MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA: DON QUIJOTE

Biljeke o piscu: Miguel de Cervantes Saaverda roen je 1547. u mjestu Alcal de Henares (blizu Madrida) gdje je 1508. kardinal Cisneros utemeljio sveuilite Complutense i 1514.- 1517. dao tiskati uvenu viejezinu Bibliju. Roen je kao etvrto od sedmero djece u obitelji lijenika i ljekarnika Rodriga de Cervantesa. Otac mu je tekom mukom izdravao brojno potomstvo, seljakajui se u potrazi za dolinim prihodima. Tako borave i u Madridu gdje Miguel stjee naobrazbu pod paskom humanista Juana Lpeza de Hoyosa. Bio je vjeno u novanoj stisci te je dva puta odleao u tamnici zbog novanih i drugih prijestupa. Unato svemu, Cervantes ne odlae pero, i kad god mu to kruhoborstvo dopusti, uporno i optimistiki pie, skicira grau za budua djela. 1604. predao je izdavau rukopis svog prvog djela Don Quijota, i posljednjih se deset godina ivota skrasio u Madridu, neumorno piui i dajui u tisak glavninu svog opusa. Umro je 22. travnja 1616. Pokopan je u samostanu reda Presvetog Trojstva u Madridu. Ulica u kojoj se danas samostan nalazi nosi ime Lopea de Vege. Sadraj: Dio prvi, glava prva Pisac na poetku govori da je nevano kako se tono zove junak ove prie jer su samo vane prie o njemu. Junak je bio oko 50 godina star, snana rasta, suhonjav, mrav u licu, veliki ranoranilac, ljubitelj lova i volio je itati viteke romane. Sinula mu je najneobinija misao koja je ikada ikojemu luaku sinula. Uinilo mu se zgodnim da se prometne u skitnika viteza i da krene svijetom oruan na konju, traei pustolovine i izvravajui sve ono to je itao da izvravaju skitnici vitezovi. Ve je razmiljao o tome kako e za junaka djela biti okrunjen barem za cara od Trebizonde. Odmah se primio posla i krenuo istiti pradjedovu bojnu opremu. Poto ljem nije imao vizir sam je neto sastavio to je u njegovim oima izgledalo kao najizvrsniji ljem s vizirom. Sada je odluio da mora konju dati neko uzvieno ime i odluio se za Rocinante to znai "kljuse prije", odnosno htio je naznaiti da taj konj nije oduvijek bio konj viteza. Osam dana je razmiljao kakvo ime da sebi nadjene i odluio se za don Quijote od Manchea. Jo samo mu je ostalo potraiti damu u koju bi se zaljubio, jer skitnik vitez bez ljubavi je drvo bez lia i bez ploda i tijelo bez due. Pri tome je opet poeo matati o tome kako je porazio diva i natjerao ga da se ode pokloniti pred njegovom damom. Poto je ve neko vrijeme bio zaljubljen u seljaku djevojku imena Aldonza Lorenzo, no on ju je nazvao Dulcinea od Tobosa.

Dio prvi, glava druga Don Quijote je poeo jahati i naiao je na krmu koja mu se odmah uini dvorom s etiri kule, s vrcima od blistava srebra, mostom koji se uzdie, dubokim rovom i svime to takvi gradovi imaju. Na vratima su bile dvije djevojke, odnosno iz njegove perspektive krasote gospoice ili umiljate dame koje se dvoru pred vratima eu. Kada su ga djevojke ugledale poele su se smijati njegovom izgledu. On ih je opomenuo no djevojke nita nisu razumjele te su mu ponudile da ue ako trai bilo to drugo osim postelje jer njih vie nema, a ostalog je u izobilju. Djevojke su ga ponudile jelom. Nije mogao sam jesti jer mu je smetao vizir pa nije nita mogao prinositi ustima te mu je jedna od gospoa morala davati jelo i u usta stavljati. Piem ga ne bi mogli napojiti da krmar nije izdubao trsku pa mu je jedan kraj stavio u usta, a na drugi kraj ulijevao vino. Don Quijote je zamolio krmara da ga ovitei na to je ovaj pristao jer je primijetio da ovaj nije sasvim pri pameti. Nakon to je oviteen don Quijote se zaputi u svoje selo da nae perjanika. Dio prvi, glava etvrta Don Quijote se naao na raskriju te je razmiljao kako bi se vitezovi iz romana koje je itao odluili kamo krenuti te je na kraju pustio svome konju da odlui kamo da krenu. Nakon dvije projahane milje spazi don Quijote trgovce te im pone govoriti kako nema ljepe gospoice od njegove dame na to su trgovci zatraili da im pokae sliku te da e onda moi potvrditi da je najljepa no don Quijote se uvrijedio samom injenicom da moraju vidjeti sliku kako bi rekli da je najljepa te ih je izazvao na borbu na to su ovi odgovorili molbom za milost. No trgovci su jo uvijek htjeli vidjeti sliku, a don Quijote je agresivno reagirao no na sreu trgovaca Rocinante se sruio na pola puta. Jedan od trgovaca kojeg je don Quijote vrijeao je odovorio na to udarcima kopljem toliko jakim da je slomio koplje te je nastavio tui don Quijotea sve dok ga ostali nisu zaustavili te krenuli dalje. Unato tome to je don Quijote bio slabiji u tui jo uvijek im je prijetio no trgovac koji ga je tukao se umorio. Don Quijote je unato gubljenju smatrao da je on jo uvijek pravi vitez te je krivicu za gubljenje prikrpao svojemu konju. Neki suselujanin ga je naao ozljeenog te poto nije mogao sam kui on ga je i otpratio. Gazdarica i sinovica su obavijale don Quijotove rane dok su upnik Pero Prez i brija Nicols pregledavali vitezovu knjinicu. Dio prvi, glava esta Brija Nicols je zatraio da upnik otjera arobnjake iz sobe. Mislio je na arobnjake koji se nalaze u knjigama koje je don Quijote itao te je mislio da e ih oni zaarati. Sinovica je predloila da izbace knjige u dvorite te da ih spale. Isto tako je rekla i gazdarica, no upnik je rekao da e prvo proitati naslove te onda odluiti koje e spaliti. Nakon nekog vremena pregledavanja upnik se umorio te je naredio da one koje nije pregledao spale.

Dio prvi, glava sedma Don Quijote je trebao nekog pomonika koji e biti uz njega na njegovim avanturama te je poeo nagovarati jednog svojeg susjeda, Sancha Panzu. Sancho Panza je povjerovao priama don Quijotea o tome kako bi na putovanju mogao osvojiti otok te njega staviti za namjesnika. Ostavio je svoju enu i djecu te krenuo na putovanje s don Quijoteom. Kada su krenuli u avanture Sancho Panza je podsjetio don Quijotea da mu je rekao da e ga postaviti za namjesnika otoka i da to ne zaboravi. Analiza likova: Don Quijote eli biti vitez poput onih u knjigama koje je proitao, no vie ispada kao nespretnjakovi jer je on obian ovjek i nimalo uvjeban za viteza. Bez obzira na neuvjebanost i nespretnost don Quijote kree u avanturu. Njegova bahatost i samouvjerenost prekidaju njegov put ve kod prvog susreta s ljudima. Njegova ljubav prema eni koja je u njegovim oima ljepotica iz romana dovodi ga u nevolje no vie je kriv on sam i njegova samouvjerenost i elja da bude potovan kao i ostali vitezovi iz pria, tj. da se poklone pred njime i kau mu im se pojavi kako je njegova ljubav najljepa na svijetu. Unato tome to ga je obian trgovac zatukao on nakon to se malo oporavi nastavlja put no ovaj put uvlai Sancha Panzu laima o mogunosti da on postane vlasnik nekoga otoka ako krene na putovanje s njime. Sancho Panza Sancho Panza je ostavio enu i djecu bez da se oprostio. To pokazuje njegovu tenju za obeanim bogatstvom te nepotenost, nepromiljenost i bezobrazluk. Kasnije kada je spominjao ime svoje ene naveo je dva razliita imena to dokazuje da je nije nikada volio niti ga je bilo briga za nju ili da ga je obeanje bogatstvu toliko zavelo da je zaboravio sve ostalo iako je svoju enu spominjao kao kraljicu uz njega kada bude kralj, no vie mi se inilo kao da bi on naao drugu enu ako sudim po tim reenicama koje je tada izrekao.

Dojam o djelu: Iznenaen sam stilom pisanja. Oekivao sam neitljivo i dosadno djelo te me je potpuno zaprepastilo kada sam lakoom proitao poglavlja i razumio ih bez ponovnog itanja. Iako je don Quijote smijean lik, on uspijeva postii taj humor udnim te ponekad i neumjesnim ponaanjem to je rezultiralo karakterizaciju kakvu sam napisao. Iako je obian ovjek koji nije nimalo uvjeban ne odustaje od svog sna te mi se ta upornost dopada kod njega. S druge strane previe je umiljen te vidi stvari iz drugog kuta, tovie ini mi se da on vidi stvari i osobe iz 180 supnjeva drugaijeg kuta nego mi jer ima potpuno drugaiji pogled. Previe samouvjeren ne smije biti nitko, a pogotovo ne osoba koja ne zna. Prema ovome zakljuujem da don Quijote nije previe razmiljao. Prepustio se osjeajima i snovima te pustio da mu oni zavladaju ivotom. Realnost je za njega bila kombinacija svih knjiga koje je proitao. Kao to danas roditelji govore da igre na raunalima utjeu na djeji mozak tako je i na njega utjecala knjiga. Knjiga ga je zavela i osvojila svojim imaginarnim likovima za koje oito don Quijote nije htio niti posumnjati da su bili djelomino imaginarni. Moda su ti vitezovi i postojali, tovie vrlo je sigurno, no malo ili uope nije vjerojatno da su napravili sve stvari koje su opisane u knjigama. Ne krivim ja knjige za oblikovanje don Quijoteovog karaktera nego je on sam trebao formirati vrst karakter kojeg nee moi zanijeti pustolovne knjige do te granice da ugroava svoj ivot. Knjige, odnosno djela koja se nalaze u njima su namjenjena za uivanje, oputanje ili da nas neto naue, tj. da nam neto porue i nikako se ne smiju pomijeati u naoj glavi namjene odreene knjige.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org