6.

OSNOVE PRORAUNA TANCE

6.1 Rezna zranost
6.1.1 Temeljni pojmovi Rezna zranost je razmak izmeu reznih bridova iga i matrice, a mjeri se u ravnini okomitoj na ravninu rezanja:

- rezna, bona ili stranina zranost: - ukupna zranost:

Veliina zranosti utjee na kvalitetu reza, silu rezanja i troenje reznih bridova iga i matrice. Prvenstveno ovisi o debljini i vrstoi materijala, a zatim o izvedbi tance i kvaliteti rezne povrine. Mora se tono odrediti i voenjem igova jednako rasporediti po cijeloj reznoj liniji. Pod vijekom trajanja reznih bridova iga i matrice podrazumjeva se broj proizvoda izmeu dva otrenja tance. U strunoj literaturi postoje tabele i formule za odreivanje veliine rezne zranosti. esto puta se uzimaju kao orijentacione, a zatim se probom provjeravaju i po potrebi korigiraju:

a)

Izraunavanje prema Oehler-Keiser-u: Z = 0,5 c s , (mm) - za limove debljine s 3 (mm) Z = 0,5 (1,5 c s 0,015) , (mm) - za limove debljine s 3 mm s (mm) debljina lima; tm (N/mm2 ) vrstoa na smik; c = (0,005 0,035 ) - koeficijent kvalitete obrade; c = 0,005 - koeficijent za glatke rezove; c =0,035 - koeficijent za hrapave rezove

b)

Na temelju iskustva uzima se (25) % debljine lima s. Donja vrijednost je za tanje, a gornja za deblje limove.
1

c) Tablini pregled zranosti: Rezna zranost z pri kutu matrice = 0 0 Debljina Smina vrstoa tm u (N/mm2) lima s mm do 250 251 - 400 401 - 600 0,4 0,6 0,015 0,02 0,025 0,7 0,8 0,025 0,03 0,04 0,9 - 1 0.03 0,04 0,05 1,5- 2 0,05 0,06 - 0,08 0,08 0,10 Rezna zranost z pri kutu matrice 00 Debljina Smina vrstoa tm u (N/mm2) lima s mm do 250 251 400 401 600 0,4 0,6 0,01 0,015 0,020 0,7 0,8 0,015 0,02 0,03 0,9 -1 0,02 0,03 0,04 1,5 - 2 0,03 0,04 0,05 0,05 0,07

d)

Tablini pregled ukupne zranosti (TANCE 1, prof. Rebec): Ukupna zranost 2z:
Debljina lima s (mm) 0,25 0,50 0,75 1,00 1,50 2,00 3,00 5,00 Mjed i meki elik 0,010 0,025 0,040 0,050 0,075 0,100 0,150 0,250 Srednje tvrdi elik 0,015 0,030 0,045 0,060 0,090 0,120 0,180 0,300 Tvrdi valjani elik 0,020 0,035 0,050 0,070 0,100 0,140 0,210 0,360

6.1.2 Utjecaj zranosti na kvalitetu reza i poloaj srha Pravilna zranost daje iri glatki pojas i konusni hrapavi zavretak na proizvodu. Premala zranost daje 2 ua glatka pojasa s gornje i donje strane i hrapavu sredinu, a prevelika suava glatki i proiruje hrapavi konusni pojas. Bez obzira na veliinu zranosti, rezni srh se uvijek pojavljuje na proizvodu: visina srha se poveava s debljinom, a smanjuje sa vrstoom materijala. Osim navedenog, veliina srha ovisi i o tonosti obrade (rezna zranost, tonost pree i alata), a njegov poloaj o postupku rezanja (Sl.3.). Za skidanje srha moe se primjeniti naknadno pjeskarenje u bubnjevima.

6.2 Mjere iga i matrice

Mjere iga i matrice vezane su za mjere proizvoda. Razlika izmeu iga i matrice je ukupna rezna zranost 2z. Ovisno o postupku rezanja vrijedi sljedee pravilo: Probijanje: Sl.1. Mjera iga odreuje mjeru provrta na proizvodu, a mjera matrice je vea za ukupnu zranost 2z. Mjera iga: Mjera matrice: Izrezivanje: Sl.2. Mjera matrice odreuje vanjsku mjeru proizvoda, a mjera iga je manja za ukupnu zranost 2z. Mjera matrice: Mjera iga:

d p mjera proizvoda z rezna zranost 2z ukupna zranost d mjera iga d m mjera matrice Zbog potekoa u tonosti izrade, mjere proizvoda su zadane s doputenim odstupanjem, odnosno tolerancijom T pa razlikujemo: dp zadanu ili nazivnu mjeru, dpg gornju graninu mjeru i dpd donju graninu mjeru proizvoda

Zbog troenja u radu, smanjuje se mjera iga, a povea mjera matrice. Da bi se produio njihov radni vijek, odnosno da bi stvarna mjera proizvoda ostala to due unutar tolerantnog podruja preporuije se sljedee: Probijanje: za mjeru iga uzima se gornja granina mjera provrta na proizvodu, umanjena za 0,2T: Izrezivanje: za mjeru matrice uzima se donja granina vrijednost vanjske mjere na proizovdu, uveana za 0.2T:

d = dpg 0,2T

dm = d + 2z

dm = dpd + 0,2T

d = dm - 2z

Za deblje limove treba uzeti u obzir elastini povrat materijala oko 0,02s (s-deb.lima) ili 0,5z (rez.zranost). Tolerancija izrade iga i matrice: tancanjem se dobiju proizvodi kvalitete tonosti mjera IT9, IT10 i IT11. Kvaliteta tonosti iga i matrice treba biti stroija za 3 ili 4 klase. Uobiajeno je sljedee: Kvaliteta izrade proizvoda Kvaliteta izrade matrice Kvaliteta izrade iga Tolerancija matrice Tolerancija iga IT9 IT6 IT5 H6 h5 IT10 IT7 IT6 H7 h6 IT11 IT8 IT7 H8 h7
3

6.3 Sila rezanja

Izraunavanje potrebne sile za rezanje proizvoda je nuno da bi se utvrdila minimalna veliina pree. Veliina sile rezanja ovisi o veliini rezne povrine A (mm2) i maximalnoj sminoj vrstoi materijala tm (N/mm2). Poveava se s nepravilnom reznom zranou i zatupljenim reznim bridovima iga i matrice. Pojmovi i oznake: A = l x s (mm2) rezna povrina; l (mm) duina reza; s (mm) debljina lima; F (N) sila rezanja; tm (N/mm2) max. smina vrstoa; sm (N/mm2) max. vlana vrstoa; tm = 0,8 x sm (N/mm2); d (mm) promjer provrta; l = d x (mm) duina reza okruglog prodora Teorijska sila rezanja: Fo = A x tm (N) A = l x s (mm2) Stvarna sila rezanja za izbor pree: uveana je oko 20% zbog trenja izmeu iga i matrice, zatupljenja reznih bridova i tolerancije debljine limova: F = 1,2 x Fo = 1,2 x l x s x tm (N); ( 1kN = 1000 N) Smina vrstoa za neke materijale ( tance I):
meki elik s 0,1% C meki elik s 0,2% C elik s 0,3% C elik s 0,4% C elik s 0,6% C olovo papir klingerit koa meka guma tvrda guma

6.3.1 Smanjenje sile rezanja: Velike sile rezanja i trzaji pri rezanju debelih limova mogu se ublaiti kosim ili valovitim bruenjem iga ili matrice. Kod probijanja se skoava ig, a kod izrezivanja matrica. Nadalje, kod viereznih alata sila se ublaava razliitim visinama iga, a za limove deblje od 6 mm mogue je i zagrijavanje lima radi smanjenja smine vrstoe.

tm (N/mm2)
240-300 320-400 360-480 450-560 550-700 20-30 20-50 40-60 7 7 20-60

6.3.2 Povrinski pritisak glave iga na gornju plou Ako povrinski pritisak glave iga na gornju plou iznosi p >250 (N/mm2) ili ako je promjer iga manji od trostruke debljine lima, tada je potrebno ugraditi zakaljenu (poboljanu) meuplou.Time se spreava utiskivanje iga u plou i mogui prazan hod u radu. F (N) - sila rezanja iga; A (mm2) - povrina nalijeganja iga na plou; p = F/A (N/mm2) - povrinski pritisak
4

6.4 Poloaj upinjala

Upinjalo povezuje gornji sklop tance s pritiskivalom pree. Odrediti njegov poloaj na gornjoj ploi znai odrediti poloaj sile rezanja jednorezne tance ili poloaj rezultante sila rezanja vierezne tance. Ako upinjalo nije u osi sile rezanja nastupiti e neravnomjerno optereenje, nepravilno voenje i savijanje igova , neravnomjerna zranost i troenje. Za odreivanje poloaja postoje 4 naina. Usadnu plou sa igovima promatramo kao polugu i pomou momentnog pravila odreujemo teite sila rezanja, opsega igova, povrina igova ili reznih linija. Odabire se nain koji je najprikladniji u konkretnom sluaju.

Odreivanje poloaja pomou teita povrina: identian postupak, uzimaju se povrine rezanja svakog iga i njihove udaljenosti od okretita.
5

6.5 Racionalno koritenje materijala

Povoljno iskoritenje materijala trake ovisi o vanjskom obliku proizvoda i njegovu poloaju u smjeru pomaka trake.Potrebno je napraviti plan rezanja, odnosno pravilno razmjestiti igove i prodore u matrici kako bi otpad bio to manji. Najbolje rezanje je bez otpada.

Uteda materijala je mogua: pravilnim razmjetajem igova, eventualnom rekonstrukcijom proizvoda, koritenjem otpada jednog proizvoda za izradu drugog manjeg proizvoda, promjenom postupka rezanja, odnosno prijelaz na vierezni alat s naizmjenino zaokrenutim poloajem proizvoda u traci Stupanj iskoristivosti materijala trake predoava se formulom = z * A / L * B, gdje su: L duina rezne trake, B irina trake, z broj proizvoda iz jedne trake, A povrina jednog proizvoda.

6.5.1 Temeljni pojmovi i oznake ( VDI 3367 ) L duina trake; B irina trake; le - duina mosta; la duina ruba; e irina mosta; a irina ruba; R broj redova; aR razmak izmeu redova; l duina proizvoda; b irina proizvoda; p posmak; t korak; i - boni otpad.

irina trake B

do 100 mm

duina mosta le 1) duina ruba la1) u mm do 10 ili okrugli proizvod i 2) 1150

Tablica irine mosta i ruba po VDI 3367 irina mosta debljina lima s (mm) e 0,1 0.5 1,0 1,5 2,0 irina ruba a e 0,8 0,8 1,0 1,3 1,6 a 1 0,9

2,5

3,0

1,9

2,1

preko 100 mm do 200 mm

e a 51100 e a preko e 100 a otpad bonog noa i do 10 e ili okrugli a proizvodi 1150 e a 51100 e a preko 100 e a otpad bonog noa i

1,6 1,9 1,8 2,2 2,0 2,4

0,9 1,0 1,0 1,2 1,2 1,5 1,5 1,0 1,1 1,0 1,2 1,2 1,5 1,4 1,7 1,5

1,1 1,3 1,5

1,4 1,6 1,8 2,2

1,7 1,9 2,1 3,0 1,7

2,0 2,2 2,4 3,5 2,0

2,3 2,5 2,7 4,5 2,3

0,9 1,2 1,8 2,2 2,0 2,4 2,2 2,7

1, 1 1, 3 1, 5 1, 7

1,4

1,6 1,8 2,0 2,5

1,9 2,1 2,3 3,5

2,2 2,4 2,6 4,0

2,3 2,7 2,9 5,0

6.5.2 Plan rezanja okruglih proizvoda - Jednoredno i vieredno izrezivanje (sl.1,2,3): - postie se razliiti stupanj iskoritenja materijala - pri vierednom izrezivanju vie je igova i reznih prodora u matrici - paziti da irine mosta i ruba (e,a ) na duinama do 10 mm ( le,la) budu po tablici VDI 3367.

- Cik cak izrezivanje (sl.4.): Za velike koliine okruglih proizvoda iz ploa lima uz prethodno valovito rezanje trake na karama s posebnim noevima.Obino je dvoredni razmjetaj zbog relativno jednostavnijeg alata.

- Jednoredno izrezivanje s koritenjem otpada veeg proizvoda za izrezivanje manjeg (sl.5.): Na slici je prikazan sloeni alat sa slijednim rezom za istovremenu izradu statorskih i rotorskih limova elektromotora iz iste trake, odnosno koluta trake s automatskim dodavanjem. Rezanje je jednoredno s iskoritenjem 62,7% materijala, ako se zanemare prodori unutar samih limova.

6.5.3 Plan rezanja uglatih proizvoda - Izrezivanje kutnika s koritenjem otpada za izradu manje ploice (sl.6.): - izrezivanje kutnika i ploice iz lima 2,5 mm debljine u viereznom alatu - prema zadanim mjerama proizvoda i tablici VDI 3367 izraunati irinu trake i stupanj iskoritenja
7

- Izrezivanje kutnika s kosim razmjetajem (sl.1.): - povoljnije iskoritenje materijala je kosim poloajem kutnika u odnosu na posmak trake

- Izrezivanje s dva prolaza i okretanjem trake (sl.2.): - nakon prvog prolaza i izrezivanja s velikim posmakom trake ostaje dovoljno materijala za drugi prolaz s izrezivanjem nakon okretanja trake - alat je s dva meusobno pomaknuta graninika poloaja - okretanjem trake oko uzdune osi donja strana postaje gornja

- Izrezivanje stremena i okvira (sl.3.): - jednoredni slijedni rez s izrezivanjem stremena, probijanjem okvira i izrezivanjem okvira - ukupna iskoritena povrina materijala je zbroj povrina vanjskog i unutarnjeg proizvoda

- Odreivanje povoljnih mjera pri konstrukciji proizvoda (sl.4.): - pri konstrukciji proizvoda mogu se uskladiti oblik i veliina za to bolje iskoritenje materijala trake - na slici su prikazani dobar i nepovoljan pripremak za iskoritenje materijala trake - s vrlo malim izmjenama koje ne utjeu na funkciju proizvoda mogue su velike utede materijala