ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

List:1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZATITA OKOLIA U ENERGETSKIM POSTROJENJIMA

Utjecaj energetskih postrojenja na okoli proizlazi uslijed: emisije tetnih sastojaka putem dimnih plinova isputanja tetnih sastojaka putem otpadnih voda stvaranja otpada (kruti i tekui) A) EMISIJA TETNIH SASTOJAKA U DIMNIM PLINOVIMA

1.Ugljini oksidi 2. Sumporni oksidi 3. Duini oksidi 4. estice

1. UGLJINI OKSIDI Ugljik (II)-oksid (CO) - Posljedica procesa nepotpuna izgaranja goriva. - Ovisi o : vrsti goriva, pripremi goriva za izgaranje, nainu izgaranja (vrsti loita), podeenosti ureaja za izgaranje. - Ovisno o vrsti goriva, nainu izgaranja i kapacitetu loita, dozvoljena emisija CO (mg/m3) u izlaznim dimnim plinovima ograniena je zakonskom regulativom.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:2 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ugljik (IV)-oksid (CO2) - Neizbjeni produkt izgaranja fosilnih goriva. - Ne spada u klasine uzronike oneienja okolia. - Uzronik efekta staklenika (globalna zatopljenja). - Protokolom svjetske konferencije u Kyotu uvedeno je ogranienje emisije CO2 iz umjetnih izvora na razini pojedinih drava. 2. SUMPORNI OKSIDI Vie od 90 % S iz goriva emitira se u obliku SO2. Dio SO2 se u atmosferi, pod utjecajem raznih kemijskih i fotokemijskih reakcija, transformira u sulfate (SO4). Preostali udjel S iz goriva emitira se u obliku SO3 koji se u kontaktu s H20 transformira u sulfate (SO4). Dozvoljena koncentracija tetnih sastojaka u atmosferi propisana ja zakonskom regulativom temeljem saznanja o njihovoj tetnosti. Za SO2 vai: Stroga granina vrijednost - dugotrajna (SGVZd) 60 g/m3 Stroga granina vrijednost - kratkotrajna (SGVZk) 150 g/m3 Tolerantna gornja vrijednost - dugotrajna (GVZd) 110 g/m3 Tolerantna gornja vrijednost - kratkotrajna (GVZk) 300 g/m3 Ovisno o vrsti goriva, nainu izgaranja i kapacitetu loita, dozvoljena emisija SO2 (mg/m3) u izlaznim dimnim plinovima ograniena je zakonskom regulativom.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:3 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ODSUMPORIVANJE DIMNIH PLINOVA

1. Mokri proces 2. Suhi proces 3. Proces s alkalnim skrubiranjem Mokri proces odsumporivanja Temelji se apsorpciji SO2 s vodenom suspenzijom vapna Sustav se sastoji od kolona (tornjeva) za protustrujno ovlaivanje dimnih plinova te od ureaja za regeneraciju i recirkulaciju vodene suspenzije apsorbirajuih kemikalija. Prednosti: -dobra uinkovitost odvajanja SO2, -dodatno odvajanje lebdeih estica. Nedostaci: - taloenje kamenca i sklonost zaepljivanju, - znaajan pad tlaka dimnih plinova ( utroak energije), - znaajni investicijski i pogonski trokovi.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:4 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tehnoloka shema mokra procesa odsumporivanja dimnih plinova

Legenda: 1-otpraivanje, 2-pranje plinova u apsorberu, 3-oksidacija Ca-sulfita, 4-zgunjavanje, 5-filtriranje, 6-suenje, 7-oplemenjivanje gipsa, 8-proiavanje vode, 9-spremanje vapnenake suspenzije ili vapnena mlijeka

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:5 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Suhi proces odsumporivanja U principu je slian mokrome procesu. Vodena suspenzija Ca0 ili MgO raspruje se (atomizira) pomou centrifugalnih rasprivaa. Prednosti: - jednostavniji, - manji pogonski i investicijski trokovi. Nedostaci: - manja uinkovitost odvajanja SO2 (cca 70%) Proces s alkalnim skrubiranjem Kao sredstvo za apsorbiranje SO2 koristi se vodena otopina natrijeve luine (NaOH), natrij-sulfita (NaSO3) i amonijaka (NH3). Najee se koristi tzv. rekuperativni proces "Wallman-Lord". Kemijske reakcije: -u apsorberu: SO2+ Na2SO3+ H20 2NaHSO3 -u isparivau/kristalizatoru: 2NaHSO3 Na2SO3 + SO2 +H2O -u kondenzatoru: odvajanje H2O od SO2 -prema Claus-ovom procesu se uz dodavanje suporovodika (H2S) iz SO2 proizvodi elementarni sumpor (S): SO2 + H2S 3S + 2H2O

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:6 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prednosti: - nema problema od stvaranja taloga i epljenja strujnih prolaza.

Teholoka shema Wellman-Lord-ova postupka odsumporivanja

Legenda: 1- izmjenjiva topline, 2-ventilator, 3-apsorber, 4-spremnik luine, 4a-spremnik otopine Na-sulfita, 5-ispariva/kristaliator, 6-kompresor, 7-kondenzator, 8-centrifuga, 9-agitator, 10-kompresor za SO2, 11-ispariva Na-sulfita

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:7 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. DUINI OKSIDI Duini oksidi (NOx) u dimnim plinovima pojavjuju se kao: duik (II)-oksid (NO) duik (IV)-oksid) (NO2) NO nastaje izgaranjem fosilnih goriva, a koliina zavisi o: - pretiku zraka za izgaranje, - sadraju N u gorivu, - temperaturi plamena tijekom izgaranja. NO u atmosferi vrlo brzo oksidira u NO2 pod djelovanjem fotokemijskih efekata i sunevih zraka uz prisutnost raznih organskih spojeva u zraku. NO2 je tetan za zdravlje (dine organe). Jedan je od uzronika nastajanja kiselih kia. Granine koncentracije NO2 u okolnome zraku: dozvoljena gornja vrijednost - dugotrajna (GVZd) - 80g/m3 dozvoljena gornja vrijednost - kratkotrajna (GVZk) - 300/m3 Dozvoljena emisija NOx iz energetskih objekata (loita) ovisi o vrsti goriva i kapacitetu loita, a propisana je zakonskom regulativom o dozvoljenim emisijama u okolinu.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:8 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAINI SMANJENJA EMISIJE NOX 1. promjena vrste goriva 2. promjena procesa izgaranja 3. obrada dimnih plinova. Promjena vrste goriva Utjecaj vrste goriva na emisiju NOx proizlazi iz: - sadraja N, - temperature izgaranja, - naina izgaranja, - toplinskoga optereenja loita. Openito je u praksi promjena vrste goriva vrlo ograniena i naee se ne moe provoditi za smanjenje emisije NOx.

Promjena procesa izgaranja Smanjenje pretika zraka za izgaranje Promjena naina dovoenja zraka za izgaranje Ostali utjecajni faktori

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:9 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Smanjenje pretika zraka za izgaranje Smanjenje pretika zraka za izgaranje openito djeluje na smanjene emisije NOx iz loita. Promjena naina dovoenja zraka za izgaranje Ovaj se pristup temelji na stupnjevanom izgaranju u cilju smanjenja vrnih temperatura plamena i to: - stupnjevanim dovoenjem zraka, - stupnjevanim dovoenjem goriva, - recirkulacijom dimnih plinova.

Princip rada plamenika sa stupnjevanim dovoenjem zraka

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:10 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Plamenik sa stupnjevanim dovoenjem goriva i recirkulacijom dimnih plinova

Legenda: 1- ulaz dimnoga plina, 2-recirkulacija, 3-ulaz zraka, 4-ulaz sekundarnog goriva, 5-ulaz primarnog goriva, 6-ulaz pare Ostali utjecajni faktori Utjecaji Smanjenje pretika zraka Povienje temperature u loitu Snienje optereenja loita Kombinirano izgaranje Stupnjevano dovoenje zraka Stupnjevano dovoenje goriva Recirkulacija dimnih plinova Ubrizgavanje pare Dodavanje katalizatora igaranja

NOx smanjuje poveava smanjuje smanjuje smanjuje smanjuje smanjuje smanjuje poveava

CO, estice poveava smanjuje poveava poveava poveava poveava poveava smanjuje smanjuje

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:11 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Obrada dimnih plinova Obrada dimnih plinova radi smanjenja emisije NOx najee se kombinira s odsumporivanjem radi odstranjivanja SO2. Najee se koristi selektivna katalitika redukcija NOx s dodavanjem amonijaka (NH3), pri emu se zbivaju sljedee osnove reakcije: 4NH3 + 4NO + O2 4NH3 + 2NO2 + O2
katalizator

4N2 + 6H2O 3N2 + 6H2O

katalizator

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:12 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4. NEIZGORENE ESTICE Na koliinu, veliinu i sastav neizgorenih estica utjeu: vrsta goriva, konstrukcija loita, pogonski uvjeti, uinkovitost ureaja za odstranjivanje (filtera). Sastojci neizgorenih estica ugljena: - ugljik (koks, aa), - pepeo (spojevi silicija, aluminija, eljeza), - mogui tragovi klora i ive. Sastojci neizgorenih estica loivih ulja: - ugljik (koks, aa), - pepo (spojevi silicija, aluminija, natrija), - metali (vanadij, eljezo, bakar, nikalj,)

Ureaji za odvajanje neizgorenih ( lebdeih) estica: 1. mehaniki odvajai, 2. skruberi, 3. vlaknasti (vraasti) filtri, 4. elektrostatski filtri.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:13 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mehaniki odvajai - cikloni

Legenda:
1-ulaz, 2-kuite ciklona, 3-izlaz, 4-komusni sabirnik 1-konusni sabirni, 2-ciklonski element, 3-pregradna ploa

Skruberi

Legenda: 1- ulaz plina, 2- mlaznice za vodu, 3,4,5-dijelovi difuzora,6-kuite

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:14 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vlaknasti (vreasti) filter

Vreasti filter s ureajem za otresanje

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:15 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Elektrostatski filter

Legenda: 1- kuite, 2-sabirne elektrode, 3-elektrode za pranjenje, 4,5-ureaj za otresanje, 6-ulazna mrea, 7-sabirnik pepela, 8-izolator. Princip djelovanja: - visokonaponsko istosmjerno elektrino polje, - (+) sabirne elektrode, (-) elektrode za pranjenje, - ionizacija estica pod djelovanjem viskonaponskoga istosmjernog elektrina polja (negativni naboj), - uinkovitost do 99% (99,5%). Uinkovitost odvajanja proporcionalna je s povrinom sakupljanja i brzinom odvajanja

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:16 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Brzina odvajanja:

2 ,95.10 v=

12

E p d s

(m/s)

p - dielektrina konstanta (1,5 - 2,4) E (V) - napon elektrinoga polja s (m) - razmak izmeu elektroda (kg/ms) - dinamika viskoznost plina d (m) srednji promjer estica Ovisnost elektrine otpornosti plina o temperaturi

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:17 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovisnost brzine taloenja estica o elektrinoj otpornosti

Brzina odvajanja estica, odnosno uinkovitost elektrostatskih filtra pada s porastom njihove elektrine otpornosti iznad vrijednosti 108 m, a elektrina otpornost pepela ugljena naglo raste sa smanjenjem sadraja volatila i sumpora u ugljenu. Iz toga proizlaze naini poveanja uinkovitosti elektrostatskih filtra: - ugradnjom u podruju temperatura dimnih plinova izmeu 350 do 400 0C (ispred zagrijaa zraka ili vode); - ovlaivanje plinova prije ulaza u filter.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:18 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZGARANJE U FLUIDIZIRANOM SLOJU Izgaranje u fluidiziranome sloju karakterizirano je hidrodinamskim uvjetima pri kojim masa rastresita materijala u loitu (gorivo, pepeo, sorbentne kemikalije) poprimaju osnovna svojstva fluidnoga ponaanja. Vrste izgaranja u loitima ovisno o brzini prostrujavanja

Legenda: 1 - izgaranje u stabilnome sloju 2 - izgaranje u mjehurastom fluidiziranome sloju 3 - izgaranje u tlanom fluidiziranome sloju 4 - izgaranje u cirkulirajuem fluidiziranome sloju
5 - izgaranje u letu p pad tlaka kroz sloj goriva w brzina zraka kroz popreni presjek sloja goriva

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:19 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovisno o glavnim hidrodinamskim uvjetima (brzina strujanja, tlak) koji vladaju pri izgaranju, razlikuju se sljedei tipovi loita s izgaranjem u fluidiziranome sloju: Loite s mjehurastim fluidiziranim slojem Loite s cirkulirajuim fluidiziranim slojem Loite s fluidiziranim slojem i unutarnjom cirkulacijom Loite s viestupnjevim fluidiziranim slojem Loite s tlanim fluidiziranim slojem.

Ekoloke prednosti izgaranja u fluidiziranom sloju - Znatno manja emisija sumpornih oksida. Sorbentni materijal, odnosno vapnenac (CaCO3) ili dolomit (MgO), intenzivno se mijea sa sumpornim spojevima u fluidiziranom sloju, pri emu nastaje inertni materijal koji se iz loita odvaja zajedno s pepelom; - Izgaranje se zbiva pri relativno niskim temperaturama (850 do 950 0C) zbog ega nastaju manje koliine duinih oksida; - Due vrijeme zadravanja u loitu uz intenzivno mijeanje sa zrakom, pa se uz ekoloki povoljne uvjete mogu spaljivati razna ostatna (otpadna) goriva manje kvalitete.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:20 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Loite s mjehurastim fluidiziranim slojem

Legenda:
123456izlaz pare, parni bubanj vodeni bubanj ekranske cijevi fluidiziran sloj sapnice za zrak 7- ulaz zraka

Loite s cirkulirajuim fluidiziranim slojem

Legenda:
1-ulaz goriva, 2-ulaz sorbentna materijala, 3-skladite goriva, 4-mlin za gorivo, 5-loite, 6-ciklon, 7-konvekcijske ogrjevne povrine, 8-turbina, 9-elektrostatski filter, 10-izmjenjiva topline, 11-ventilator za dimne plinove

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:21 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Loite s fluidiziranim slojem i unutarnjom cirkulacijom

Legenda:
1-silos sorbentna materijala, 2- silos goriva, 3-dozator sorbentna materijala,4-dozator goriva, 5-isparivake cijevi u loitu, 6-fluidizirani sloj, 7-tekue gorivo za potplau, 8-distributor goriva, 9-ventilator, 10-sabirnik estica, 11-reirkulacija gorivih estica, 12-odvaja pepela, 13-sabirnik pepela, 14-dimne isparivake cijevi, 15-kontrolna ploa, 16-ventilator zraka

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:22 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Loite s viestupanjskim fluidiziranim slojem

Legenda:
1- dodavanje goriva, 2-dodavanje sorbentna materijala, 3-mlin za gorivo, 4-dozator goriva, 5-ventilator primarna zraka, 6-gornji fluidizirani sloj, 7-donji fluidizirani sloj, 8-ventilator, 9-odvaja estica, 10-spremnik odvojenih estica

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:23 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Loite s tlanim fluidiziranim slojem

izlazni plin p=10-20 bar t=850-900 0C

ciklon

rekuperacija topline

pepeo

parni turbo-generator

gorivo i vapnenac plinski turbo-generator zrak

Utjecajni pogonski parametri na emisiju iz loita s izgranjem u fluidiziranom sloju omjer kalcija (sorbentni materijal) i sumpora iz goriva visina sloja brzina fluidizacije veliina estice i vrsta sorbentna materijala temperatura u fluidiziranome sloju tlak u fluidiziranome sloju

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:24 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Utjecaj omjera Ca/S i vrste sorbentna materijala

Legenda: A-vapnenac u mjehurastom fluidiziranom sloju pod atmosferskim tlakom, B-dolomit u tlanom fluidiziranome sloju

Utjecaj veliine estice sorbentna materijala

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:25 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Utjecaj tlaka i temperature u fluidiziranome sloju (Ca/S=2)

dfdd

Legenda: A-dolomit, atmosferski tlak, B-vapnenac, atmsferski tlak, C-dolomit, visoki tlak, D-vapnenac, visoki tlak Utjecajaaaaa ddddddd cccc cdccc

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:26 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Utjecaj temperature na emisiju NOx i SOx iz fluidizirana sloja U

Optimalna radna temperatura u fluidiziranome sloju obzirom na emisiju SO2 i NOx je 850 do 950 0C.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:27 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

B) ISPUTANJE TETNIH SASTOJAKA IZ ENERGETSKIH POSTROJENJA PUTEM OTPADNIH VODA

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 8 Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:28 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

C) OTPAD IZ ENERGETSKIH POSTROJENJA

Glavne koliine otpada u energetskim postrojenjima nastaje iz: pripreme i skladitenja goriva - muljni talog - zauljeni talog obrade pepela i dimnih plinova - ljaka - pepeo - gips iz procesa ienja i odravanja - materijal od ienja ogrjevnih povrina s relativno velikim sadrajem tekih metala (vanadij, natrij, nikalj, iva, arsen) - otpadni izolacijski materijal (azbest) - otpadna ulja od podmazivanja, transformatorska ulja i dr.

Osnovna shema zbrinjvanja otpada iz energetskih postrojenja

OTPAD KORITENJE KAO SEKUNDARNE SIROVINE

OBRADA

ODLAGANJE

SEKUNDARNI OTPAD

Primjer: Tipina elektrana na ugljen, snage 500 MWe, s procesom obrade dimnih plinova, godinje stvara oko:100.000 t pepela, 25.000 t ljake, 140.000 t ostataka od proiavanja dimnih plinova (gipsa).