290

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

Marica krti* Mihaela Miki**

UDK 334.713:339.9.012(497.5) JEL klasikacija L25, F23

Struni lanak

INTERNACIONALIZACIJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA REPUBLIKE HRVATSKE

Svrha ovoga rada jest dokazati kako pojavom interneta, ali i drugih oblika alternativnog pristupa globalnome tritu, izvoz vie nije privilegija samo velikih, ve je ansa i za mala i srednja poduzea. Na emu se, zapravo, zasnivaju oekivanja da upravo mala i srednja poduzea stvore konkurentnost svojih proizvoda ili usluga koja e omoguiti jaanje izvozne orijentiranosti? Oekivanja su ponajprije zasnovana na primjeni strategije pristupa suvremenome potroau koji oekuje individualni pristup, inovativni proizvod, originalnost usluge, ali i moguih novih strategija pristupa globalnome tritu. U tom se smislu polazi od hipoteze da je za mala i srednja poduzea, pored interneta, strategija pronalaenja poslovnih partnera u susjednim zemljama jo uvijek najlaki, najei i najjeftiniji nain internacionalizacije. Primarnim i sekundarnim izvorima podataka koristilo se radi potvrde ili osporavanja navedene hipoteze. Empirijsko istraivanje provedeno je metodom sluajnoga uzorka u okviru 500 malih i 500 srednjih poduzea Republike Hrvatske, a od sekundarnih se izvora koristilo podacima FINE, Hrvatske gospodarske komore i Dravnoga zavoda za statistiku. Kljune rijei: internacionalizacija, malo gospodarstvo, strategije izvoza
M. krti, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu (mskrtic@ efzg.hr) ** M. Miki, mr. sc., asistentica na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu (mmikic@ efzg.hr) Prvobitna verzija rada primljena je u urednitvo 27. 03. 2009., a denitivna 27. 05. 2009.
*

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

291

1. Uvod Ubrzani globalizacijski procesi, ekonomske i politike integracije, iznimno brzi razvitak moderne tehnologije i novi naini komunikacije otvorili su sasvim drugaije mogunosti internacionalizacije malih i srednjih poduzea. Za Hrvatsku, kao malu nacionalnu ekonomiju, u kojoj mala i srednja poduzea ine 99,4%1 ukupnoga broja poduzea, to je posebno znaajno, jer je proces internacionalizacije najee jedina mogunost irenja i razvitka navedenih poduzea, ali i gospodarskoga prosperiteta nacionalne ekonomije kao cjeline. Ekonomska teorija danas nepredvidivost procesa internacionalizacije malih i srednjih poduzea pokuava smanjiti primjenom etiriju skupina teorijskih modela, koji ukljuuju: 1. model eksperimentalnoga uenja, prema kojem se proces internacionalizacije provodi postepeno i u fazama, stavljajui naglasak na otkrivanje specinoga znanja o stranome tritu; 2. model sistemskog planiranja, koji proces internacionalizacije promatra kao sistemski precizan i planski posao po principu korak po korak; 3. model sluajne perspektive koji polazi od hipoteze da proces internacionalizacije ovisi o trenutnoj situaciji u kojoj se poduzee nalazi; 4. hibridni model koji uzima najbolje od svakoga prethodno navedenog modela, utvrujui proces internacionalizacije u tri faze: osnovnu fazu, fazu planiranja i fazu izvrenja (Scholl, 2006.). Sasvim je sigurno da poduzetnicima i menaderima malih i srednjih poduzea znanje o modelima internacionalizacije, moe pomoi u donoenju kvalitetnijih odluka, ali je isto tako potrebno naglasiti da je gotovo nemogue cjelokupnost poslovanja i poslovnog odluivanja svrstati u jedan model. Budui da nakon odreenoga vremena svaki model dobiva svoje kritiare pa se na osnovi novih empirijskih spoznaja stvaraju novi, potpuniji modeli, realno je pretpostaviti da e u budunosti proces internacionalizacije biti mjeavina vie razliitih modela ili neki sasvim nov proces koji e zahtijevati strategijsku procjenu i izbor optimalne opcije u odreenome trenutku. Mala i srednja poduzea, koja ukljuuju eksibilnost, elastinost i inovativnost kao osnovne odrednice poslovanja, imaju mogunost lake i bre prilagodbe novonastalim trinim situacijama, a isto tako i mogunost individualnoga pristupa suvremenome potroau. No, isto se tako mora naglasiti da proces internacionalizacije moe bit skup, dugotrajan i iscrpljujui, pogotovo kada se zna da je nedostatak nancijskih sredstava, uz manjak menaderskoga i marketinkoga znanja, osnovni ograniujui imbenik internacionalizacije malih i srednjih poduzea.

Izvor podatka: Hrvatska gospodarska komora

292

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

Upravo zbog navedenoga bitnu odrednicu procesa internacionalizacije malih i srednjih poduzea, predstavlja i odabir strategije nastupa na stranome tritu. Iz ekonomske je teorije poznato da mogue strategije izlaska na globalno trite ukljuuju: internet, trgovako posrednitvo, zajedniko ulaganje (joint venture), stranu licencu, franizu, barter, izravni izvoz i osnivanje meunarodnih podrunica. No potrebno je naglasiti da sve navedene strategije ne pruaju iste mogunosti niti imaju iste trokove ukljuivanja u proces internacionalizacije. Na primjer, izravni je izvoz strategija izravnoga pristupa potroau, ali on zahtijeva najvee trokove, a to za mala i srednja poduzea esto znai i nemogunost izlaska na globalno trite. Ovaj rad polazi od hipoteze da je za mala i srednja poduzea, pored interneta, strategija pronalaenja poslovnih partnera u susjednim zemljama jo uvijek najlaki, najei i najjeftiniji nain internacionalizacije. Analitiki okvir za potvrdu ili za odbacivanje postavljene hipoteze jesu analiza podataka FINE, Dravnoga zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja. Analiza i ocjena rezultata empirijskoga istraivanja provedenoga na uzorku od 500 malih i 500 srednjih poduzea po kriteriju vrijednosti ostvarenoga ukupnoga prihoda2 pokazat e kojom se strategijom izlaza na globalno trite najee koriste hrvatska mala i srednja poduzea danas i zato. Nakon uvodnoga dijela rada slijedi dio u kojem se objanjava ekonomski i drutveni znaaj procesa internacionalizacije. U treem se dijelu rada analiziraju mala i srednja poduzea RH u procesu internacionalizacije. Zatim u etvrtome dijelu rada slijedi analiza barijera procesa internacionalizacije. U petome se dijelu rada preispituju, analiziraju i ocjenjuju mogue izvozne strategije, a zakljuak ovoga rada sadri prijedlog mjera za uspjenije razvijanje procesa internacionalizacije hrvatskih malih i srednjih poduzea.

2. Ekonomski i drutveni znaaj procesa internacionalizacije U nekoliko je posljednjih desetljea na globalnome tritu dolo do velikih promjena. Jedna od najznaajnijih promjena jest jaanje meunarodne konkurencije i njezin utjecaj kako na izvozna poduzea, tako i na ona poduzea koja su se usmjerila samo na domaa trita. U normalnim je prilikama jednakosti i ravnopravnosti svih zemalja internacionalizacija koristan proces zbliavanja i suradnje meu narodima i dravama, to olakava promet i komunikacije, ubrzava opi razvitak i postaje vano sredstvo globalizacije i ujedinjivanja svijeta (Ekonomski leksikon, 1995.).
2

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

293

Proces internacionalizacije jest jednostavno irenje ekonomske aktivnosti izvan granica domicilne ekonomije, a to se reektira kvantitativnim promjenama koje dalje vode ekstenzivnijoj zemljopisnoj organizaciji ekonomske aktivnosti. Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim irenja ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaa i funkcionalnu integraciju takvih meunarodno dislociranih aktivnosti, a to se reektira ponajprije kvalitativnim promjenama u organizaciji ekonomskih aktivnosti (Dicken, 2003.). Izvore poveanja internacionalizacije malih i srednjih poduzea moemo pronai u politikim, tehnolokim i ekonomskim promjenama. Osnivanje Svjetske trgovake organizacije (WTO) dovelo je do liberalizacije meunarodnih trgovakih uvjeta, i to smanjivanjem i na kraju ukidanjem svih prepreka meunarodnoj trgovini, kao to su carine, subvencije itd.. Liberalizacija kao proces pomogla je u stvaranju jedinstvenoga trita, ime je mala i srednja poduzea koja ele opstati na tritu natjerala, da se ukljue u meunarodnu trinu utakmicu. Tehnologija je znaajno poboljala pristup informacijama, a razvitak telekomunikacija omoguio je upravljanje zemljopisno dislociranom proizvodnjom. Politike promjene i smanjenje cijena transporta i komuniciranja dovele su do internacionalizacije u strukturi proizvodnje i do poveanja meunarodne konkurencije. Izvoz, meunarodna partnerstva, strane investicije i meunarodni klasteri sve su to naini jaanja meunarodnih poslovnih strategija malih i srednjih poduzea. Tako razliite meunarodne aktivnosti mogu integrirati razliite poslovne funkcije (marketing, proizvodnju, istraivanje i razvitak, nancije) i ukljuiti sve elemente primarnih i sekundarnih aktivnosti poduzea.3 Da bi se suoili sa svim izazovima internacionalizacije, poduzetnici i menaderi malih i srednjih poduzea moraju biti svjesni poveanja konkurencije, ne samo na inozemnom, nego i na domaem tritu, ili tonije - moraju obratiti pozornost na slijedee (European Commission, 2004.): globalne razlike u uvjetima proizvodnje (npr. trokovi radne snage) istrauju se znatno djelotvornije, sposobnost uvoenja inovacija i mogunost razvijanja i apsorbiranja novih tehnologija, poznavanje trita,

Primarne i sekundarne aktivnosti poduzea sastavni su dijelovi lanca vrijednosti svakoga poduzea. U primarne aktivnosti moemo ubrojiti slijedeih pet kategorija: logistiku u poduzeu, proizvodnju, logistiku izvan poduzea, marketing i prodaju i pruanje postprodajne usluge. Sekundarne su aktivnosti poduzea potporne aktivnosti: infrastrukturu poduzea, upravljanje ljudskim potencijalima, razvitak tehnologije i nabava.

294
pristup kapitalu i

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

dominantnog statusa u hijerarhiji poduzea.

Razvijanje meunarodnih veza kljuni je instrument u procesu internacionalizacije ak i za mala i srednja poduzea. Drugim rijeima, postoji potreba za utvrivanjem vie holistikog pristupa analizi procesa internacionalizacije zato to je navedeni proces znatno iri od same ambicije prodavanja proizvoda i usluga na stranim tritima.

3. Mala i srednja poduzea Republike Hrvatske u procesu internacionalizacije U novije su vrijeme istraivai iz podruja poduzetnitva proirili svoja istraivanja izvan granica izvoza i na druge modele internacionalizacije, kao to su izravna strana ulaganja i druge strategije izlaska na meunarodna trita (Lu, Beamish, 2006.). Da bi bolje razumjeli vezu meu procesom internacionalizacije i malim i srednjim poduzeima potrebno je identicirati motive koji male i srednje poduzetnike potiu na izlazak na strana trita. Motivi za ulazak u proces internacionalizacije znatno se razlikuju od motiva malih i srednjih poduzetnika za ulazak u poduzetniku aktivnost. Budui da su poduzetnici za ulazak u poduzetnike vode motivirani najee ostvarivanjem prota i osiguravanjem egzistencije svojoj obitelji, ve se na prvi pogled moe zakljuiti da navedeni motivi nisu dovoljan razlog za izlazak na strana trita. Poduzetnici koji u poduzetnike vode uu samo radi ostvarivanja prota najvjerojatnije nikada nee zaplivati u meunarodnim vodama, a oni koji su motivirani neim drugim, poput samoostvarenja, samodokazivanja, tenje za stvaranjem novoga, mogu pozitivno odgovoriti na izazove internacionalizacije. Osnovni motivi ulaska malih i srednjih poduzea na strana trita jesu poboljanje konkurentnosti poduzea na osnovi osnovnih ekonomskih parametara kao to su veliina trita i trokovi. Mala i srednja poduzea usredotoena na iskoritavanje ekonomije obujma mogu biti motivirana ulaskom u proces internacionalizacije da bi dobila pristup: tritima razlog je za to proirenje i diferenciranje trita, lansiranje novih proizvoda ili usluga, ili poveanje meunarodne konkurencije na domaem tritu, dobavljaima voeni racionalizacijom proizvodnje i potrebom da minimiziraju trokove radne snage.

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

295

Iz navedene perspektive, osnovni motivi internacionalizacije malih i srednjih poduzea veoma su usko povezani s lancem vrijednosti, s maksimizacijom povrata na ulaganja i minimizacijom trokova u procesu nabave, proizvodnje i prodaje. Pristup novim i veim tritima najei je motiv internacionalizacije malih i srednjih poduzea koja izvoze svoje proizvode i usluge i posluju u inozemstvu. Navedeni motiv moe se objasniti na dva naina: vee trite moe biti trite gotovih proizvoda ili trite sirovina ili drugih inputa. Za uvoznike motiv moe biti to to pristup tritu moe omoguiti poduzeu da uvozom proizvoda, komponenti ili usluga, povea svoj trini udio na domaem tritu ili da uvozom inputa utjee na smanjenje trokova nabave faktora proizvodnje. Pristup novim ili veim tritima kao motiv internacionalizacije odlikuje se slijedeim dvjema karakteristikama (European Commission, 2004.): push faktori domae je trite preogranieno za visoko specijalizirane proizvode ili za stvaranje trine nie ili je konkurencija na domaem tritu preintenzivna, pull faktori znae poveanje potranje na stranom tritu za proizvodima ili uslugama koje poduzee proizvodi. Internacionalizacija je esto potaknuta i dobivanjem pristupa dobavljaima ili dodatnim proizvodnim kapacitetima. Ta je aktivnost orijentirana na upravljanje proizvodnjom, ime se nad odreenim proizvodnim aktivnostima provodi outsourcing na meunarodnoj razini kao rezultat visokih trokova proizvodnje ili strateke odluke o usredotoivanju na primarne aktivnosti. Strategija outsourcinga specina je za velika trgovaka poduzea koja na taj nain uspijevaju sa trita istisnuti male trgovine iz susjedstva. Osim osnovnih motiva postoji i cijeli niz drugih motiva koji male i srednje poduzetnike potiu na ulazak na strana trita, a povezani su sa stratekim razvijanjem poduzea. Mnogobrojna poduzea da bi poveala konkurentnost tee unapreenju inovativnih sposobnosti uvoenjem novih proizvoda i usluga na trite. Neka poduzea trae pristup stranim tritima i na indirektniji nain, tj. stvaranjem stratekih saveza i suradnjom. Koristei se raspoloivim meunarodnim resursima mala i srednja poduzea isto tako mogu ispuniti i svoje izvozne ambicije, i to pristupom (European Commission, 2004.): meunarodnim kompetencijama i resursima (kao to su tehnologija, knowhow, itd.), meunarodnim poslovnim savezima, koji ukljuuju element uenja u pogledu zajednike aktivnosti u podrujima istraivanja i razvitka, upravljanja inovacijama i u dijeljenju znanja, nancijama i kapitalu na stranim tritima.

296

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

Prije ili poslije mnoga poduzea proiruju svoje geografsko djelovanje irei se s domaega na strana trita. irenje na meunarodno trite osobito je znaajna odluka za mala i za srednja poduzea koja najee raspolau malom nancijskom osnovom, koja su usredotoena na domae trite i koja su ograniena djelovanjem na odreenom geografskom podruju. Znaaj takve ekspanzije za mala i srednja poduzea rezultira poveanjem njihove aktivne uloge na meunarodnome tritu. Kakav je poloaj hrvatskih malih i srednjih poduzea u procesu internacionalizacije? Poznato je da je izvoz godinama jedan od najveih kamena spoticanja u razgovorima o hrvatskome gospodarstvu. Vlada i dravne agencije vole se pohvaliti velikim napretkom u izvozu, a ekonomski analitiari istovremeno ukazuju na stalni problem nepokrivenosti uvoza izvozom i na neprimjerenost strukture izvoza, u kojem se uvoze nalni proizvodi, a izvoze sirovine ili poluproizvodi. U godini 2008. pokrivenost uvoza ostvarenim izvozom iznosila je, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku RH, svega 45,6%. U dosadanjem se gospodarskom razvitku RH izvoz obino povezivao s velikim izvoznim djelatnostima kao to su brodogradnja, kemijska industrija, prehrambena industrija, tekstilna, drvna, metalopreraivaka itd., zatim sa graevinarstvom, s turizmom itd. Ima li malo gospodarstvo, koje s udjelom u broju tvrtki od 99,4% u godini 2007. postaje sve vaniji segment ukupnoga gospodarstva, ikakva udjela u tome izvozu? Jesu li pojedinani pozitivni primjeri koji se katkad istiu u medijima pravilo ili iznimka, ili tonije - postaje li izvozna orijentacija kljuna i za mala i srednja poduzea, pokazat emo analizom empirijskoga istraivanja, ali se prije toga mora odgovoriti na pitanje: to, zapravo, predstavlja analitiku podlogu za optimistinije izvozne anse hrvatskoga maloga gospodarstva? Prema podacima Fine za godinu 2007. hrvatsko malo gospodarstvo u ukupnome izvozu sudjeluje sa 41,0%, tj. mala poduzea 20,0%, a srednja 21,0% (Grakon br. 1.). Najvei doprinos izvozu u malome gospodarstvu godine 2007. daje preraivaka industrija (46,0%), zatim slijede trgovina (21,2%), prijevoz, skladitenje i veze (13,5%) i poslovanje nekretninama i iznajmljivanjem (10,2%). Da je opravdano isticanje vanosti razvitka industrije, bez koje nema poveanja izvoza, potvruje i podatak da preraivaka industrija u malom gospodarstvu sudjeluje u ostvarivanju ukupnoga prihoda sa 20,1%, a u izvozu vie nego dvostruko. Na emu se, zapravo, zasnivaju oekivanja da upravo mala i srednja poduzea postignu konkurentnost svojih proizvoda ili usluga koja e omoguiti jaanje izvozne orijentiranosti Republike Hrvatske? Oekivanja su ponajprije zasnovana na promjeni strategije pristupa suvremenome potroau koji oekuje individualni pristup, inovativni proizvod, originalnost usluge itd., ali i na moguim novim strategijama pristupa globalnome tritu, pri emu za mala i srednja poduzea

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

297

Grakon br. 1.: IZVOZ MALIH I SREDNJIH PODUZEA GODINE 2007.

20

59

21

Mali

Srednji

Veliki

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

Grakon br. 2: UVOZ MALIH I SREDNJIH PODUZEA GODINE 2007.

24

55 21

Mali

Srednji

Veliki

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

298

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

Internet, strateki savezi i franiza predstavljaju najpovoljnije strategije. Naime, pojavom interneta, ali i drugih oblika alternativnoga pristupa globalnome tritu izvoz vie nije privilegija samo velikih. Neto vei udio malo je gospodarstvo ostvarilo u ukupnome uvozu Republike Hrvatske, tu njegov udio iznosi 45,0%, tj. mala poduzea 24,0%, a srednja 21,0% (Grakon br. 2.). Prema rezultatima empirijskoga istraivanja provedenoga na 500 malih i 500 srednjih poduzea RH, na meunarodnom tritu posluje 52,0% malih poduzea i 69,0% srednjih poduzea, iz ega proizlazi da 48,0% malih poduzea posluje samo na nacionalnome tritu, ukljuivi i izvoz i uvoz, to moemo objasniti strukturom djelatnosti hrvatskih malih i srednjih poduzea u kojima jo uvijek prevladavaju uslune i trgovinske djelatnosti, ali esto i previsokom cijenom hrvatskih proizvoda zbog niske stope proizvodnosti i ekonominosti poslovanja (Grakon br. 3).

Grakon br. 3: POSLOVANJE HRVATSKIH MALIH I SREDNJIH PODUZEA NA MEUNARODNOME TRITU

80 70 60 50 % 40 30 20 10 0 Mala DA NE Srednja

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

299

Postotak srednjih poduzea na meunarodnome tritu znaajniji je, ali ipak 31,0% srednjih poduzea ne izlazi na globalno trite. Namee se zakljuak: nema sumnje da je ukupan prihod za mala i srednja poduzea ipak lake ostvarivati na domaem, nego na meunarodnom tritu. Poveanje uloge i znaaja malih i srednjih poduzea na globalnome tritu dovelo je na globalnoj znanstvenoj i strunoj razini do poveanja broja istraivanja na tome podruju. Fokus je veinom usmjeren na izvozne aktivnosti malih i srednjih poduzea kao to su razlike meu izvoznicima i neizvoznicima, utjecaj procesa izvoza i izvozne performanse. Meunarodne aktivnosti imaju znaajne kvantitativne utjecaje na veliinu ostvarenoga ukupnoga prihoda, a isto tako utjeu i na konkurentnost poduzea openito (iako je to ponekad teko mjeriti)! Poduzea mogu, npr., poboljati svoju trokovnu uinkovitost koristei se "outsourcingom" u inozemstvu, ili mogu razviti svoj vlastiti know-how i tehnoloka znanja suradnjom sa klijentima ili s dobavljaima iz drugih zemalja. Istraivanje koje je Europska komisija obavila godine 2003. (European Commission, 2007.) pokazuje da internacionalizirana mala i srednja poduzea ee ostvaruju konstantne i poveane prihode, a poduzea koja djeluju samo na domaem tritu esto se susreu varijacijama u veliini prihoda. U okviru istoga istraivanja pokuano je odgonetnuti i vezu meu poveanjem konkurentnosti i strategijom nastupa na stranome tritu koju je poduzee odabralo. Rezultati su pokazali da su poduzea koja su se odluila na kompleksnije, a time i rizinije strategije nastupa na stranome tritu, kao to je, npr., osnivanje vlastite podrunice, ostvarila i znaajnije poveanje konkurentnosti. Finska studija iz godine 2003. provedena na 200 malih i srednjih proizvodnih poduzea ukazala je na pozitivne uinke internacionalizacije, i to osobito na proizvodnju i marketing.4 Kada je rije o veliini poduzea, rezultati su pokazali da srednja poduzea u odnosu na mikro - i mala poduzea ostvaruju znaajnije koristi od nastupa na stranome tritu. Bez obzira na veliinu poduzea istraivanje je pokazalo i da se osobito znaajni uinci procesa internacionalizacije ostvaruju pri stvaranju stratekih saveza i partnerskih odnosa sa stranim poduzeima, pri emu se u proizvodnji koriste i stranim resursima. Kao primjer moemo navesti koritenje kvalicirane i jeftinije radne snage iz zemlje izvoza i vrenje "outsourcinga" za pojedine sekundarne aktivnosti poduzea. Kako to izgleda na primjeru hrvatskih malih i srednjih poduzea? Do 20,0% ukupnog prihoda izvozom ostvaruje 68,0% malih poduzea i 61,0% srednjih poduzea, a vie od 80,0% ukupnoga prihoda izvozom ostvaruje samo 6,0% ma4 http://www.tukkk./sbi, Small Business Institute, Turku School of Economics and Business Administration

300

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

lih i 7,0% srednjih poduzea. Najvei broj i malih i srednjih poduzea izvozom ostvaruje do 20,0% ukupnih prihoda, a istovremeno je hrvatsko gospodarstvo u godini 2007. ostvarilo izvozom 13,7% ukupnih prihoda.5 (Grakon br. 4).

Grakon br. 4: UDIO IZVOZA U UKUPNOME PRIHODU

80 70 60 50 % 40 30 20 10 0 0-20 21-40 Mala 41-60 Srednja 61-80 81-100

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

Podaci do kojih se dolo u okviru empirijskoga istraivanja, a koji su sadrani u grakom prikazu br. 4, pokazuju da u stupnju izvozne intenzivnosti utvrene udjelom vrijednosti izvoza u ostvarenom ukupnom prihodu ne postoje znaajnija odstupanja hrvatskih malih i srednjih poduzea u usporedbi s europskima. Naime, i u okviru Europske Unije najvei broj malih i srednjih poduzea ostvaruje izvozom do 20% ukupnoga prihoda. Zato je tako? U prvome koraku objanjavamo to zakonitostima trinoga poslovanja, gdje je ekonomska snaga esto genera5

Prema rezultatima empirijskoga istraivanja

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

301

tor uspjenosti! Naime, izlazak na meunarodno trite povezan je dodatnim trokovima istraivanja trita, promocije, komunikacije, distribucije, ali su isto tako jo uvijek osnovne odrednice globalne konkurentnosti: diferencijacija i trokovno vodstvo (krti, 2005.)! Velika poduzea zbog ekonomije obujma, ali i zbog ostvarenih prota imaju vee anse za ostvarivanje stupnja diferencijacije i trokovnoga vodstva. Kao pozitivnu stranu izvoza hrvatskih malih i srednjih poduzea potrebno je istaknuti injenicu da u godini 2007. u strukturi izvoza 83,0% ine nalni proizvodi kod malih, a 87,0% kod srednjih poduzea (Grakon br. 5). emu valja zahvaliti za takav pozitivan pomak u strukturi izvoza hrvatskih malih i srednjih poduzea? Ponajprije je za to zasluna poduzetnika odgovornost, ali zasluga pripada i zakonitostima trinoga gospodarstva, jer za loe gospodarske rezultate nema vie ni opravdanja, niti dravnoga pokrivanja gubitaka, tj. svaki poduzetnik u svojim rukama dri vlastitu ekonomsku sudbinu, a trite nagrauje samo uspjene i sankcionira neuspjene.

Grakon br. 5: STRUKTURE IZVOZA MALIH I SREDNJIH PODUZEA

100 90 80 70 60 % 50 40 30 20 10 0 Mala Finalni proizvodi Srednja Sirovine koje se koriste za daljnju obradu

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

302

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

4. Barijere procesa internacionalizacije 4.1. Interne (unutarnje) barijere internacionalizacije Izlazak na strana trita zahtijeva u odnosu na poslovanje na domaem tritu dodatna znanja i menadmenta i zaposlenika. Ta znanja ne znae samo upotrebu drugoga jezika u poslovanju u odnosima s inozemstvom, ve su to i poznavanje uvjeta poslovanja na stranome tritu, zakona i regulacije poslovanja, kulturnih razlika, itd. Mala i srednja poduzea u usporedbi s velikima, teko mogu sebi zaposliti ljude s navedenim znanjima jer je troak njihova zapoljavanja proporcionalno vei za mala i srednja poduzea. Velika poduzea raspolau znaajnijim ljudskim resursima koji mogu prihvatiti nove dodijeljene obveze, a ta poduzea istodobno imaju i razvijenije procese i kapacitete za zapoljavanje, za odabiranje i integriranje novih zaposlenika. Budui da raspolau velikim nancijskim sredstvima, velika poduzea mogu privui i radnike sa stranoga trita koji ve posjeduju sva traena znanja, a s malim i srednjim poduzeima to najee nije sluaj. Mala i srednja poduzea taj nedostatak mogu prevladati stvaranjem partnerskih odnosa sa stranim poduzeima, ukljuivanjem u meunarodne klastere ili bilo kojim drugim oblikom stratekoga saveza sa stranim poduzeima, to im moe omoguiti potpuniji uvid u strano trite. Najee su zapreke internacionalizaciji na internoj razini6: visoki trokovi procesa internacionalizacije, kvaliteta i/ili specikacije proizvoda ili usluga, nedostatak vjetina i znanja zaposlenika i menadera, cijena proizvoda i usluga. Kako to izgleda na primjeru hrvatskih malih i srednjih poduzea? Visoki trokovi procesa internacionalizacije najei su razlog malim i srednjim poduzeima da ostanu samo na domaem tritu. U Europskoj Uniji navedeni trokovi mogu ukljuivati trokove istraivanja stranih trita, plaanje pravnih savjetodavnih usluga, prijevode dokumenata, prilagodbu proizvoda stranim tritima, putne trokove i visoke poslovne i nancijske rizike. Nedostatak vjetina i znanja menadera ili vlasnika poduzea odnose se na nedostatak organizacijskih i stratekih vjetina i nepostojanje stratekoga planiranja, pa predstavljaju znaajnu prepreku internacionalizaciji malih i srednjih poduzea. Interna znanja zaposlenika i menadera prijeko su potrebna za proces
6 Podaci se odnose na rezultate istraivanja koje je godine 2003. provela Europska komisija na malim i srednjim poduzeima u Europskoj Uniji

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

303

internacionalizacije, a ukljuuju transkulturalne kompetencije, poznavanje stranih jezika, poznavanje stranih trita, itd.

Grakon br. 6: INTERNE BARIJERE INTERNACIONALIZACIJE U RH

35 30 25 % 20 15 10 5 0 Nema unutarnjih barijera Nedovoljna vjetina i sposobnost zaposlenih Visoki troak procesa internacionalizacije Cijene naih proizvoda i usluga Kvaliteta ili specifikacija naih proizvoda i usluga Ostalo

Mala

Srednja

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

Prema rezultatima empirijskoga istraivanja najee su zapreke za internacionalizaciju hrvatskih malih i srednjih poduzea (Grakon br. 6): visoke cijene proizvoda i usluga, nedovoljna vjetina i sposobnost zaposlenih, visoki trokovi procesa internacionalizacije, ostalo. Zbog neuinkovitosti poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzea visoke su cijene proizvoda i usluga najznaajniji ograniujui faktor procesa internacionalizacije. Na drugome su mjestu nedovoljne vjetine i nedovoljna sposobnost zaposlenih. Zato je upravo u okviru navedenih ogranienja potrebno traiti mogua bolja rjeenja.

304

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

4.2. Eksterne (vanjske) barijere internacionalizacije Vanjske su barijere internacionalizaciji one prepreke s kojima se mala i srednja poduzea susreu na stranim tritima, a u njih ubrajamo (European Commission, 2004.): postojee zakone i regulative, nedostatak kapitala ili drugih oblika nanciranja, nedostatak potpore i/ili savjeta, kulturne i jezine razlike, nedostatak informacija.

Grakon br. 7: VANJSKE BARIJERE INTERNACIONALIZACIJI U RH

30 25 20 % 15 10 5 0 Nema vanjskih barijera Postojei zakoni i regulacije Nedostatak kapitala ili financija Nedostatak pomoi i savjeta Srednja Kulturne i jezine barijere Manjak informacija Ostalo

Mala

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

Rezultati empirijskoga istraivanja u malim i srednjim poduzeima pokazuju da su glavne vanjske barijere internacionalizaciji i (Grakon br. 7):

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

305

postojei zakoni i regulative i nedostatak kapitala ili nancija. Nedostatak potpore ili savjeta veinom je povezan s nepostojanjem politike informiranja i poticanja internacionaliziranih poduzea, a nedostatak informacija o stranim tritima znaajan je problem za mala i srednja poduzea zato to si ona rijetko mogu platiti skupocjena istraivanja trita, a nemaju ni znanja, ni kadrova da to same obave. Problem s kojim se mala i srednja poduzea najee susreu na stranome tritu jesu postojei zakoni i regulacije koji su uglavnom drugaiji i specini su za svaku zemlju. Za taj je problem specino to to se pojavljuje kod svih poduzea koja se odlue za izlazak na strana trita, i to bez obzira na strategiju koju su odabrali. Nedostatak kapitala i tekoe u dobivanju kredita nisu problem s kojim se mala i srednja poduzea susreu izriito pri procesu internacionalizacije, nego je taj problem karakteristian i za svakodnevno poslovanje navedenih poduzea. Najvei je problem malih i srednjih poduzea nedostatak kolaterala na osnovi kojih bi im kredit bio odobren, a ne smije se zanemariti ni nedostatak menaderskih vjetina, ni nedostatak konkretnih i kvalitetnih poslovnih planova ili projekata. Iako su formalne barijere slobodne trgovine ukinute ili veim dijelom smanjene, one kao posljedica potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini i pristupanja Svjetskoj trgovakoj organizaciji jo uvijek postoje. Iako su drave formalno ukinule carinske prepreke uvozu i subvencije, one se danas pojavljuju u svojim skrivenim oblicima. Osim navedenih prepreka mala i srednja poduzea susreu se i s raznim drugim oblicima i mjerama nacionalne politike, s tehnikim standardima proizvoda, sa dravnom regulacijom sigurnosti proizvoda, sa zakonima o zatiti potroaa, s kulturnim razlikama, s nacionalnim preferencijama, itd. Stvaranjem jedinstvenoga trita Europske Unije s jedinstvenim zakonskim propisima, malim je i srednjim poduzeima iz Hrvatske i iz drugih drava znatno olakan pristup navedenome tritu, ali jo uvijek postoji problem u autonomiji dravne uprave na lokalnoj i regionalnoj razini koja slobodno moe nametati propise kao to su zahtjevi za dodatnim testiranjem ili certiciranjem uvoznih proizvoda, sa specinim sadrajem deklaracija, itd., a to naravno poveava trokove nastupa na odreenome tritu.

5. Izvozne strategije Izlazak na globalno trite znaajan je ekonomski izazov i za velika i za mala i za srednja poduzea, ali je zbog ekonomske i nancijske snage dostupniji

306

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

velikim poduzeima. Izlazak na globalno trite zahtijeva znaajna ulaganja u istraivanje trita, u promociju proizvoda, u kanale distribucije, ali i u promjenu poslovne lozoje, u prihvaanje koncepta stalnoga inoviranja i upravljanja kvalitetom, itd., ali to im takoer moe donijeti i znaajne koristi kao to su (European Commission, 2007.): poveanje potranje njihovih proizvoda i usluga na stranome tritu kada se domae trite suoava sa stagnacijom, poveanje prodaje i prota, produivanje ivotnoga ciklusa proizvoda, nii trokovi proizvodnje, poveanje konkurentnosti i ugleda poduzea, poveanje kvalitete i poveanje orijentiranosti prema potroaima. Osim navedenih koristi, poduzetnici e se suoiti i sa brojnim problemima. Nastupom na stranome tritu poduzetnici se susreu s razliitim kulturnim, politikim, ekonomskim i pravnim uvjetima, a da bi opstali na globalnome tritu, moraju potovati stavove svojih stranih potroaa (krti, 2006.). Pri izlasku na globalno trite mali i srednji poduzetnici mogu birati neku od osam moguih strategija (Hill, 2001.): internet, trgovako posrednitvo, zajedniko ulaganje (joint venture), strane licence, franize, barter, izravni izvoz i osnivanje meunarodnih podrunica. Najjeftiniji je i najbri nain pojavljivanja na globalnom tritu otvaranje vlastite internet stranice. Dobro dizajniranom internet stranicom i bogatstvom podataka poduzetnici mogu dobiti pristup svim potencijalnim potroaima na svijetu. Tu strategiju osobito primjenjuju poduzetnici koji se bave pruanjem turistikih usluga. Internet stranicom oni nude mogunost rezerviranja ili plaanja aranmana potroaima diljem svijeta. Koraci koje poduzetnici poduzimaju kada se koriste internetom kao strategijom izlaska na globalno trite slijedei su (Loane, 2005.): otvaranje elektronske pote, koritenje internetom u svrhu istraivanja meunarodnoga trita i stvaranje pristupane internet stranice. Drugi je nain izlaska na globalno trite koritenje trgovakim posrednicima. Trgovaki su posrednici domaa poduzea koja slue kao distributeri u stranim zemljama za domaa mala, srednja ili velika poduzea. Koristei se tom strategijom poduzetnici se potpuno pouzdaju u poslovne veze svojih posrednika, u njihovo poznavanje lokalnih potroaa i trita, u njihovo iskustvo u meunarodnoj trgovini s vjerom da e oni uspjeno predstaviti njihove proizvode i usluge. Izvoz uz pomo trgovakih posrednika veoma je popularna metoda izlaska na globalno trite. Veina malih poduzea najee nema dovoljno znanja, kapitala i povjerenja u svoje sposobnosti da bi se odvaili na samostalni izlazak na strano trite. Upravo im zato trgovaki posrednici pruaju mogunost brega i jednostavnijega izvoza, smanjujui mogue rizike i pogreke. Zajedniko ulaganje (eng. joint venture) izraz je za raznovrsne oblike poslovne suradnje na osnovi uloenoga kapitala - istraivakoga, razvojnoga, proizvod-

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

307

noga, prodajnoga, nabavnog rada, know-howa, i zatienoga i nezatienoga industrijskoga vlasnitva (Ekonomski leksikon, 1995.). Poslovi zajednikih ulaganja mogu se promatrati sa stajalita (Andrijani, 1995.): ulaganja stranih osoba u domaa poduzea i ulaganja domaih poduzea u inozemstvu. Inozemni partner bit e spreman ui u posao zajednikoga ulaganja s domaim poduzeem samo ako mu to ulaganje donosi veu zaradu od one koju bi ostvario u nekom drugom poslovnom aranmanu i ako mu je prueno odgovarajue jamstvo za povrat uloenih sredstava i naplatu ostvarene dobiti. Osnovni motivi domaih poduzea za ugovaranje poslova zajednikih ulaganja s inozemnim partnerima uglavnom su slijedei (Andrijani, 1995.): nedostatak vlastitih nancijskih sredstava potrebnih za modernizaciju, proirenje i izgradnju novih proizvodnih ili uslunih kapaciteta, pribavljanje suvremene tehnologije, proizvodnih iskustava i znanja u znanstvenoj podjeli rada i u suvremenoj organizaciji radnih procesa u proizvodnji, u gospodarskim uslugama i prateim djelatnostima, iniciranje vlastitoga znanstveno-istraivakoga i inovatorskoga rada, lake osvajanje i razvijanje novih proizvoda, bolje iskoritavanje energetskih izvora, racionalnije koritenje domaih sirovina i reprodukcijskih materijala, poveanje proizvodnosti rada i poboljanje kvalitete proizvoda, poveanje ekonominosti i isplativosti poslovanja, poveanje izvoza vlastitih proizvoda ili smanjenje uvoza, sigurnije i dugoronije planiranje proizvodnog asortimana namijenjenoga izvozu i domaem tritu, itd.

Umjesto da prodaju svoje proizvode ili usluge izravno na stranome tritu, odreeni se broj poduzea odluuje na prodaju licence u obliku patenata, trgovakog znaka (trademark), zatitnoga znaka (copyrighta), tehnologije, procesa ili proizvoda. U zamjenu za danu licencu poduzea primaju odreenu visinu naknade, ali i ostvaruju visoke trokove pri kontroliranju kvalitete poslovanja licencijskog partnera. Prihod od licence manji je od prihoda koje donose drugi oblici ulaska na inozemna trita, ali je veoma privlaan oblik meunarodne poslovne suradnje, jer ne zahtijeva velike poetne trokove. Upravo se zbog toga tim nainom najee koriste mala i srednja poduzea koja nemaju dovoljno veliki poetni kapital za poetak proizvodnje ili za organizaciju marketinga u drugoj zemlji. Ekonomske znaajke i specinosti licenci proizlaze iz ovlasti to ih stjecatelj licence dobiva na osnovi ugovora s davateljem licence.

308

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

Franizam (engl. Franchising, njem. Konzesion) je poslovni odnos u kojem jedna strana (davatelj franize) ustupa drugoj strani (primatelju franize) pravo da se u svome poslovanju koristi imenom, proizvodima i uslugama i proizvodnim i poslovnim iskustvom davatelja franize, pa se obvezuje da e primatelju franize pruiti potrebnu strunu pomo i savjete, a primatelj franize obavezuje se da e strogo potovati upute davatelja franize o organizaciji i nainu poslovanja. U sluaju meunarodne franize, franizant i franizor imaju sjedite u razliitim zemljama. Problemi koji se javljaju kod meunarodnoga franizma uglavnom su kulturoloke naravi i u poimanju nacionalnih vrijednosti, pa se upravo zato smatra da je klju uspjenoga meunarodnog franizma, u dugom roku, rani ulazak na trita u razvoju. Barter predstavlja reciproni posao i oblik vezane trgovine meu dvama poslovnim partnerima na osnovi posebnoga ugovora, tj. sporazuma (Ekonomski leksikon, 1995.). Izravni je izvoz jedan od samostalnih izlazaka poduzetnika na strana trita i podrazumijeva koritenje vlastitim resursima za distribuciju proizvoda i usluga na globalnom tritu. Takav nastup zahtijeva znaajna ulaganja u marketing i u distribuciju, osnivanje samostalne organizacijske jedinice izvoza, itd., a to je za mala i srednja poduzea znaajna prepreka za pojavljivanje na globalnome tritu. Veoma otra konkurencija na svjetskom tritu nametnula je proizvoaima razliitih dobara posebnu brigu za to cjelovitije i djelotvornije neposredno i izravno ukljuivanje u prodaju svojih proizvoda na domaem i na stranom tritu. Izravno ukljuivanje u vanjskotrgovinski promet osigurava proizvoau robe velike mogunosti prilagoivanja proizvodnje eljama kupaca i svakodnevnoj potranji novih, privlanijih, sosticiranijih, suvremenijih i praktinijih proizvoda. Uz to proizvoa izravnim nastupom na stranome tritu osigurava aurne podatke o kretanju strane proizvodnje, stanju ponude i potranje na tome tritu, o postizivim cijenama i o drugim uvjetima kupoprodaje, o trendovima, inovacijama, itd. Osnivanje meunarodnih podrunica jo je jedan oblik samostalnoga izlaska na globalno trite, a istovremeno je to i najskuplja solucija. Osnivanje meunarodnih podrunica veinom veemo uz velika poduzea, tj. uz korporacije. Razlog su tome nancijska oskudica, nedostatak resursa, nerazvijene organizacijske i informacijske vjetine i znanja, itd. s ime se suoavaju mala i srednja poduzea. Empirijsko istraivanje u okviru hrvatskih malih i srednjih poduzea pokazuje da izravni izvoz jo uvijek predstavlja vodeu strategiju i hrvatskih malih i srednjih poduzea (Grakon br. 8). U postotku za mala poduzea to je 81,0%, a za srednja 76,0%.

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

309

Grakon br. 8: STRATEGIJE NASTUPA NA GLOBALNOME TRITU HRVATSKIH MALIH I SREDNJIH PODUZEA
90 80 70 60 50 % 40 30 20 10 0 Direktan izvoz Indirektan izvoz Licenca Leasing Franchising Izravna ulaganja u inozemstvu Strateki savezi

Mala

Srednja

Izvor: rezultati vlastitoga empirijskoga istraivanja

Postavlja se pitanje: zato mala i srednja hrvatska poduzea odabiru upravo najskuplju strategiju izvoza? Nedostatak poslovnoga povjerenja najee je razlog za takvo ponaanje. Neizravan izvoz na razini malih poduzea iznosi 15,0%, a na razini srednjih 16,0%, to moemo objasniti nepostojanjem jakih vanjskotrgovinskih poduzea u ovom trenutku gospodarskoga razvitka RH. Veoma je mala zastupljenost strategije izravnih ulaganja, posebno za mala poduzea. Zastupljenost stratekih saveza gotovo je zanemariva, jednako kao i licenci. U ekonomskoj teoriji, ali i u praksi, poznato je da samo jaka i uspjena poduzea koja dostignu razvojnu fazu diferencijacije mogu prodavati franizu ili licencu, pa je jasno da se hrvatska mala i srednja poduzea u ovome trenutku gospodarskoga razvitka ne mogu koristiti tim strategijama.

6. Zakljuak Individualizacija pristupa suvremenom potroau predstavlja odrednicu diferencijacije, ali i odrednicu konkurentske prednosti na globalnome tritu. Sve

310

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

manji udio potranje mogue je pokriti tradicionalnim trinim niama. Naime, svjedoci smo stvaranja novih i sve brojnijih trinih nia, tj. fragmentacije trita, a proizvodi i usluge sve se ee kreiraju prema zahtjevima i ukusu krajnjega potroaa. Moemo to i pojednostavniti: ponuda, zapravo, sve manje pokuava pogoditi zahtjeve potranje, a sve vie izravno takve zahtjeve uvaava. Znai, da bi postigli ili zadrali uspjeh na globalnome tritu, poduzetnici i menaderi malih i srednjih poduzea svoju prepoznatljivu eksibilnost i prilagodljivost moraju pokuati usavriti i iskoristiti. Rezultati empirijskoga istraivanja u hrvatskim malim i srednjim poduzeima pokazuju da su osnovne interne barijere procesa internacionalizacije visoke cijene proizvoda i usluga i nedovoljna znanja, vjetine i sposobnosti zaposlenih. Upravo iz navedenog proizlazi potreba poveanja ekonomske uinkovitosti poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzea (npr. produktivnost poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzea dvostruko je manja u odnosu na slovenska mala i srednja poduzea), ali i to da je znanje, sposobnost i vjetine zaposlenika i menadera potrebno podii na viu razinu. U okviru moguih strategija izlaza na globalno trite rezultati empirijskoga istraivanja pokazuju da za najvei broj hrvatskih malih i srednjih poduzea izravan izvoz, koji je poznat kao najskuplja strategija, predstavlja vodeu strategiju izvoza. Zato je tako? Zato je veoma mala zastupljenost neizravnoga izvoza, ali i izravnih ulaganja, stratekih saveza, licenci, franizinga? Odgovor nije jednostavan, a ni jednoznaan, ali je sigurno da nedostatak poslovnoga povjerenja, nepostojanje jakih vanjskotrgovinskih poduzea, nedostatak vlastitog kapitala, znanja, vjetina i tradicije, predstavljaju najznaajnije ograniujue faktore.

REFERENCE Andrijani, I.(1995.): Vanjskotrgovinsko poslovanje. Zagreb: Mikrorad. Baleti, Z. (ur.) (1995.): Ekonomski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb: Masmedia. Dicken, P. (2003.): Global Shift: Reshaping the Global Economy Map in the 21st Century. Fourth edition, London: Guilford. Hill, C. W. L. (2001.): Global Business. Second edition, New York: Irwin McGrawHill. Loane, S. (2005.): The Role of the Internet in the Internationalisation of Small and Medium Sized Companies. Springer Science, str. 263-277. Lu, J. W., Beamish, P. W. (2006.): SME Internationalization and Performance: Growth vs. Protability. Springer Science

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)

311

Observatory of European SMEs (2004.): Internationalisation of SMEs, European Commission, Luxembourg Observatory of European SMEs (2007.) , European Commission, Luxembourg School, D. (2006.): A Review of Internationalization and Network Concepts: Implications for the Role of Personal Relationship, TU-91-167, Helsinki University of Technology, str. 8-26. krti, M.(2005.): Klasterizacija u funkciji poveanja konkurentnosti hrvatskog malog poduzetnitva, Raunovodstvo, revizija i nancije, 15, 8; str. 113-118 krti, M (2006.).: Poduzetnitvo. Sinergija

THE INTERNATIONALIZATION OF SMALL AND MEDIUM ENTERPRISES IN CROATIA Summary The main purpose of this paper is to prove that by development of internet and other alternative strategies of entering global market, export became chance for SMEs, and not only for large enterprises. These expectations are primarily based on contemporary consumer strategy (individual approach and innovative product) and possible new strategy entering global market. This paper is based on hypothesis that the best strategy of internationalization (easiest, most often and cheapest), besides internet, is nding business partners in neighboring countries. Primary and secondary source of data are used with the purpose of conrmation or abjudication of mentioned hypothesis. Empirical study was conducted on random sample of 500 small and 500 medium sized enterprises. Secondary sources include data of FINA, Croatian Chamber of Commerce and Croatian Central Bureau of Statistics. Key words: internationalization, SMEs, export strategies

312

M. KRTI, M. MIKI: Internacionalizacija malih i srednjih poduzea Republike Hrvatske EKONOMSKI PREGLED, 60 (5-6) 290-311 (2009)