1

GLAZBENI
KLJU
SANJA AMANI





METODIKI PRIRUNIK ZA GLAZBENI PRAKTIKUM
2

PREDGOVOR

Tijekom kontinuiranog rada sa studentima Uiteljskog fakulteta, na kolegijima
Glazbeno pismo i Glazbeni praktikum, promiljala sam o sastavljanju prirunika koji bi
sadravao teorijski dio Glazbenog pisma i praktini dio namijenjen studentima kao vodi
ka glazbenoj pismenosti i osnovama sviranja na glasoviru (syntesajzeru). Proteklih
osam godina, prouivi dostupnu literaturu i primjenjujui u svakodnevnom radu sa
studentima razliite primjere i metode, sastavila sam - uz esto izmjenjivanje i
nadopunjavanje - ovaj prirunik.

U prvom dijelu prirunika nalazi se glazbena teorija u kojoj se u najuem smislu
predstavljaju osnovni pojmovi, znakovi, simboli, mjere i sl. Budui da studenti glazbeno
pismo odsluaju i najee poloe nakon prvog semestra studija, nerijetko se dogaa da
tijekom narednih pet semestara zaborave mnogo nauenih injenica. Jedan razlog je i taj
to se s poetkom sviranja na kolegiju Glazbeni praktikum u drugom semestru postepeno
poinju uvoditi glazbeni znakovi jer se moraju: prepoznati, razumjeti, prenijeti na
instrument i otpjevati, dakle najjednostavniji primjeri. Studentova panja je tijekom
uenja sviranja vie usmjerena na pravilno izvoenje i manuelnu tehniku. Stoga smatram
da im teorijski dio prirunika moe posluiti kao podsjetnik tijekom samostalnog
pripremanja za nastavu u predstojeim semestrima do kraja tree godine studija.

Drugi dio prirunika pripremljen je za praktini dio rada i podijeljen je u pet
dijelova, jer prati cjelokupnu nastavu Glazbenog praktikuma (I, II, III, IV, V). Svi
izabrani glazbeni primjeri tijekom proteklih godina koriteni su u nastavi pa bi trebali
posluiti kao dobra i temeljita priprema studenta za izvoenje glazbeno odgojnih i
obrazovnih ciljeva u buduem radu s djecom. Sadri 140 primjera djejih pjesama koje
postupno prate i razvijaju sviraku tehniku na glasoviru, kao i pjevake kompetencije
studenata.

GP I sadri 30 primjera uglazbljenih brojalica i pjesmica. Prvih 15 predvieno je
za savladavanje poetnih koraka pri upoznavanju instrumenta glasovira, te sviranje i
pjevanje s desnom rukom. U ostalih 15 primjera zapoinje se sa sviranjm akordike
pratnje s lijevom rukom s ciljem da zavretkom semestra student bude sposoban svirati
najjednostavnije primjere s obje ruke i iste pjevati.

GP II predvia daljnje razvijanje manuelne, kao i tehnike pjevanja u C-duru s 15
ponuenih primjera bogatije melodije i opsenijeg opsega. Nakon toga slijedi 10 primjera
s koritenjem prvog predznaka u ljestvici F-dur koji ukljuuju i predblagdanske Boine
djeje pjesme.

GP III razvija vjetinu breg izvoenja i izraajnijeg pjevanja u ljestvicama s
jednom i dvije povisilice. Sastoji se od 10 primjera u G-duru i 15 odabranih primjera u D-
duru, koji je inae i najzastupljenija i najea ljestvica koja se koristi u djejoj glazbenoj
literaturi jer se nalazi u optimalnom opsegu djejeg glasa.

3

GP IV zapoinje poetkom tree godine studija i uvodi promjenu u akordiku
pratnju lijeve ruke jer su svi zadani primjeri u trodobnoj podjeli mjere (3/4, 3/8, 6/8).
Odabrani su primjeri koji obuhvaaju prethodno obraene ljestvice.

GP V sadri najvei broj primjera, ukupno 35. Studenti Uiteljskog sveuilinog
studija ovaj semestar sluaju dva sata tjedno, dok su u proteklim semestrima imali samo
po jedan sat vjebi. Ovaj dio podijeljen je na devet razliitih podruja kojima student
zavrava svoju pripremu za samostalno izvoenje glazbenih primjera na kolegijima
Metodike glazbe i u direktnom radu sa djecom. Studenti Predkolskog studija imaju
predvien jedan sat tjedno i takoer prelaze sve zadane komponente samo u manjem
broju.
4



1. TEORIJA GLAZBE

1.1. Osnovni pojmovi glazbe

Glazba je umjetnost koja tonovima i zvukovima izraava umjetnikove misli i
osjeaje.

Teorija glazbe je glazbena disciplina koja prouava zakonitosti u glazbenoj
umjetnosti.

Zvuk je sve ono to razabiremo uhom (um, topot, zveket, buka), a nastaje
nepravilnim titranjem nekog tijela.

Ton je izraajno sredstvo glazbene umjetnosti koji nastaje pravilnim titranjem
nekog elastinog tijela (ice, jezika, stupca zraka). Osobine tona jesu: trajanje, visina,
jaina i boja.

Osnova na kojoj se temelje svi pristupi uenju glazbe je poznavanje i
razumijevanje glazbene teorije, odnosno notnog pisma i glazbenih zakonitosti.

Note su grafiki simboli tonova. Njima se predouje visina tona i svojim oblikom
prikazuju odnose meusobnih trajanja.

Notno crtovlje slui za biljeenje nota i glazbenih znakova.
1
2
3
4
5
crta
1
2
3
4 praznina


Sastoji se od pet crta i etiri praznine, (koje brojimo odozdo prema gore).
Iznad i ispod crtovlja prema potrebi koriste se i pomone crte.


Okomita crta kojom spajamo dva ili vie crtovlja radi meusobne ovisnosti
notnog materijala zove se akolada.




5

1.1.1. Kljuevi

U glazbi postoji mnogo tonova koji se nalaze na razliitim visinama i njihove
pozicije se razlikuju od instrumenta do instrumenta. Da bi se tono odredilo mjesto tona,
njegovo ime i visina, koriste se kljuevi. U dananjoj glazbenoj praksi koriste se kljuevi:
C, G i F. U nastavi kolegija na uiteljskom fakultetu koristimo G i F klju.
_
g1

G-klju ili violinski klju pie se od druge crte i oznaava poziciju note g1.

_
f

F-klju ili bas-klju pie se od etvrte crte i oznaava poziciju note f.

1.1.2. Notno trajanje

Razlike u trajanju nota oituju se po obliku kojim su note napisane.
, , ,
_
,
_
,
_


Razlikujemo ih po nazivima i razliitim trajanjima.
Naziva se cijela nota i njeno trajanje odreeno je ritmikim pravilima u
primjeru.


Naziva se polovinka. Polovinka traje upola krae od cijele note, tj. dvije
polovinke traju zajedno kao jedna cijela nota.


Naziva se etvrtinka. Dvije etvrtinke traju zajedno kao jedna polovinka. etiri
etvrtinke traju kao jedna cijela nota.



Naziva se osminka. Dvije osminke traju kao jedna etvrtinka.



Naziva se esnaestinka. Dvije esnaestinke traju kao jedna osminka.

U glazbi se trajanja ne mjere prema nama poznatim jedinicama za mjerenje
vremena (sekundama, minutama), ve su trajanja tonova relativna i odreena
meuodnosima u grupi tonova odreene skladbe.

,
,
,
_
,
_
6

, ,
, , , ,


,
_
,
_
,
_
,
_
,
_
,
_
,
, , , ,
, ,
,
=


1.1.3. Stanke (pauze)

Stanke su znakovi kojima oznaavamo privremeni prekid izvoenja skladbe.
Znakovi za stanke odreuju duinu prekida, a dijele se po vremenskom trajanju kao note.

cijela stanka


polovinska stanka


etvrtinska stanka


osminska stanka


esnaestinska stanka


-

=
. ,
=
,
, ,
/
_ ,

=
=
=
7

1.2. Metrika

1.2.1. Glazbeni metar

Glazbeni metar po broju dijelova moe biti: dvodoban, trodobam, etverodoban,
peterodoban i esterodoban.
Naglaeni dio glazbenog metra naziva se teza ( ), a nenaglaeni arza ( ).
Zbog toga se obiljeava:
dvodobni metar




trodobni metar



etverodobni metar




peterodobni metar



esterodobni metar
, ,
_
, , ,
_
, , , ,

, , , , ,

, , , , , ,

-
-
-
-
- -
-
-
-
-
-
-
-


1.2.2. Takt ili mjera

Kada se vremenske jedinice udrue u skupinu jednakog trajanja, nastaje takt.
Najmanji metriki odreen dio skladbe naziva se takt. Jedan od drugoga taktovi se
odjeljuju taktnom crtom. Prostor izmeu taktnih crta je takt. Dvostruka taktna crta
oznaava kraj skladbe.
, , , , ,
takt
taktna crta
kraj


Jednostavni taktovi sadre samo jednu tezu (dvodobni i trodobni), a sloeni
taktovi sadre najmanje dvije teze (dvije dvodobne ili dvije trodobne metrike grupe).
Njihovim kombinacijama nastaju mjeoviti taktovi ili mjere (peterodobni,
sedmerodobni).

8

Vrsta takta obiljeava se na poetku skladbe (iza notnog kljua) ili u njenom
tijeku ako dolazi do promjene mjere.

_
_ , , ,
.
_
, , , , ,
_
, , ,

- -

-

-

-


Donji broj oznaava trajanje jedne taktovne jedinice (dobe), a gornji broj oznaava koliko
tih doba i jedinica ima u taktu.

, , , , ,

,
pr va - druga - trea - et (vrt)a prva-druga- trea-et(vrt)a

- -
-

- -
-


1.2.3. Jednostavne mjere

Dvodobne mjere:

dvopolovinska (mala
alla breve)


dvoetvrtinska



dvoosminska



dvoesnaestinska
_
_ , , , ,
_
ili
1. 2.
_
, ,
_
, ,
_
, , ,
1. 2.
1. 2.
1. 2.

-


9

Trodobne mjere:


tropolovinska



troetvrtinska




troosminska



troesnaestinska

_
_ , , ,
_
, , ,
_
,
_
,
_
,
_
_
, ,
_
,
_
,
_

-
1. 2. 3.


1.2.4. Sloene mjere

etverodobne mjere:

etveropolovinska
(velika alla breve)



etveroetvrtinska




etveroosminska



etveroesnaestinska

_ , , , ,

, , , ,

,
_
,
_
,
_
,
_

, ,
_
,
_
,
_
,
_
, , , ,

ili
1. 2. 3. 4.

- -
-


esterodobne mjere:

esteroosminska

, , , , , ,
1. 2. 3. 4. 5. 6.

- -
-
-
-



10

1.3. Ritmika

1.3.1. Ritam

Ritam je sastavni dio glazbenoga izraavanja. Predstavlja vremensku organizaciju u
glazbi, a nastaje notama koje su razliitog trajanja i naglaenosti. Sastavni dio ritma ine i
pauze ili stanke. Ukupnost ponavljanja ritmikih elemenata (nota i pauza) odreen je
pravilima ritmike mjere.


1.3.2. Sinkopa je ritmika figura koja nastaje spajanjem nenaglaenog dijela takta
s naglaenim. Druga (srednja) nota je najduljeg trajanja i naglaena je. Sinkopirani ritam
je karakteristian za jazz-glazbu.
_
_
,
_
, ,
_

, , ,
_
, , , , , ,
- - -



1.3.3. Triola je ritmika grupa nota koju dobijemo podjelom dvodobne ritmike
skupine. Triola ima sve tri note jednakog trajanja, prva je naglaena, a oznaena je
uglatom zagradom i brojem tri.
_
_
, , , ,
_
_ , , , ,
.

-



1.3.4. Predtakt

U svakom taktu postoji odreeni broj doba koje su zadane oznakom ritmike
mjere, no postoji iznimka. Predtakt ili nepotpuni takt je sluaj kada skladba zapoinje s
manjim brojem doba u prvom taktu i zavrava s brojem doba koje su nedostajale u prvom
taktu.
_
_
,
_
, ,

, , , , , , ,
,


1.3.5. Oznake za produljenje trajanja nota

Notna trajanja moemo produljiti na vie naina.

LIGATURA

Luk koji spaja note jednake visine naziva se ligatura. esto se koristi kada se
ritmiko trajanje note mora produljiti u idui takt. Note spojene lukom izvode se
neprekidno i traju koliko je ukupan zbir trajanja spojenih nota.
11

_
_
,
, ,

_
_
_ , ,


NOTE S TOKOM

Kad je s desne strane note napisana toka, ona produljuje trajanje note za pola
njene vrijednosti. To takoer vrijedi i za pauzu.

, , , , ,

, , ,
_
, ,
_

,
_
,
_
,
_
,
_
,
_
= + = = 3 dobe
= + = = 1.5 dobu
= + = = 3/4 dobe


.

,
,

, _
= + = 3 dobe
= + = 1.5 dobu
= + = 3/4 dobe


KORONA

Korona ili fermata je grafiki znak koji se upisuje iznad ili ispod note, pauze ili
akorda, najee na kraju skladbe ili odlomka. Ona produljuje trajanje za pola oznaene
note, a moe biti postavljena i iznad taktne crte kao kratak prekid. Najee njeno
produljenje ovisi o karakteru, tempu skladbe ili procjeni dirigenta.
_
-


12

1.4. Melodija

Melodija je niz tonova razliite visine i trajanja koji ine zaokruen tonski oblik
(glazbenu frazu) i u glazbeno-sadrajnom smislu tvore smislenu i dovrenu cjelinu.

1.4.1. Visina tona

Nazivi osnovnih tonova

Osnovni tonski niz od sedam osnovnih tonova ponavlja se na klavijaturi sedam
puta. Tonovi se imenuju na dva naina: solmizacijom i abecedom.
Solmizacija: do, re, mi, fa, so, la, ti
Abeceda : c, d, e, f, g, a, h
(ita se) ce, de,e, ef, ge, a, ha

U glazbi se koriste oba naina imenovanja osnovnih tonova.

Prikaz rasporeda osnovnih tonova na klavijaturi:
_








abeceda C D E F G A H C
solmizacija do re mi fa so la ti do


Ako pogledamo tipke na glasoviru u cjelini, osnovni tonski niz moemo tono
odrediti po jednakom rasporedu crnih tipki (niz od dvije, pa niz od tri crne tipke), a
poetni ton c nalazi se uvijek ispred niza od dvije crne. Od poetnog tona c (do) do
idueg tona c razmak je od osam tonova, a naziva se oktava. Po poloaju na cijeloj
klavijaturi, koju nazivamo tonski sustav, oktave se imenuju (i zvue) razliito.
13

_
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
_
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
8 va
8 va
,
A H C D E F G A H C D E F G A H c d e f g a h c d e f g 2 2 1 1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1
f
g
a h
c
1
d
1
e
1
f g a h c d e f g a h c d e f g a h c d e f g a h c
1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 5
,
C C c c c c c c
1 1 2 3 4 5
TONSKI SUSTAV U ODNOSU PREMA KLAVIJATURI
Subkontra Kontra oktava Velika oktava Mala oktava Prva oktava Druga oktava Tre a oktava etvrta oktava Peta


1.4.2. Povieni i snieni tonovi predznaci

U primjeru gdje je prikazan tonski sustav, oznaena su sva imena tonova na bijelim
tipkama. to je s crnim tipkama? Sigurno ste primijetili znakove koji se piu iza kljua i
ispred oznake ritmike mjere.
_

,
,
_ ,

,
_
,


Takvi znakovi nazivaju se predznaci ili akcidentali. To su znakovi glazbene
notacije pomou kojih osnovne tonove tonskog niza povisujemo ili snizujemo, odnosno
pomiemo najee na poloaj crnih tipki.

Predznaci su:
povisilica
snizilica
razrjeilica
,

Upisuju se iza kljua ili ispred note.

Povisilica oznaava povienje tona za polustepen. Polustepen je najmanji razmak
izmeu dva tona. Kad bi na glasoviru svirali svaku tipku redom bez preskakanja, to bi bio
niz polustepena.
U crtovlju se povisilice upisuju ovako:
_
,
c
,
cis
,
d
,
dis
,
e
,
eis
,
f
,
fis
,
g
,
gis
,
a
,
ais
,
h
,
his

14

Ime tona mijenja se dodavanjem nastavka is u abecedi ili i u solmizaciji.

Svira se:
cis dis fis gis ai s
c d e f g a h c


Snizilica oznaava snienje tona za jedan polustepen. Ime tona mijenja se
dodavanjem nastavka es ili u (u solmizaciji).
_
,
h
, ,
hes
,
a
, ,
as
,
g
, ,
ges
,
f
,
fes
,
e
,
es
,
d
,
des
,
c
,
ces
,
,
,
,

(be)
Svira se:
des es ges as hes
be
fes ces
c d e f g a h c


Na ovom primjeru moemo zakljuiti da se ista tipka koristi za povieni c ili
snieni d. Takva pojava se dogaa i izmeu ostalih tonova, a naziva se enharmonija.
Enharmonija je naziv za dva tona koja su jednaka po visini, a razliito se nazivaju i piu.
_
,
dis
,
es
,
fis
,
ges

,

,


Kod snizilica postoji iznimka u promjeni abecednog imena za tonove a i h. Ton a
se sniavanjem naziva as, a snieni h se naziva be.
_
,
h
,
be
,
a
,
as
,
,




15

Na klavijaturi u opsegu osnovnog tonskog niza na dva mjesta nema crnih tipki
izmeu bijelih. To je poloaj izmeu e-f i h-c.
e f h c



Kod povienja tona e svirat emo na poloaju note f. Kao povienja note h
sviramo na poloaju note c .
eis his
c d e f g a h c


Sniavanjem nota na klavijaturi pomiemo prste s desna na lijevo, odnosno
silazno.

Snieni f svirat emo na poloaju note e, a snieni c na poloaju note h.
fes ces
c d e f g a h c






16

Razrjeilica je znak koji razrjeava, prekida ulogu povisilice ili snizilice te
oznaava povratak na osnovni ton. Razrjeilica se upisuje ispred note i vai do taktne
crte.
_

_
,
g
,
gis
,
a
,
g
,
fis
,
g
,
a
,
c



Osim jednog predznaka ispred note moe se koristiti i dvostruki predznak.
Dvostruka povisilica (##) oznaava se znakom x i time pomie ton za dva polustepena
uzlazno. Osnovnom imenu tona dodajemo nastavak isis.


Dvostruka snizilica (bb) upisuje se kad elimo notu sniziti za dva polustepena i
tada se osnovnom imenu tona dodaje nastavak eses.


Svi predznaci napisani ispred note vae samo u tom taktu, a napisani ispred kljua
vrijede cijeli red tog crtovlja. Kad je glazbeni primjer napisan u nekoliko redova, na
poetku svakog idueg reda predznaci i klju upisuju se iznova, a oznaka ritmike mjere
samo na poetku.
_
,
,
,

,
,
,
_
,
,
,
,
,
, ,


1.4.3. Kromatski i dijatonski polustepen i cijeli stepen

Polustepen je ve spomenut u prethodnom poglavlju i odnosi se na najmanji razmak
izmeu dva tona, kojeg na klavijaturi nalazimo kao dvije najblie tipke.
Polustepen meu notama oznaavamo znakom :

Cijeli stepen se sastoji od dva polustepena.
Cijeli stepen meu notama oznaavamo :


17




Razlikujemo dijatonske i kromatske polustepene i cijele stepene.

Dijatonski polustepen naziva se razmak izmeu dva susjedna tona razliita imena.


Kromatski polustepen naziva se razmak izmeu osnovnog tona i njegovog istoimenog
povienja ili snienja.


Dijatonski cijeli stepen se sastoji od dva polustepena: jednog kromatskog i jednog
dijatonskog.


Kromatski cijeli stepen nastaje dvostrukim povienjem ili snienjem istoimenog tona
(dva kromatska polustepena).



18

1.5. Ljestvica ili skala

Ljestvica je uzlazni ili silazni tonski niz u kojem su tonovi poredani po odreenim
glazbenim pravilima koji karakteriziraju pojedinu vrstu ljestvice.
Nazive dobivaju po: prvom ljestvinom tonu
vrsti intervala od kojih su graene (dijatonska, kromatska)
posebnim nazivima (istarska, pentatonska, balkanska).
Ljestvice se koriste za melodijsku i harmonijsku grau u glazbi. U dananjoj
glazbenoj praksi najzastupljenije su dur-ljestvica i mol-ljestvica. One pripadaju
dijatonskim ljestvicama jer su po poredku tonova graene od polustepena i cijelih
stepena. Imena dur-ljestvica piu se velikim slovom, a imena mol-ljestvica malim (u
nekim udbenicima uz veliko slovo je malo m kao npr.Am za a-mol).


1.5.1. Dijatonska dur-ljestvica

Dur-ljestvica je niz od osam uzastopnih tonova poredanih u razmacima od
sekunde zakljuno s oktavom.
_

C

D

C
ljestvica


U svakoj dur-ljestvici razmjetaj polustepena i cijelih stepena mora biti poredan
istim redoslijedom. Najmanji razmak ili polustepen uvijek se nalazi izmeu treeg i
etvrtog i izmeu sedmog i osmog tona. Ostali razmaci su uglavnom cijeli stepeni.

Stupnjevi ljestvice

Svaki ton u ljestvici ima svoj poloaj i ulogu. Stupanj je naziv za poloaj tona u
ljestvici, a oznaavamo ga rimskim brojem.
_

I

II

III

IV

VI

VII

VIII
C dur ljestvica
polustepen


Svaka ljestvica ima tri glavna stupnja koji su vrlo vani za harmonizaciju
melodije.

Glavni stupnjevi jesu: I tonika
IV subdominanta
V dominanta.




19

elimo li C-dur ljestvicu prenijeti (transponirati) s jednog tona na drugi, tada se moramo
pobrinuti da redoslijed cijelih stepena i polustepena ostane isti. Prijeemo li primjerice na
ton g u slijedu od osam uzastopnih nota - moramo na poziciji izmeu VII i VIII stupnja
povisiti ton f u fis i tako emo dobiti redoslijed stepena i polustepena koji odluuju o biti
dur-ljestvice.

1.5.2. Pregled dijatonskih dur-ljestvica s povisilicama

20



1.5.3. Pregled dijatonskih dur-ljestvica sa snizilicama



21

1.5.4. Dijatonske mol-ljestvice



Mol-ljestvica je takoer niz od osam uzastopnih tonova, ali drugaijeg rasporeda
polustepena i cijelih stepena. Postoje tri vrste mol-ljestvice: prirodna
harmonijska
melodijska.

Na estom stupnju svake dur-ljestvice izgraujemo mol-ljestvicu. Stoga svaka
mol-ljestvica ima iste predznake kao i njena paralelna dur-ljestvica.
_








a mol prirodni


U svakoj prirodnoj mol-ljestvici polustepeni se nalaze izmeu drugog i treeg i
izmeu petog i estog stupnja.

Harmonijska ljestvica je karakteristina po povienom VII stupnju, a vana je i za
harmonizaciju melodije.
_








a mol harmonijski

I II III IV V VI VII VIII

Polustepeni se nalaze na tri mjesta, a glavni stupnjevi su kao i u dur-ljestvici
(I;IV;V)

Melodijska ljestvica je karakteristina po povienom VI i VII stupnju kad je
uzlazna, a silazno je kao prirodna.













22

1.5.5. Pregled dijatonskih mol-ljestvica s povisilicama do 4 predznaka






















23

1.5.6. Pregled dijatonskih mol-ljestvica sa snizilicama do 4 predznaka


1.5.7. Kvintni krug
Durska i molska ljestvica mogu zapoeti na bilo kojem tonu od 12 polustepena koliko ih
nalazimo u nizu oktave. U praksi se, naelno, ne upotrebljavaju Dis, Eis, Fes, Gis, Ais i
His-dur te njihove paralelne mol-ljestvice iz razloga to se iste ljestvice mogu
enharmonski zamijeniti i izvoditi s manjim brojem predznaka. Najee se upotrebljavaju
ljestvice koje moemo nai u kvintnom krugu.

Kvintni krug je slijed ljestvica meusobno udaljenih za pet tonova. U uzlaznom
smjeru to su ljestvice s povisilicama, a u silaznom smjeru slijede ljestvice sa snizilicama.
24

Ces
Ges
Des
As
Es
B
F
C
G
A
A
E
H
Fis
Cis
_
,
,
,
,
,
,
,
_
,
,
,
,
,
,
_
,
,
,
,
,
_
,
,
,
_
_

_

_
,
,
,
,
_
,
,
_
,


Predznaci ljestvica upisuju se odmah iza kljua i odnose se na odreeni dur ili
paralelnu mol-ljestvicu. Redoslijed predznaka je uvijek napisan istim redoslijedom. To
nam olakava lake prepoznavanje ljestvica s vie predznaka.
_

Kod ljestvica s povisilicama zadnja napisana povisilica je VII stupanj ili
predzadnji ton ljestvice.
_

his Cis dur
ais mol


Ljestvice sa snizilicama imaju predzadnju snizilicu na I stupnju ljestvice.
_
,
,
,
,
,
,
,

ces Ces dur
as mol



25

1.6. INTERVALI

Razmak u visini izmeu dva tona zove se interval. Naziv intervala oznaava
meusobnu udaljenost u tonskom nizu brojei od poetnog tona ukljuujui s tonom
kojim ga mjerimo.
_







1 2 3 4 5
d e f g a


Nazivi intervala po veliini jesu:
_














, _
_





Prima-1, Sekunda-2, Terca-3, Kvarta-4, Kvinta-5, Seksta-6, Septima-7, Oktava-8.

Intervali mogu zvuati istodobno i tada ih nazivamo harmonijski intervali ili melodijski
intervali koji zvue jedan za drugim.
_

melodijski
harmonijski

Intervali prema smjeru kretanja (melodijski) mogu biti uzlazni ili silazni.
_






_






uzlazni
silazni
3 6 4
5 3 5




26

1.7. AKORDI (suzvuci)

Akord je istovremeno zvuanje najmanje tri tona razliite visine, poredanih prema
odreenim pravilima. Prema broju tonova u akordu razlikujemo:

trozvuk (kvintakord)


etverozvuk (septakord)



peterozvuk (nonakord)


esterozvuk
_

5
_

7
_

9
_

11


1.7.1. KVINTAKORD

Kvintakord je trozvuk koji se sastoji od osnovnog tona, njegove terce i kvinte.
Vrste kvintakorda:

durski


molski



poveani


smanjeni
_

,
_

,
,


1.7.2. LJESTVINI KVINTAKORDI

Na svakom stupnju ljestvice mogue je izgraditi kvintakord od tonova koji se
nalaze u ljestvici.

C- dur
_

II

III

VI

VII I IV V

27


a- mol
_

II III VI VII I IV V


Harmonizacija glazbenih primjera uglavnom se izvodi uz pomo kvintakorda
izgraenih na glavnim stupnjevima ljestvice (I; IV; V).

1.7.3. GLAVNI KVINTAKORDI U LJESTVICI

Pregled glavnih kvintakorada dijatonskih dur-ljestvica s povisilicama do 4 predznaka


28




Pregled glavnih kvintakorada dijatonskih dur-ljestvica sa snizilicama do 4 predznaka

















29




Pregled glavnih kvintakorada dijatonskih mol-ljestvica s povisilicama i snizilicama do 4
predznaka



1.7.4. ETVEROZVUK (SEPTAKORD)

Septakord je etverozvuk koji se sastoji od osnovnog tona, njegove terce, kvinte i
septime. S obzirom na intervale u septakordu razlikujemo sedam vrsta septakorda prema
30

veliini i vrsti. Spomenut emo samo dominantni septakord koji se najee koristi u
harmonizaciji. Na dominanti ili V stupnju C- dur ljestvice glasi ovako:
_

C D7


U literaturi najee je zapisan kao G7. Slovo kojim je imenovan septakord
oznaava poetni ton na kojem gradimo durski kvintakord i dodajemo septimu:



31

1.8. DINAMIKA

Dinamika je glazbeni izraz koji ukazuje na jainu i glasnou izvoenja.

Upisuje se kraticama ispod melodijske linije. Osnovne oznake za dinamiku jesu:
piano (tiho) i forte (glasno).

PIE SE : ITA SE: IZVODI SE:
ppp pianissimo possibile najtie mogue
pp pianissimo najtie
p piano tiho
mp mezzopiano srednje tiho
mf mezzoforte srednje glasno
f forte glasno, snano
ff fortissimo najjae
fff fortissimo possibile najjae mogue


Postupni prijelaz iz tieg u glasnije izvoenje oznaava se < crescendo (cresc.).
Postupni prijelaz iz glasnijeg u tie izvoenje oznaava se > decrescendo (decresc.).
_
,
,
,
_

,
,
,
,
, ,
,
, ,

,
,

Allegro

itd.
,




32

1.9. TEMPO

Tempo je glazbeni izraz koji oznaava brzinu izvoenja skladbe i pridonosi
izrazitom ritmikom bogatstvu glazbe. Najee se u literaturi imenuju talijanskim
nazivima, to je inae internacionalna terminologija u klasinoj glazbi. Oznake za tempo
upisuju se iznad kljua, a dijele se na tri osnovne grupe:
Polagana tempa: grave teko
largo iroko, otegnuto
lento sporo
adagio polagano


Umjerena tempa: andante polako, korakom
sostenuto suzdrljivo
maestoso sveano
moderato umjereno

Brza tempa: allegro brzo, veselo
animato oduevljeno, ivo
vivo, vivace ivahno
presto brzo, hitro.

Tempo u skladbi mogue je i postupno mijenjati. Za to koristimo agogike oznake
tempa.
Za prijelaz iz polaganog u bri tempo upotrebljavaju se ovi izrazi:
accelerando (accel.) = ubrzavajui
stringendo (string.) = uurbano, ubrzano.

Za prijelaz iz breg tempa u sporiji koriste se:
ritardando (ritard.) = kasniti, oteui
rallentando ( rall.) = usporavajui
ritenuto (rit.) = naglo usporiti.

33

1.10. KRATICE U GLAZBI (Abbreviature)

To su pomoni znakovi i kratice kojima se pojednostavljuje itanje i pisanje
notnog teksta. Najei znakovi jesu:

Znak repeticije ili ponavljanja
Ako su dva znaka repeticije unutar jednog dijela skladbe, onda se ponavlja samo taj dio.
Neto drugaija upotreba znaka za ponavljanje je u sluaju upotrebe razliitih zavretaka
skladbe. Takt ili taktovi koji su oznaeni uglatim zagradama u kojima je arapski redni
broj naziva se Prima volta (prvi put ) i Seconda volta (drugi put). Tada se prilikom
ponavljanja preskae ve izvedeni takt u prima volti i nastavlja se bez prekida takt u
drugoj zagradi.

_
_

,
,
,
,
,
,
,

,
,
1. 2.
znak repeticije


Da Capo (kraticom D.C.) znai da ponavljamo skladbu od poetka
Da Capo al Fine (kraticom D.C. al F.) znai ponavljanje skladbe od poetka do
mjesta oznaenog sa Fine.
Da Capo al segno (kraticom D.C. al segno) oznaava ponavljanje od dijela
skladbe gdje je upisan znak.
_


_
_
,

,
,

,
.
,

,

_
D.C. al segno


34


1.11. IZRAZI I OZNAKE ZA NAINE IZVOENJA

Da bi nam skladatelj to bolje predoio svoju zamisao o konanom izvoenju
djela, postoji velik broj izraza i oznaka koje nam u tome pomau.
Fraza je oblikovana rimiko-glazbena cjelina. Pravilnim fraziranjem postie se
potpunije razumijevanje teksta (notnog ili slovanog) i jasnoa njegove izvedbe.
Legato je luk koji povezuje odreenu glazbenu cjelinu i to podrazumijeva note
razliite visine. Nekad je povezana glazbena fraza, a u pjesmama s tekstom esto
povezuje slog rijei koji se izvodi s dva tona ili vie tonova.

_
,

,
Gle,
,
svi-
,
banj
,
to -
,
pli
,
sti -
,
e
,
i
,
pje -
,
va
,
ve -
,
dri
,
svijet.

,


Cezura ( ' ) je znak za kratak prekid fraze, tj. za uzimanje daha prilikom pjevanja
primjera.

Markato (akcent) oznaava se poloenim slovom V(>) iznad note i izvodi se
naglaeno. Naglaeno izvoenje moe se obiljeiti i znakom sf (sforzato) ili sfz
(sforzando).


35

2. Praktini dio
2.1. Glazbeni praktikum I

Glazbeni praktikum I sadri 30 primjera uglazbljenih brojalica i pjesmica. Prvih 15
predvieno je za savladavanje poetnih koraka pri upoznavanju instrumenta glasovira, te
sviranju i pjevanju s desnom rukom. U ostalih 15 primjera zapoinje se sviranje
akordike pratnje s lijevom rukom s ciljem da zavretkom semestra student bude
sposoban svirati najjednostavnije primjere s obje ruke i iste pjevati.
Poetak sviranja na instrumentu obuhvaa nekoliko razliitih segmenata koji su
sastavni dio svakog poetnog uenja sviranja. To su: pravilno sjedenje za klavirom,
postava ruku, upoznavanje klavijature, nain dobivanja tona, prepoznavanje i
razumijevanje notnih znakova, trajanja, kao i velikog broja teoretskih pravila koja su
navedena u prvom dijelu prirunika.
U poetku se itanje nota odvija sporo i s naporom, jer je panja neiskusnog
sviraa preoptereena, budui da mora istovremeno koordinirati razliite vjetine:
proitati notu, odsvirati na klaviru, uti ton i sluhom (esto i vizualno) prepoznati i
provjeriti njenu tonost. Prvih 15 primjera predvieno je za savladavanje poetnih
koraka, te savladavanje pravilnog sviranja i pjevanja s desnom rukom.
Kad se student upozna s osnovnim pozicijama desne ruke, pokretima prstiju i
izvoenjem melodije pjesmice vokalno, zavren je prvi dio postignua koja se oekuju u
realizaciji Glazbenog praktikuma I. Sljedei korak je ukljuivanje lijeve ruke koja svira
pratnju glazbenog primjera. Pratnja se moe izvoditi na vie naina. Za poetno sviranje
pratnje najvanije je upoznati i primijeniti sviranje pratnje lijevom rukom, dok
istovremeno desna izvodi glavnu melodiju.
U velikom broju djeje glazbene literature melodija i tekst nalaze se zapisani u
crtovlju, a iznad toga, na poetku takta nalazimo velika tiskana slova koja nam odreuju
poziciju lijeve ruke. Kada poloimo prste lijeve ruke na klavijaturu, s lijeva na desno,
slijedi nam prvo mali prst (5), potom etvrti (4), srednji (3), kaiprst (2) i zatim palac (1).
Za sviranje pratnje najbolje je koristiti peti (5), trei (3) i prvi (1) prst, jer je to
najpraktinija pozicija za aku ruke i njenu postavu na klavijaturi. Ona podrazumijeva
sviranje svih kvintakorda, bez obzira na poziciju ili broj predznaka. Tiskano slovo (C ili
G) oznaava poziciju na koju emo poloiti peti prst i pridodati trei i prvi te upotpuniti
suzvuk koji je predvien za pratnju melodije. U teoretskom dijelu prirunika opisani su i
navedeni kvintakordi na glavnim stupnjevima ljestvica i kazuju nam koje note sadre.
Poeljno je lijevu ruku vjebati odvojeno od desne ruke. Kad se savlada
snalaenje na klavijaturi u smislu poznavanja pozicije zadanog tona i pri promjeni
pozicije akorda, recimo C, zatim-G i potom F, pa razliitim redoslijedom, onda se
pristupa spajanju i koordinaciji u sviranju lijeve i desne ruke istovremeno. Vano je da se
ritmiki obrazac pratnje u lijevoj ruci nikada ne mijenja, dok je u desnoj mogua ea
promjena ritmikih figura, stanki i sl. Zbog kontinuiteta pjesme koja se izvodi vrlo je
vano da je lijeva ruka konstantna jer time pridonosimo stabilnosti ritmike u pjesmi. Kad
imamo u prvom taktu etiri osminke koje slijede jedna za drugom, onda u svakom
iduem taktu takoer imamo isti broj pokreta i nota sve do kraja pjesme.

36

2.1.1. Poetne vjebe za desnu ruku




37

2.1.2 Poetne vjebe za lijevu ruku




Prikaz naina ritmike pratnje kroz tri razliite ritmike mjere:


38



Svi navedeni primjeri izvode se oktavu nie.
39

2.1.3 Vjebe












40









41







42












43











44











45













46








47











48


2.2. Glazbeni praktikum II

Vaan segment za sve pristupe uenju glazbe je razumijevanje notnog teksta.
Glavni cilj u primjerima Glazbenog praktikuma II je pokuati prijei s poetne situacije
razjedinjenog nizanja nota na kontinuirano izvoenje, makar sasvim malog odlomka.
S razvijanjem razumijevanja strukture glazbenih primjera trebala bi se usporedno
razvijati i sposobnost neprekidnog itanja s lista. To e ubrzati savladavanje veeg broja
primjera koji su poredani po teini od lakeg prema teem, a takoer i raznovrsni po
karakteru i nainu izvedbe. Stoga je preporueno: ne prelaziti na tee primjere prije nego
to je temeljito savladan prethodni laki stupanj.

Pjesmicom Pjevala je ptica kos zapoinje drugi dio Glazbenog praktikuma II u
kojem su odabrani primjeri u F-duru. Oni ukljuuju prvo susretanje sa sviranjem nota i
kvintakorda s crnom tipkom na klavijaturi. Treba obratiti pozornost i na intoniranje
primjera koji su znaajnije vii za pjevanje od prethodnih u C-duru. Pjevanje treba
prilagoditi zadanoj visini i pripaziti na tiu i preciznu izvedbu.

49







50










51








52








53










54












55








56








57








58








59

2.3. Glazbeni praktikum III

Bez razvijene tehnike sviranja teko je oekivati postizanje adekvatnog tempa
u primjeru. Velik broj djejih pjesmica predvien je za brzu, veselu i razigranu izvedbu.
U Glazbenom praktikumu III cilj bi trebao biti postizanje primjerenog tempa kao i lijepo i
izraajno pjevanje, naroito u njegovom drugom dijelu gdje se nalaze primjeri u D-duru.
Tom cilju pridonijet e poveana panja u fraziranju. Fraze su najee ritmiki i
tekstualno zaokruene cjeline, obino dvotakt u kratkim djejim pjesmama. Uz uoavanje
fraze, nezaobilazan segment je pravilno disanje pri vokalnoj izvedbi koji upotpunjuje
kompletnu kvalitetu izvedbe.

Primjeri u kojima se pojavljuje predtakt (Ode zima, Nae kolo, Hoki poki,
Magarac i kukavica) naroito su pogodni za uoavanje i vjebanje pravilne izvedbe fraze
u vokalnom i svirakom smislu. Takoer treba obratiti pozornost da se u spomenutim
primjerima pravilno izvode i izdravaju osminske pauze, naglaene dobe i koordinira
pratnja.
Sposobnost za osjeaj kretanja melodije u frazi pomoi e studentu da stekne oputeni,
raspjevani izraaj pjesme i pobolja sviraku tehniku..
60











61







62





63







64







65








66








67









68








69






70






71







72

2.4. Glazbeni praktikum IV

U ovom dijelu odabranih primjera prirunika uvodi se promjena u akordiku
pratnju lijeve ruke. Poetni primjeri napisani su u mjeri, zatim slijede primjeri u 3/8
mjeri i do kraja primjeri u 6/8 mjeri.

Za trodobnu pratnju, kao i za dvodobnu, moemo koristiti nekoliko razliitih
naina. Najvanije je da se naglaena doba prati s izvedbom osnovnog tona. Preporueni
naini pratnje nalaze se u pripremnim vjebama koje slijede.

Na ovom stupnju razvijanja koordinacije lijeve i desne ruke trebalo bi obratiti
panju na glasnije sviranje melodije i tie sviranje pratnje. Sviranje melodije u desnoj ruci
i pjevanje su najvaniji momenti koji prezentiraju karakter i poruku pjesme.

Napredovanje i sazrijevanje sviraa povezano je i sa razvijanjem predodbi o
glazbenom karakteru pjesme, odnosno tenjom da se to dojmljivije izrazi ljepota i
sadraj glazbenog primjera. Pravilnim i estim vjebanjem tehnike nespretnosti sa
poetka uenja sviranja trebale bi se smanjivati, a panja na istaknutije izraavanje glazbe
biti sve izrazitija.



73



74










75








76




77






78


79








80









81








82







83






84


85



86

2.5. Glazbeni praktikum V

Svi primjeri kojima zapoinju pojedini dijelovi praktinog dijela prirunika
odabrani su kao najlaki i najjednostavniji. To je zbog oslabljene tehnike sviranja koja se
redovito dogaa izmeu semestara.

1) Mol primjeri
U glazbenoj literaturi za djecu nema mnogo primjera napisanih u molskim
ljestvicama, stoga semestar zapoinjemo molskim ugoajem u sviranju i pjevanju i
naglaavanju njegove zvunosti. Prva tri primjera su u dvodobnim podjelama mjere, a
poslijednja dva u trodobnim.

2) Promjena tempa i glisando
Dva primjera s upotrebom glisanda obogatiti e savladane svirake vjetine
studenata. Oba primjera imaju i promjenu tempa tijekom pjesme, to je takoer novost u
dosadanjim zadanim primjerima.

3) Promjena ritmike mjere
Kroz etiri primjera studenti e koristiti oba nauena naina akordike pratnje koji
se mijenjaju tijekom pjesme. To e im dodatno osvijestiti i produbiti razlikovanje te
shvaanje promjene u naglaenoj i nenaglaenoj dobi.

4) Nota s tokom
Ukupno est primjera s predvienom sporijom pratnjom u etvrtinkama stvara
eventualnu mogunost za ritmike probleme u pravilnom izvoenju note s tokom, stoga
su odabrani primjeri takoer primjereni za rimiko usvravanje.

5) Sinkopa
Kao i prethodno poglavlje gdje se uvjebava nota s tokom, u ovom dijelu nalaze
se 3 primjera s ritmom sinkope. Naroito je pjesma Plei, plei primjerena jer sadri obje
ritmike figure.

6) B dur
Nastavlja se razvijanje svirake i intonativne tehnike u primjerima s dvije
snizilice.

7) Es dur
Primjeri u Es duru takoer su esti u djejoj glazbenoj literaturi zbog adekvatne
visine melodije i razvijanju opsega djejeg glasa.

8) A dur
etiri primjera u A duru nastavljaju obogaivati interpretativne vjetine
studenata.

9) E dur
Zadnja etiri primjera su primjeri sa etiri povisilice u ljestvici i zaokruuju cijeli
zadani program djejih pjesama.
87








88






89










90







91







92



93






94







95









96



97






98







99









100







101







102







103








104

LITERATURA

1. ***Nastavni plan i program za osnovnu kolu Glazbena kultura. Prosvjetni vjesnik.
Posebno izdanje br. 2, Zagreb, 1999.
2. Babi, D. Izgubljena cipela. Helvetica, Rijeka, 1999.
3. Banov, N. Od proljea do proljea. Adami, Rijeka, 2004.
4. Banov, N. Od brojalice do pjesmice. Lambert, Rijeka, 2006.
5. erfi Bonjak, V. Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Centar za predkolski odgoj
Osijek, Osijek, 2001.
6. Eimovi, R., Krek, I. Radost u glazbi, prirunik za nastavnike. kolska knjiga, Zagreb,
2000.
7. Fukar, S. Muziki odgoj predkolske djece. kolska knjiga, Zagreb, 1961.
8. Goli, I. Pjesmarica. HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998.
9. Goran, Lj., Mari, Lj. Zapjevajmo slono svi. kolska knjiga, Zagreb, 1987.
10. Goran, Lj., Mari, Lj. Spavaj, spavaj, zlato moje. kolska knjiga, Zagreb, 1991.
11. Ivanovi, M., Tavar, A. Glazbena krinjica, 1, 2, 3. Profil international, Zagreb, 1998.
12. Jurii, G., Sam Palmi, R. Brojalica snani glazbeni poticaj. Adami, Rijeka, 2002.
13. Kabiljo, A. Zapjevajmo, maleni. kolska knjiga, Zagreb, 1991.
14. Leki, I. Cvrak. kolska knjiga, Zagreb, 2003.
15. Manasteriotti, V. Muziki odgoj na poetnom stupnju. kolska knjiga, Zagreb, 1977.
16. Manasteriotti, V. Zbornik pjesama i igara za djecu. kolska knjiga, Zagreb, 1997.
17. Novai, S., Kutnjak, P., Njiri, N., Makjani, V. Glazbena kultura. kolska knjiga,
Zagreb, 1990.
18. Novosel, I. Ivanice. Visoka uiteljska kola u Petrinji, Petrinja, 2003.
19. Novosel, I., Krnic, I. Pria, pjesma, brojalica. Visoka uiteljska kola u Petrinji, Petrinja,
2003.
20. Njiri, N. Pjevanka. kolska knjiga, Zagreb, 1994.
21. Njiri, N. Put do glazbe. kolska knjiga, Zagreb, 2001.
22. Peri-Polonijo, T. Hrvatske narodne uspavanke. Profil international, Zagreb, 2000.
23. Pogaj, J. Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj koli. kolska knjiga, Zagreb,
1988.
24. Rakija, B. Muziki odgoj djeteta. kolska knjiga, Zagreb, 1971.
25. Riman, M. Dijete pjeva. Uiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008.
26. Riman, M. Zvonii. ICR, Rijeka, 2001.
27. Sam, R. Glazbeni doivljaj u odgoju djeteta. Glosa, Rijeka, 1998.
28. Sam, R. Sviramo uz pjesmu. Glosa, Rijeka, 1992.
29. Spiller, F. Muziki sustav. olta, Zagreb, 1996.
30. Spiller, F. Klavirska poetnica Cvrgudan. Edicija Klavir, Zagreb, 2000.
31. Videk, N., Goli, I., Junakovi, S. Prianka, pjevanka, crtanka. HKD sv. Jeronima,
Zagreb, 1996.
32. Vidulin Orbani, S. Djeja srca. Corrlin, Pula, 2006.
33. Zavrki, J. Teorija glazbe. kolske novine, Zagreb, 1997.
34. Zavrki, J. Tratinice. kolske novine, Zagreb, 1992.
105

PREDGOVOR .................................................................................................... 2
1. TEORIJA GLAZBE ....................................................................................... 4
1.1. Osnovni pojmovi glazbe ............................................................................ 4
1.1.1. Kljuevi .......................................................................................................................5
1.1.2. Notno trajanje .............................................................................................................5
1.1.3. Stanke (pauze).............................................................................................................6
1.2. Metrika ......................................................................................................... 7
1.2.1. Glazbeni metar ............................................................................................................7
1.2.2. Takt ili mjera ...............................................................................................................7
1.2.3. Jednostavne mjere ......................................................................................................8
1.2.4. Sloene mjere ..............................................................................................................9
1.3. Ritmika ....................................................................................................... 10
1.3.1. Ritam ........................................................................................................................ 10
1.3.2. Sinkopa ..................................................................................................................... 10
1.3.3. Triola ........................................................................................................................ 10
1.3.4. Predtakt .................................................................................................................... 10
1.3.5. Oznake za produljenje trajanja nota ....................................................................... 10
1.4. Melodija ..................................................................................................... 12
1.4.1. Visina tona ............................................................................................................... 12
1.4.2. Povieni i snieni tonovi predznaci .................................................................... 13
1.4.3. Kromatski i dijatonski polustepen i cijeli stepen ................................................... 16
1.5. Ljestvica ili skala ....................................................................................... 18
1.5.1. Dijatonska dur-ljestvica .......................................................................................... 18
1.5.2. Pregled dijatonskih dur-ljestvica s povisilicama ................................................... 19
1.5.3. Pregled dijatonskih dur-ljestvica sa snizilicama .................................................... 20
1.5.4. Dijatonske mol-ljestvice.......................................................................................... 21
1.5.5. Pregled dijatonskih mol-ljestvica s povisilicama do 4 predznaka ........................ 22
1.5.6. Pregled dijatonskih mol-ljestvica sa snizilicama do 4 predznaka ........................ 23
1.5.7. Kvintni krug ............................................................................................................. 23
1.6. INTERVALI .............................................................................................. 25
1.7. AKORDI (suzvuci) .................................................................................... 26
1.7.1. KVINTAKORD ....................................................................................................... 26
1.7.2. LJESTVINI KVINTAKORDI ............................................................................. 26
1.7.3. GLAVNI KVINTAKORDI U LJESTVICI ........................................................... 27
1.7.4. ETVEROZVUK (SEPTAKORD) ....................................................................... 29
1.8. DINAMIKA ............................................................................................... 31
1.9. TEMPO ...................................................................................................... 32
1.10. KRATICE U GLAZBI (Abbreviature) .................................................. 33
1.11. IZRAZI I OZNAKE ZA NAINE IZVOENJA................................. 34
2. Praktini dio .................................................................................................. 35
2.1. Glazbeni praktikum I ................................................................................. 35
106

2.1.1. Poetne vjebe za desnu ruku ................................................................................. 36
2.1.2 Poetne vjebe za lijevu ruku .................................................................................. 37
2.1.3 Vjebe ........................................................................................................................ 39
2.2. Glazbeni praktikum II ............................................................................... 48
2.3. Glazbeni praktikum III .............................................................................. 59
2.4. Glazbeni praktikum IV .............................................................................. 72
2.5. Glazbeni praktikum V ............................................................................... 86