reenica "Mi smo vie radili" moe imati dva znaenja:

54

l . Vremenski smo due bili na dunj aluku, a to znai i vie radili. obaveza i rada.
2 . Imali smo vie sljedbenika, to podrazumijeva vie

Na osnovu prvog znaenja, oni koj i su izgovorili te rijei su idovi. Potvrda za to je hadis kojeg biljei Buhari u poglavlju o tevhidu, gdje se kae : "Pa e rei sljedbenici Tevrata. . . ", to potvruje istinitost njihovog govora da su najdue radili. A rij ei krana: "Najvie smo radili" su, takoer, istina ako ih razumijemo na osnovu drugog znaenja jer su oni vjerovali i u Musaa i u Isaa, a.s, to dokazuje da su njihove rijei istinite. 68 Poto su se naljutili sljedbenici Knj ige i kazali ono to su kazali, Uzvieni Gospodar obznanio je da im nasilje nije uinjeno. Dobili su potpunu i neumanjenu nagradu. Uzvieni je odlikovao s ljedbenike Muhammeda, s.a.v.s, posebnom nagradom zato to A llah daje Svoju nagradu kome hoe, a Allah nee biti pitan o Svoj im djelima, a oni e biti pitani. Da li su isti oni koj i su za tele rekli : "Ovo je va bog i bog Musaov! " , i oni koj i kau: " Samo je Allah Bog ! "? Da li su isti oni koj i kau: "Uzejr je sin Boiji", i oni koj i kau: "Isa je s i n Boiji", kao oni koj i kau: "Reci: 'On j e Allah jedan! Allah je Utoite svakom! Nije rodio i roen nije, i niko Mu ravan nije!"' Da li su isti oni koji kau: "Allah je siromaan, a mi smo bogati .", i koj i kau: "Moe li tvoj Gospodar spustiti nam trpezu s neba?", kao oni koji kau: "Ti si neovisan, a mi smo ovisni o Tebi ! "
68

Vidi Fethul-Bari, Poglavlje o trgovini, str. 446.

55

Da li su isti oni koj i kau: "uli smo i odbijamo ! " , kao oni koj i kau : "uli smo i pokoravamo se ! ?" Da li su isti oni koj i kau: "Idite ti i tvoj Gospodar i borite se, a mi emo ovdje sjediti ! ", kao oni koj i kau: "Idite ti i tvoj Gospodar i borite se, a i mi emo se sa vama boriti ! "? DA LI SU ISTI?! Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova !

56

Trei dio PRORAUN IVOTNOG VIJEKA NARODA Ovo poglavlje je jedno od najvanijih poglavlja knjige, jer predstavlja studiozno istraivanje koje je mnogima nedostupno. Mi ne donosimo nita novo, osim iznoenja podataka koj i se nalaze u najvanijim knj igama iz ove oblasti . Oistili smo prainu sa tog blaga i ponudili ga u izvornom obliku, istog i bez ikakve skrivenosti i nejasnoe. Neka se Allah smiluje naim uenjacima, koj i su nam u nasljedstvo ostavili veliki miraz u razumijevanju sunneta Posalanikovog, s.a.v.s. Naka je salavat i selam na naeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s, koji nam nije nita ostavio, a da to nije pojasnio, ni na Zemlji ni na nebesima. ak je pojasnio i irenje krila kod ptice koj a leti. Ibn Hader, pojanjavajui hadise koji govore o ivotnom vijeku naroda, kae: "Na osnovu pomenutog hadisa se zakljuuje da postojanje ovog ummeta prelazi hiljadu, jer period idova obuhvaa period muslimana i krana zajedno. Hadiski uenj aci su saglasni da je period od postanka idova, pa do poslanstva Muhammeda, s.a.v.s. vie od dvije hi ade godina, a od toga je eststo godina period krana. " 9 Takoer kae: " Hadis daje akcenat na kratkou vremena koje je ostalo od dunjalukog ivota." 70 Da bi podrobnije objasni l i rij ei Ibn H adera naglaavamo: l . Period ivotnog vijeka idova je identian ivotnom vijeku muslimana i krana zajedno. Znai, ivotni vijek idova ivotni vijek muslimana + ivotni vijek krana.
=

69 Fethul-Bari, tom 4. str. 449. 70 Isto djelo, str. 448.

57

2. ivotni vijek krana dug je eststo godina, o emu govori hadis kojeg biljei Buhari, a u kojem se kae: "Razdob e izmeu Isaa i Muhammeda, s.a.v.s, je eststo godina." 1 Na osnovu do sada reenog moemo rei da je ivotni vijek muslimana ivotni vijek idova - ivotni vijek krana. Rekli smo da je ivotni vijek idova i krana dvije hiljade i jo nekol iko godina, pa ako od toga oduzmemo eststo godina ivotnog vijeka krana dobit emo da je ivotni vijek muslimana h i ljadu etiristo i jo nekoliko godina.
=

Dakle, ivotni vijek muslimana je hiljadu etiristo i jo nekoliko godina! Koliko je to "jo nekoliko godina"? Imami Es-Sujuti u svojoj poslanici El-Ke f, u govoru o poj avi Mehdije, kae: "Predaje upuuju da period muslimana prelazi hiljedu godina, a da taj prelazak nije vei od petsto godina. " Od ovog prelaska je prolo trideset godina. M i sada ivimo u 1 4 1 7 . h. g. 72 Tome dodajemo trinaest godina od prije poetka raunanja hidretskog kalendara, a to je period od poetka poslanstva pa do Hidre. to znai da smo sada u 1 43 0 . h.g. ukoliko uzmemo u obzir godine od poetka poslanstva pa do hidre. Dakle, na osnovu onog to smo izloili kao proraun, oslonjajui se na iskaze priznatih uenjaka, mi ivimo na kraju naeg ivotnog vijeka. To je
71 Sahihul-Buhari, Poglavlje o Ensarijama. 72 Ovo se odnosi na godinu u kojoj je pisana knjiga. Mi sada ivimo u

1 423. h.g. (o.p.)

58

period priprema za velika iskuenj a i period posljednjih bitaka koje e prethoditi poj avi velikih predznaka Smaka svijeta. Upotpunjujui ovu temu, u s ljedeem dijelu prenosimo iskaze sljedbenika Knj ige koj i se u potpunosti slau sa onim to smo prethodno kazali i potvruje da je kraj jako blizu.

59

etvrti dio I SKAZI SLJEDBENIKA KNJIGE O BLIZINI KRAJA Ovo poglavlje se odnosi na one sljedbenike Knj ige koji su umjereniji h stavova, te su blii vjerovanju u poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s. Nalazimo interesantna slaganja izmeu nj ihovih svetih knj iga i hadisa Muhammeda, s.a.v.s. Nadamo se de e oni biti od onih B izantijaca za koje Muhammed, s.a.v.s, kae da e primiti islam pred kraj postojanja ovoga svijeta. U hadisima se spominje da e jedna grupa od ovih krana biti u vojsci koja e osvoj iti Istambul. U hadisu se kae da e u vojsci koja bude osvajala Istambul biti sedamdeset hiljada potomaka Ishaka, a.s, i da e ga osvoj iti uei tehlil la ilahe illallah i tekbir - Allahu ekber. 73
-

Spomenut emo neke tekstove koj i se nalaze u knjigama sljedbenika Knj ige, a govore o blizini kraja: l . U "]evanelju po Mateju", 20/ 1 - 1 6 str. 3 1 . kae se: "Carstvo nebesko lii domainu koj i je rano ujutro izaao da iznajmi radnike za svoj vrt. Dogovorio se s nj ima da svakom plati po jedan dinar i uputio ih u svoj vrt. Zatim je oko devet sati izaao i sreo radnike koj i su traili posao, pa im je rekao da i oni idu u njegov vrt, te da e im platiti ono to zasluuju. Zatim je oko pet sati poslije podne ponovo izaao i sreo radnike koj i nisu imali posla. Pitao ih je o njihovom stanj u, pa su mu rekli da ih niko nije iznajmio, i uputio ih je u svoj vrt. Kada je dola no vlasnik je naredio
73 Vidi El-Mi/el ven-Nihel, Ibn Kesir, str. 5 1.
60

svom sluzi da isplati radnike poevi od posljednjih, a zavravajui sa prvima. Svaki radnik je uzeo svoj novac, a oni prvi su mislili da e dobiti najvie meutim, sluga im je isplatio samo po jedan dinar. Oni su se poalili vlasniku govorei: 'Ovi posljednji su radili samo jedan sat a ti si ih izjednaio sa nama koj i smo radili cijeli dan ! ' Vlasnik im je odgovorio: 'Zar sam vam nepravdu uinio? ! Zar se nismo naredili da radite za dinar? ! Uzmi to ti pripada i nastavi svoj put! Ja elim da dam onome posljednjem kao to sam dao tebi jer ja imam pravo raspolagati svojim imetkom kako ja hou, ili je moda pogled tvoj od zavisti bolestan?' Ovako e prvi postati zadnji, a zadnji prvi . " 74 Takoer, u Jevanelju, u poslanici prvoj "Mom vjerniku Tesaloniki" /5 kae se :
2.

"Kada su u pitanju termini vremenski, nije potrebno da piemo o tome jer vi sigurno znate da e dan Gospodnji doi kao to lopov nou dolazi. Ljudi e govoriti : 'Nastupio je mir i sigurnost! ' Iznenada e ih zadesiti propast, kao to trudnicu zadese bolovi i nee moi ni sebi pomoi." Nikson, bivii predsjednik SAD, u knj izi Pobjeda bez rata kae: " 1 999. godine emo ostvariti potpunu p revlast na svijetu. Nakon toga ostaje ono to je na Mesiji." 7 Ovim oni odreuju 2000. godinu kao termin pojave Mesije.
3.

Bet Robertson, voa ortodoksnih evangelista, kae: "Povratak roenja Izraela je nagovjetaj da je postepeni
4.

74

75

Ovaj tekst potvruje hadis u kojem se kae: "Mi smo zadnji, a prednjait emo na Sudnjemu danu." Hadis biljee Buhari i Muslim. Istinito i lano obeanje, str. 29.

61

zavretak kosmosa ve poeo. Roenje Izraela je ostatak predskazanja koji je poeo da se vrlo brzo ostvaruje." 7 6
5 . Bily Graham, bivi predsjednik evangelista, 1 970. godine je upozoravao da se svijet kree velikom brzinom prema Armageddonu, pa je rekao: "Trenutna generacija e biti posljednj a generacija u historij i . " 77

Hai Lends, u svojoj knjizi Posljednja na jvea zemaljska lopta kae: "Generacija koja se rodila prije etrdeset i osam godina svjedoit e drugi povratak Mesiha. " 7 8
6.

Deri Folvil, voa ortodoksnih krana, kae: "Ubijeeni smo da ivimo u posljednj im danima koj i prethode dolasku Gospodara. Nisam ubijeen d a e moja djeca ivjeti do kraj a svoga ivota." 7 9
7.

Mina Derdis, u knj izi Nagov jeta j dolaska Gospodara kae: "Predznaci koje je spomenuo Gospodar u svetom Jevanelju ovih dana j asno se oituju i mi ivimo u njima . . . Nema nijednog predznaka kojeg je spomenuo Gospodar u Jevanelju, a da ga jasno ne vidimo ovih dana...
8.

76

Isti izvor, str. 45. Allah, d., nas j e obavi jestio d a okupljanje idova znai poetak njihovog unitenja, pa kae: "Kada dode posljednja prijetnja dovest emo vas izmijebne."'

77 78 79

Predskazanje i politika. str. 49.

Isti izvor, str. 50. Isti izvor, 56.

62

To je ono to se trai od nas, da budemo u stanju pune pripravnosti za doek Gospodara sa nebesa." 8 0 9. Distoris u knjizi Pogledi na Svetu knjigu po Danije/u kae: "Pojava lanog Mesije (Dedala) e biti u aprilu 1 998., a dolazak lsaa je u jesen 200 l . " Ovo su prorauni koje je zabiljeio u svome radu " Dodatak slikama nekih stranica moga rada" On, komentariui hitorijat poj ave Dedala u proljee 1 998. kae: "udno je da e vjerski praznici u kojima se prinosi rtva sve tri religije biti u prvoj polovini mjeseca aprila. U tom vremenskom razdoblju poj avit e se Dedal, pa e sa voom svetenika prinijeti rtvu koju e zaklati kod hrama, oekujui da im Allah poalje vatru sa neba da je spali. To je njihov znak za primanje prineene rtve. Meutim, Allah nee gledati u tu rtvu, pa e ona biti odbaena od strane Allaha." 8 1 Spomenuli smo samo neke iskaze sljedbenika Knjige, koj ima oni pokazuju svoje vrsto ubjeenje da dunjaluk ovih dana proivljava svoje posljednje razdoblje. O tome ih obavjetavaju njihove Svete knjige u koje oni vjeruju.

81

80

Nagovjetaji dola$ka Go$podara, str. 6. i 7. Pogledi na Knjigu o Danijelu, str. 32 .

63

Tree poglavlje

MEHDIJA
Prvi dio

Mehdija kao karika koja spa ja velike i male predznake Smaka svijeta
Drugi dio

Koje Mehdija
Trei dio

Vrijeme pojave Mehdije

etvrti dio

Nagov jetaji pojave Mehdije i davanje prisege

Peti dio

ta e se desiti u razdoblju u kojem e biti Mehdija

64

Prvi dio MEHDIJA KAO KARIKA KOJA SPAJA VELIKE I MALE PREDZNAKE SMAKA SVIJETA Hadisi koji govore o Mehdij i su mnogobrojni tako da po znaenju doseu stepen najvjerodostojnije predaje (mutevatir). 82 ejh Muhamed el-Berzendi, u knj izi Osvrt na predznake Smaka svijeta kae: "Velikih predznaka, bliskih nagovjetaja dolaska Smaka svijeta, ima mnogo, a od njih su: Mehdija, koj i je jedan od prvih. Hadisi o Mehdiji su mnogobrojni, a oni koji govore o njegovoj pojavi pred kraj dunjaluka, te hadisi koj i govore da je Mehdija Poslanikovog, s.a.v.s, potomstva, od poroda Fatiminog, r.a, dosegli su visok stepen (mutevatir po znaenju) i nema smisla negirati 83 ih. ejh Muhammed es-Sefarini u knjizi Bljesci prostrane sv jetlosti kae: "Mnogobrojne su predaje o Mehdij inom pojavljivanju, tako da su te predaje dosegle stepen mutevatira po znaenju, to je poznato meu hadiskim uenjacima, te su jedno od njihovih uvjerenja." 84 E-evkani, poznati islamski uenjak, kae : "Hadisa koji govore o Mehdiji ima pedeset. Neki od njih su

Kada jedan had is prenosi skupina povjerljivi h prenosilaca u svakoj generaciji, onda to zovemo mutevatir predajom. Nemogue je da se oni usaglase oko predaje koja nije potpuno autentina. Mutevatir po znaenju je hadis koji svojim znaenjem odgovara ostalim predajama. 83 El-Ia'a, str. 87. i 1 1 2 . 64 Vidi B(jesci prostrane svjetlosti, str. 334.

82

65

vjerodostojni, neki su dobri, a neki i slabi. Svi skupa su bez ikakve sumnje autentini . " 8 5 ejh Sadik Hasan Kanudi kae: "Hadisi koj i govore o Mehdij i su mnogobrojni, sa razliitim predajama i doseu stepen autentinosti. " 8 6 Dakle, hadisi koji govore o Mehdiji su autentini i svi islamski uenj aci, osim Ibn Halduna, saglasni su u obaveznost vjerovanja u te hadise, kao i u to da e Allah, d., poslati ovjeka iz ummeta Muhammeda, s.a.v.s, i njegove porodice koj i e predvoditi muslimane u periodu smutnj i i posljednj ih bitki. To je Mehdija, a.s. Uenjaci su pridavati veliku panju hadisima o Mehdiji, objanjavajui ih tako da su na tu temu napisali vie od trideset zbirki. Pitanje Mehdije je osnovna tema nae knj ige, jer e se on pojaviti odmah nakon bitke Annageddon. Govorei o ovoj bitki, pojavu Mehdije mnogi zanemaruju, pa emo zbog toga pojasniti vezu Meh dije sa naom stvarnou i njegove uloge koje su spona izmeu malih i velikih predznaka Smaka svijeta. M i neemo navesti sve hadise koj i govore o Mehdiji, nego emo izdvoj iti samo one koj i jasno govore o njegovom opisu, znakovima poj ave, te koja e iskuenja i dogaanja postojati u njegovom vremenu. Za razliku od drugih djela koj a podrobno govore o pojavi Mehdije, ko eli moe se na nj ih obratiti, mi neemo zalaziti u najsitnije detalje, a A llah je najbolj i pomaga !

85 86

Pojanjenja o autentinosti u iekivanju lsaa i Dedala, od E

evkanija, str. 1 1 3.
El-lza'a, str. 1 1 3 .

66

Drugi dio KO JE MEHDIJA Oekivani Mehdija je mladi, musliman, potomak Allahovog Poslanika, s.a.v.s, preko Hasana, sina Fatiminog, r.a. Njegovo ime je Muhammed bin Abdullah, kao ime Muhammeda, s.a.v.s, i on je jedan od pravednih halifa koj i e predvoditi muslimane. O n nije Mehdija kojeg Rafidije oekuj u (ijska sekta) i spred peine Samura. Pria o tom Mehdij i je obina la jer ne postoj i nijedan dokaz koj i nam potvruje tako neto. Oni smatraju da je on Muhammed bin Hasan el-Askeri, te da je uao u peinu kada mu je bilo pet godina, pa oni oekuju njegov izlazak. 87

Mehdijin opis
Mehdiju, Muhammeda sina Abdullaha, nam je Poslanik, s.a.v.s, detalj no opisao. To je ovjek povijenog nosa, irokog ela, koj i e ispuniti Zemlju pravdom nakon to je bila ispunjena nepravdom i zulumom. Vladat e sedam, osam ili devet godina. Ljudi e u njegovo vrijeme, a nakon silaska Isaa, a.s, ivjeti u velikom izobilju. Allah e ga uiniti dobrim u jednoj noi i pruit e mu veliku pomo.

87 Vidi El-Fiten vcl-Melahim, Ibn Kesir.

67

ta znai da e ga Allah uiniti dobrim

Ovo moe imati dva znaenja. Prvo je da Mehdija ima neke male nedostatke, te e mu ih Allah oprostiti i podariti mu razumijevanje i inspiraciju (ilham). 88 Drugo je da e mu Allah pomoi i pripremiti ga za hilafet, vostvo muslimana, u danima tekih iskuenja i posljednj ih velikih dogaaja. Oba ova znaenja imaju svoj smisao, ali ovo drugo je prihvatlj ivije. Arapi izraz "Allah ga je uinio dobrim" upotrebljavaju kao hvalu i dovu. Kada neko u svom govoru spomene nekog uglednika obavezno uz ime tog uglednika dodaju ovu izreku koja je poput dove upuene A llahu za pomenutog vladara ili uglednika: Da Allah podari uspjeh vladaru, da mu popravi stanje i uvrsti stope. Citirat emo nekoliko hadisa koj i nam govore o osobinama Mehdije, tj . o njegovom opisu pazei pri tom na njihovu vjerodostojnost. l . Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae: "Mehdija je od mene, irokog ela, izduenog i povijenog nosa. Uspostavit e na Zemlj i pravdu i blagostanje nakon to je bila ispunjena nepravdom i tiranijom. Vladat e sedam godina. " 89 Muhammed, s.a.v.s, kae: "Sigurno e zemlja biti ispunjena nepravdom i tiranijom, pa kada se to desi, Allah e poslati ovjeka iz moje porodice koj i e imati isto ime kao i ja, a ime njegovog oca e biti kao ime moga oca. I spunit e se Zemlja pravdom i blagostanjem kao to je bila ispunjena nepravdom i tiranij om. Nebesa nee sprijeavati
2.

68 69

Isti izvor. Biljee Ebu Davud i Hakim, had is je hasen.

68

kiu, a Zemlja biljke. Bit e meu vama sedam, osam, a najvie devet godina. " 90
3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Mehdija je od nas, od eh lu bejta. Allah e ga u jednoj noi uiniti dobrim. " 9 1

Muhammed, s.a.v.s, kae: "Mehdija je i z mog potomstva, od Fatimine djece. " 92

4. 5 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pred kraj moga ummeta pojavit e se halifa koj i e imati mnogo imetka, a taj imetak e puno dijeliti . " 93

Prije otvaranja teme o nagovjetaj ima i vremenu pojave Mehdije, elimo kazati sljedee: - Pojava Mehdije nije razultat linog zalaganja i truda ovjeka po imenu Muhammed bin Abdullah, niti njegove elje da bude Mehdija. On ne zna da e biti Mehdija sve dok ga Allah ne uini dobrim u jednoj noi i pomogne narodom koji nije mnogobrojan i ne posjeduje potencijale, koj i e mu dati prisegu kod Kabe, a koju e on nerado prihvatiti . - Dolazak Mehdije pred kraj vremena je stvar Allahove odredbe. To je Allah odredio i zapisao u Glavnoj knj izi. On je bie ija je poj ava, bez ikakve sumnje, u vrlo uskoj vezi sa pojavom Dedala, Isaa, sina Merjemina, a.s, te sa izlaskom Je'duda i Me'duda i ostalih predznaka Smaka
90

Biljee Taberani, Bezzar, Sujuti, a spominje ga i Albani pod brojem

1 529, hadis je sahih.

91

Biljee Ahmed, Ibn Made, a Albani ga biljei u Sahihu pod brojem

237 1 .
92

93

Biljee Ebu Davud i Ibn Made, a Sujuti za njega kae da je sahih. Albani ga spominje u Zbirci slabih hadisa pod brojem 1 / 1 08, hadis je hasen. Biljee Ahmed i Muslim.

69

svijeta. Zbog toga moemo rei da je vjerovanje u pojavu Mehdije vjerska obaveza i stvar nunog vjerovanja za svakog vjernika jer hadisi koji govore o ovoj temi su autentini, kao to smo to obj asnili u prvom poglavlju. Ova autentinost je kod mnogih islamskih uenjaka razlog za nuno vjerovanje, a ko bude negirao i odbijao mutevatir hadis uao je u kufr.

70

Trei dio VRIJEME POJAVE MEHDIJE Ovaj dio je jedan od najvanijih dijelova ove knj ige. To je sr poslanice koju elim saopiti ljudima. Volio bih da se svi muslimani, pa i drugi, upoznaju sa ovom temom, da je to bolje izue jer je ona istina o predodreenim dogaaj ima koj i e se uskoro desiti. Tada e A llah pomoi istinu, a unititi la. Ovih dana ivimo u iekivanju Mehdije. Pojavit e se usljed poznatog velikog rata Armageddon. Najprije emo citirati hadise koj i nam govore o vremenu dolaska Mehdije, pa emo ih povezati sa naom situacijom, kako bi nam ova problematika bila mnogo jasnija. l . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Sa Vizantij cima ete uspostaviti ugovor o sigurnosti, zatim ete se boriti protiv zajednikog neprijatelja, pa ete pobjediti, ostvariti ratni plijen i biti u miru. Zatim ete se povui do breuljkaste livade gdje e se dii jedan od krstaa uzvikujui : 'Pobjedio je krst!' To e naljutiti jednog muslimana, pa e on ustati i gurnuti tog koj i je vikao. To e biti razlog izdaje Vizantijaca, pa e se sakupiti radi Krvavog boja. Doi e sa osamdeset zastava, a ispod svake od njih e biti dvanaest hiljada. " Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak svijeta dok Vizantijci ne dou iz El-Amaka (oblast u Sirij i), pa e im u susret krenuti medinska vojska, najbolj i stanovnici Zemlje tog doba. Kada s e oni poredaju u redove Vizantijci e rei: 'Pustite nas i one koj i su nas pozvali da se borimo protiv njih !' Muslimani e odgovoriti : 'Ne, tako nam
2.

71

Allaha, neemo biti neutralni izmeu vas i nae brae ! ' . . . Kada Mehdija s a svoj om vojskom doe u am, pojavit e se Deddal, a muslimani e reati safove za predstojee namasko vrijeme, pa e sii Isa, sin Merjemin, a.s. " 94
3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Bit e razilaenj a prilikom smrti halife, pa e se pojaviti ovjek iz Medine bjeei u Mekku. Ljudi iz Mekke e se sakupiti oko njega, a on e negodovati. Dat e mu prisegu izmeu Haderul-Esveda i Mekami-Ibrahima. " 9 5

4 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Vojni logor musl imana na dan Velikog boja bit e u dolini koja se naziva El-Gutta. U njoj je grad koj i se zove Damask. To je najbolje mjesto za muslimane toga vremena. " 96

Nakon to pogledamo ova etiri hadisa moemo kazati da e to biti rat saveznika, nas i Vizantijaca (Amerika i Evropa) na jednoj strani. Borit emo se protiv zajednikog neprijatelja, kao to smo to objasnili prije. "Postii ete sporazum sa Vizantijcima, pa ete se boriti protiv zajednikog vam neprij atelja." Pobjeda e biti na vaoj strani: "Pobjedit ete, ostvariti ratni plijen i biti u miru." Uvod u ovaj svjetski rat je poeo da se ostvaruje jer smo mi danas u sporazumu sa Vizantijcima, a Kina, Rusija i njihovi saveznici su potpisali ugovore o uzajamnom pomaganju. U aprilu 1 996. ruski predsjednik je posjetio Kinu i ostao nekoliko dana, tokom koj ih su se vodili tajni razgovori koj ima nije bilo nikakavih najava. Svijet, a naroito Srednj i I stok, je uao u trku potpisivanja ugovora i
94 95

96

Biljee Muslim i Hakim, a Ez-Zehebi kae da je vjerodostojan. Biljee Ahmed, Ebu Davud, Taberani, a Hejsemi kae da mu je lanac pouzdan. Biljee Ahmed, Ebu Davud i Hakim, Albani ga spominje u Sahihu

72

sporazuma. U zadnjih nekoliko mjeseci je na ovom polju uraeno vie nego u zadnj ih nekoliko stoljea.
U isti kontekst se ubraja i izbor ekstremnih voa meu idovima, poput Natanjahua, to podstie buenje Arapa i svih muslimana iz velikog gafleta u koji su zapali. Sve su to znakovi koj i nagovjetavaju blizinu skore borbe i blizinu Kraja. Govori u ovom kontekstu su sve jai i mnogobrojniji, poput meusobnih razmirica izmeu Kine i Amerike, 9 7 poveanje zategnutosti odnosa izmeu Rusije i Amerike kao rezultat amerikog otkrivanja ogromnog tajnog Centra kojeg je Rusija sagradi la. Amerikanci smatraju da je to mjesto sa kojeg se upravlja atomskim projektilima. 98 U ovo se ubraja i saveznitvo izmeu Turske i Izraela od kojeg strahuju Arapi i jako oprezno prilaze tom problemu, te o japansko amerikom sporazumu oko kojeg se ispredaju razne prie. Kako god bilo, svi iekuju i predviaju!

Mi ne znamo ko e prvi uiniti korak i pritisnuti dugme razarajueg rata, obino to bude pobjednika strana, muslimani i Vizantijci.

Kada e tano biti ovaj rat?

Allah najbolje zna! Mnogi sljedbenici Knjige se nadaju da e biti 2000, tj . za oko tri godine. Oni oekuju silazak Spasitelja da bi ih spasio. idovi oekuju istu osobu koju nazivaju Mesija, a koj i e ih predvoditi u voenju svijeta.

96

97 Kairske piramide asopis koji izlazi u Egiptu, od 25. maja 1 996. Isti izvor, april 1 996.

73

Oni odreuju vrijeme njegove poj ave i kau da je to april 1 998. tj . pedeset godina nakon uspostave izraelske drave. 99 U ovo vrijeme lani Mesih, 1 00 pomou svoj ih sljedbenika, sagradit e novi Sulejmanov hram 1 0 1 gdje e sa voom sveenika prinijeti spaljenu rtvu, a njegovi sljedbenici e kruiti oko rtve molei se Bogu. Trait e da im poalje vatru sa neba koja e spaliti rtvu u znak da je njihova rtva primljena. Tu e ostati sedam dana, a panja im nee biti posveena. Interesantno je da e se tri vjerska praznika: islamski, idovski i kranski, u koj ima se prinosi rtva, desiti u prvoj polovini aprila 1 998. god. Ovo vrijeme, april '98. je vrijeme pojave Mesiha kod idova, koj i e ih predvoditi u spasenju od pokvarenih i nepismenih naroda. Kur'an o tome govori: "To je zato jer oni govore: 'Nama nije grijeh prema nepismenima.' Oni govore lai o A llahu, a znaju da lau." 1 02 Krani oekuju sputanje I saa sa nebesa u vrijeme poetka razarajueg rata Armageddona, a smatraju da e on poeti u jesen 200 l . godine. Tvrde da e ih Isus, nakon to se spusti s neba, uzdii iznad oblaka kako ih ne bi zadesile strahote razarajueg rata. Isa e doi da bi blagoslovio svoje sljedbenike.
99

Osvrti na Danije/ovu knjigu od Enbadistorisa, ]evanelje po Mateju 24, 34, 3 5 . Vrijeme pojave lanog Mesije odgovara vremenu pojave izraelske drave: maj 1 948. + SO godina = april 1 998. 1 00 j eni ruitelj, antikrist kod krana se odnosi na Rije lani Mesih, gri idovskog spasitelja ili njihovog kralja kojeg oekuju. Za njega govore da e se proglaavati bogom i biti razlogom unitenja svijeta. Muslimani vjeruju da e se to desiti, ali nazivaju ga onako kako ih je Poslanik nauio, Mesihi - Dedal. idovi smatraju da se ispod Mesdidui-Akse nalaze temelji 101 Sulejmanovog hrama. Oni kopaju velike tunele u potrazi za temeljima, gdje e prinijeti svoju rtvu Bogu. 102 Ali lmran, 75.

74

Muslimani kau: Tvrdimo da je rat jako blizu i bitka na pragu, puno blia nego to mogu pretpostaviti oni koji iekuju. Poslanik, s.a.v.s, nas nije obavijestio o njenom terminu. Meutim, Poslanik, s.a.v.s, nas je obavijestio o odreenim znakovima koj i e se pojaviti prije bitke. Svi su se ostvarili i ne preostaje nam nita drugo nego ekanje i priprema za tu bitku. Kaemo da e se vrijeme bitke poklopiti sa iskazima sljedbenika Knj ige, moda malo kasnije, a moda malo prije. Razlika je u j ako kratkom vremenskom periodu. Nakon ovog svjetskog rata desit e se izdajstvo Vizantijaca prema nama. Vratiti emo se iz rata kao pobjednici, sa plijenom, zadovoljni. Tada e ustati jedan Vizantijac i dignuti krst govorei : "Pobijedio je krst! " Prema njemu e krenuti jedan musliman, kojeg je uzeo vjerski zanos, odgurnut e ga i l i ubiti. Vizantijci e se vratiti svojim domovima s namjerom da pripreme zavjeru protiv nas. Vizantijski kraljevi e se tajno organizirati protiv muslimana, u periodu od devet mjeseci, kao to se spominje u hadisu kojeg biljei Ahmed u Musnedu. "Organizirati e se protiv vas u roku od devet mjeseci , kol iko ena nosi trudnou." U ovom vremenu e se pojaviti Mehdija koj i e biti vojskovoa muslimana u sljedeem velikom okraju. Njegov vojni logor e biti u mjestu El-Gutta, nedaleko od Damaska. Vizantijci e se okupiti i napredovati prema Sirij i . Doi e d o mjesta El-A'mak, takoer u blizini Damaska. Njihova vojska e biti sastavljena od osamdeset odreda, a svaki odred e brojati dvanaest hilj ada voj nika.

75

Vrijeme pojave Mehdije je vrijeme izdajstva kada e se Vizantijci organizirati protiv nas, to e biti pogubno za nj ih. U treem hadisu kojeg smo spomenuli u ovom poglavlju Poslanik nam kazuje da je vrijeme pojave Mehdije nakon smrti halife, nakon irenja nesloge i borbe za vlast. Tada e se dati prisega Mehdij i. Hadis, bez obzira na manjkavost u senedu, moe se uzeti u obzir, te na osnovu njega tvrdimo da e se pojava Mehdije desiti u vrijeme izdaje Vizantijaca. Tada e se desiti i smrt halife muslimana, pa e doi Mehdija da otkloni neslogu i razilaenja oko vlasti. Ako pogledamo nau stvarnost, vidjet emo da nigdje na zemlj i nema vladara kojeg nazivaju halifom, osim u Saudijskoj Arabiji. Oni svog kralja nazivaju halifom. udno da je sadanji vladar u Saudij i jako naruenog zdravlja, a sve ovlasti u voenju drave je predao svom zamjeniku. U junu 1 996. je poslao svog zamjenika na sastanak arapskih vladara visokog nivoa. Da l i je to taj halifa ija e smrt biti znak pojave Mehdije? Allah najbolje zna ta e biti !

76

etvrti dio ZNAKOVI POJAVE MEHDIJE I DAVANJE PRI SEGE Najprije pogledajmo ta se spominje u hadisima o poj avi Mehdije:
l . Prenosi se od Aie, r.a, da je rekla: "Pomjerilo se plemenito tijelo Poslanika u snu, pa smo rekli : '0, Boij i Poslanie, uinio s i u snu neto to inae n e radi?' P a j e rekao: 'udo d a s e ljudi i z mog ummeta upuuju prema Kabi ovjeku iz plemena Kurej koj i se takoe, uputio prema Kabi. Doi e do pustinje gdje e biti uniteni.' Rekli smo: 'Poslanie, put spaja ljude?' On ree: 'Da! Meu njima je dobrovoljac i onaj koj i je na silu odveden. Svi e zajedno biti uniteni. Na razne naine e se nesrea sruiti na njih, pa e biti proivljeni na osnovu svoj ih namjera."t l 03

2 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Potrebni trai utoite u Kabi, pa e mu biti poslana vojska koj a e biti unitena kada stigne u pustinju." 1 04

malobrojna skupina bez ikakve snage, na koju e biti

103

3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Utoite kod Kabe trait e

104

Biljee Buhari i Muslim. Biljei Muslim. Kurtubi u djelu Et-Tezkire spominje halifu koji e se pojaviti pred kraj ummeta i zivat e se Mehdija. Znak njegove pojave e biti vojska koja je krenula za Mekku da se bori protiv njega, pa e propasti u zemlju, u pustinji prije nego doe do Mekke.

77

poslana velika vojska, koju e, kada doe u pustinju, zemlja 1 05 progutati."

4. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Uputit e se voj ska prema Kabi sa ciljem da je napadnu, pa kada zau u pustinju, sredina kolone e nestati u zemlji. Prednji i zadnj i dio kolone e se dozivati, pa e i oni u zemlj i nestati. Od njih traga nee ostati, osim jedan koji e prenijeti vijest o njihovoj propasti. " 1 06

5 . Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "Davat e se prisega jednom ovj eku izmeu Haderul-Esveda i Mekami lbrahima .. " 1 7
.

6. Muhammed, s.a.v.s, j e rekao: "Doi e voj ska iz moga ummeta iz pravca ama i uputit e se prema Kabi, ovjeku kojeg e A llah zatititi od njih." 1 0 8

U drugom dijelu ovog poglavlj a spomenuli smo ime i opis Mehdije, pa smo rekli da je to mladi iz loze Muhammeda, s.a.v.s, visokog ela, izduenog i povijenog nosa. Njegovo ime e biti Muhammed bin Abdullah. Na osnovu ovog opisa moemo vrlo lahko pogrijeiti u prepoznavanju Mehdije, te su nam neophodni dodatni pokazatelji koj i e nas uvjeriti da nismo pogrijeili u prepoznavanju tog ovjeka. Treba nam dodatni opis koj i e
Biljei Muslim. Biljee Muslim, Ahmed, Nesai i Ibn Made. 107 Dio vjerodostojnog hadisa kojeg biljee Ahmed, Ebu Davud, Taj alisi i Hakim, vjerodostojnost potvruju ejh Ahmed akir i Albani. 108 Biljee Ahmed i Ebu )a'la, Hejsemi kae da mu je sened ispravan.
106 105

78

biti svojstven samo njemu i pomou kojeg emo biti sigurni da je to bez dvojbe Mehdija, kao to nam kae na Poslanik, s.a.v.s, u kazivanju o Dedalu. Kae da ga on, s.a.v.s, poznaje bolje od njega samog. Opisuje ga svojstvima koje niko drugi nee imati, kao to da e mu na elu pisati "kafir", te da e taj natpis proitati svaki vjernik, bez obzira na pismenost. Isto tako Muhammed, s.a.v.s, opisuje Isaa, a.s, opisom koji je jako precizan i oko kojeg nema nejasnoa. Pored toga, za Isaa kae da e biti sputen s neba na nain koji je svojstven samo njemu. Njegove ruke e biti oslonjene na krila dva plemenita meleka Milostivog. Dakle, pitanje koje se namee je: "Da li je Mehdija, Muhammed bin Abdullah, opisan znakom koj i je svojstven samo njemu i pomou kojeg e se moi prepoznati? Odgovor je pozitivan.

Siguran znak pojave Mehdije

Prvi znak je da e mu se dati prisega kod asne Kabe, izmeu Mekami-Ibrahima i Haderul-Esveda, te da e broj njegovih pristalica biti mali, pa nee posjedovati nikakvu posebnu snagu. 1 09 Potrait e utoite kod Kabe drei se Mehdije, sve dok na nj ih ne krene vojska sa ciljem da ih uniti i tako rijei njihovu sudbinu. "udno je da lj udi iz moga ummeta idu prema Kabi, ovjeku iz plemena Kurej koj i se sklonio kod Kabe." Kada vojska proe pored M edine i doe u blizini Zul-Hulejhe, zemlja e raspuknuti i oni e

1 09

Kae se da je njihov broj kao broj uesnika Bitke na Bedru (3 1 4) , ali mi emo se zadovoljiti vjerodostojnim hadisom, pa kaemo da je njihov broj mali, a samo Allah, d., zna tano njihov broj.

79

propasti u nju. Niko od njih nee ostati iv, osim jedan ili dva ovjeka koji e prenijeti vijest o propasti vojske. Svima je poznato da je ovjek koj i e se skloniti kod Kabe A llahov namjesnik na Zemlji, Mehdija. To je ovjek zbog kojeg e Allah unititi vojsku koja je krenula da mu se suprotstavi, kao keramet, zatita njemu i potvrda da je on Mehdija. Kada se to desi, ljudi e ga prepoznati i dati mu prisegu pridruujui mu se ili aljui mu svoje izaslanike. Pridruit e mu se najpobonij i ljudi iz ama i Iraka. Tada e biti obaveza svim muslimanima na svijetu da mu se pridrue. Dakle, siguran znak da se radi o Mehdij i je unitenje vojske koj a e biti poslana da se bori protiv njega. Prije nego zavrimo ovo poglavlje htio bih da napomenem neke stvari koje su vezane za nagovjetaje pojave Mehdije i davanje prisege njemu. Na osnovu vjerodostojnih hadisa ne moemo odrediti stranu svijeta sa koje e se poj aviti Mehdija, kojem e se davati prisega kod Kabe. Neki tvrde da e se on pojaviti iz pravca istoka, 1 1 0 dok drugi kau da e doi iz pravca 111 zapada. Neki tvrde da e on doi iz Medine, bjeei prema Mekki, kao to se o spominje u hadisu kojeg smo prij e citirali. Meutim, hadis je ocijenjen kao slab, tako da ni to ne moemo uzeti za pouzdano. Allah, d., da je htio, mogao nam je dati jasan dokaz na osnovu kojeg bi mi tvrdili odakle e se on poj aviti. Meutim, takvog dokaza nemamo.
l.
1 10 111

Ovo tvrdi Ibn Kesir u djelu El-Fiten vel-Melahim. Ovo tvrdi Kurtu bi u djelu Et- Tezkireh .

80

Zasigurno je da je to iz velike mudrosti Uzvienog, koji je htio da nemamo pouzdanih informacija o ovome, kako bi zatitio Svog halifu od spletki i zavjera neprijatelja. Neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova! U hadisima se jako detaljno opisuje propast vojske. Kae se da e vojska, koja se uputila prema Mehdiji, biti unitena tako to e njen sredinj i dio propasti u zemlju. Nestat e bez traga na oigled ostalih. Taj prizor e unijeti veliki strah kod ostatka vojske. Njen prednji dio e dozivati zadnji kako bi saznali od nj ih ta se desilo. Meutim, prije nego dobiju odgovor, svi e nestati u utrobi zemlje. Od nj ih nee ostati ni traga, osim jednog ili dva ovjeka koj i e obavijestiti narod o tome ta se desilo vojsci.
2.

3 . Vojska, koja je krenula na Mehdiju i njegove pristalice sa ciljem njihovog unitenja je pjeadij a. To nam dokazuje da e rat Armageddon biti razarajui, izuzetno straan, u kojem e biti unitena veina vojnog potencijala u svijetu, te e avioni i rakete nestati. Zbog ega bi voj ska putovala pustinjom ako posjeduje avione i helikoptere za prijevoz lj udstva? U poznatom sluaju koj i se desio u Haremi-erifu 1 980. godine, vojni avioni su kruili iznad Harema i bombardovati munare u koj ima su se bili utvrdili pobunjenici.

kojom e biti pogoena vojska, mada navedeni hadis razlikuje izmeu dobrovoljaca, tj . onog koji je iziao sa ciljem da se bori protiv Mehdije i onog ko je prisiljen da krene u taj pohod, ili putnika koj i se sluajno zadesio na mjestu i u vrijeme tragedije. Svi oni e biti proivljeni na

4. Propadanje vojske u zemlju predstavlja vrstu kazne

81

osnovu svoje namjere s kojom su se zadesili na tom mjestu. Allaha molimo da ne budemo od te bijedne vojske koja e biti zatrpana zemlj om ! Allaha molimo da nas pomogne Mehdijom koj i e se pojaviti pred kraj vremena, a kome e biti ime Muhammed sin Abdullaha, od potomaka Hasana sina Fatime, kerke Muhammeda, s.a.v.s. Amin !

82

Peti dio KOJI DOGAAJI E SE DESITI U VRIJEME MEHDIJE Nakon to vojska bude poraena, glas o Mehdij i e se rairiti, pa e ljudi uti za njega. Sa svih strana svijeta e dolaziti delegacije pridruujui se Mehdij i i davajui mu prisegu, uzdiui Allahovu rije pod parolom jednog od dvoje: pobjeda ili ehadet! Oko Mehdije e se okupiti vojska iskrenih vjernika koja nee imati vremena za odmor. Vodit e veliki broj ratova i bitaka od koj ih e zjenice pocrvenjeti, u koj ima e sablje sijevati, konj i vritati, a srca e do grla dospjeti. Broj poginulih e biti jako velik. Krv e tei na sve strane, a konj i e po njoj gaziti. To e biti izuzetno teak prizor, pa A llaha molimo da nas spasi tih iskuenja. Ako pogledamo na ratove koje e Mehdij a voditi, vidjet emo da e se on u vrlo kratkom periodu boriti protiv cijeloga svijeta. U periodu od nekoliko mjeseci Mehdija e se boriti protiv: - muslimana Arapskog poluotoka; - muslimana iija; - Vizantijaca (Amerika i Evropa); - turskih sekularista (Bitka za Konstantinopol) - idova; - osvaj anje Rima; - komunista;

83

U svim ovim ratovima pobjeda e biti na strani Mehdije i njegovih pristalica, pa neka je hvala Al lahu, Gospodaru svih svjetova.

Vremenski redosljed glavnih ratova koje e voditi Mehdija

Prvi rat koj i e voditi Mehdija je rat na Arapskom poluotoku, a zatim rat protiv Perzijanaca, protiv Vizantijaca, pohod na Konstantinopol, rat protiv idova, rat protiv krana Zapada (pohod na Rim), rat protiv Mongola, te plemena Hoz i Kinnan (Kinezi, Rusi i Japanci). Radi preciznijeg izlaganja navedenog, spomenuti hadise koj i govore o ovoj temi :

prvo

emo

l . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Borit ete se protiv Arapskog poluotoka pa e A llah dati da on bude osvojen, zatim protiv Perzije, pa e Allah dati da bude osvojena. Borit ete se protiv Vizantijaca, pa e Allah dati da budu poraeni, zatim ete se boriti protiv Dedala, pa e Allah 1 12 dati da bude poraen! "
2. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Izgradnja Kudsa, pa ruenje Medine. Nakon ruenj a Medine slijedi Krvavi boj. Nakon Krvavog boj a slijedi osvaj anje Konstantinopola, a 1 13 nakon osvajanja Konstantinopola slijedi pojava Dedala. " 3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak svijeta sve dok se muslimani ne budu borili protiv idova, pa e ih muslimani poubijati tako da e se oni kriti iza kamena i drveta, a kamen i drvo e govoriti : 'O muslimanu,

1 12 1 13

Biljee Muslim, Ahmed i Ibn Made. Biljee Ahmed i Ehu Davud, Albani ga biljei u Sahihu.

84

o robe Allahov, evo idova iza mene doi i ubij ga! ' Osim drveta garkad, zaista je ono idovsko drvo. " 1 1 4 Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak svijeta sve dok se ne budete borili protiv Havsa i Kirmana, ljudi crvenih lica, pljosnatih noseva, malih oij u, lica irokih kao titovi obloeni . " 1 1 5
4.

osvojen, Konstantinopol ili Rim?" Pa je rekao : "Grad Heraklija e prvi biti osvojen . " 1 1 6 Grad Heraklija je Konstantinopol, dananji I stambul.
Detalj an opis ratova koj e e Mehdij a voditi

5. Muhammed, s.a.v.s, je upitan : "Koji e grad prvo biti

Prvi rat: Borba za Arabijsko poluostrvo

"Borit ete se za Arabijsko poluostrvo, pa e Allah dati da bude osvojeno ! " To e se dogoditi u vrijeme izdaje Vizantijaca kada se oni budu pripremali za odluujui boj protiv muslimana. Prva vojska koj a e stupiti u rat protiv Mehdije, nakon propasti voj ske koju smo spomenuli prije, je vojska sa Arabijskog poluotoka pod zapovjednitvom Sufjanijja. 1 1 7 On e opremiti vojsku i zatraiti pomo od daida iz plemena Kelb. 1 1 8 Krenut e u borbu protiv
Biljei Muslim. Biljee Buhari i Ahmed. 1 16 Biljee Hakim i Darimi, a njegovu vjerodostojnost su potvrdili Hakim, Ez-Zehebi i Albani. 1 17 Kurtubi u knjizi Et-Tezkireh kae da e se Mehdija boriti protiv Safijanijja iz plemena Kurej koji je potpomognut plemenom Kelb. 1 16 Kae se da vladajua porodica u Kuvajtu ima rodbinske veze sa plemenom Kelb, a Allah najbolje zna.
1 15 1 14

85

Mehdije, pa e ih Mehdija sa svojom voj skom potpuno poraziti i osvojiti veliki ratni plij en. U nekim rivajetima se kae: "Pogrijeio je onaj ko nije prisustvovao podjeli ratnog plijena plemena Ke lb." Ovom pobjedom Arabijsko poluostrvo e otvoriti vrata Mehdij i , pa e ga on zaposjesti i uspostaviti svoju vlast na njemu. Takvim ishodom e se ostvariti rijei Muhammeda, s.a.v.s: "Borit ete se za Arabijsko poluostrvo, pa e Allah dati da bude osvojeno."

Drugi rat: Borba protiv Perzije Orana)

"Borit ete se protiv Perzije, pa e Allah dati da bude osvojena. " Krenut e voj ska iz Perzije (dananjeg Irana) od 1 19 Oni su jedan od najeih protivnika ehli iija imamija. sunneta vel - dema'ata. Nee se ustruavati da poalju vojsku protiv Mehdije koj i nije njihov oekivani dvanaesti imam. Doivjet e veliki poraz, a Mehdij ina zastava nee biti pobijeena. To je uto - bijela zastava na kojoj je natpis sa Allahovim imenom.

Trei rat: Pohod na Vizantiiu ( Amerika i Evropa)

"Zatim ete se boriti protiv Vizantije, pa e Allah dati da bude osvojena. " To je Krvavi boj . To je jedan od najeih ratova ikada voenih. Poet e dolaskom Vizantijaca, devet mjeseci nakon bitke Armageddon. Vizantijski vladari e se
1 19

To je jedna od osamnaest sekti iija. Oni su karakteristini po tome to oekuju izlazak njihovog dvanaestog imama Muhammeda bin Hasana el-Askerija koji je kao dijete uao u peinu Sam ura i nestao. Oni oekuju njegov povratak ve nekoliko stoljea.

86

tajno organizovati i doi e sa ogromnom vojskom ij i e broj biti oko milion vojnika. Muhammed, s.a.v.s, tu vojsku opisuje rijeima: "Doi e vam sa osamdeset zastava, a ispod svake dvanaest hilj ada. "

Tok bitke. mjesto njenog odvijanja i rezultati

Imam Muslim biljei hadis od Ehu Hurejre u kojem se kae: "Nee nastupiti Smak svijeta dok Vizantijci ne dou u mjesto Al-Ea'mak ili Dabik. U susret nj ima e krenuti vojska iz Medine koja e biti najbolj a vojska u to vrijeme. Kada se poredaju u safove, Vizantijci e rei: 'Pustite nas i one koj i su nas psovali da se borimo.' Muslimani e odgovoriti : 'Ne, tako nam A llaha neemo ostaviti nau brau da se vi borite protiv njih ! ' Nastupit e bitka u kojoj e se povui treina muslimanske voj ske. Allah im nee nikada oprostiti. Druga treina e izginuti, a trea e pobijediti . Oni nee biti iskuani smutnjom i osvojit e Konstantinopolj . Kada uu u njega, objesit e sablje o drvee i djeliti ratni plijen. Tada e ejtan uzviknuti: 'Mesih (Dedal) je izaao i u vaim je kuama!' To e biti la ! Muslimani e se vratiti u am i tada e se on pojaviti. Kada se budu redali u safove i pripremali za boj , prouie se ikamet za namaz, tada e se spustit Isa, a.s, i povesti muslimane. Kada ga ugleda Allahov neprijatelj , topit e se kao to se so u vodi topi. Da ga pusti sav bi se istopio i tako uniten bio, ali on e ga svojom rukom ubiti i pokazati njegovu krv na vrhu koplja." 1 20 U detaljnijem pojanjenj u dogaaja bitke Muhammed, s.a.v.s, kae: "Borba e biti jako teka, pa e muslimani
120

Biljei Muslim u djelu El-Fiten ve iralus-Sa'a.

87

poslati svoje najbolje jedinice koje se ne vraaju osim kao pobjednici. Borit e se do noi kada e ratni plijen uzeti i jedni i drugi, ali pobjednika nee biti. itava jedinica e izginuti. Drugog dana e muslimani poslati svoju drugu jedinicu, koja se ne vraa osim kao pobjednik. Borit e se do noi, kada e uzeti ratni plijen, ali pobjednika nee biti. itava jedinica e izginuti. Trei dan e muslimani poslati odabranu vojsku, koja se ne vraa osim kao pobjednik. Borit e se do noi kada e zadobiti ratni plijen, a itava jedinica e izginuti. Kada bude etvrti dan, na neprijatelja e nasrnuti ostali muslimani, pa e Allah uiniti da Vizantijci budu poraeni tako da e ljudi priati o, do tada, nevienom porazu. Kada ptica bude nadlijetala mjesto odvijanja bitke i vidi poraz vizantijske vojske, past e mrtva. Nakon bitke ljudi e se vraati svojim porodicama i od porodice iz koje je sto boraca otilo u boj , vratit e se samo jedan koj i je preivio. Pa kojem plijenu da se raduje, ili koje naslijee da 121 dijeli?" I z prethodna dva hadisa moemo zapaziti:
1- Ova uasna bitka izmeu nas i Vizantijaca koju Poslanik, s.a.v.s, naziva Krvavi boj , desit e se u Sirij i, u 1 22 u mjestu koje se zove AI-Ea'mak, ili blizini Damaska, Dabik, a komandna mjesto Mehdije e biti u EI-Gutti, takoer u b lizini Damaska. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Vojni logori muslimana u toku velikog Krvavog boja e biti u zemlj i koja se zove El-Gutta, u gradu koji se zove

121 122

Biljei Muslim. Sirija je odbila prisustvovati sastanaku koji je uprilien u Izraelu sa ciljem pronalaenja eenja blisko-istonog ploblema 1 996. g. To je bio razlog zahlaenja odnosa izmeu Amerike i Sirije, a Amerika je nakon tog dogaaja Siriju stavila na spisak zemalja koje pomau terorizam. Zaista je Allahov Poslanik govorio istinu!

88

Damask. Tada e tu biti najbolje nastambe muslimana tog 1 23 vremena. " Prvo to e Vizantici rei je: "Pustite nas i one koji su nas psovali da se obraunamo ! " Ovo je dokaz da e mnogi krani primiti islam nakon bitke Annageddon i boriti se na Mehdij inoj strani. Vizantijci e smatrati da su se oni predali muslimanima i tako ih iznevjerili, pa e traiti da se protiv nj ih bore kako bi im se osvetili.
2-

neprestano. Sablje nee mirovati osim nou, kada e no razdvajati strane u ratu. Zavretkom etvrtog dana rezultati bitka e biti zavrena porazom V izantij aca, porazom koji do tada nije vien u historij i . Broj ubijenih e biti poznat samo Allahu, d.. Veina Vizantijaca e biti unitena, pa e A llah pobjedu dati muslimanima. Allah e pomoi svoga roba Mehdiju nakon to muslimani doive velika iskuenj a. Due e doi do grkljana, pa e jedna treina voj ske pobjei sa bojnog polja. Allah e njih napustiti i nikada im nee oprostiti . Druga treina e izginuti kao ehidi, a to su najbolj i ehidi kod Allah, d.. Trea treina e zadobiti pobjedu, a to su oni koji nee biti na mukama i oni su stanovnici Denneta.

3- Bit e veliko ubijanje koje e trajati etiri dana

sabljama, a konj i e biti jahalice. U hadisima se spominju konji i sablje koje e biti objeene o maslinovo drvee. Ako analiziramo znaenja rijei "sve dok ih no ne rastavi" moemo zakljuiti da e se rat voditi sabljama, a ratnici e biti na konj ima. Savremeni ratovi se vode savremenim naoruanjem, bez obzira da li je dan i l i no. No nije prepreka za voenje rata
123

4- Iz ovih hadisa zakljuujemo da e se ratovi voditi

Biljee Ahmed, Ehu Davud, Hakim, i Albani u Sahihu.

89

uz pomo savremenog naoruanj a. Ima nekih koj i alegorino tumae ove izraze, pa kau da sablj a i konji, koji su spomenuti u tekstu, znae tenkove i ostalo naoruanje. Meutim, pitamo ih da nam protumae izraz "sve dok ih no ne rastavi", ili izraz "vidjet e krv na njegovom koplju." Ove rijei ne prihvataju nikakvu alegoriju, pa zakljuujemo da e se ratovi voditi uz upotrebu sablji, kopalja i konj a. Ovo ne treba da nas udi, jer Armageddon je svjetski, izuzetno estok rat u kojem e se potroiti svo strateko naoruanje koje koristi naftu kao pogonsko gorivo i kompjuterske sisteme navigacije. A Allah, d., najbolje zna.

etvrti rat: Osvajanje Konstantinopola

Konstantinopol je Istambul u Turskoj , koji je bio prijestolnica hilafeta u vrijeme Osmanske vladavine, pa sve do dolaska Kemala Ataturka, imperijalitikog zastupnika, koj i je unitio islamski hilafet poetkom dvadesetog stoljea. Uveo je sekularizam u dravi hilafeta, zamjenio je dobrotu onim to je nevaljalo. Od toga dana Turska je odvojena od islama i njegove doktrine. To je razlog da Turska pristupi partnerstvu sa Izraelom, to je zaprepastilo sve ostale muslimane. 1 24 Partnerstvo je formirano pod parolom vojnog potpomaganja i zajednike odbrane, to je rezultiralo nevienom sramotom jer Turska dozvoljava Izraelu da koristi njen vazduni prostor za uvjebavanje svoj ih aviona. To je naputanje i posljednjeg osjeaja pripadnosti islamu. Nakon samo nekoliko sedmica od pristupanj a ovom sramnom partnerstvu, iznenadila nas je vijest o odlunosti Turske da istraje u zatezanju.odnosa sa islamskim svijetom kroz zauzimanje negativnog stava o
124

udno Tursko - Izraelsko partnerstvo sklopljeno je u aprilu 1 996.

90

rjeenju problema oko vode iz rijeka Tigris i Eufrat. Turska je javno izjavila da njena braa Arapi nemaju pravo na ove rijeke. Potranja Turske za njihovim dijelom u vodi je kao potranja amerikih indijanaca za svoj a prava u amerikoj zemlj i koja je silom od nj ih oteta. Naredni dani e nam otkriti stvarno lice Turske, rei emo: - Istinu je rekao Allahov Poslanik, s.a. v .s: 11 potom e (osloboditi) Konstantinopol.11 Da, on je najprei da bude osloboen.

Kako e se okonati osvajanje Konstantinopola?

Ovo je osvaj anje koje e se desiti odmah nakon pojave Dedala. Nee biti ubijanja sablj ama i koplj ima, nego e Konstantinopolj biti osvojen uenjem tekbira i tahlila. Muslim biljei hadis od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: 11uli ste za grad koj i j e jednim dijelom na kopnu, a drugim na moru?" "Da, 11 odgovorie ashabi. "Nee nastupiti Smak svijeta dok se ne budete borili protiv sedamdeset hiljada sinova Ishakovih. Kada dou nee se boriti orujem i strijelama, nego e rei: 'Nema drugog boga osim Allaha i Allah je najvei,' nakon ega e pasti jedna strana zidina. 1 1 Es-Sevri kae: "Ne znam da se odnose ove rijei na bilo ta drugo osim na onaj dio to je na moru, pa e isti zikr ponoviti drugi put nakon kojeg e se sruiti druga strana. Kada donesu tekbire trei put, otvorit e im se prepreka, pa e ui u grad. U vrijeme podjele ratnog plijena doi e im glasnik govorei: 'Dedal se poj avio, a oni e sve ostaviti i vratiti se nazad."' En-Nevevi kae da je E l-Kadi rekao: "Karakteristian izraz u hadisu je 'sedamdeset hilj ada od sinova Ishakovih' i

91

ovako je u svim predajama koje prenosi Muslim. Ovaj grad je Konstantinopol. 1 2 5 Ishakovi sinovi su Vizantijci, koj i su iz potomstva Ajsa, sina Ishaka, sina Ibrahima, a.s. Oni su dj eca amide, Israilana koj i su djeca Ja'kuba, sina lshakovog. 1 26 hadisu spomenuti sinovi Ishaka su Vizantijci koji e primiti islam nakon bitke Armageddon. Ibn Kesir kae da e Vizantijci primiti islam pred kraj postojanja svijeta. Moda e upravo ova skupina osvoj iti Konstantinopol, kao to je to najavio prethodni hadis. 1 2 7
U

Peti rat: Borba protiv idova

Preciznije reeno to je borba u kojoj e biti ubijena jedna treina idova jer e ostale dvije biti unitene u bici Annageddon. Nakon ove bitke, ostalim idovima e trebati sedam mjeseci da pokopaju poginule u ovom ratu. To se spominje u Svetoj knjizi Hazeklije, u kojoj se kae: "Potrajat e sedam mjeseci ukopavanje rtava kako bi Izraelani oistili zemlj u." 1 28 Dvije treine idova bit e unitene u bitki Armageddon, a muslimanska vojska, pod vodstvom Mehdije, e poubijati preostalu treinu. To e se desiti nakon to muslimani osvoje Konstantinopol j nakon pojave prokletog Dedala, kralj a idova. Oni smatraju da e im doi Mesija, Spasitelj koj i e ih spasiti od pokvarenih naroda, tj . svih ljudi na
125 126 127 128

Vidi Nevevijev komentar Muslimovog Sahiha.

El-Fiten vel-Melahim, Ibn Kesir.

Isti izvor. Kao to je zabiljeeno u njihovim svetim knjigama Telmuda: Zekerijah 1 3/89, Hazeklije 1 2/39. Vidi Pedskazanje i politika, str. 45.

92

Zemlj i osim idova. Smatraju da e se on poj aviti prije godine. 1 29 Ove tvrdnje potvruju i rijei krana koj i smatraju d a e se Mesija pojaviti u aprilu 1 99 8 . , a o tome smo govorili u prethodnom poglavlju.
2000 .

Dedal e se pojaviti u vrijeme koje odredi Allah, d.. Na Zemlji e praviti nered i smutnju etrdeset dana. Prvi dan e biti kao godina, drugi kao mjesec, trei kao sedmica, a ostali dani kao obini dani. Zatim e se spustiti Isa, a.s, ubit e Dedala i poraziti sve njegove pristalice. Svi oni e biti idovi koj i e bjeati pred musl imanskom vojskom i sakrivati se iza kamenja i drvea. Kamenje i drvee e ih otkrivati i upuivati na njih, viui zbog njihovog nevjerstva i bespravno!! ubijanja Poslanika. Njihove ruke e zaudarati od smrad:. bo toga to su uprljane krvlju nevine djece, staraca i ena. 30 Drvee i kamenje e dozivati j asnim glasom: "O muslimanu, o robe Allahov evo idov se sakrio iza mene, doi i ubij ga! Samo drvo garkad 1 3 1 nee govoriti, jer je to idovsko drvo. Slavljen neka je A llah ! Borba muslimana protiv idova e biti nakon pojave Isa, a.s, i ubistva Dedala. Muhammed, s.a.v.s, je rekao: " . . . tako da e drvo i kamen dozivati: 'O Duhu Boiji, Isa, ovo je idov ! Nemoj ga ostavlj ati da ga ima ko slijediti (Dedala), a da ne bude ubijen." 1 3 2 M i kaemo da je rat izmeu idova i muslimana na pragu. Danas svijet ivi u vremenu svjetskih saveza, koji su prethodnica bitke Armageddon u kojoj e biti unitena
Dokazi za ovo se nalaze u idovskim knjigama koje smo spominjali u ovom djelu. jedan Palestinac me obavjestio da su idovi ve sagradili dvorac na kojem je napisano Dvorac Mesije. 1 30 Zbog nezapamenih zloina koje su radili i jo ih rade u Palestini. 13 1 Vrsta drveta koje je jako raireno u Kudsu u kojem e biti ubijeni Dedal i njegove pristalice. 1 32 Biljee Ahmed i Hakim.
1 29

93

veina idova, a preostali dio e biti pobijen u vrijeme lsaa, sina Merjeminog, a.s. Zemlja e biti oiena od njihovog zla i spletki . Drvo i kamen e progovoriti i to nee biti udno u vrijeme kada e se razna uda deavati i kada e se pojaviti Dedal, Isa, a.s, i Je'dud i Me'dud. Cijela Zemlja e biti spremna za doek Kraj a svijeta. idovi se mogu okupljati koliko god ele i graditi svoja naselj a. Neka kre ugovore i sporazume, neka siju svoju zlobu na Zemlj i koliko god mogu jer uasan kraj je j ako blizu. Oni su u okruenj u i tu e im biti kraj . Istina su Allahove rijei : "Naselite se u zemlJ i, pa kada Smak svijeta doe, doveemo vas izmijeane." 1 3

Ostali ratovi koje e voditi Mehdija

Nakon rata protiv idova, muslimani e se boriti protiv ostalih nevjernika na Zemlji. Isa, a.s, e sii sa neba, slomit e krst, ubiti svinj u i dokinuti dizju. Nee priznavati nita drugo osim islama ili rata. U veini sluajeva ovi ratovi nee biti teki, a u nj ima e osvoj iti Rim i borit e se protiv Havza i Kermana, koj i se u hadisima nazivaju i Turk. Oni su roaci Je'duda i Me'duda. To su Kinezi, Rusi, Japanci, Mongoli i ostali koj i su iz njihove loze. Poslanik, s.a.v.s, ih je precizno opisao rijeima: "Borit ete se protiv Havza i Kermana. To su stranci ija su lica crvena, nosevi su im pljosnati, oi malene, a lica su im iroka kao titove obloeni koom. Nosit e vunenu odjeu . " Tada e s e ostvariti Boije obeanje d a e islam zavladati svugdje na svijetu i da e sve vjere biti unitene, a sa njima i

133

El-Isra', l 04.

94

njihovi pripadnici. Pa neka je hvala Allaha, Gospodaru svih svjetova! Allah, d., kae: "On po Svom Poslaniku alje upustvo i vjeru istinitu da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar mnogobocima i ne bilo pravo. " 1 3 4 Muhammed, s.a.v.s, kae: "Ova vjera e stii tamo dokle stiu dan i no. Allah nee ostaviti nijednu kuu a da u nju nee ui ova vjera ili snagom snanog ili poniznou poniznog, ponosom kojim Allah uzdie islam i ponienjem koj im poniava nevjerstvo." 1 3 5

U Musnedu Ahmeda bin Hanbela nalazi se hadis u kojem se kae: "Nee ostati nijedna kua na Zemlji, a da u nju nee ui rije islama ! "

IH 135

Es-Salf, 9.
Biljee Ahmed i Albani.

95

etvrto poglavlje

MESIH DEDAL
Prvi dio

Dedalje prvi veliki predznak Smaka svUeta

Drugi dio

Opis Dedala
Trei dio

M jesto na kojem se nalazi Dedal

etvrti dio

Mjesto na kojem e se pojaviti Dedal, te razlozi i znakovi njegovog izlaska

Peti dio

Smutnja koju e Dedal praviti i nain uvanja od nje

esti dio

Dedalova propast i poraz njegovih sljedbenika

96

Prvi dio

DEDAL JE PR VI VELIKI PREDZNAK SMAKA SVIJETA

El-Mesih (slovo ha bez take) je ime koje se spominje u svim predajama koje govore o Dedalu, a biljee ih Buhari i Muslim. Ibn Hader u djelu Fethui-Bari kae: "Ko proita ovo ime i na h doda taku, pogrijeio je." 1 3 6 Takoer, isti uenjak kae: "Jako je naglaavao El-Kadi ibnu-1-Arebi da su pogrijeili oni koji su itali h sa takom i pojaavali izgovor slova s, kako bi napravili razliku izmeu Dedala i Mesiha Isaa, sina Merjemina, a.s. Muhammed, s.a.v.s, je pojasnio razliku izmeu nj ih tako to je Dedala nazvao 'Mesihom zablude', a Isaa, a.s, 'Mesihom upute'. Dakle, oni su htjeli uveliati Isaa, a.s, pa su iskrivili hadis. " 1 3 7
Rije Mesih upotrebljava se podjednako kod kazivanja o l sau, a.s, ali i kod spomena Dedala, pa da bi se izbjegao nesporazum, vee se za ime Dedala pri njegovu spomenu kao Mesih Dedal. Ukoliko se spomene samo ime Mesih, podrazumijeva se Isa, a.s. Ovim se pojanjava na koga se odnosi spomenuto ime. Dedal je nazvan Mesihom zbog jednog od sljedeih razloga: zato to je slijep u desno oko (memsuhul-ajni), zato to mu je desna obrva nepravilnog oblika (memsuhul hadibi), ili zato to e proputovati cijelom zemljom, tako da nee ostati mjesto koje nee posjetiti (jesihu fil-erdi).
' 36 Fcthul-Bari, tom 2 . Poglavlje o ezanu. 1 37 Fethul-Bari, tom 1 3 . Poglavlje o smutnji.

97

Isa, a.s, nazvan je Mesihom zbog njegovog putovanja zemlj om (jesihu fi l-erdi), ili zbog toga to je on bolesne, 8 koje je Al lah, d., lij eio, potirao svojom rukom (mesh). 1 3 Dedal u arapskome jeziku znai onaj koji prekriva, tj . onaj koji prekriva istinu svojim laima. Mesih Dedal nije prvi dedal koj i se pojavio, ali je posljednj i od njih koj i e se pojaviti na dunjaluku. Muhammed, s.a.v.s, u jednome hadisu kae : "Zaista e se pred Smak svijeta pojaviti trideset dedala-laaca. " 1 39 Argumentacija tvrdnje da je Dedal prvi veliki predznak Smaka svijeta Pojava Dedala je prvi od deset velikih predznaka Smaka svijeta koj i se spominju u hadisu kojeg emo, ako Bog da, spomenuti u sljedeem poglavlj u. Neki islamski uenjaci smatraj u da je izlazak Sunca sa zapada prvi od velikih predznaka Smaka svijeta, povodei se za sahih hadisom kojeg prenosi Abdullah bin Amr bin el As, a u kojem se kae: "Prvi predznaci su pojava Sunca sa zapada, i pojava ivotinje ljudima, pa koji od da se desi od ova dva, drugi je odmah iza njega. " 1 4 Meutim, ovo
1 38 Fethul-Bari, tom 2 . Poglavlje o ezanu . 1 39 Hadis je vjerodostojan. Biljei g a Ahmed, Albani g a je uvrstio u Sahih pod brojem 1 683 . Ve su se pojavili mnogi laci, kao Musejlema ei Kezab, EI-Esved ei-Unsi, Tilejha el-Esedi, Gulam Ahmed ei-Kadijani i dr. 140 Biljee Muslim u Sahihu, te Ahmed, Ibn Made i Ebu Davud.

98

miljenje nije ispravno. Izlasku Sunca sa zapada prethodit e tri velika predznaka, od kojih je prvi pojava Dedala, zatim silazak Isaa, sina Merjemina, a.s, te izlazak Je'duda Me'duda. Ovo miljenje temelj imo na sljedeem: - Izlaskom Sunca sa zapada zatvaraju se vrata pokajanju i nikome tada nee koristiti vjerovanje ako nije prije vjerovao, ili u svom vjerovanju dobra djela radio. Nama je poznato da e Isa, a.s, nakon silaska pozivati ljude u islam, pa e mu se krani odazvati i povjerovati u njega. Allah, d., kae: " l nema nijednog sljedbenika Knj ige koji, kada bude umirao, nee u njega onako kako treba ovjerovati, a na Sudnjem danu on e protiv njih svjedoiti." 4 1 Ako b i s e Sunce pojavilo s a zapada prije ovih dogaaja, njihov iman im ne bi koristio. Zato Ibn Hader kae: "Boravak Dedala na Zemlji, njegovo ubistvo od strane Isaa, a.s, boravak Isaa, a.s, na Zemlji, te izlazak Je'duda i Me'duda su dogaaj i koji e se desiti prije izlaska Sunca sa zapada. Zato je najjae miljenje o pojavi Dedala kao prvom velikom predznaku koj i naj avljuju velike poremeaje na Zemlji, a zavravaju se stmu Isa, a.s. Izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka koj i najavljuju poreme e u kosmosu, a zavravaju se nastupanjem Smaka svijeta. " 1 2 El-Bejheki u dijelu El-Ba's ven-Nuur biljei : "El Hulejmi navodi da je prvi predznak Dedal, zatim silazak Isaa, a.s, jer, kada bi izlazak Sunca sa zapada bio prije ovoga, nevjernicima ne bi koristilo vjerovanje, a poznato je
141 142

En-Nisa, 1 59. Fethul-Bari, tom l l . Poglavlje o rekaiku, isto miljenje zastupa i

Taberi.

99

da e im koristiti. Kako e se sve vjere objediniti u islamu, ako im nj ihovo prihvatanje pravoga puta tada nee koristiti? ! " 143 Isto miljenje zastupa i Ibn Kesir, samo sa drugaij im pojanjenjem, pa nakon spominjanja hadisa: "Prvi predznak je izlazak Sunca sa zapada," on kae: "Prvi od predznaka koji nisu poznati, dok su Dedal, silazak Isaa, a.s, sa neba, i izlazak Je'duda i Me'duda poznati i desit e se prije ovih . . . " , pa sve do njegovih rijei: "Kao to je izlazak Sunca sa zapada - to je suprotno njegovom obiaju, prvi nebeski predznak Sudnjega dana." 1 44 - Neosporno je da e poj ava Dedala, silazak Jsaa, a.s, te izlazak Je'duda i Me'duda biti prije izlaska Sunca sa zapada, jer je poznato da e Isa, a.s, ivjeti poslije smrti Dedala i unitenja Je'duda i Me'duda sedam godina, kako biljei Muslim u Sahihu, ili etrdeset godina po drugoj vjerodostojnoj predaj i koju biljei Ebu Davud od Ebu Hurejre. Poslije toga e se desiti predznak nakon kojeg e se ostali nizati j ako brzo, kao da su niska ija se nit prekinula. Muhammed, s.a.v.s, kae: " Predznaci su poredani na niti, pa e se nit prekinuti, te e slijediti jedan drugog. " 1 45 U murse! predaji od Ebu Alije se kae: "Svi predznaci e se desiti u est mjeseci . " Od Ebu H urejre se prenosi: " ... u osam mjeseci . " 1 46 Da bi se mogle uskladiti predaje koje odreuju vrijeme boravka Isa, a.s, na Zemlji na sedam ili etrdeset godina, sa
1 43 144 145

Isti izvor.

El-Fiten vel-Melahim, Ibn Kesira.

Biljei Ahmed i Hakim, a Al bani ga je spomenuo u Sahihu pod brojem 1 762 . 1 46 Fethul-Bari, tom 1 3 . Poglavlje o smutnji.

1 00

onima koje kazuju da e se dogaaji odvijati jako brzo, silazak Isaa, a.s, i njegov boravak poslije ubistva Dedala i propasti Je'duda i Me'duda mora biti prije izlaska Sunaca sa zapada, dok e ostali predznaci slijediti jedan drugog velikom brzinom. Jedino na ovaj nain moemo pravilno razumjeti hadise koji govore o ovoj temi, a Allah, d., najbolje zna. Ovo pitanje smo detaljnije obradili zbog njegove velike bitnosti jer, u suprotnom, ovjeanstvo se nee pripremiti za pojavu Dedala mislei da e to biti poslije izlaska Sunca sa zapada. Zbog toga tvrdimo da e pojava Dedala biti prvi veliki predznak Sudnjega dana kojeg e ovjeanstvo vidjeti. Zato obratite panju, o robovi Allahovi, kako vam se ova stvar ne bi izgubila iz vida!

101

Drugi dio

OPIS MESIHI DEDALA Dedal je ovjek, potomak Adema, a.s, idov, unakaenog tijela, ejtanskog razvoj a, izgleda i naravi. Okruivat e ga ejtani, a pratnja e mu biti sedamdeset hiljada idova koj i e nositi ogrtae. O Dedalovim roditelj ima Muhammed, s.a.v.s, kae: "Roditelj i Dedalovi e ivjeti trideset godina bez potomstva. Zatim e im se roditi orav djeak od kojeg nee biti nikakva dobra. Njegovo oko spava, a srce mu je budno. Otac mu je visok, golj av, dugog nosa kao kljun ,gtice, a majka mu je dugih, snanih ruku i ogromnih dojki . " 1 7 Opis Dedala dao je Muhammed, s.a.v.s, tako detaljno da ga nee biti teko prepoznati. Neke njegove osobine su uolj ive iz dalj ine, a druge se primijete kada se priblii. Ako se u njega pogleda izdaleka kada prilazi, primjetit e se da je nizak, debeo, tamnoput, crvenih obraza, ogromne glave kao kod kratke zmije, krivih nogu, j ako uvijene i kovrdave kose koja kao da je naljepljena vodom i pijeskom (blatnim), pa izgleda poput grana drveta. 1 4 8 Kada se priblii, uoava se ejtanski izgled lica sa izoblienom desnom stranom, bez oka i obrve. Lijevo oko mu je zeleno i svijetlo, kao da je ispupena zelena kugla od stakla ija je zjenica oborena prema obrazu, odnosno, kao da je ispupena boba grozda ili
147

148

Biljee Ahmed i Tirmizi. Na osnovu hadisa koji biljei Ahmed, Ebu )a'la i Ibn Kesir u Te/siru.

1 02

ispljuvak na zidu. Dakle, on je orav, desno oko mu je sasueno, bez sjaja, a lijevo je izbuljeno i oboreno prema obrazu. 1 4 9 Kada bi samo ovo imali od opisa Dedala, bilo bi dovoljno, ali Allah, d., je elio da nam da jo preciznij i opis kroz rijei Svog poslanika Muhammeda, s.a.v.s, koj i ga opisuje tako precizno da je njegov izgled potpuno jasan. Kae Muhammed, s.a.v.s: "Izmeu njegovim oiju je napisano K F R, (kafir), to e proitati svaki mu'min, bio pismen ili ne. " Poslije ovog opisa mislim da nije ostao niko ko ga nee moi prepoznati.

Nekoliko hadisa koji govore o opisu Dedala Muhammed, s.a.v.s, kae: " . . . on je debeo ovjek, crvene puti, velike glave, orav u jedno oko." 1 5 0 " . . . Mesih Dedal je ovjek, niskog rasta, debeo, kovrave kose, poremeenog izgleda, oravog oka." 1 5 1 " . . . kosa na zatiljku glave Dedala je u kovrdavim pramenovima. " 1 5 2 "Zaista je Dedalovo lijevo oko suho." 1 5 3

Ibn Hader prenosi ovaj govor od Kadi l jada, vidi Fethul-Bari, Poglavlje o smutnji. 1 50 Biljei Buhari u Sahihu. 1 5 1 Biljee Ebu Davud i Ahmed, sened mu je dobar. 1 52 Biljei Ahmed, hadis je vjerodostojan. 1 53 Biljei Ahmed, hadis je vjerodostojan.
149

1 03

" . . . on j e orav u desno oko, kao da je suha groica. " 1 5

" . . . zaista je on orav, a va Gospodar nij e orav. Izmeu njegovih oiju je napisano kafir i to e proitati svaki musliman." 1 5 5 , a u drugoj predaj i se kae: "Izmeu oiju mu je napisano K F R" 1 56

1 54 Biljei Buhari. 1 5 5 Muttefekun alejhi. 1 56 Biljei Tirmizi, br. 2457.

1 04

Trei dio

GDJE SE NALAZI DEDAL SADA Dedal je iv i zatvoren je u samostanu na jednom ostrvu. Gdje se taj samostan nalazi? Ko ga je zatvorio u njega? Je li Dedal I bn Sajj ad el-Jehudi? Prvo emo navesti hadis u kojem se spominje kazivanje o Dessasi, a koji je zabiljeen u Muslimovom Sahihu od Fatime bint Kajs, r.a, koja kae : "ula sam Vjerovjesnikovog glasnika kako vie: 'zajedniki namaz ! ' Otila sam u damiju i klanjala s a Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, a bila sam u prvom safu ena. Kada Allahov Poslanik, s.a.v.s, zavri namaz, smijui se sjede na mimber i ree: 'Neka svako ostane na svom mjestu', a onda nastavi:' Znate li zbog ega sam vas okupio?' 'Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju', odgovorie, a on ree: 'Tako mi Allaha, ja vas nisam okupio ni radi elje, niti radi straha, nego sam vas okupio da vam kaem o Temim ed-Dariju koj i j e bio kranin. O n je doao, dao prisegu, primio islam i neto mi ispriao, to je u duhu onoga o emu sam vam ve govorio, o Mesihu Dedalu. Ispriao mi je da se sa jo trideset ljudi iz plemena Lahm i Duzam ukrcao u lau. Sa njima su se mjesec dana poigravali valovi na moru da bi, na kraju, pred akam, sa laom pristali uz obalu jednog ostrva, sjeli u amce i iskrcali se na ostrvo. Kada su se iskrcali, srela ih je jedna kosmata ivotinja koja je imala obilatu dlaku na sebi tako da joj nisu mogli raspoznati prednj i od zadnjeg dijela tijela. Ugledavi je upitae: 'ta si ti?' 'Ja sam Dessasa.' 'A ta je to Dessasa?' upitae. Ona ree. 'Idite do onoga ovjeka u samostanu, on elj no oekuje vijesti od vas.

1 05

'Poto nam spomenu ovjeka, mi se rastavismo od nje iz bojazni da je ejtan. Pourili smo sve dok nismo uli u samostan, kad u njemu naj krupniji ovjek koga smo ikada vidjeli . . . Ruke mu iznad vrata vezane ogromnim lancima, a koljena i noni lanaci u eljezim okovima. Rekosmo: 'Teko tebi, ko si ti?' 'Vi pretpostavljate ko sam j a, nego me obavjestite o tome ko ste vi?' 'Mi smo Arapi', rekoe. Ukrcali smo se u lau i krenuli. Zatekli smo se na moru kada se uzbrkalo. Talasi su se s nama poigravali mjesec dana, a onda su nas donijeli pored obale ovog ostrva gdje smo se i usidrili. Sjeli smo na amce i iskrcali se na ostrvo. Na njemu smo sreli ivotinju koja je kosmata tako da joj se ne raspoznaje prednj i od zadnjeg dijela tijela. Ugledavi je mi smo joj rekli: 'Teko tebi, ta si ti?' 'Ja sam Dessasa', odgovorila je. 'A ta je to Dessasa', upitasmo je, a ona ree:' Idite do onoga ovjeka u samostanu, on sa nestrpljenjem oekuje vijesti od vas.' Krenuli smo brzo prema tebi u strahu, jer nismo sigurni da nije ej tanica. On ree: 'Obavjestite me o palmama Bej sana.' Rekosmo: 'ta te to o nj ima zanima?' 'Pitam vas o njegovim palmama, da li raaju?' upita on. 'Da, raaju', rekosmo mu. On ree: 'Uskoro vie nee raati' 'Obavijestite me o Taberijskom jezeru! ' Rekosmo: ' ta te o njemu zanima?' ' Zanima me da li u njemu ima vode?' ree on.' Da, u njemu ima puno vode', odgovorismo mi. On ree: 'Njegova voda e uskoro presuiti, a obavijestite me o vrelu Zugar', ponovo e on. 'A ta te o njemu zanima,' upitasmo mi. 'Zanima me imali u njemu vode i da li je stanovnici koriste za zalijevanje?' upita on.' Da, u njemu je puno vode i stanovnici je koriste za navodnjavanje,' rekosmo mi. On tada ree: 'A obavijestite me o Vjerovjesniku pouzdanom, ta je uradio?' 'Napustio je Mekku i nastanio se u Jesribu,' odgovorismo mi. 'Jesu li se Arapi borili protiv njega,' upita on. 'Jesu,' odgovorismo. 'A ta je uinio sa njima,' ponovo e on. 'On je Arape koji su

1 06

mu bi li blizu pobijedio i oni su mu se pokorili,' rekosmo, a on e na to: 'To se znai, ve dogodilo!' ' Jeste, dogodilo se', rekosmo mi, a on e na to : 'Za nj ih e biti dobro, ukoliko mu se pokore,' ree. 'A sad u vas obavijestiti o sebi. Ja sam Mesih. Uskoro e mi biti dozvoljeno da izaem i ja u izai. Putovat u po Zemlj i i neu ostaviti nijedno naselje, a da u njega, u roku od etrdeset dana ne uem, osim Mekke i Taj ibe (Medine). U ta dva grada mi je zabranjen ulazak. Kada god budem pokuao da uem u jedan od nji h ispred mene e se pojaviti melek sa sabljom i odbiti me od njega. Na svakom prilazu prema tim gradovima e biti meleki koj i e ih uvati.' Allahov Poslanik, s.a.v.s, je tada udarivi svoj im tapom o mimber rekao: 'Ovo je Taj iba, ovo je Taj iba! (tj . Medina) Jesam li vam o tome govorio?' 'Jesi', odgovorie ljudi, a Vjerovjesnik, s.a.v.s, ree: 'Drago mi je da se Temimova pria poklapa sa onim to sam vam ja o njemu, i Mekki i Medini priao. Eto, on je u amskom, ili u Jemenskom moru. Ne, ipak je od strane istoka! On je od strane istoka ! On je od strane istoka ! ' i pokazao je rukom prema istoku." Fatima ree: "Ovo sam zapamtila od Allahova Poslanika, s.a.v.s." 1 57 Da li je Dedal, kojeg je vidio Temim ed-Dari, Ibn Sajjad el-Jehudi? Ibn Sajjad je jevrej ski mladi koji je ivio u Medini za vrijeme Muhammeda, s.a.v.s, a imao je neke osobine Deala. Bavio se sihrom i vraanjem, pa je bio sumnj iv
1 s7

Biljei Muslim u Sahihu, Poglavlje o smutnji, te Ahmed, Ehu Davud i Ibn Made sa ispravnim senedom.

1 07

Poslaniku, s.a.v.s, i njegovim ashabima. Meutim, nije nita objavljeno u vezi sa nj im. Imam en-Nevevi kae: "Kazivanje o Ibn Sajj adu je komplikovano i njegov sluaj je nej asan, ali nema sumnj e da je on j edan od laaca koji su se pojavili. Meutim, nita nije Poslaniku, s.a.v.s, objavljeno u vezi s nj im, pa je Poslanik, s.a.v.s, rekao Omeru, r.a, kada ga j e htio ubiti: "Nema nikakva dobra u njegovom ubistvu ! " 1 5 8 Zbog ovoga, mi emo se zadovolj iti sa ovim informacijama. Znanje o nejasnoama koje su u vezi sa pomenutim preputamo Uzvienom Allahu i smatramo da nema tete ako se to ne poznaje, j er se na osnovu toga ne zasniva nikakvo djelo. U svakom sluaju, pa i u ovom da je Dedal Ibn Sajj ad, ili neko drugi, Dedal je sada zatvoren na odreenom mjestu.

Koje zatvorio Dedala? Kae se da su ga zatvorili meleki, a neke predaje govore da ga je zatvorio Sulej man, a.s. M i nemamo pouzdanog i tanog dokaza o tome. Bitno je da j e Dedal uhapen, da je u odreenoj prostorij i vrsto vezan lancima, te da e biti puten u ve odreeno vrijeme.

Gd je se tano nalazi mjesto u kojem je zatvoren Dedal? Mjesto zatvora Dedala je sigurno negdj e na istoku, u oblasti dananjeg Horosana, iz mjesta "Jehudijje Isfahan" (na granici izmeu Rusije i Irana). Muhammed, s.a.v.s, kae : "Dedal e se pojaviti u zemlj i na istoku koju zovu
1 58

Ove rijei biljee Buhari i Muslim u hadisu koji govori o Ibn Sajjadu.

1 08

Horosan." 1 59 U drugom hadisu Muhammed, s.a.v.s, kae: "Dedala e slijediti sedamdeset hiljada Jevreja iz lsfahana, zaogrnutih u ogrtae. " 1 60 Hadis koji govori o Dessasi je j asan, pa ga nije potrebno komentarisati, ali emo iz njega izvui odreene zakljuke: l . Dedal postoj i trenutno, iv je jo od poslanstva Muhammeda, s.a.v.s, zatvoren je i vrsto vezan. Kada bi njegovo mjesto bilo poznato, ne bi se moglo doi do njega, niti ga osloboditi, jer on ima precizan rok kojeg mu je Allah propisao, koji se ne moe ni ubrzati ni usporiti.
2.

3 . Njegovom e izlasku prethoditi odreeni predznaci, od kojih je isuenje Taberijskog jezera, prestanak raanja palmi u Bej sanu i jo neki drugi, koje emo poslije objasniti.

ulazak Dedalu, takoer i Kuds, kao to stoj i u drugim predajama. prelaska na islam Temima ed-Darimija, r.a.
5. Susret sa Dedalom i razgovor s nJ im Je razlog

4. Mekka i Medina su dva mjesta u koja e biti zabranjen

1 59 Biljee Tirmizi i Hakim, Albani smatra da je sahih i biljei ga pod brojem 5487. 160 Biljee Muslim i Ahmed.

1 09

etvrti dio MJESTO, VRIJEME I P REDZNACI POJAVE DEDALA Allah, d., je odredio da raskidanje okova koj ima je vezan Dedal i njegov izlazak iz zatvora bude znak blizine kraja ovoga svijeta. Allah, d., je odredio razloge, predznake i tennin njegovoga izlaska.

Povod izlaska Dedala Prokleti Dedal e se pojaviti pun srdbe. U rivajetu od Hafse, r.a, koj i je vjerodostoj an (sahih), se biljei: "Zaista e Dedal izai pun srdbe" 1 6 1 Okovi u koj e je Dedal okovan nee popustiti zbog njegove srdbe. On j e ljut od momenta njegovog zatvaranja. U drugim predajama hadisa u kojem se spominje kazivanje o Dessasi, se kae: "Pa j e tri puta zastenj ao." 1 62 Dakle, srdba koj a se spominje nij e nita drugo do znak koj i je Allah, d., odredio da bude razlog njegovoga izlaska, kao to Je'dud i Me'dud imaju razlog svoga izlaska, a to je da e, kada doe vrij eme za to, rei: "Sutra emo je otvoriti, ako B og da." Dakle, kada kau ako Bog da, uspjet e izai, a to e se desiti kada Allah, d., bude htio.

161 162

Biljee Muslim i Ahmed. Biljee Ahmed i Hakim.

1 10

Termin njegovog izlaska Kao to smo spomenuli, Dedal e se poj aviti poslije osvajanja !stambula, shodno rijeima Muhammeda, s.a.v.s: "Nakon izgradnje Kudsa slijedi razaranje Medine, nakon razaranja Medine pojavit e se krvava bitka, nakon krvave bitke slijedi osvajanje !stambula, a nakon osvajanja I stambula izlazak Dedala. " 1 63 Dakle, pojava Dedala e biti nakon pojave Mehdija, a.s, te nakon nekoliko bitaka koje e on povesti na Arabijskom poluotoku, nakon bitaka sa Perzijancima i Vizantijcima, te nakon osvajanj a !stambula. Te bitke e trajati nekoliko mjeseci, kao to smo spomenuli u treem poglavlju.

Predznaci pojave Dedala Neki dogaaj i e se pojavttl prije Dedala i om e najaviti skori izlazak Prokletnika, od kojih su: l . Razarajui rat "Annagedon", nakon kojeg e presuiti rijeka Eufrat i Taberijsko jezero, a palme u Bejsanu e prestati davati plod. Pa, kada se odigra velika bitka "Armagedon", oekujte skoru pojavu Dedala. Dolazak godina velikih sua, gladi, nesrea i nasilja, te smanjenje broja ljudi koj i e vjerovati, jer Muhammed, s.a.v.s, kae: " . . . Ljude e, tri godine prije pojave Dedala, pogoditi velika glad. Allah, d., e prve godine narediti nebu da smanj i svoje padavine za treinu, a zemlj i da smanj i
2.
163

Biljee Ahmed i Ebu Davud, Albani kae da je sahih.

111

svoje plodove za treinu. U drugoj godini e biti nareeno da nebo smanj i svoje padavine za dvije treine, a zemlj a da smanj i svoje plodove za dvije treine. U treoj godini e biti nareeno nebu da zadri sve svoje padavine, tako da nee pasti nijedna kap vode, a iz zemlje nee niknuti ni jedna biljka i nee ostati nijedan panjak da nee biti uniten, osim onoga to Allah htjedne. Upitae ashabi:'A od ega e ljudi ivjeti tada?' 'Rijei: Lailahe il/allah, Allahu ekber, Ef hamdu li/fah e im biti zamjena za hranu. " " 64 Neki od ovih dogaaja su stvarnost. Svaki dan sluamo vijesti o milionima ljudi koj i su pogoeni glau i ive ispod granice siromatva, a iji je broj u stalnom porastu. Stalna su upozorenja od svjetskih organizacija koje se brinu o ishrani na opasnost od velike gladi koja prij eti u skoroj budunosti. Ovo nas ne treba uditi jer se ovih dana uveliko govori o ratovima koj i e se voditi zbog vode. Dakle, znak blizine pojave Dedala je opi nered na Zemlji koj i e prouzrokovati smutnje, ratove, glad i presuivanje rijeka i jezera, te povean broj svjetskih kriza i problema. Ovakvo vrijeme je pogodno za pojavu tog ejtanskog stvorenja, koj i e ljude iskuavati preko hrane i vode, da nas Allah, d., sauva njega!

1 64

Biljei Ibn Made, Ibn Huzejme i Hakim, hadis je vjerodostojan.

1 12

Peti dio

SMUTNJA KOJU E DEDAL PRA VITI I NA IN SPASENJA OD NJE

Dedalova smutnja Dedal j e najvee iskuenje i naj tea nesrea koja e pogoditi ljude pred kraj ivota na ovom svijetu. Koliko je opasna njegova smutnja, pokazuje nam naredba Poslanika, s.a.v.s, da na svakom namazu molimo za zatitu od etvero u to spada i Dedalova smutnja. Zahirije i neki koj i ih slijede, smatraju da j e ova dova stroga obaveza, vadib, u svakom namazu. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kada neko od vas bude na sjedenju, neka od A llaha zatrai zatitu od etvero (rijeima): 'Allahu moj , od Tebe traim zatitu od dehennemske patnje, od iskuenja u kaburu, od smutnje ivota i smrti i od zla smutnj e Mesiha Dedala."t l 65 Muhammed, s.a.v.s, nas je obavijestio da nije bilo nijednog poslanika, a da nije upozorio svoje sljedbenike na smutnju Dedala: "Ja vas upozoravam na njega. Zaista nije bilo poslanika, koj i nij e upozoravao svoje sljedbenika na njega. I Nuh, a.s, je upozoravao svoj narod na njega. Meutim, ja u vam rei ono to niko prije mene nije rekao: 'On je orav, a Allah, d., nije orav."' 166 Muslim biljei hadis od En-Nuvasa bin Sema'na: "Muhammed, s.a.v.s, je spomenuo Dedala, pa je povisivao i stiavao svoj govor, tako da smo pomislili da se nalazi u pahnoviku . " 1 67

Biljei Muslim od Ebu Hurejre, r.a. Biljee Buhari, Muslim, Tirmizi i Ebu Davud. 1 6 7 Nekoliko hadisa na ovu temu biljei Muslim u Sahihu.
166

1 6s

1 13

Kako je udno to to neki smatraju da je izmeu njih i pojave Dedala velika vremenska razlika, a nema poslanika koj i nije upozoravao svoj narod na ovu pojavu! Muhammed, s.a.v.s, je toliko priao o njemu da su ashabi pomislili da se nalazi u palmoviku, bojei se da ih ne iznenadi. Smutnja Dedala e se ogledati u sumnjama i strastima. To nee biti iskuenje sile i pokoravanja. Njegovo djelovanje e sliiti djelovanju ejtana, koj i e se obratiti svojim sljedbenicima na Sudnjem danu, kako nas Allah. d., obavjetava: "I kada bude sve rijeeno, ejtan e rei: 'Allah vam je pravo obeanje dao, a ja sam svoje obeanje iznevjerio, ali j a nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se odazivali, zato ne korite mene, ve sami sebe, niti j a mogu vama pomoi, niti vi moete pomoi meni. Ja nemam nita s tim to ste me prije smatrali Njemu ravnim.' Nevjernike sigurno eka bolna 1 68 patnja." Kad kaemo da e njegova smutnja liiti djelovanju ejtana, znai da e ona imati slab uticaj na iskrene vjernike, jer je to smutnj a do koje e dovesti zabluda i strast, preko koj ih e Dedal djelovati. Ovo razumijemo iz govora Muhammeda, s.a.v.s, o Dedalu: " . . . pa je pojaavao i stiavao govor o njemu: "Znai da je upozoravao na veliku opasnost od njegove smutnje, ali i da je ona slabog uticaja a njen nosilac je jadan i bijedan kod Allaha, d.." Zbog udnih i natprirodnih pojava koje se prokletom Dedalu date, njegovi sljedbenici e bit muslimani koj i su
1 66

Ibrahim, 22 .

1 14

slabog vjerovanja, a naroito vieboci i nevjernici. Pojavit e se u vremenu velikih sua, nepogoda i gladi, pa e pozivati u popravku stanj a. Tvrdit e za sebe da je poslanik i na kraju e tvrditi da je Bog, pa e mu se osuiti jedno oko, a na licu e mu biti napisano "kafir", tako da e od njega pobjei svaki razuman ovjek. Kada se pojavi, kupovat e lakomislene za koru hljeba, a sa sobom e imati velike koliine hljeba i rijeke vode. U takvoj situacij i odazivat e mu se oni koj ima je jedini cilj dunjaluk, i zadovoljavanje prohtijeva. Odazivat e mu se oni koj ima nije vano da li je hrana koju jedu halal ili haram i koj i e govoriti: "Mi saraujemo sa ejtanom kako bismo preivjeli." O estini smutnje i situacije u kojoj e se ljudi nai govori Muhammed, s.a.v.s: "Od stvaranja Adema, pa do Kijametskog dana nema gore stvari od Dedala." 1 69 U drugoj predaj i se kae: " ... nema tee smutnje od Dedala. " 1 70 A u treem hadisu Muhammed, s.a.v.s, kae: "Ljudi e bjeati u brda od Dedala." 1 7 1 Muhammed, s.a.v.s, nas upozorava, a posebno one koj i nisu vrsti u svom vjerovanju, da se ne sretamo sa Dedalom: "Ko uje za Dedala, neka se udalj i od njega! Tako mi Allaha, bit e ljudi koji e mu dolaziti, mislei da su vrsti vjernici, pa e mu se pridruiti zbog iskuenja koje e posjedovati. " 1 72

170

Biljei Muslim u Sahihu. Biljee Muslim, Ahmed i Tirmizi. 171 Biljee Muslim, Ahmed i Tirmizi. 1 72 Biljee Ahmed, Ebu Davud i Hakim, Albani ga ocjenjuje kao vjerodostojan.

1 69

1 15

Dedal e obii cijelu Zemlju u roku od etrdeset dana. Putovat e poput kie koj u prati vjetar. Ljude e pozivati da mu se pridrue. Oko njega e biti ejtani koji e mu pomagati u njegovoj zabludi. On je kao i svaki sihirbaz kojeg ej tani vie pomau u njegovom poslu i vie mu se pokoravaj u ukoliko vie ispolj i zablude i nevj erovanje. Dakle, grijesi koje e on initi su mito koj im e on zadovolj iti ejtane pa e mu biti pokorni. Nee ostati nijedno mjesto na Zemlj i u koje nee ui Dedal, osim Meke i Medine, j er su mu ta dva grada zabranjena. Kada pokua ui u njih, put e mu presjei meleki koji e sa isukanim sabljama izai pred njega. O ovome nam govori jedan hadis Muhammeda, s.a.v.s: "Dan El-Ha/as, a znate li ta je to dan El-Ha/as? (ponovio je tri puta). Pa su upitali: ' ta je to dan El-Ha/as?' To je dan u kojem e se Dedal popeti na Uhud i gledati . u Meinu, ga e rei svoj im sljedbenicima: 'Vidite li onaj bijeli dvorac? 73 Ovo je Ahmedov mesdid.' Zatim e se pribliiti Medini, ali na svakom njenom prilazu e naii na meleka sa isukanom sablj om. Doi e do jedne obale, gdj e e udariti nogom o tlo i cijela Medina e se potresti tri puta. N akon potresa e svi munafii i veliki grij enici (fasici), bili ene ili mukarci, napustiti Meinu i pridruiti se njemu. To je dan El Halas ! " 1 74

1 73

Ovo je mudiza Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koja pojaava iman vjernika. Poslanik nas obavjetava da e Dedal gledati u njegovu damiju koja e biti kao bijeli dvorac, a za njegova ivota ona je bila od erpia i palminih grana. Meutim, ona je danas, uistinu, bijeli dvorac. Istinu si kazao o, Allahov Poslaniel 1 74 Biljei Ahmed, EI-Hejsemi ga ocjenjuje kao vjerodostojan.

1 16

Ovo kazivanje emo zavriti jednim hadisom, u kojem su sadrane sve smutnje koje e Dedal nositi sa sobom, neka je Allahovo prokletstvo na njega: "O ljudi ! Od kada je Al lah stvorio Adema na Zemlj i nee biti vee smutnje, od smutnje Dedala. Allah nije poslao nijednog poslanika koj i nije upozoravao svoj narod na Dedala. Ja sam posljednj i poslanik, a v i ste posljednji ummet, p a e s e o n sigurno pojaviti meu vama. Ukoliko se pojavi, a ja budem meu vama, ja u biti zatita za svakog muslimana, a ako se pojavi posl ije mene, neka svak sebe zatiti, a A llah je zatita svim muslimanima. On e se pojaviti u podruju izmeu ama i Iraka, pa e obii Zemlju desno i lijevo. O Allah ovi robovi ! O ljudi ! Budite postojani, ja u vam ga opisati na nain na koj i ga nijedan poslanik prije mene nije opisao . . . Govorit e: 'Ja sam va bog,' a vi neete vidjeti vaeg Gospodara sve dok ne umrete. On je orav, a va Gospodar nije orav. Izmeu njegovih oiju je napisano 'kafir', to e proitati svaki musliman, bio pismen ili ne ! Od njegove smutnje je Dennet i vatra koja e ga pratiti . Njegov Dennet je vatra, a njegova vatra je Dennet. Pa ko bude iskuan sa vatrom, neka zatrai zatitu kod Allaha i neka proui prve ajete sure El-Kehf Od njegove smutnje je da e rei neukom ovjeku: 'Ako ti oivim roditelje, hoe li svjedoiti da sam ja tvoj gospodar? 'Hou,' odgovorit e. Pa e se dva ejtana ukazati u liku njegovih roditelja koj i e mu rei: 'O sine na, zaista je on tvoj gospodar, pa ga slijedi.' U njegovu smutnju spada i to da e ubiti jednog ovjeka, pa e njegovo tijelo pilom prepoloviti na dvije polovine i

1 17

rei : 'Pogledajte ovog mog roba kojeg u oivjeti, pa e nakon oivljenja tvrditi da ima drugog boga osim mene.' Allah e oivjeti ovjeka, pa e mu Dedal rei: 'Ko je tvoj bog?' ovjek e odgovoriti : 'Moj Gospodar je Allah, a ti si Allahov neprijatelj Dedal. Tako mi Allaha, nikada nisam bio sigurniji da si to ti, kao to sam danas.' U njegovu smutnju spada i to da e narediti nebu da kia pada, pa e padati. Naredit e zemlj i da daje plodove, pa e ona svoje plodove dati. Od njegove smutnje je da e neko mjesto odbiti da ga slijedi, pa im nee ostati ni jedno grlo stoke a da nee biti uniteno. U njegovu smutnju spada i to da e mu neko mjesto povjerovati, pa e narediti nebu da spusti kiu, to e ono i uiniti. Naredit e zemlj i da podari svoje plodove, pa e ona to uiniti, (te e imati najbolju ispau). Zbog toga e im stoka biti krupna i ugojena kao nikada do tada, sa stomacima punim hrane i vimenima punim mlijeka. Nee ostati nijedan djeli Zemlje a da Dedal nee do njega dospjeti svojom nogom, osim Mekke i Medine. Na svakom od nj ihovih prilaza e biti melek koj i e mu se suprostaviti isukanom sabljom. Doi e do jedne obale koja je crvene boje i potrest e cijelu Meinu zajedno sa njenim stanovnicima tri puta, pa nee ostati ni jedan munafik od lj udi ili ena, a da nee izai i pridruiti mu se. Onda e, prokletnik, biti udaljen od Medine, kao to kovaki mijeh udaljava prainu. Taj dan e se zvati dan izbavljenja. 'Gdje e biti Arapi toga dana?' upitae. 'Nj ih e toga dana biti malo, a voa e im biti dobar ovjek. Kada prie da s nj ima klanja sabah, spustit e se Isa a.s. Nj ihov imam e se povui,

1 18

kako bi I sa, a.s, uao u mihrab. Isa, a.s, e staviti ruku izmeu njegovih pleki i rei: 'Klanjaj ti, j er tebi je ikamet prouen.' Kada zavri namaz, sklonut e se, a Isa, a.s, e rei: 'Otvorite vrata.' Otvorit e ih, a iza nj ih e biti Dedal i sa njim sedamdeset hiljada Jevreja, naoruanih sabljama i titovima. Kada Dedal ugleda Isaa, a.s, poet e se topiti, kao to se topi so u vodi. Onda e se dati u bijeg. I sa, a.s, e ga stii kod Istonih vrata Ludda i ubit e ga. Allah e tada dati poraz Jevrejima, tako da nita od Allahovih stvorenja nee ostati ime bi se Jevreji mogli zatititi . Allah e narediti kamenju, drveu, zidovima, ivotinj ama i bilo kojem sklonitu da govori, osim drveta garkad, jer je ono njihovo drvo i nee govoriti . Sve drugo e rei : "O robe Allahov, muslimanu, ovo je idov, doi i ubij ga! " Isa, a.s, e u mome ummetu biti pravedan vladar i voa i on e razbiti krst, zaklat e svinju, dokinut e dizij u i sadaku. Nee biti potrebe za uvanjem deva i ovaca. Srdba, ljutnja i zavist e nestati kod svih, tako da e dijete stavljati ruku u zmijska usta i nita mu se nee desiti . Djevojica e se igrati sa lavom, a on joj nita naao nee uiniti. Vuk e biti sa stadom kao to pas ovar bude uz njega. Zemlja e se napuniti mirom, kao to se posuda napuni vodom. Svi ljudi e se ujediniti oko jedne rijei. Nee se niko oboavati osim Allaha, d., nestat e ratovanja i Kurej evii e zaposjesti hilafet. Zemlja e biti kao srebrena ploa, a njeni plodovi e biti kao to su bili u doba Adema, a.s. Grupa ljudi e se okupiti oko jednog grozda i on e im biti dovoljan. Grupa ljudi e jesti jedan nar, pa e se naj esti. Cijena jednog bika e biti veoma mala, a konj e se moi kupiti za nekoliko dirhema (srebrenjaka). Tri godine prije izlaska Dedala e biti teke za lj ude, u njima e se pojaviti estoka glad. Allah, d., e prve godine narediti nebu da smanj i svoje padavine za treinu, a zemlj i 1 19

da smanj i svoje plodove za treinu. U drugoj godini e narediti nebu da smanj i svoje padavine za dvije treine, a zemlj i da smanj i svoje plodove za dvije treine. U treoj godini e narediti nebu da zadri sve svoje padavine, tako da nee pasti nijedna kap kie, a zemlj i e narediti pa nee niknuti nijedna biljka i nee ostati ni jedan panj ak, a da nee biti uniten, osim onoga to Allah bude htio. Ashabi upitae: 'A od ega e ljudi ivjeti tada?' 'LA ILAHE I LLALLAH, ALLAHU EKBER i EL-HAMDU LILLAHI e i m biti zamjena za hranu - odgovori Poslanik."' 1 75 U nekoliko rivajeta, koje biljei Muslim, se dodaje: "Koliko e ostati na Zemlji o, Boij i Poslanie?" On odgovori : "etrdeset dana. Prvi dan e biti kao godina, drugi kao mjesec, trei kao sedmica, a ostali dani kao obini dani u tom vremenu." Ashabi zatim rekoe: "Allahov Poslani e, u danu koji je kao godina, da li e nam biti dovoljni namazi jednoga dana?" Poslanik odgovori : "Ne, obraunavajte vrijeme namaza. "

Nain spasa od Dedalove smutnje Hvala Allahu Uzvienom koji nije dao bolest, a da joj lijeka nije propisao. Onaj ko je spoznao taj lijek, on ga i zna, a ko nije, sebi je znanje uskratio. Onaj ko ga je spoznao neka zahvaljuje Allahu, a ko nije neka samog sebe kori, zato to nije uloio dovoljno truda da sazna!

175 Hadis je vjerodostojan, a biljee ga Ibn Made i Ibn Huzejme. Albani ga biljei u Sahihu pod brojem 2457.

1 20

I pored opasnosti i estine Dedalovih iskuenja, on je za Allaha beznaajan. Dedal nee imati vlasti nad iskrenim vjernicima. Mugire ibn u'be, r.a, kae: "Niko nije vie pitao Muhammeda, s.a.v.s, o Dedalu od mene, pa mi je rekao Allahov Poslanik: ' to te on zabrinjava? Nee ti nauditi ! ' Rekao sam: 'Ali za njega kau d a e hrana i pie biti s njim? ! ' On mi odgovori: 'Allah, d., je iznad njega."' 1 76 Dakle, njegova smutnja e kratko trajati, svega etrdeset dana, nakon kojih e sii Isa, a.s, koj i e ga ubiti i dokrajiti njegovu smutnju. Uz to, na miljenik, Muhammed, s.a.v.s, nas je poduio kako da se sauvamo njegove smutnje, te da e vjernici doivjeti njegovu smutnju.

Spas od njegove smutnje se ogleda u sljedeem l . Stalnim uenjem dove koju nam je preporuio Muhammed, s.a.v.s, pri kraju svakog namaza, a koja glasi : "Allahu moj , traim da me zatiti od Dehennemske kazne, od kaburske kazne, od smutnje ivota i smrti i od zla smutnje Mesihi Dedala. " Ko bude uio ovu dovu Allah e ga sauvati i ko bude traio Allahovu zatitu Allah e mu je dati.
2 . Uenjem napamet sure El-Kehf, ili deset ajeta sa poetka ili sa kraja sure. Pa, ko naui makar prva tri ajeta sura El-Kehj, bit e spaen od Dedala, Uzvienom neka je hvala! Muhammed, s.a.v.s, kae: " Ko napamet naui prvih

1 76

Biljee Buhari i Muslim u Poglavlju o smutnji.

121

deset ajeta smutnje." 1 77

sure

El-Kehf, bit

spaen Dedalove

U jednom rivajetu kojeg navodi Muslim i Ehu Davud stoj i : " . . . od posljednjih ajeta sure El-Kehf', a u drugom rivajetu stoj i : "Prva tri ajete sure El-Kehf" Kome Allah, d., omogui da vidi Dedala, neka mu pljucne tri puta u lice kao kada se vidi ejtan, i neka mu proui poetak, ili kraj sure El-Kehf, pa e biti spaen Allahovom dozvolom.
3. Ko uje da se pojavio Dedal, neka se preseli u Mekku ili Meinu, jer on nee ulaziti u ove gradove.

4. Ko ne bude u stanju uraditi bilo ta od navedenog neka pobjegne od Dedala, pa mu on nee nauditi, ali pod uslovom da ini zikr i ui dove.

Zbog ega Dedal nije spomenut u Kur 'anu? Ovo poglavlje emo zavriti odgovorom na postavljeno pitanje. Neki se pitaju o razlogu zbog kojeg Dedal nije spomenut u Kur'anu, iako su njegova smutnja i zlo jako opasni, a kazivanja o njegovoj pojavi pred kraj svijeta u hadisima doseu do stepena mutevatira.

1 77

Biljee Muslim, Ahmed, Ebu Davaud i Tirmizi.

1 22

Islamski uenjaci su dali nekoliko odgovora na ovo pitanje, ali ti odovori nisu potpuno ubj edlj ivi i treba ih prokomentarisati. 78 Kau da je Dedal spomenut u rijeima Allaha, d.: "Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou, nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati . " 1 79 Tirmizi bilj ei hadis od Ebu Hurejre kojeg je ocijenio kao vjerodostojan (sahih) a u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: " Kada se pojavi troje, nikome nee koristiti vjerovanje njegovo, osim ako je vjerovao prije: Dedal, ivotinja iz zemlje i izlazak Sunca sa zapada. "
. .

Na ove rijei m i emo odgovoriti d a je pitanje j o uvijek bez pravog odgovora, jer Dedal u Kur'anu nije izriito spomenut. Drugi kau da imamo odreeni znak u Kur'anu, u kazivanju o silasku Isaa, a.s, a gdje se kae : "I on je predznak Smaka svijeta, zato nikako ne sumnjaj te u njega i slijedite uputstvo Moje." 1 80 Ovdje se govori o l sau, a.s, koj i e ubiti Dedala, pa je dovoljno spomenuti jednog. Mi dodajemo: Pitanje je jo uvijek bez pravog odgovora, jer nije spomenut imenom. Neki kau da Dedal n ije spomenut u Kur'anu zbog prezira Allaha, d., prema njemu.

Vidi Fethul-Bari, Poglavlje o Dedalu, i El-Fiten vel-Melahim, Ibn Kesir, Poglavlje o Dedalu. 1 79 El-En'am, 1 58. 1 60 Ez-Zuhruf, 6 1 .

1 78

1 23

M i odgovaramo da su imenima spomenuti drugi koj i su prezreniji od njega, kao npr. Faraon. Neki opet tvrde da su u Kur'anu spomenuti oni koj i su prije ivjeli i u prolosti nered inili, to nije sluaj sa onima koj i e tek poslij e doi. Meutim, mi kaemo da su spomenuti Je'dud i Me'dud, koj i e doi poslije njega, a pitanje je i dalje bez pravog odgovora. Meutim, ono to nam je najprihvatlj ivije je, a Allah najbolje zna, da nije spomenut zbog njegove smutnje, koja je najvea smutnja koja e doi pred kraj dunj aluka, kako bi se kazni li oni koj i nijeu hadis Muhammeda, s.a.v.s, poput onih koj i se nazivaju " Kur'anijun" (sljedbenici Kur'ana), i j o nekih koj i slijede racionalne pravce. To su oni koji razmiljaju o erijatskim tekstovima, pa ako se slau sa nj ihovim razumom prihvate ih, a ako ne onda ih odbace, pa i kada bi dolazio mutevatir (u koju nema nikakve sumnje) predajom. Oni odbacuju hadise zbog svoga hira i neznanja. Oni zasluuju da budu zavedeni Dedalovom smutnjom i da padnu u njegovu zamku i zalutaju u njegovoj zabludi. Oni ne vj eruju u njega jer nije spomenut u Kur'anu, a hadis ne priznaju, osim ono to je u skladu sa nj ihovim bolesnim umom. Za takve Muhammed, s.a.v.s, kae: "Deavat e se da ovjek do kojeg doe jedan moj hadis, a on oslonjen na svome divanu kae : 'Izmeu nas i vas je Allahova Knj iga, pa to u njoj naemo dozvoljenim i mi emo dozvoljavati, a to u njoj naemo zabranjenim i mi emo zabranj ivati .' Zaista, ono to je zabranio Poslanik kao da je zabranio Allah, d.." 1 8 1

161

Biljee Tirmizi i Ed-Darimi, Albani kae da je sahih.

1 24

 esti dio

PROPAST DEDALA I PORAZ NJEGO VIH SLJEDBENIKA Kada Dedal bude putovao po Zemlj i , zavodei ljude i uznemiravajui ih svoj im zlom, ljudi e bjeati od nj ega u brda. Tako e Mehdi skupa sa vjernicima biti u Damasku, u jako tekom okruenju, na izmaku snage zbog sue i nedostatka hrane. Allah, d., e im dati svoj u pomo preko Isaa, a.s, kome e dozvoliti da sie sa neba, na koje ga je uzdigao Allah, d.. Isa, a.s, e se spustiti kod B ijele munare, u Istonom dijelu Damaska, u vrijeme poetka namaza. Mehdi e predvoditi namaz, a odmah nakon predaje selama Isa, a.s, e rei: "Izaite sa mnom do Allahovog neprijatelj a Dedala. " Kada izau, prokletnik, koj i je do prije par minuta tvrdio da je naj vei vladar, pa ak i bog, ugledat e Isaa, a.s. Kada ga ugleda poet e da se topi kao to se so topi u vodi. Pokuat e da bjei, ali e ga Isa, a.s, stii kod kapije "Ludda" u Palestini i ubiti . Da ga pusti , sam bi se istopio, ali e mu rei : "Ja imam jedan udarac za tebe", pa e ga probost kopljem, i Allah e pokazati njegovu krv na koplju. Dedalovi sljedbenici e biti svjesni da on nije bog, jer ga je Isa, a.s, ubio, pa e tu poeti propast idova. Sedamdeset hiljada Jevreja, Allah ih prokleo, e poeti da bjei, nastojei se sakriti od Isaa, Mehdija i muslimana. Allah, d., e narediti svemu za ta se sakriju da progovori i da ih otkrije. Svi e biti pobijeni i na takav nain e se Zemlja oistiti od njih, njihove smutnje i prljavtine. Allahu Uzvienom neka je hvala!

1 25

Peto poglavlje

VELIKI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

Prvi dio

Predznaci koje e v jernici vidjeti

Drugi dio

Predznaci koje vjernici nee vidjeti

Trei dio

Veliki poremeaj u svemiru

1 26

U ovom dijelu knjige govorit emo o deset velikih predznaka Smaka svijeta, sa posebnim osvrtom na prvih est, koj e e doivjeti vjernici, kako bi se ljudi upoznali sa redosljedom njihovog dogaanja, te kako e se pojaviti i kako e se trebati postaviti prema njima. Poet emo sa hadisom Muhammeda, s.a.v.s, u kojem se spominje svih deset velikih predznaka. Muhamed, s.a.v.s, kae: "Izaao je Allahov Poslanik meu nas dok smo se podsjeali na neke stvari, pa nam ree: 'Na ta se to podsj eate?' 'Sjeamo se Smaka svijeta,' odgovorie. On tada ree: 'Smak svijeta nee nastupiti sve dok ne vidite deset njegovih predznaka,' pa je spomenuo: dim, Dedala, ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isaa, a.s, pojavu Je'duda i Me'duda, te tri potonua tla, jedno na istoku, jedno na zapadu i jedno na Arabij skom poluotoku. Posljednj i predznak kojeg je spomenuo je vatra koja e se pojaviti u Jemenu a tjerat e lj ude prema mjestu gdje e se skupiti.'" 82 Iz ovog hadisa se da zakljuiti da predznaci nisu spomenuti redoslijedom kojim e se dogaati. Muslim biljei drugu verziju ovog hadisa u koj oj se spominju ovi predznaci drugim redoslij edom, to potvruje da nisu nabrojani onako kako e se i dogaati.

' 62

Biljee Muslim u Sahihu i Ahmed u Musnedu.

1 27

Zbog toga smo podjelili velike predznake na dvije grupe: Predznaci koje e vidjeti vjernici, Predznaci koje nee vidjeti vjernici.

l.

2.

Nakon poj anjenj a ovih predznaka, poglavlje zavravamo spomenom velikih poremeaja koj i e se desiti u kosmosu i koji e prouzrokovati propast ovoga svijeta, a u koje smo obavezni vjerovati.

1 28

Prvi dio

PREDZNA CI KOJE E VIDJETI VJERNICI Prvih est velikih predznaka Smaka svijeta e vidjeti vemici, dok e preostala etiri doivjeti samo nevjernici. Prvih est, koje e vidjeti vjernici, su: Dedal, Isa, sin Merjemin, a.s, Je'dud i Me'dud, izlazak Sunca sa zapada, pojava ivotinje iz zemlje i dim. Sada emo ih navesti redoslijedom koj im e se oni deavati, uz odreena pojanjenja: Prvi predznak: Pojava Dedala Pojava Dedala je prvi veliki predznak Smaka svijeta kojeg e doivjeti vjernici. O njemu smo posebno govorili u prethodnom poglavlju, kako bismo upoznali one koj i e ga doivjeti, kako bismo ukazali na smutnje i tekoe vremena u kojem e se pojaviti, te zbog nejasnoa kod mnogih ljudi u pogledu vremena kada e se pojaviti. Ovim smo dokazali da je pojava Dedala prvi veliki predznak kojeg trebamo biti svjesni, Allahu Uzvienome hvala. Drugi predznak: Silazak lsaa, sina Mer jeminog, a.s. Muslimani vjeruj u da Isa, a.s, nije ubijen, niti razapet, nego da ga je Allah, d., podigao Sebi na nebo. On e se pojaviti pred kraj svijeta, ubit e Dedala, objelodaniti islam i pozivati u njega. Allah, d., kae: "l zbog vjerovanj a

1 29

nj ihova, i zbog iznoenja tekih kleveta protiv Merjeme i zbog rijeih njihovih : 'Mi smi ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, A llahova poslanika' . . . A nisu ga ni ubili, ni razapeli, ve im se priinilo. Oni koj i su se o njemu u miljenju razilazil i . Oni su sami o tome u sumnj i bili; o tome nisu nita pouzdano znali, samo su nagaali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve ga j e Allah uzdigao Sebi. - A Allah je silan i mudar. I nema nij ednog slj edbenika Knj ige koj i, prije njegove smrti, nee u njega onako kako treba povjerovati, a 1 83 na Sudnjem danu on e protiv nj ih svj edoiti. "

Kada e sii Isa, a.s? Isa, sin Merjemin, a.s, e sii nakon to se pojave Mehdija i Dedal, te nakon to Dedal provede etrdeset dana na Zemlj i . " Prvi dan e biti kao godina, drugi kao mjesec, trei kao sedmica, a ostali dani kao vai dani". 1 84 Dakle, I sa e sii nakon to Dedal provede svoje vrijeme na Zemlji i prvo to e uraditi, poslije namaza, jeste da e ubiti Dedala, govorei mu: "Ja imam jedan udarac za tebe."

Gd je e sii Isa, a.s? Sii e kod B ijele munare u Istonom Damasku u Siriji, gdje e ve braniti Mehdi sa muslimanima. Muhammed, s.a.v.s, kae: " Isa e sii kod B ij ele munare u I stonome Damasku. " 1 8 5

1 63 En-Nisa, 1 56- 1 59. 184 Dakle, na Zemlji e se zadrati godinu i dva i po mjeseca. 1 6 5 H adis je vjerodostojan, a biljei ga T aberani od Evs bin Evsa.

1 30

Kako emo ga prepoznati? Muhammed, s.a.v.s, je opisao Isa, a.s, kao i nain njegovog silaska, u jednom hadisu: "Izmeu mene i I saa nema poslanika. Isa e sii, pa kada ga ugledate, prepoznaj te ga. To je ovjek osrednjeg rasta, nije ni crven ni bijel, a sii e odjeven u odjeu iz dva dijela. Njegova glava e izf: ledati kao da iz nje kapa voda, iako ga nije dohvatila vlaga." 86 Takoer, u drugom hadisu Muhammed, s.a.v.s, kae: "Dok on (Dedal) bude u tom stanju, Allah, d., e poslati Isaa, sina Merjeminog, koj i e se spustiti kod Bijele munare u I stonom Damasku, odjeven u odjeu koja se sastoj i iz dva dijela, oslanjajui se dlanovima na krila dva meleka. Kada pogne glavu iz nje e kapat kaplj ice, a kada je podigne 1 87 iz nje e potei blistave kapi, poput dragulja." Isa, a.s, je mlad ovjek. Njegova starost je trideset i tri godine (godine u kojima je uzdignut). Srednjeg je rasta (nije ni visok ni nizak), bijelo-crvene puti, duge kose (kosa e mu biti duga i putena). Uvojak kose e se sputati izmeu njegovih ramena, kao da je iz kupaonice iziao. Kada pogne glavu iz nje e kapati voda, a kada je podigne iz nje e se sputati kapi poput dragulja. B it e odjeven u odjeu koja se sastoji od dva dijela (donjeg i gornjeg ogrtaa) koja e biti ukaste boje. Spustit e se rukama oslonjen na krila dva meleka. ta e uraditi kada sie? Prva stvar koju e uraditi je klanjanje namaza. Sii e kada se proui ikamet za sabah-namaz, pa e Mehdi istupiti da klanja. Kada ugleda I saa, saekat e ga, ustupiti mu
186 187

Hadis je vjerodostojan, biljei ga Ebu Davud i Albani u Sahihu. Dio hadisa koji biljei Muslim u Poglavlju o smutnji.

131

mjesto i rei: "Doi, Duhu Boij i i klanjaj . " Isa, a.s, e odbiti i rei: "Zaista su vae voe neki od vas. " Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "U mom ummetu e do Kijametskoga dana postojati grupa koja e se j avno boriti na Allahovom putu, pa kada sie Isa, sin Merjemin, njihov voa e mu rei : 'Doi i klanj aj nam ! ', a on e odgovoriti: 'Ne ! Zaista su vae voe neki od vas, kao poast Allahova za ovaj ummet."' 1 88 U predaj i od Imam Ahmeda se kae: " . . . Kada bude siao meu njih I sa, sin Merjemin, a namaz bude poeo, bit e mu reeno : 'Istupi, o Duhu Boij i ! ' 'Neka istupi va voa i neka vam klanja' - odgovorit e. " Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kakvi ete biti kada sie Isa meu vas, a va voa e biti jedan od vas." 1 8 9 "Kakvi ete biti", tj . kako ete biti sretni i radosni zbog susreta sa ovim plemenitim Poslanikom, a.s. Ovdje se postavljaju dva pitanja: l . Kakva je mudrost u silasku samo Isaa, a.s, bez ijednog drugog poslanika ? Odgovor bi bio ono to je naveo Ibn Hader u djelu Fethul-Bari: "Rekli su uenjaci : 'Mudrost u silasku samo Isaa, bez drugih poslanika, je odgovor idovima koj i tvrde da su ga ubili. Ovim e A llah, d., pokazati da oni lau i da e Isa nj ih pobiti.'" 1 90 Na ovo mi kaemo: U njegovom silasku je i odgovor kranima koj i tvrde da je on bog. Allah e im Isaovim silaskom dokazati da lau, kao i pokazivanjem Isaove
189

Biljei Muslim u Poglavlju o smutnji. Biljee Buhari, Muslim i Ahmed. 190 Fethul-Bari, hadisi o poslanicima

188

1 32

ljudskosti. Takoer e potvrditi svoju pripadnost islamu time to e razbiti krst, ubiti svinju i dokinuti dizju.
2.

Zato Isa, a.s, nee klanjati kao imam?

Na ovo pitanje odgovara Ibn Devzi: "Kada bi Isa bio imam pojavila bi se sumnja, da li on dolazi kao zamjenik ili dolazi sa novim vjerozakonom? Zbog toga e klanjati kao muktedija, kako ne bi jedna praka sumnje pala na rijei Muhammeda, s.a.v.s: 'Nema poslanika poslij e mene."' Ovaj govor je krajnje lijep i precizan. Odmah poslije obavljenog namaza on e krenuti da ubije prokletog Dedala, a potom i njegove sljedbenike. Zatim e pozvati ljude u islam, slomiti krst, ubiti svinju i dokinuti dizju, te nee priznavati nita, osim islama ili rata. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, uskoro e se meu vas spustiti sin Merjemin kao pravedni vladar, koj i e razbiti krst, ubiti svinju i dokinuti dizju. Imetak e se tako umnoiti da ga niko nee htjeti primiti. Tada e jedna sedda biti vrjednija od itavog dunjaluka i onog to se nalazi na njemu. " 1 9 1 Nakon ovih dogaaj a nestat e ratovanja, pa e narod ivjeti u blagodatima koje nikome prije nisu date. Nestat e zavisti, tmnje i otrova kod otrovnih ivotinj a, tako da e dijete staviti ruku u zmijska usta, a zmija ga nee ujesti. Djeca e se igrati sa lavovima i zvjerima, a one im nee nauditi. Vuk e biti u blizini ovaca, kao to pas ovar bude s njima. Zemlja e podariti svoje blagodati, a nebo e spustiti svoju dobrotu. Tada e se I sa, a.s, oeniti. Poslije ovih dogaaja Isa, a.s, e obaviti hadd. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je
191

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Nesai i Ibn Made.

1 33

moja dua, pojavit e se sin Merjemin putem Er-Revha' obavljajui hadd, ili umru, ili oboje zajedno ! " 1 92 Isa, a.s, e ostati na Zemlji sedam godina, a u drugoj, takoer vjerodostoj noj predaj i se kae etrdeset godina, A Allah najbolje zna ta e se dogoditi. Umrijet e nakon to Allah, d., uniti Je'dud i Me'dud za njegova ivota. Trei predznak: Je 'dud i Me 'dud. Trei veliki predznak kojeg e vidjeti vj ernici je izlazak Je'duda i Me'duda.

Ko su Je 'dud i Me 'dud? Gd je su oni sada? Kada e se pojaviti? Kako e izgledati njihova smutnja? Je'dud i Me'dud su dvije grupe ljudi porijeklom od Turaka, iz potomstva Adema, a.s, kao to je spomenuto u hadisu Muhammeda, s.a.v.s: "Allah, d., e rei, na Kijametskom danu: 'O Ademe ! ' 'Odazivam Ti se i urim Ti, a hajr je u Tvoj im rukama.' - odgovorit e! 'Izdvoji grupu u vatru,' - rei e. 'A koja grupa je za vatru?' - upita. Allah ree: 'Od svake hiljade devet stotina i devedeset i devet.' Tada e dijete osjediti, a svoj plod e svaka nosilja pobaciti. Vidjet e ljude pijane, a oni nee biti pijani, nego e kazna Allahova biti estoka. Rekoe: 'Allahov Poslanie, a ko je od nas taj jedan? ! ' On ree: 'Obradujte se ! Od vas e biti jedan ovjek, a od Je'duda i Me'duda hiljadu."t l 9 3
192

Biljee Muslim, Ahmed i Albanu u Sahihu. 1 93 Biljei Buhari u Kazivanju o Je'dud.u i Me'dud.u.

1 34

Oni su potomci Jafesa sina Nuhovog. N uh, a.s, je imao tri sina: Ham, koj i je praotac Abesinaca, Sam koji je praotac Arapa, Perzijanaca i Rimljana, te Jafes koj i je praotac Turaka. Dakle, Je'dud i Me'dud su amidii Turaka, a pod Turcima podrazumijevamo: Kineze, Ruse, Japance, Mongole i druge nj ihove srodnike.

N jihov izgled Oni su isti kao i Turci, Mongoli: iroka lica, s itnih oiju, eme i svijetle kose, a lica su im poput okruglih titova. Ovaj opis se spominje u merfu' hadisu kojeg biljei Ahmed u svome Musnedu. Ibn Kesir u svome djelu El-Fiten vel-Melahim na strani 1 3 0. kod spomena Je'duda i Me'duda kae: "Onaj ko tvrdi da meu nj ima ima visokih poput stabala palme, ili da ih ima jako kratkih, i li da imaju dva velika uha, jednim se pokrivaju a na drugom lee, obavezao se neim o emu nema nikakvog znanja i rekao je neto za to nema nikakvog argumenta." Gd je su oni sada? Allah, d., kae: "Kad stie izmeu dvije planine, nae ispred njih narod koj i je jedva govor razumijevao. 'O Zulkarnejne,'- rekoe oni - 'Je'dud i Me'dud ine nered po Zemlji, pa hoe li da izmeu nas i njih zid podigne, mi emo te nagraditi?' Bolje je ono to mi je Gospodar moj

135

dao', - ree on. 'Nego, samo vi pomozite meni to vie moete, i ja u izmeu vas i nj ih zid podii."' 1 94 Dakle, Je'dud i Me'dud su iza brane koju je jo davno sagradio Zulkarnejn, a zbog toga to su oni inili nered i zlo. Ta brana je jako visoka, utvrena, snana, sagraena od komada eljeza pomijeanog sa bakrom. Zbog toga je ona posebno jaka, tako da je ne mogu probiti, a zbog njene visine je ne mogu preskoiti, niti zaobii. Dakle, to je jedan zid koj i je postavljen izmeu dva velika brda.

Gd je se nalazi ovaj zid? Ibn Abbas, r.a, tuma Kur'ana, kae da se on nalazi u zemlji Turaka, u predjelu izmeu Armenije i 1 5 9 To se nalazi negdje na granici dananje Azerbejdana. Turske i Rusije, u blizini planinskog vijenca Kavkaz ija se visina, u prosjeku, kree od hiljadu do tri hiljade metara. Potrebno je spomenuti da niko ne moe stii do njih, i ne moe im pomoi da izau, kao to niko ne moe pomoi Dedalu da izae, sve do tennina kojeg je Allah, d., tano odredio i u Levhi-Mahfuzu ga zabiljeio. " . . . a kada se prijetnja Gospodara moga ispuni, on e ga sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga e se sigurno ispuniti . " 1 96

194 El-Kehf, 93-95. 195 Ovaj govor prenose od Ibn Abbasa veina mufesira, kao Taberi, 1 96 El-Kehf, 98
Kurtubi, Bejdavi, Alusi

1 36

Kada e izai? Oni e izai nakon to Isa ubije prokletoga Dedala. Allah, d., e zid koj i ih zatvara sravniti sa zemljom i bit e im doputeno da izau. Meutim, oni ne odustaju od pokuaja da prokopaju zid i oslobode se, jo od vremena kada su zatvoreni . Svaki dan oni kopaju zid koj i ih zatvara i zamalo da ga prokopaju i ugledaju zrake Sunca, kada kae njihov zapovjednik: "Vratite se! Sutra emo ga otvoriti . " Kada s e vrate, nau zid itav kao d a g a nisu ni kopali. Tako e se ponavljati sve dok ne doe vrijeme koje je Allah, d., najavio. Kada doe pomenuti termin, njihov zapovjednik e biti nadahnut da kae: "Vratite se! Sutra emo ga otvoriti, ako Bog da. " Kada se sutradan vrate nai e ga onakvog kakvog su ga ostavili, pa e ga prokopati i izai meu lj ude. Jedne prilike se, Muhammed, s.a.v.s, probudio uplaen i rekao: "Nema boga osim Allaha, teko Arapima od zla koje se pribliilo! Danas se otvorilo od brane Je'duda i Me'duda ovoliko," pa je napravio krunicu palcem i kaiprstom. Zejneb bint Dah upita: 'O Allahov Poslanie, zar emo biti uniteni, a meu nama ima dobrih ljudi?' On odgovori: 'Da, ukoliko se umnoi zlo !"r 1 97

Kakvu e smutnju initi? Smutnju koju e oni praviti, pojanjava hadis u kojem Muhammed, s.a.v.s, kae: "Puteni e biti Je'dud i Me'dud pa e izai meu ljude, kao to kae Allah, d.: 'I kada se budu niz sve strmine urno sputali.' Oni e opkoliti ljude, a muslimani e se povui u svoj a mjesta i utvrde. Sa sobom e potjerati svoju stoku, pa e popiti vodu na Zemlj i . Neki o d njih e doi do rijeke i popiti svu vodu iz nje, pa kada dou drugi poslije nj ih rei e: 'Ovdje je nekada bila
197 Biljee Buhari i Muslim.

137

voda ! ' Ljudi e nestati, tako da e samo po jedan od njih ostati u gradu i li utvrdi, pa e Je'dud i Me'dud rei : 'Oslobodili smo se lj udi, ostali su jo stanovnici neba.' Tada e jedan od nj ih zamahnuti svojim kopljem i baciti ga prema nebu. Ono e mu se vratiti obojeno bojom krvi, zbog smutnje i nesree. U takvoj situaciji Allah, d., e im poslati crve, poput crvia koji ive u nosu stoke, a izlazit e na nj ihove vratove, od ega e umirati bez ikakvoga glasa. Muslimani e traiti jednog dobrovoljca koji e se rtvovati i izvidjeti ta radi neprijatelj . Kada izae dobrovoljac, mislit e da se nee iv vratiti, vidjet e da su svi mrtvi, a nj ihova tijela e leati jedno preko drugog. Povikat e: "O muslimani ! Obradujte se, Allah, d., je unitio vaeg neprijatelja. Muslimani e izai iz svojih mijesta i sklonita i pustit e svoju stoku ali ona nee imati panjaka do njihovih tijela. Meutim, stoka e biti zahvalna na tome kao to je nekada bila najzahvalnija na bilo kojem bilju do kojeg je dola." 1 98 Broj Je'duda i Me'duda je jako veliki, tako da ih nee biti mogue izbrojati, poput mrava ili skakavaca, tako da e muslimani sedam godina loiti vatru nj ihovim titovima, drvenim strijelama i stvarima koje ostanu iza njih." 1 99 Smutnja i zlo koje e raditi e biti jako velika, tako da im se niko nee moi suprostaviti . Kada oni izau, Allah, d., e objaviti Isau, a.s: "Izveo sam robove kojima se niko suprostaviti ne moe, pa se sklonite na Tur. . . Isa, a.s, sa svoj im ashabima e biti u jakom okruenju, tako da e glava bika biti vrijednija od dananj ih stotinu dinara zlatnika. Isa, a.s, sa svoj im ashabima e krenuti, ali nee nai ni jedan pedalj na Zemlji koj i nee zaudarati od njihove prljavtine i
Biljee Ahmed, Ibn Made, Ibn Hiban i H akim, had is je vjerodostojan. 199 Biljei Ibn Made, hadis je vjerodostojan.
196

138

smradi. Onda e se Isa, a.s, sa svojim ashabima obratiti Allahu, d., za pomo, pa e On poslati ptice dugih vratova koje e odnijeti njihove leeve na mjesto koje Allah bude htio. Zatim e Allah, d., poslati kiu od koje se nita sakriti nee, pa e oprati Zemlju tako da e izgledati kao biserna koljka." 200 Dakle, spas od smutnje Je'duda i Me'duda e biti uz Isaa, a.s, koj i e povesti muslimane shodno Allahovoj naredbi da se sklone na Tur. Planina Tur je Sinajska gora u Egiptu. etvrti predznak: Izlazak Sunca sa zapada Izlazak Sunca sa zapada je etvrti u redoslijedu velikih predznaka Smaka s vij eta. Prva tri predznaka su vezana za Zemlju, dok se ovaj etvrti predznak odnosi na kosmos a vidjet ega i vjernici koj i budu ivjeli u tom periodu. Otkako je Allah, d., stvorio nebesa i Zemlju, Sunce plovi svojom putanjom, izlazi na istoku i zalazi na zapadu. Kada zavri krug, ono trai dozvolu od svog Gospodara, da ponovi putanju. Allah, d., e mu dozvoljavati sve dok ne doe tano odreen as kada mu nee biti dozvoljeno. Trait e dozvolu drugi dan i nee mu biti doputeno. Istu molbu e ponoviti i trei put, ali mu nee biti dozvoljeno. Tri dana nee izlaziti, nakon ega e mu biti nareeno da se vrati odakle je dolo, pa e izai na mjestu na kojem je zalo, tj . na zapadu zbog ega e se ljudi prepasti. Muhammed, s.a.v.s, kae : "Znate li kuda ide ovo Sunce? Ono plovi sve dok ne doe do svoga mjesta ispod Ara i padne na seddu. Tako ostaje sve dok mu se ne naredi da se podigne i da nastavi svoju putanju kao i do sada. Ono tako plovi sve dok
200

Biljee Muslim, Ahmed i Tirmizi.

139

ne doe do svoga mjesta ispod ara, pa uini seddu. Ostane u tom poloaju sve dok mu se ne naredi da se podigne i da nastavi svoju putanju. Ono e tako ploviti i ljudi nimalo zbog toga nee negodovati, sve dok jednom ne doe do svoga mjesta, kada e mu biti reeno da se podigne i da se pojavi sa mjesta na kojem je zalo, pa e tako i uraditi. Znate li kada e se to desiti? Onda kada ne bude koristilo vjerovanje nikome ko ne bude vjerovao prije toga i u svom vjerovanju dobra djela radio." 20 1 Pojedinosti ovoga dogaaja se nalaze u predaji od Hafiza Ebu Bekra bin Merdevejha, koju biljei u svom tefsiru, a u kojoj stoj i : "Narod e doivjeti jednu no koja e biti kao tri vae noi. Kada se pojavi, prepoznat e je oni koj i nafilu klanjaju. Jedan od njih e ustati i prouiti svoj zikr, pa e se vratiti spavanju. Onda e se ponovo probuditi i prouiti svoj zikr, pa e se vratiti spavanju. I dok tako budu radil i jedni e upitati druge: ' ta je ovo?' N agrnut e u damije i tada e se Sunce pojaviti. Izai e na zapadu, i kada doe do polovice neba, vratit e se." Hafiz el-Bej heki u djelu El-Ba 's ven-nuur biljei predaju od Ibn Mes'uda u kojoj se kae: " . . . Pa e te noi ovjek dozivati svoga susjeda: 'ta se dogaa s nama ove noi? Spavao sam koliko sam mogao, onda sam ustao i dugo klanj ao.' Zatim e Suncu biti reeno: 'Izai tamo gdje si zalo ! ' To je dan u kojem nee koristiti vjerovanje, osim onome ko je prij e vjerovao i u svoj oj vjeri dobra djela radio. " 202 Izlazak Sunca sa zapada e se desiti samo jednom. To je dan u kojem e se zatvoriti vrata tewbe, nakon ega e se Sunce vratiti svoj oj staroj putanj i i izlaziti na istoku sve do
201 202

Biljei Muslim. Vidi Fethul-Bari, tom l l . Poglavlje o izlazku Sunca sa zapada.

1 40

Smaka svijeta. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Smak svijeta nee nastupiti dok Sunce ne izae sa zapada. Kada se to desi, svi ljudi e povjerovati. Meutim, tada nee koristiti vjerovanje onome ko nije bio vjernik prije toga. " 203 Takoer se u predaji od Ibn Abbasa kae da je upitao Ubej ibn Ka'b: " ta e biti sa Suncem i ljudima poslije toga? 'Sunce e povratiti svoju svjetlosti izlazit e kao i do tada, a ljudi e se zainteresovati dunjalukim stvarima, tako da e ovjek othraniti dr ebe i nee uspjeti da ga zajae, a Sudnj i dan e nastupi ti."' 20 Peti predznak: ivotinja Allah, d., kae : "I kada doe vrijeme da oni budu kanjeni, Mi emo uiniti da i7 zemlje izae jedna ivotinja koja e im rei da ljudi u dokaze Nae nisu uvjereni." 205 I ovaj predznak e vidjeti vjernici i on e se dogoditi odmah uz izlazak Sunca sa zapada, moda malo prije nj ega ili odmah poslije. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Prvi predznak Dana je izlazak Sunca sa zapada i izlazak ivotinje meu ljude ujutro. Koji god od ova dva bude prvi, drugi je odmah iza njega. " 206 Mogue je da je razlog tome, a Allah najbolje zna, to to e jedan predznak oznaiti zatvaranje vrata tewbe, a drugi e doi da to potvrdi. Sunce e izai sa zapada ujutro, zatvorit e se vrata tewbe i zapeatit e se ljudsko stanje. Zatim e se pojaviti ivotinja prije podne

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Ibn Made. Vidi Fethul-Bari, Poglavlje o izlasku Sunca sa zapada. 205 En-Neml, 82. 206 Biljee Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Ibn Made.
204

203

141

istog dana i potvrditi zatvaranje vrata tewbe obiljeavanjem svih vjernika i nevjernika. Ibn Hader kae: "Mogue je da e se ivotinja pojaviti istog dana kada Sunce izae sa zapada. Pa nastavlja da je Hakim Ebu Abdul lah rekao: Izgleda da e se prvo desiti izlazak Sunca sa zapada, pa e se pojaviti ivotinj a u tom danu ili odmah poslije nj ega." Ibn Hader ree: "Mudrost u tome je to e se prilikom izlaska Sunca sa zapada zatvoriti vrata tewbe, pa e se pojaviti ivotinja koja e oznaiti vjernika od nevjernika kao dopuna smislu zatvaranja vrata tewbe. " 2 07

Opis ivotinje i njeno porijeklo Ona je izuzetno velikog i snanog tijela, prekrivnog perjem i maljama. Ima noge. Nemamo vjerodostojnih izvora koji nam preciznije opisuju njen izgled. Postoje odreene predaje koje upuuju na njenu ogromnu veliinu. Kae se da e se pojaviti iz stijene i da e se tri dana pojavljivati samo njena jedna treina, te druge udne stvari, ali samo Allah zna vjerodostoj nost tih predaja. Uostalom, ovo nas puno ne interesuje, jer nee niko stati i gledati u nju s ciljem da se poblie upozna s nj om. Nj u e Allah, d., izvesti sa jasno preciziranim zadatkom: - Da se obrati ljudima, rijeima: "Zaista ljudi nisu bi li uvjereni u Allahove dokaze. "

207

Fethul-Bari, str. 353.

1 42

- Da oznai ljude. Nee niko ostati, a da mu ona biljeg nee udariti . Vjernici e zbog toga blistati, a nevjernici e potamnjeti. - I kada ljudi budu u naj svetijoj i najasnijoj damiji, tj . Mesdidul-Haramu, zastrait e ih njena rika izmeu jednog dijela Kabe i mjesta Ibrahima, a.s, dok bude otresala sa glave prainu. Okrenut e se prema istoku i kriknut e tako jako da e se uti na cijelom istoku, pa e se okrenuti prema zapadu i kriknuti tako jako da e se uti na cijelom zapadu. Ljudi e se prepasti, pa e pobjei od nje, a vjernici e shvatiti da je to ivotinj a koju je Allah izveo i da se ne mogu suprostaviti Allahovoj odluci, pa nee bjeati . Obiljeavanje e zapoeti od vjernika i nj ihova lica e zablistati poput sjajnih zvijezda. Zatim e se uputiti na druga mjesta. Onaj ko je bude traio nee je moi stii, a ko bude bjeao od nj e nee biti u stanju da joj pobjegne. N eki e se pokuati spasiti od nje namazom, a ona e doi i rei: "Zar sada da klanja? ! " On e joj se okrenuti a ona e mu udariti biljeg na lice i otii. Ibn Made biljei od Ebu Hurejre, r.a: "Rekao je Boij i Poslanika, s.a.v.s : 'Pojavit e s e ivotinja i z zemlje i imat e kod sebe Musaov tap i peat Sulejmana, a.s. Peatit e noseve kafira tapom, a osvijetlit e lica vjernika peatom, tako da kada se sastanu ljudi za trpezom, rei e : 'Ovo je vjernik, a ovo kafir! "' 2 08 To je Allahova ivotinja, koja je peti veliki predznak Smaka svijeta. Abdullah bin Amr ibn As je rekao da je to ona ivotinja koja je spomenuta u hadisu Temima ed-Darija, a Allah najbolje zna.
208

Biljee jo i Ahmed, Ebu Davud i Tajalisi sa istim lancem prenosilaca.

1 43

 esti predznak: Dim Allah,d., kae: "Zato saekajte dan kada e im se initi da prema nebu vide vidlj iv dim koji e ljude prekriti. Ovo je neizdriva kazna ! " 209 Dim je posljednj i predznak kojeg e vidjeti vjernici. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Va Gospodar vas upozorava na troje: dim koj i e kod vjernika prouzrokovati kihavicu, a u nevjernika e ui pa e se on napuhati, a onda e iz njega izai na sve tjelesne otvore. Drugo je ivotinja, a tree Dedal." 2 1 0 Ibn Ebi Hatem kae da je rekao Alija, r.a: "Jo se nije pojavio dim kao predznak Smaka svijeta. On e kod vjernika prouzrokovati kihavicu, a prodrijet e u nevjernika sve dok ga ne ispuni." 2 1 1 Ibn Derir prenosi kazivanje od Abdullaha bin Ebi Mulejkeh da je rekao : "Jednog jutra sam doao Ibn Abbasu pa mi je rekao da nije spavao cijelu no. Upitao sam ga za razlog, a on mi je odgovorio da je izala kometa, pa se pobojao da se nije pojavio dim. Zbog toga nije mogao zaspati cijelu no." 2 1 2 Dakle, dim je esti predznak kojeg e vidjeti vjernici, a nee im nita nakoditi. To e biti opomena nevjernicima da kazna poinje i da e se sruiti na njih. Dim e se zadrati na Zemlj i etrdeset dana. Poslije ovog predznaka, zapuhat e blag vjetar iz Jemena koj i e uzeti due svim vjernicima. U

209 210 211

Ed-Duhan, l O- l l .

Biljei Ibn Durejr. Vidi Ibn Kesirov tefsir sure Ed-Duhan . 212 Ibn Kesir kae da je predaja sa vjerodostojnim senedom.

1 44

ivotu e ostati samo nevjernici, to e biti uvod u stranu nesreu koja e ih zadesiti. Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "Pred Smak svijeta e se pojaviti vjetar, koj i e uzeti duu svakom vjerniku. " 2 1 3 Takoer, Muhammed, s.a.v.s, u drugom hadisu kae: "Allah, d., e poslati vjetar iz Jemena koji e biti blai od svile, a koj i nee ostaviti nikog u ijem srcu ima makar trunka imana, a da ga nee usmrtiti . " 2 1 4

2 13 Biljee Muslim, Ahmed, Tirmizi i Ibn Made. 2 14 Biljee Muslim i Hakim, Albani ga spominje u Sahihu pod brojem 1 659.

1 45

Drugi dio

PREDZNA CI KOJE VJERNICI NEE VIDJETI etiri su pomenuta predznaka: tri ulegnua tla, jedno na istoku, drugo na zapadu i tree na Arabijskom poluotoku. etvrti predznak je vatra koja e se pojaviti na istoku i tjerat e ljude prema mjestu na kojem e se sakupiti. Pomenuta ulegnua tla su cjepanje zemlje, koje e gutati ljude, kao jedna vrsta kazne odreena ljudima. Muhammed, s.a.v.s, kae: "U ovom ummetu e biti ulegnua tla, izoblienj a i kaz f a 2 1 5 , kada se raire pjevaice, muziki instrumenti i pijenje alkohola. " 2 1 6 Meutim, sve ovo to je nabrojana u ovom hadisu nee zadesiti itav ummet, nego pojedine grupe ljudi. Zbog toga e Allah, d., usmrtiti vjernike, kako ne bi doivjeli ova ulegnua i sam potres koj i e prethoditi Smaku svijeta. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Smak svijeta e doivjeti samo najgori ljudi. " 2 1 7 U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s, kae: "Kijametski dan nee nastupiti sve dok se ne prestane izgovarati Allahovo ime na Njegovoj Zemlj i . " 2 1 8 Poslij e pomenutih ulegnua poj avit e se posljednj i veliki predznak koj i je ujedno i prvi znak stvarnog poremeaja itavoga svijeta. To je vatra koj a e se pojaviti iz Jemena, ili iz predjela Adena, ili sa i stoka i koj a e tjerati ljude prema
215 216 217 218

Nije jasno znaenje ove rijei (o. p.) . Biljee Tirmizi i Albani u Sahihu pod brojem 2203. Biljee Buhari, Muslim i Ahmed. Biljee Muslim, Ahmed, Tirmizi i Ibn Hiban.

1 46

mjestu okupljanja u amu. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Prvi predznak Smaka svijeta je vatra koja e se pojaviti sa istoka i tjerati ljude prema zapadu. " 2 1 9 A u predaj i od Huzejfe koju biljei Muslim a koju smo spomenuli na poetku ovog poglavlja, se kae: " . . . a posljednj i je vatra koj a e se pojaviti u Jemenu i tjerati ljude prema mjestu nj ihovog okuplj anja." U drugoj predaj i stoj i : " . . . vatra koja e se poj aviti iz Adena tjerat e ljude prema mjestu njihovog okupljanj a. Ona e se zaustaviti kada ljudi budu spavali i po podne se odmarali." 220 Ova vatra nee ostaviti nijednog nevjernika iza sebe. Sve e ih tjerati prema odreditu, a ko pokua da izostane, pojest e ga. Tako e postupati dok ih sve ne sabere na mjesto okupljanja u amu.

219 220

Biljee Buhari, Ahmed i Nesai. Biljee Muslim i Ahmed.

1 47

Trei dio

POREMEAJ KOSMOSA l NJEGO V NESTANAK Prij e nego zavrimo ovo poglavlje, spomenut emo neke znaajke koje e obiljeiti kraj ovodunj alukog ivota i poetak vjenog i neprekidnog, ahiretskog ivota, koj i e uslijediti odmah nakon zavretka svih deset predznaka. Pored toga, nama je obaveza vjerovati u Sudnji dan i to je sastavni dio nae akide. Kada Allah, d., odredi kraj i unitenje itavog svieta, naredit e Israfilu, zaduenom za sur, da puhne u njega. 2 1

Prvo puhanje u sur, koje e izazvati strah Prvo puhanje u sur e potraj ati jedno vrijeme, pa e se tog zvuka prepasti sva iva bia na Zemlj i i nebesima, osim onih koje Allah. d., sauva. To su poslanici i ehidi, Allahovi miljenici koje e On sauvati od toga straha. Allah, d., kae: "A na dan kada se u rog puhne, pa se smrtno isprave i oni na nebesima i oni na ZemlJ i, izuzev onih koje Allah potedi, svi e Mu ponizno doi." 2 2 Prvo puhanje u sur e prouzrokovati veliki poremeaj u svemiru, strahovit potres od kojeg e popucati sve veze i sile koje su uvale svemir od raspadanj a. Zemlja e se strahovito potresti , od ega e se brda zdrobiti, sa zemljom izravnati i postati praina razasuta. Mora e prokljuati i jedna u druga se ulijevati, pa e se u vatru estoku pretvoriti. Nebesa e doivjeti poremeaj tako to e raspuknuti i doi e do
22 1 222

Sur je velika truba ili rog u kojeg e lsrafil puhnuti tri puta.

En-Nami, 87.

1 48

poremeaj a u silama koje uvaju nebeska tijela, to e biti razlog njihovih sudaranja i razbijanja. Zvijezde e padati, a Sunce i Mjesec e se spoj iti, pa e nestati svake svjetlosti i itav svemir e se vratiti u stanje u kojem je bio prije stvaranja, stanje praine i dima. Od zvuka kojeg e sur proizvesti i j adni ovjek, koj i se znao uzoholiti na svog Gospodara, e bez pameti ostati. Izbezumljeni, ljudi e tumarati poput leptira ratrkanih, zbog nemogunosti pravilnog rasuivanja. To je zvuk koji, kada uje, svako e dizati jednu stranu svoje glave, kako bi odredio mjesto sa kojeg dolazi taj zastraujui zvuk. To je zvuk koji e jako iznenaditi ljude koj i su u svom nevjerovanju daleko otili. Muhammed, s.a.v.s, nam pojanjava situaciju u kojoj e se nai : "Dva ovjeka e pazarivati platno i nee uspjeti da obave trgovinu niti da umotaju platno, a Kijametski dan e nastupiti. ovjek e ponijeti mlijeko koje je namuzao, ali ga nee ni popiti, a Kijametski dan e nastupiti. ovjek e prinijeti vodu ili hranu svojim ustima, pa se nee uspijeti napoj iti, niti najesti, a Kijametski dan e nastupiti. " 22 3 A Allah, d., kae : "0, ljudi, Gospodara se svoga bojte! Zaista e potres, kada Smak svijeta nastupi, veliki dogaaj biti. Na dan kada ga doivite svaka dojilja e ono to doj i zaboraviti, a svaka trudnica e svoj plod pobaciti, a ti e vidjeti ljude pij ane, a oni nee biti pijani, ve e tako izgledati zato to e Allahova kazna strana biti. " 224

Drugo puhanje koje e ljude oamutiti i usmrtiti Zatim e Allah, d., narediti lsrafilu da puhne u sur drugi put i od tog zvuka e se oamutiti i umrijeti svi koji
223 m

Biljee Buhari, Muslim i Ibn Made.

El-Hakk. 1 -2 .

1 49

budu na Zemlji i nebesima, pa i poslanici i ehidi, osim onih koje Allah potedi, a to e biti osam meleka: Dibril, M ikail, Israfil, Azrail i etiri nosaa Ara. 225 Allah, d., kae: " .. .i u rog e se puhnuti, i umrijet e oni na Zemlj i i oni na nebesima, ostat e samo oni koje bude Allah odabrao, poslije e se u ro po drugi put puhnuti i oni e, odjednom, ustati i ekati. " 2 6 Zatim e Allah, d., narediti meleku smrti da uzme due Debraila, M ikaila, Israfila i nosaa Ara, tako da e ostati samo jedan melek, pored Al laha, d., kojem e On rei: "0, meleku smrti ! Ti si jedno od Mojih stvorenja. Stvorio sam te zato to sam htio, pa umri ! " Melek smrti e umrijeti i nee niko ostati osim Allaha Uzvienog, Silnog, ivog, koj i nee mmijeti . On je Prvi, prije kojeg nita nije bilo i Zadnji, poslije kojeg nita nee ostati. Zatim e Svoj om desnicom uzeti nebesa i Zemlju i protresti ih, pa e rei: "Ja sam Vladar, Ja sam Uzvieni ! Gdje su vladari Zemlj e ! ? Gdje su oholi i uzdignuti?! ija je vlast danas, ija je vlast danas, ij a je vlast danas? ! " Zatim e odgovoriti : "Allaha Jedinog i Monog ! " Ovakvo stanje e potrajati etrdeset, kao to se kae u vjerodostoj nom hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a, da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: "Izmeu dva puhanja u sur je etrdeset. Na to su upitali: 'O Ebu Hurejre, je li etrdeset dana?' 'Odbij am' - ree. 'Je li etrdeset godina?' 'Odbijam' - ree. 'Je li etrdeset mjeseci?' 'Odbijam' - ree." 22 7 Nakon tog perioda, Allah, d., e spustiti kiu, poput rose ili hlada, od koje e se fonnirati tijela ivih bia koja e nicati iz zemlje kao to trava nie. itavo tijelo ovjeka se raspada u zemlji, osim repnog prljena, iz kojeg e se
etiri su stalna nosaa Ara, ali njima e se pridruiti jo etiri na Sudnjem danu, pa e ih ukupno biti osam. 226 Ez-Zumer, 68. m Biljee Buhari i Muslim. Pod izrazom odbijam podrazumijeva se: "Ne znam, pa neu da odgovorim."
m

1 50

formirati tijelo koje je postojalo prije raspadanja, pa uzmite pouku, o razumom obdareni ! Nakon to se fonniraju tijela, Allah, d., e prvog oivjeti Israfila i narediti mu da povie: "O kosti truhle, o veze prekinute, dijelovi razbacani, kose potrane, Allah vam nareuje da se spoj ite, radi suenja," 2 8 a zatim e po trei put puhnuti u sur. Tree puhanje u sur, kojim e se desiti proivljenje i skupljanje U treem puhanju u sur bit e nareeno duama da polete prema svoj im tijelima. Due mu'mina e biti obasjane nurom, a due kafira e biti crne, pa e Allah, d., rei : "Tako mi Moje Moi i Veliine, svaka e dua ui u tijelo u kojem je bila na dunjaluku." Nakon toga e due ui u svoja tjela, pa e ljudi izlaziti iz svoj ih kaburova, otresajui prainu sa glave. Nevjernici e rei: "Ovo je teak dan ! ", a vjernici e rei : "Hvala A llahu koj i je otklonio od nas alost! "

228

Vidi Haijetus-Savi ala Delalejn .

151

 esto poglavlje

U STRAJA VANJE NA PUTU

Prvi dio

Openite dunosti
Drugi dio

Posebna upozorenja i zakljuak

1 52

Prvi dio

OPENITE DUNOSTI Nakon svega to smo rekli namee se pitanje o obavezama i dunostima koje musliman treba da uradi, kako bi se to bolje pripremio za ova iskuenja. Pitanje posebno postaje vano kada uzmemo u obzir da se pribl iilo vrijeme tih dogaaja, te da e nas oni uskoro iznenaditi. Odgovor na postavljeno pitanje bi sadravao ope upute vjerniku koje on mora ispuniti, kako bi se to bolje pripremio za predstojee dogaaje: 1. Znanje Pod znanjem podrazumjevamo istinsko znanje koje je na vjerodostojan nain preneeno od naeg Poslanika, s.a.v.s, a koje je daleko od bajki i bilo kakvih neistinosti . Dakle, pod znanjem podrazumijevamo znanje iz vjerskih oblasti kao to su kur'anske nauke, hadis, fikh i ostale erijatske nauke, a naroito znanje o periodu u kojem ivimo sada, te : koj i e se predznak Smaka svijeta prvi desiti, kada e se poj aviti Mehdi, koj i su predznaci njegovog poj avlj ivanj a, kada e se pojaviti Dedal i koje su mu osobine, te koja je opasnost od njegovih iskuenja, itd. Neznanje i nedovoljno posjedovanje informacija o ovim dogaaj ima dovode ovjeka u jako teku situaciju. Kada neko od neznalica sretne Dedala, on e nasjesti na njegovu smutnju bez obzira to je bio vjernik, kao to smo to objasnili na poetku, jer on ne poznaje osobine smutnje koju e initi Dedal. Da bi se ova vrsta znanja usvoj ila, neophodno je biti iskren u njegovom izuavanju i pravilno razumjeti ono to uimo. To se moe

1 53

postii samo bogobojaznou, jer Allah, d., kae: "I bojte se Allaha, a Allah vas ui i Allah sve zna. " 229
2.

Pokajanje

Druga obaveza je iskreno pokaj anje od svih grijeha, kako malih tako i velikih, kako javnih tako i tajnih jer u vremenu iskuenja i smutnje ljudi e biti preokupirani dogaaj ima, tako da neki na sebe nee uope obraati panju. Ukoliko se ne pokajemo prije ovih dogaaja, zar emo to uraditi u toku velikih ratova, smutnji, gladi i drugih iskuenja?! Muhammed, s .a.v.s, kae: "Dobrim djelima pretecite sedam stvari. Zar ete ekati siromatvo koje e vas odvesti u zaborav, ili bogatstvo koje e vas zaokupirati, ili teku bolest, ili starost koja e vas oslabiti, ili smrt koja spremna eka, ili Dedala koJ i je svoja zla pripremio, ili Sudnj i dan, a on je najtei dan? ! " 3 0 Pokajte se, Allahovi robovi, prije nego vas smutnje zadese i prije nego Sunce izae sa zapada, pa se zatvore vrata tewbe.
3.

Skromnost na dunjaluku

Ovim ne podrazumijevamo isposnitvo totalno odbijanje dunjaluka, naprotiv, Muhammed, s.a.v.s, je normalno ivio, jeo je hranu, pio je pie, spavao, enio se i hodao ulicama. Dakle, prihvatao je nonnalan ivot, ali i pored toga je rekao: "Budi na dunj aluku, kao da si stranac ili

229 El-Bakare, 282. 230 Biljei Tirmizi i kae da je hadis dobar (hasen) , mada ima primjedbi na njegov sened.

1 54

putnik namjemik! " 23 1 Znai da trebamo uzeti od dunjaluka onoliko koliko putnik moe ponijeti sa sobom. To znai da ne smijemo voljeti dunjaluk, jer je on glavni razlog svih problema. Onaj ko dopusti da mu ljubav prema dunjaluku ovlada srcem, bude pogoen zaviu, nasiljem, krtou, nepravdom, itd.
4.

to bolja priprema za ahiret

Allah, d., kae: "A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni ! " 23 2 Mogunost zarade dobrih djela otvorena je i danju i nou. Najvei sretnik je onaj koj i se potrudi u skuplj anju dobrih djela, pa uspije zadobiti nagradu. A onaj ko se nemamo odnosi prema dobrim djelima je najvea propalica. Naini vrenja dobrih djela su mnogobrojni i jednostavni : - Uenje Kur'ana jer s e za svaki proueni harf pie dobro djelo. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Ko proui jedan harf iz Allahove Knjige ima jedno dobro djelo. Svako dobro djelo e biti deseterostruko nagraeno. Ne kaem da je "Elif-lam mim" jedan harf, nego je elifjedan harf, lam je drugi harf a mim je trei harf. " 233 - Zikr, tj . sjeanje na Allaha, izgovorom: Subhanallah, Elhamdulillah, Allahu ekber, i La ilahe illallah. Uzmi sebi u dnevnu obavezu odreeni zikr, pa e za njegovo redovno uenje dobiti nagradu veliine brda! - uvanje abdesta i u tekim uslovima, vezanje za damiju, te ostajanje u njoj nakon namaza ekajui sljedei namaz. To je jedna vrsta dihada.
232 El-Bek,are,

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed i dr. 1 97. 233 Biljei Tirmizi i kae da je vjerodostojan.

2 1 3

1 55

- Dobroinstvo prema roditeljima, spajanje pokidanih rodbinskih veza, lijep odnos prema komiji, poastiti gosta to su poslovi za koje ovjek dobija mnogostruku nagradu. - irenje selama, udjelj ivanje hrane, posjeta bolesniku, izmirenje zavaenih - to su razlozi da se poveaju derede i oproste grijesi. - Pokornost ene svome muu, lijep odnos prema svom muu, uz uvanje obaveze prema vjeri - to su stvari koje otvaraju svih osam vrata Denneta, pa e ena izabrati na koja da ue. Dakle, naini vrenj a dobrih djela su mnogobrojni, pa pourite sa injenjem dobrih djela, o Allahovi robovi, kako bi zasluili Dennet, ija je irina kao irina nebesa i Zemlje.
5.

Pozivanje u Allahovu v jeru

Pod ovim se ne podrazumijeva samo obino predavanje ili hutba petkom, nego da pozove svoga komiju u vrsto pridravanje vjerskih propisa, da podstie svoje prijatelje na namaz ili da nareuje svoj im ukuanima da budu pokorni i ispunjavaju svoje obaveze. Ako praktikuje ove stvari, ti si poziva u Allahovu vjeru i niko nema bolji govor od tebe. Uz to, ti ima nagradu kao svi oni koji te slijede !

6.

Pokornost

Pravi vjernik ne raspravlj a o Allahovoj i Poslanikovoj naredbi koj a mu je upuena, nego kae: "uli smo i pokoravamo se ! " Allah, d., kae: "Kada Allah i Poslanik Nj egov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i

1 56

Njegova poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s pravog puta. " 234 Neka se Allah smiluje enama Ensarija koje su, nakon to je objavljeno " .. .i neka vela svoja spuste na grudi svoje ... " i nakon to su se njihovi muevi vratili svoj im kuama i prenijeli im ovaj ajet, cijepale svoje neivene halj ine i njima se zastirale, potujui naredbu Allaha, d..

7.

Ostavljanje prepirke i razilaenja

Razilaenje je najgore zlo. Od njega nema nikakvog dobra, a to je bolest od koje su bolovati narodi prije nas. Razilaenje je jedna jako opasna bolest koja, kada zadesi neki ummet, ne ostavlja ga dok ga potpuno ne uniti. Muhammed, s.a.v.s, kae : "Uvukla se meu vas bolest naroda koj i su ivjeli prij e vas, a to su zavist i ljutnja. Ljutnja je brija koji brije vjeru, a ne kosu. Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, neete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. Hoete li da vas obavijestim o stvari koju ako budete radili, voljet ete se? irite selam meu sobom ! " 235 Ostavljanje razilaenja meu muslimanima, kako pojedincima, tako i meu grupama, je stroga obaveza, "fard" ! Posebno je to opasno u naem vremenu u kojem su se namnoili neprijatelj i ove vjere i okomili se na nas kao to to zvijeri rade nad svojom rtvom. Dakle, svaki onaj koj i iri neslogu i smutnju meu muslimanima danas j e grijenik, on je grijenik, on je grijenik! Boj te se Allaha u stvarima koje slabe jedinstvo muslimana i razjedinjuju nj ihov demat!

234 El-Ahzab, 36. m Biljee Ahmed i Tirmizi.

1 57

Bojei se da ne oduimo sa ovim poglavljem, zadovoljit emo se ovim obavezama koje smo spomenuli. Pazili smo, koliko smo bili u stanju, da ne spominjemo neto to nije bilo neophodno, bojei se da bespotrebno ne zamaramo itaoca i time upropastimo njegovo vrijeme. Molimo Allaha, d., da nam podari znanje, djelovanje i iskrenost u svemu. Amin !

1 58

DA LI SE AHAD PREDAJE MOGU UZIMA TI KA O RELE V ANTAN IZVOR INFORMA CIJA U PITANJIMA VJERO VANJA Govor o predznacima Sudnjega dana je tema koj a je u sastavu govora o petom imanskom artu, vjerovanje u Sudnji dan. Dakle, radi se o temi koja je u uskoj vezi sa naim vjerovanjem (akidom), te je ovo razlog zbog kojeg pojedinci nastoje pootriti kriterij za prihvatanje hadiskih predaja. Neki idu tako daleko da ne prihvataju bilo koju ahad predaju a koja je vezana za jednu od tema islamskog vjerovanja. Smatraju da se vjerovanje moe temelj iti samo na kategorikim dokazima, kur'anskim ajetom i li mutevatir hadiskom predajom. Smatraju da predaj a koju prenosi pojedinac nije nita drugo do miljenje pojedinca koje ne mora biti ispravno ! Naravno da ovo nj ihovo miljenje ne moe biti prihvaeno kao ispravno. Svakom ko se interesuju za islamsku literaturu j asno je da meu ashabima Mohammeda, s.a.v.s., nije bilo razliitih stavova po pitanju prihvatanja ahad predaja. Oni su vjerodostojne hadise uzimali kao valjan argumenat bilo da se radi o pravnoj ili akaidskoj problematici. Svaki hadis koji je do njih prenesen pouzdanom predajom bi prihvatali i postupali po njemu. U ovom kontekstu, prihvatanja Poslanikovih, s.a.v.s., rijei i postupanja po njima, razumijevamo i rij ei Uzvienog Allaha koj i kae: "Reci : 'Pokoravajte se Allahu i "' 236 poslaniku! Veliki islamski uenjak u hadiskoj nauci Ibn-Hader kae: "Razglasio se i proirio rad ashaba i tabiina po vijesti
ZJ6

Ali lmran, 32.

1 59

koju su prenosili pojedinci. Oni nisu odbacivali te predaje, nego su s r sloili na nj ihovo prihvatanj e ! " 2 3 7 Poznati komentator Tahavijine poslanice iz akide Ibn Ebi el-Iz kae: "Ako vijest doe od pojedinca pa je ummet prihvati, radi po njoj, vjeruje da je ona istina, onda je to potvrdno znanje po miljenju veine islamskih uenj aka. " 23 8 Veliki islamski genije Ibn-Tejmije je rekao: "Ako se potvrdi vjerodostoj nost nekog hadisa, onda svi muslimani treba da budu sloni u njegovom slijeenju." 239 Sa ovim miljenjem se s lau ashabi, tabiini, velika veina hadiskih uenj aka, mu'tezile, dehmije, rafidije, havaridi, te mnogi islamski pravmct kao Ebu-Hanife i njegovi sljedbenici, Malik, afija, Ahmed bin Hanbel, Davud bin Alijj, Ibn-H azm i mnogi drugi . 240

Argumenti onih koj i ne p rihvataj u ahad predaje

Oni smatraju da je predaja koju prenosi pojedinac podlona grekama, jer je u prirodi ovjeka da grijei. Sigurnost od greke se stie tako to identinu predaju trebaju prenijeti u svakoj generacij i grupa ljudi. Ovaj svoj stav argumentiraju dijelom kur'anskog ajeta u kojem Allah, d.., kae: " . . . oni se povode samo za pretpostavkama i onim

240

Fethul-Bari 1 3/234. erh akide tahavije, str. 399. - 400. 23 9 Medmua el-Fetava 1 9/85.
238

23 7

Za podrobnije upoznavanje ove teme pogledati sljedea djela: El-Fekih ve-l-mute/ekih od El-Bagdadija 1 /96.- 1 04.

1 60

za im due ude, a ve im dolazi od Gospodara njihova " 24 1 prava uputa.

Poznato j e da se ovaj ajet odnosi n a murike koj i su odbacivali jasne Allahove, d.., dokaze a povodili se za svoj im miljenj ima koja nisu bila utemeljena na bilo kakvim argumentima. Pomenuti ajet se ni u kojem sluaju ne moe odnositi na hadiske predaje, odnosno, ne moe biti valjan argumenat jer hadisi Muhammeda, s.a.v.s., nisu pretpostavke ! Kada bi hadiske predaje imale status pretpostavke, onda ne bi bile valjane kao argumenat u bilo kojoj islamskoj nauci, poput fikha, tefsira i dr. Allah, d.., sumnje i pretpostavke osuuje i pripisuje ih muricima, jer su oni bili poznati po sumnj iavosti i povoenju za neargumentiranim pretpostavkama. Ibn-Kesir tumaei pomenuti ajet kae: "Uzvieni porie sve ono to su oni izmislili, laui, ne vjerujui, robujui kipovima i dajui imena tim boanstvima. Allah o nj ima nikakva argumenta nije poslao. Oni se povode samo za pretpostavkama, tj . oni nemaju nikakvog uporita u velianju tih idola, nego to ine iz potovanja i za hatar svoj ih predaka, a ne iz stvarne, line elje. Slanjem Poslanika s istinom i vrstim dokazima dolazi im prava uputa od Gospodara njihova. l pored svega ovog oni slijede ono to im je preostalo od njihovih oeva." 242 to se tie sumnje da predaja koju prenosi pojedinac moe biti podlona grekama, takoer, nema nikakve osnove. Onaj ko se makar povrno bavio hadiskom naukom poznato mu je koliki stupanj preciznosti i povjerenja mora imati onaj ko prenosi hadis da bi od istog bio prihvaen kao
24 1 242

En-Nedm, 23. Te/sir Ibn Kesir skraeno izdanje, Sarajevo, 2002 . , str. 1 3 1 O.

161

vjerodostoj an. Dovoljno je proitati samo par sluajeva iz biografije Buharije i bit e nam j asno da ovakvim sumnjama nema mjesta !

Dokazi na osnovu kojih zaklj uujemo da se ahad p redaje mogu koristiti kao valj an argumenat

Zaista je mnogo argumenata koj i potkrepljuju tvrdnju da su ahad predaje vjerodostojan argumenat, naravno, ukoliko njihova vjerodostojnost nije upitna. Pokuat emo spomenuti samo neke i poj asniti ih naim itaocima. Allah, d.., kae: "Svi vjernici ne treba da idu u boj. Neka se po nekoliko n jih iz svake za jednice potrudi da se upute u vjerske nauke i neka o gominju narod svoj da mu se vrate, da bi se A llaha bo jali. " 2 3 Ovim ajetm Allah, d.., podstie vjernike da se upute u vjerske nauke i da znanje koje steknu prenose svome narodu. Dakle, znanje do naroda e doi preko njih, a oni su pojedinci ! Pod vjerskim naukama se podrazumijevaju sve islamske nauke, kao akida, fikh, tefsir itd. Dakle, pravilan nain prenoenj a nauke drugima je preko pojedinaca koj i su izuil i tu nauku. Takoer, Allah, d.., kae: "O vjernici, ako vam kakav nepoten ov jek donese kakvu vijest, dobro je prov jerite/"244 Allah, d.., nam nareuje da provjerimo vijest koja nam doe preko nepotena ovjeka, a ne spominje vijest koja
244 243

Et-Tevbe, 1 22 . El-Hudurat, 6.

1 62

doe preko onoga u ije potenje ne sumnjamo. Znai, da vijest koja doe preko osobe koja je povjerlj iva i pouzdana se prihvata i nije je potrebno dodatno provjeravati. Poznato nam je da Allah, d.., u Kur'anu eksplicite nareuje pokoravanje Poslaniku, s.a.v.s. On kae: "O v jernici, pokorava jte se A llahu i pokoravajte se Pos/aniku, i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se A llahu i Poslaniku. " 245 Pod pokornou Poslaniku se podrazumijeva direktna pokornost njemu dok je on iv. Meutim, nakon njegove smrti na nama je da se vratimo njegovom sunnetu. Kakvog ima smisla da se vraamo sunnetu, A llah nam to nareuje, ako predaje koje se prenose od poslanika smatramo neijim miljenjem ! ? Takoer, Muhammed, s.a.v.s., se u svom djelovanju oslanjao na predaje pojedinaca. Nakon to je islamska drava ojaala svoje temelje u Medini, Muhammed, s.a.v.s., alje izaslanke kraljevima tadanjih susjednih kraljevina. Zadatak izaslanika je da prenesu poruku kraljevima i nj ihovim narodima od Poslanika, s.a.v.s., u kojoj ih on poziva da prihvate jedino ispravu vj eru islam. Dakle, poziv kojem su se oni trebali odazvati je do nj ih doao preko pojedinca i u tom postupku nije bilo nikakve sumnje. Buharija biljei hadis u koj em kae: "Dok su ljudi klanjali sabah-namaz u Kubau, doao je neki ovjek i rekao: 'Uistinu je Allahovom Poslaniku u ovoj noi siao jedan ajet, u kojem mu se nareuje da se tokom obavljanja namaza okrene licem ka Kabi u Mekki, pa se i vi okrenite nj oj .'
245

En-Nisa, 59.

1 63

Nj ihova lica su tada bila okrenuta prema Siriji, pa su se preusmjerili ka Kabi." 246 Jasno se u ovom hadisu vidi da su ashabi bez ikakvog oklijevanja u toku namaza okrenuli svoja lica prema Mekki, iako su za taj propis uli od jednog ovjeka! Omer, r.a., prenosi hadis u kojem kae: "Bio je jedan ensarija umjesto kojeg bih ja prisustvovao kod Boijeg Poslanika, s.a.v.s., kada on to nije mogao. Poslije bi mu prenio sve to sam saznao kod Poslanika, s.a.v.s. Ako, pak, ja nisam bio u mogunosti da prisustvujem, onda bi on bio prisutan i prenio meni sve to je uo kod Poslanika, s.a.v.s. " 247 I ovim hadisom se potvruje da su ashabi prihvatali informacije o vjeri koje su dole preko pojedinca, bez obzira da li se one odnosi le na akidu, fik.h ili bilo koju drugu naunu oblast. Abdullah ibn Mes'ud, r.a., prenosi : "uo sam Allahovog Poslan ika, s.a.v.s., kada kae: 'Neka A l lah, d.., nagradi osobu koja kada uje od nas hadis, naui ga napamet sve dok ga ne saopi drurorn, a taj ga zapamti bolje od prvog nje govog sluaoca." 24 Kakvog bi imalo smisla prenositi ono to se uje od Poslanika, s.a.v.s., ako to ne bi moglo biti izvor vjere, odnosno valjan erijatski argumenat? ! Takoer, ni u ovom primjeru se ne pravi razlika izmeu prihvatanja hadisa po pitanju akide i ostalih vjerskih nauka.
246 247 248

Sahihul-Buhari, 1 3/232. Sahihul-Buhari, 1 3/232. Musned Ahmeda bin Hanbela, 6/96.

1 64

Iz ovih nekoliko ajeta i hadisa, koje smo izdvojili iz velikog broja dokaza za opravdanost prihvatanja ahad predaja, ako njihova vjerodostoj nost mJe upitna, zakljuujemo sljedee: Ispravno miljenje po ovom pitanju, a Allah najbolje zna, jeste da svaki sahih hadis, kojeg je ummet prihvatio bez pogovora i zamjerke, upuuje na sigurno znanje bez obzira u kojoj je hadiskoj zbirci zabi ljeen. Kao takav on se smatra valjanim argumentom na kojem se moe graditi erijatski stav bez obzira da li se radilo o akidi, fikhu, tefsiru, ahlaku ili o bilo kojoj drugoj erijatskoj nauci. 249

249

Za detaljnije upoznavanje sa ovom temom pogledati djela: El-Fekih vel mule/ekkih od Bagdadija 1 / 1 1 9- 1 37., Er-Risa/e od Imam afije, str. 369.-46 1 ., El-Hikem od Ibn Hazma, 1 / 1 1 9.- 1 3 7., Muhlesaru-s-savaik el-murse/e od Ibn Kajjima, str. 359.-446., Levamiu-1-envar el-behijje od Es-Safari nija, str. 1 7 .-20.

1 65

Drugi dio POSEBNA UPOZORENJA l ZAKLJUAK Cilj nam je da podsjetimo muslimane na vrlo bitne stvari koje su u uskoj vezi sa predstojeom smutnjom i iskuenj ima. O robe Allahov, nemoj biti sa vojskom koja e se boriti protiv Mehdije u Mekki asnoj, jer je to jadna voj ska, koj u e zemlja progutati . Daj zakletvu Allahovom halifi Mehdiji kada se pojavi, odmah dok uje za njega i pridrui mu se ako si u stanju, a ako ne, onda mu srcem zakletvu daj . O robe Allahov, n e budi s a onom treinom koja e se odvoj iti u Velikom ratu i time sebi uskratiti tewbu, nego se strpi, pa e zaraditi jedno od dva dobra. Skloni se u Mekku i l i Meinu kada se pojavi Dedal, a ako ne bude u stanju, onda se strpi i kada se sretne s nj im proui mu poetak ili kraj sure El-Ke[, pa ti nee nauditi . Ne pribliavaj se hljebu koj i e biti kod Dedala, niti rijeci vode koja e biti s nj im, jer je ona vatra estoka, nego prii vatri koja je s nj im. Sagni svoju glavu, zatvori oi i napij se iz nje, jer je ona svjea voda. Pridravaj se zikra, Subhanallah, Elhamduli/lah, Allahu ekber i La ilahe illallah, jer je to tvoja hrana i pie u danima gladi, sue i velikih iskuenja. Pazi na namaska vremena u danu u kojem e se pojaviti Dedal, a koj i je kao godina, jer nee biti dovoljno u njemu klanjati samo pet namaza. Dunost je u ovom danu klanjati namaze itave godine.
1 66

Prenesi Isau, a.s, selam od naeg Poslanika, s.a.v.s. Budi od onih koji klanjaju noni namaz, pa e tako biti budan u dugoj noi koj a e biti pred izlazak Sunca sa zapada. Tada e se zatvoriti vrata tewbe a ti e biti oznaen kao dobroinitelj . Ne bjei od Allahove ivotinje, jer ti ona nee nauditi, nego e obiljeiti tvoje lice koje e blistati, uz Allahovu dozvolu. Allaha Uzvienog molimo da se okoristimo onim emu nas je poduio i da nas podui onome to ne znamo, da nas sauva javne i skrivene smutnje, smutnje ivota i smrti i smutnje Mesihi Dedala. Zaista je On divan Pomaga i divan Zatitnik! Amin ! Subhanerabbike Rabbil-izzeti amma jesifun, ve selamu alel-murselin. Vel-hamdu l illahi rabbit alemin ! Emin Demaluddin Kairo, uoi petka, 1 3 . safer 1 4 1 7 . h.g. 5 . j uli 1 996.

1 67

Sadraj
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU N A BOSANSKOM JEZIKU SUMNJE I ODGOVOR NA NJIH PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA BOSANSKOM JEZIKU MALI PREDZNACI SMAKA SVIJETA JEZINO ZNAENJE l SMISAO PREDZNAKA SMAKA SVIJETA, TE POSEBNE NAPOMENE NAJVANIJI MALI PREDZNACI SMAKA SVIJETA ARMAGEDDON

5 8 20 26 27 30 42

ARMAGEDDON IZMEU MUSLIMANA I SLJEDBENIKA KNJIGE 44 MUSLIMANI I ARMAGEDDON ! IVOTNI VIJEK ISLAMSKOG UMMET A OBJANJENJA HADISI KOJI GOVORE O IVOTNOM VIJEKU NARODA I NJI HOVO ZNAENJE PRORAUN IVOTNOG VIJEKA NARODA I S KAZI SLJEDB EN IKA KNJIGE O BLIZINI KRAJA MEHDIJA MEHDIJA KAO KA R I KA KOJA SPAJA VELI KE l MALE PR EDZNAKE SMAKA SVIJETA KO JE MEHDIJA VRIJEME POJAVE MEHDIJE ZNAKOVI POJAVE MEHDIJE I DA VANJE PRI SEGE KOJ I DOGAAJI E SE DESITI U VRIJEME MEHDIJE M ESIH DEDAL DEDAL JE PRVI VELIKI PREDZNAK SMAKA SVIJETA OPIS MESI H I DEDALA GDJE S E NALAZI DEDAL SADA

46 50 51 53 57 60
M

65 67 71 77 83 96 97 1 02 1 05

MJESTO, VRIJEME I PREDZNACI POJAVE DED ALA SMUTNJA KOJU E DEDAL PRA VITI I NAIN SPASENJA OD NJE PROPAST DEDALA l PORAZ NJEGOVIH S LJEDBENIKA VELIKI PREDZNACI SMAKA SVIJETA PREDZNACI KOJE E VIDJETI VJERN ICI PREDZNACI KOJE VJERNICI N EE VIDJETI POREMEAJ KOSMOSA I NJEGOV NESTANAK USTRAJAVANJE NA PUTU OPENITE DUNOSTI

I lO 1 13 1 25 1 26 129 146 1 48 1 52 1 53

DA LI SE AHAD PREDAJE MOGU UZIMATI KAO RELEVANTAN IZVOR INFORMACIJA U PITANJIMA VJEROVANJA 1 59 POSEBNA UPOZORENJA l ZAKLJUAK

1 66

Savezniki rat poslije svjetskog primirja

Kranska izdaja i njihov dolazak radi krvave bitke

Smrt

Mehdije

Smrt lsaa, o.s.

Pojava Mehdij e
-, ll ll l'

:! Period svjetske obmane --9 mjeseci

Pojava Dedala

Silazak lsaa, a.s., i ubij anje Dedala

Pojava naroda Je'duda i Me'duda

---- ----- --- - - - - - - - -

l l l l l l l l l -------- -------------------------------------------

L------ - ------------------------

Boravak Mehdije na Zemlji

1 l l l l "' ------------- --------------- ----------------------- ----------

-.-

Kraj ivota islamskog ummeta

f"

Bitka Hermegedon (Armagedon) izmeu krana i muslimana:

Jevreji kau da je trebala biti u aprilu 1 998. godine. Kra ni kau da se trebala desiti prije jeseni 200 1 . godine. Mi kaemo ona je vrlo, vrlo blizu ali njeno vrij eme zna jedino Allah, d..

SMAK SVIJETA

--o-

Veliki predznaci Sudnjeg dana

VREMENSKI REDOSLIJED DOGAAJA KOJI SE OEKUJU