Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 1 of 9

dervisi, t5ekije, slike,

Bosna Folk | Mozaik

DERVII I TEKIJE U SARAJEVU

vod

Derviki redovi (tarikati) su se u islamskom svijetu pojavili poetkom treeg stoljea muslimanske ere. Rije tarikat ne znai nita drugo do kole, koje su dobile nazive po njihovim osnivaima. Oni su podizali i upuivali svoje uenike ka usavravanju znanja i djelovanja. Ti uenici su se, zatim, pozivali na njih, a njihove kole, ili tarikati, nazvani su po ovim specifinim imenima. Sufijski tarikat je kola koja se koncentrira oko misli i smjernica nekog uenjaka koji ima poseban metod u usmjeravanju uenika ka usavravanju znanja i prakse. Ni manje ni vie od toga. Kada su se pojavili ovi tarikati, u poetku su bili samo kole duhovnih, moralnih i metodolokih smjernica. Nisu bili u meusobnoj kontradiktornosti u odnosu na akaidske i erijatske propise. Razlika je bila samo u nainu vaspitanja i dovoenja uenika do puta Istine, kao i moralnog savrenstva. Islamski tesavvf, s obzirom da se bazira na principima i uenju islama, razlikuje se npr. od asketizma, koji poiva na monatvu. Islam usklauje poboni ivot sa drutvenim tenjama ka napretku i razvoju. Islamski tesavvuf nikada nije naginjao monatvu, niti su se njegovi nosioci iskljuivali iz tokova ivota ili blokirali njegove pozitivne tendencije.

U stvari, sufije su bili majstori, zanatlije, radnici, politiari, pjesnici, naunici, kaligrafi, vojnici. Istinski tesavvuf nije u suprotnosti sa svim onim to afirmira napredak i razvoj. Ako neki ovjek poeli moralno i duhovno usavravanje, to nikako ne znai da e tada doi u suprotnost sa svojim svakodnevnim ivotnim djelatnostima.[1] Istraivanja o prisustvu islama u Bosni i Hercegovini i razvoju njegove multidimenzionalne kulture na prostorima ove zemlje pokazala su da je, od samog poetka organiziranja tursko-osmanske vlasti i njezinog civilizacijskog djelovanja u procesu formiranja urbanih sredina i intezivnog irenja orijentalno-islamske kulture, jedna od znaajnih uloga pripadala derviima i njihovim redovima (bratstvima). Ima miIjena da su dervii u Bosnu doli prije turske vojske.Oni su u pravom smislu prvi misionari islama. Njihova energija i iroki utjecaji izbijali su iz duhovnog jedinstva i organizacijske strukture, koji su profilirani i njegovani unutar sufijskih centara (zavija, tekija, hanikaha) i na osnovu personalnog autoriteta starjeina bratstava (redova) ejhova ili njihovih zamjenika (halifa). Konstantnost njihovog djelovanja i utjecaji sufijskog uenja i ponaanja dervia bili su uslovljeni nizom drutveno-historijskih okolnosti i

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 2 of 9

ortodoksnim (a ponekada i heterodoksnim) profilom samih redova. U vrijeme tursko-osmanske vlasti tarikati i tekije potpadali su pod nadzor muftije i kadije dotinog podruja. Prva registrirana ustanova tarikata u Bosni je bila Melevijska zavija na Bentbai iz 1462.godine.

loga dervia u duhovnom i intelektualnom razvoju Sarajeva

Istraivau se ne moe oteti utisak da su dervii svojom individualnom snagom, utjecajem i autoritetom ali i kolektivitetom svoga bratstva dali neizmjerljiv doprinos razvoju sarajevske arije, ali i njezinog duha i opredjeljenja za budunost. Duhovnost Sarajeva je upeatljivo vitalna, u blagostanju mistina, u nemirnim vremenima oprezna a u ratnim vremenima ilava, buntovna i borbena udnom snagom i energijom. Sarajevo je cijelo takvo, itava Bosna. Eklatantan primjer takvog duha je ejh Kaimija, koji je, kad se sarajevska sirotinja pobunila stao na njezinu stranu, i davao takt njezinim opravdanim zahtjevima, a kada je kod. vlasti "dara prevrila mjeru", njega protjeruju u Zvornik, to uope ne lomi njegov duh, jer duh sufijskih uitelja ne moe se slomiti. Bosanski ejhovi tipa Kaimije, Ilhamije i drugih samo su primjeri kakvih je ova zemlja iznjedrila mnogo. Dervii Bosne vie nego i jedan drugi tip njezinog stanovnitva ili stalea uvaju tzv. obrazac Bosne. Oni su doprinosili njezinoj islamizaciji, bili misionari vjere, nosioci znanosti i duha, od gradske sredine do zabitih sela. Oni su bili kroz njezinu povijest njezina narav i bilo. Nepravedno se to pripisivalo samo fratrima franjevcima a zanemarivala se uloga dervia, mada se zna da su franjevci u nekim vremenskim razdobljima vie vodili rauna o volji stranog autoriteta nego o interesu Bosne, doim je takva destruktivna uloga kod bosanskih dervia nepoznata. Dervii su bili i ostali aktivni sudionici ivota Bosne i njezini vjerni reprezentanti, na njezinom braniku u svakom smislu te rijei.

ojava dervikih redova u Sarajevu

Islamizacijom naih krajeva proirili su se i tarikati, pa su podizane i tekije u centrima kao razliita arhitektonska rjeenja, ali nikada tako impozantne kao to su damije. Sultan Mehmed II EI-Fatih sa svojom vojskom je pored znalaca razliitih struka i znanosti sa sobom poveo i najodabranije predstavnike svih tarikata da kao propagatori islama ire duh islamskog misticizma i moralno djeluju na vojnike. Tvrdi se da je kada je doao pred Sarajevo, videi samo jednu munaru, uzviknuo:
Ako Bog da, sagradiemo u njemu toliko damija, turbeta i tekija, koliko ima u godini dana.

Nedugo potom u Sarajevu su se poeli okupljati najbolji ejhovi, najpoznatiji dervii i nezasiti tragaoci za tajnama vjere i ivota. Ovaj grad se prouo do Stambola po svojim uenjacima i pjesnicima od kojih su znatan broj bili dervii/sufije. Tesavvufske teme su vrlo rano postale popularne i omiljene u gradu na Miljacki. Sami sultani su vodili rauna o stavovima pojedinih ejhova ili dervikih redova, nastojei da im ine dobro i oslanjali se na njihovu podrku. Nerijetko, pobune i pokreti meu sirotinjom i srednjim narodnim slojevima bili su u tijesnoj vezi sa aktivnostima nekih ejhova i dervia, npr. Kaimi-babe u Sarajevu. U ovom gradu organiziranje dervikih bratstava poinjalo je tako to bi se

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 3 of 9

prvo odredilo sjedite tarikata, potom izgradila tekija - dom za pobone i beskunike. Tekija je graevina (zavija) u kojoj su ejhovi boravili. Tu su se redovno okupljali pripadnici tarikata, uenici (muridi), te simpatizeri tarikata (muhibbi) radi vrenja dunosti koje su propisane tesavvufskim pravilima. Izvjestan broj murida posvetio se svojim zvanjima u tarikatu i tekiji radi afirmacije svoga puta, odriui se uitaka ovoga svijeta - i stalno se druei sa ejhom. Dervii u tekiji ine duhovno bratstvo, potinjavaju se strogoj disciplini kako prema ejhu, tako i prema ukupnom uenju svoga mistinog reda. ejh je neprikosnoveni autoritet meu derviima a potom se iza njega utvruje hijerarhijski red. Dob ne utjee na rang u tekiji. Na cijeni je jedino pobonost, uenost, te privrenost ejhu i redu. Duhovni centar tarikata je sjedite ejha. Tekije se izdravaju od svojih vakufa, od priloga bogatih dervia i murida. ejhovi nisu imali plau niti su se vodili kao poseban stale. Morali su biti ueni i najodliniji u svojoj sredini. Uglavnom su se ejhovi i dervii bavili raznim poslovima i zanatima, mijeajui se sa ljudima i u neposrednom kontaktu su ostvarivali na njih utjecaj. Na taj nain njihova nauka se irila nenametljivo ali vrlo efikasno. Takav metod dervikog djelovanja ostao je nepromijenjen kroz vijekove. Zbog njihovog neposrednog odnosa prema Ijudima i ostvarenog utjecaja nerijetko je dolazilo do nemilih scena izmeu njih i pojedinih ljudi iz ulemanskog stalea. Muhammed Fevzi Sarajlija, sufija halvetijskog reda, borei se protiv vjerskog formalizma i skolastike, ocrtavajui ulogu sufije-pjesnika i ivot mistika veli: Mi smo vjerouitelji u osnovnoj koli savrenstva, Mi smo ljudi, koji pale baklje u prenoitu mate. Mi uivamo "vino", znane su nam "krme" ljubavi... Iskonski smo slobodnjaci, nadareni titulom "velianstvo" Lieni smo prava, da hodamo po branim sobama, Ali smo prisutni s tajnama Nevolje, Boli i alosti. [2] Sarajevske sufije, one iz prolih generacija i dananje, ehli-sunnetskog su opredjeljenja; maturidijske akaidske kole i hanefijskog mezheba, mnogi ujedno pripadnici ulemanskog stalea. Samo su rijetki sluajevi da su pojedini tekstovi ili izjave nailazili na neodobravanje i kritiku, uglavnom zbog dva osnovna razloga: pretjerana metaforinost i alegorinost u tekstu ili nemogunost shvatanja ezoterikih promiljanja literarnog izraza.[3] U Muhammed Fevzinoj pjesmi u upotrebi su rijei vino i krma, koji imaju svoj simboliko-alegorijski smisao. Tako je vino u poeziji sufija simbol za ekstazu koja pomae mistiku da bude pri sebi kada prisustvuje viziji Voljenog, tj. Boga. Krma simbolizira srce sufije, stanite ljubavi prema Bogu.[4]

ekije na tlu Bosne

Prve tekije na tlu Bosne osnovane su prije konanog pada bosanskih pokrajina pod tursku vlast. Od tada do danas podignuto je vie od etrdeset tekija. Ima indicija da je bio i vei broj tekija, o emu pie Evlija elebi, ali u vezi s tim podacima nemamo pisanih dokumenata. Pripadale su mevlevijskom, kaderijskom, nakibendiskom, rufaijskom i halvetijskom tarikatu. Neke od njih su kraeg, a neke dueg vijeka. Do danas ih se odralo svega pet, mada odreda sve tee ili lake oteene (Sarajevo dvije, ivii-Vukeljii kod Fojnice jedna, Blagaj kod Mostara jedna, Travnik jedna). U toku ovog nemilosrdnog rata do temelja su unitene tekije: u Foi,

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 4 of 9

Carevom polju kod Jajca, Oglavku kod Fojnice i Diviu kod Zvornika. Tri su pred sami rat temeljito opravljene i sluile su svojoj namjeni. U islamizaciji Bosne dervii su odigrali znaajnu ulogu. Oni su prije svega praktiari. Kao vjernici svojom pobonou i dosljednom primjenom vjerskih propisa, kao humanisti svojom solidarnou i pomaganjem drugih i kao vojnici svojom hrabrou i odlunou - bili su primjer praktinog ivota muslimana. Uz mnoge tekije postojale su musafirhane i imareti, to je ukazivalo na socijalni aspekt uloge tekije i ukupnog uenja islama koje su dervii izvorno u ivotu artkulirali. Sve je ovo utjecalo na brzo irenje islama u naim krajevima. Kroz minulih 500 godina bilo je podignuto tekija: mevlevijske tri, bektaike dvije, rufaiska jedna, kadirijske etiri, halvetijskih deset i nakibendijskih etrnaest. Hanikaha je bilo: havetijska tri i nakibendijski jedan. Po broju tekija Sarajevo je na prvom mjestu sa 11 tekija i dva hanikaha (Gazi Husrev-begov i Bistrigin, odosno Skender-pain), Travnik tri (hanikah jedan), Mostar dvije (hanikah jedan), Foa dvije, Visoko dvije, Konjic dvije. Po jedna u je bila Pruscu, Fojnici, Seonici kod Konjica, Viegradu, Rudom, Bijeljini i Donjoj Tuzli.

ekije u Sarajevu

Evlija elebi (roen 1611., umro iza 1682.) doavi u Sarajevo sa ushienjem govori o njegovim tekijama: U Sarajevu ima 47 dervikih tekija. Mevlevijska tekija nalazi se na obali Miljacke, na mjestu divnom kao rajska baa. To je vakuf - tekija reda Delaluddina Rumije. Ima dvoranu za obrede dervia (semahana), sobu za razgovor (mejdan) i 70-80 prostranih dervikih elija s galerijom, gdje dervii sviraju (mutreban), s kuhinjom (imaret) i trpezarijom. Njen je starjeina (ejh) obrazovan dervi ijim molbama Bog udovoljava. Starjeina njezinih sviraa (najzen-bai) kaligraf dervi Mustafa ima prekrasan rukopis. Tu su jo tekije: ejh Mustafina, Abdulkadira Gilanije, halvetiska tekija i tekija Bistrigi Ibrahim efendije..." [5] Pored tekija koje su poimenice navedene postojala su sastajalita dervia i na drugim mjestima, posebno onih redova koji nisu imali svoju tekiju. Oni su se obino sastajali u kuama svojih ejhova ili u kuama pojedinih dervia i ljubitelja tarikata. Jai redovi su imali vie tekija, pa i ejhova istog reda, koji su imali svoje dervie i muride. Damija i tekija bile su sjedita jednog naselja i mahale. Obino bi se prvo napravila tekija ili damija, a zatim bi se oko njih formirala mahala koja bi se obino nazvala po osnivau zadubine.[6] Prema popisu Islamske zajednice iz 1930. godine u Sarajevu su postojale sljedee tekije:
1.Gazi Isa-begova tekija na Bentbai, mevlevijskog reda. Kada je Isa-beg upravljao Bosnom, osnovao je tekiju (1462.) i uz nju mnogo vakufa. Takoer je uz tekiju sagradio musafirhanu u kojoj se besplatno moglo ostati tri dana.Tu je svakodnevno svraala sirotinja, putnici, uenjaci i uenici, dervii. Vakufnama nosi datum mjeseca dumadu-I-evvela 866./1.2. - 3. marta 1462.godine.[7] 2.Skender-paina tekija, halvetijsko-nakibendijskog reda, sagraena oko 1500. godine. Skenderpaa (umro 912./1506-7.) bio je u dva navrata bosanski namjesnik. On je u Sarajevu na lijevoj obali Miljacke sagradio tekiju-hanikah i imaret za ishranu dervia, putnika namjernika i siromaha. Sa Soukbunara ja doveo vodu za svoje zadubine, a na drugoj strani rijeke sagradio je kjarban-saray u ijem je donjem spratu bilo 11 duana od kojih je prihod bio namijenjen za tekiju i imaret. On je takoer svoje zadubine na dvije obale povezao mostom preko rijeke. Na ovom lokalitetu se formirao lijep kvart sa monumentalnim zdanjima, damijom, mektebom i drugim objektima.[8] 3. Hadim Ali-paina - Gazilerska tekija, kadirijskog reda. Nalazila se na prostoru

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 5 of 9

gdje je dananji Higijenski zavod. Naziv "gazilerska" dobila je jer je bila na putu koji se zvao "Gaziler yolu" (Put gazija). Ova tekija se smatra jednom od najstarijih tekija u Sarajevu. [9] 4. Silahdi Mustafa-paina - Hadi Sinanova tekija. Hadi Sinan Jusuf je carskim i svojim novcem sagradio ovu lijepu tekiju od tesarskog kamena u mahali Kadi Bali efendije ispred Sara Alije damije. Ispod tekije u groblju se nalazi njegovo turbe otvorenog tipa sa nianom na kome pie godina 1049. (1636.) [10]. U ovoj tekiji se obavljaju obredi po kadirijskom usulu. Ona njeguje uspomenu na Hadi Sinana i na njegova sina Silahdar Mustafa-pau, te na ejha Hasana Kaimiju istaknutog pripadnika kadirijskog tarikata, ejha ove tekije i poznatog pjesnika na turskom i bosanskom jeziku, buntovnika protiv nepravdi onovremene administracije i zatitnika nevoljnika i sirotinje. Znamenito ime vezano za ovu tekiju je i ejh Muhammed Kuranija Sarajlija - Mejli, sljedbenik kadirizma - u tekiji se uvaju brojni njegovi natpisi, pa ak i slikarski radovi. Od njega se do danas sauvao 51 epitaf (kronogram) jer je bio istaknuti pjesnik i kaligraf. Danas je ova tekija jedini kulturno-historijski spomenik ove vrste lociran u uem dijelu sarajevske arije. U neposrednoj njezinoj blizini su grobovi i drugih ejhova ove tekije, iji bijeli niani sa uklesanim dervikim kapama plijene jednostavnou. Iako je objekat arhitektonski tako uraen da savreno odgovara potrebama dervikog reda kadirija, svojom formom i odreenim varijantama moe posluiti kao uzor u savremenoj arhitekturi. [11] 5. Bistrigina tekija - hanikah. Osniva ove tekije-hanikaha je Ibrahim Bistrigi, glasoviti ejh halvetijskog reda, roen u Sarajevu, gdje je zavrio nauke, a zatim stupio u halvetijski red kod ejha Muslihuddina Uianina, od koga je dobio idazet (diplomu) na irad. Umro je 1659. godine u 120 godini ivota a mezar mu je u haremu Careve damije u Sarajevu, gdje se i danas nalaze niani sa natpisom. [12] 6. Kaimi-babina tekija ustvari je njegova porodina kua koju je uvakufio za tekiju. Nalazila se nie od mosta umurije na desnoj obali Miljacke. Prvi put je stradala u poaru 1677. godine, potom je obnovljena od strane sarajevskog kadije Zihnija 1762. Totalno je izgorjela 1879. godine. [13] 7.Jedilerska tekija, nakibendijskog reda, osnovana je 1879. godine od Sejfullaha Iblizovia. Ona se zapravo formirala postupno. U poetku je bila samo prostorija za uvara Turbeta sedam brae koju je sa turbetom podigao Sulejman-paa Skopljak oko 1815.godine. Godine 1865. Ebu Lejsi-zade Sejfullah Iblizovi, kao roeni Sarajlija, zavrivi nauke u Carigradu i usavrivi tesavvufske discipline u Brusi, doavi u svoje mjesto, preuzima dunost uvara turbeta, tu poinje sa zikrom i predavanjima, zahvaljujui emu okuplja veliki broj pristalica. Godine 1894. Ibrahim efendija Heri, Travnianin, kao tadanji nadzornik ovoga turbeta, pokraj njega podie novu semahanu na groblju. Tako je konano formirana Jedilerska tekija uz Jediler-turbe, koja je postojala sve do 1937.godine, kada je sruena i na tom prostoru podignuta stambena zgrada okadi vakufa. [14] 8. Nakibendijska tekija na Mlinima. U ovoj tekiji zikr se obavlja po mevlevijskom usulu, jer je ejh ove tekije po asti (teberruken) i vekil mevlevijske tekije. U svakoj od tekija gaji se uspomena, pored osnivaa tekije, obino bar na jo jednog predstavnika ili pripadnika dotinog tarikata, obino istaknutije - ne samo na polju tarikata nego i na kojem drugom polju javnnog i kulturnog ivota svoje sredine. U ovoj tekiji najdue je ejh bio Behauddin efendija Sikiri (1912.-1934.), istaknuti kaligraf, predava u sarajevskoj Rudiji i erijatsko-sudakoj koli. Brojni su "donii" koje je on prepisao. Bio je pjesnik na turskom jeziku. [15] 9.Fadil-paina tekija u Donjoj Vogoi, koju je osnovao poznati divanski pjesnik i sufija Fadil-paa erifizade (erifovi). 10.Turnadedina tekija kod ekrine damije. 11.Gazi-Husrev-begov hanikah, kola za dervie. Kada je Gazi Husrev-beg poeo graditi ovaj hanikah, u Sarajevu su ve postojale tri tekije: Gazi Isa-begova, Skender-paina i Tuna-dedina tekija. Ovaj hanikah je prvotno bio odvojen od damije, dijelila ih je ulica. Imao je 14 soba, semahanu koja je zauzimala prostor triju soba i trijem. Semahana i pojedine sobe bile su presvoene kupolama, to je predstavljalo jedinstven arhitektonski dojam. Prema Mustafi Baeskiji ovaj hanikah je izgorio 1170. (1756.). Godine 1195.(1779.) je popravljen, ali je 1248. (1832.) za velikog poara koji je unitio dio grada i ovaj hanikah ponovo nastradao. Na elu hanikaha stajao je ejh halvetijskog reda, a ako nije bilo takvog autoriteta meu halvetijama, onda je hanikah vodio autoritet iz reda nakibendija. Kakav ejh treba biti, Gazi Husrev-beg je uslovio u svojoj vakufnami: "Treba da su poznati svojim iskrenim vladanjem, krijepost treba da im je sopstveno svojstvo, da su zaodjenuti odjeom Boijeg strahopotovanja i pobonosti, da su ustrajni na putu uzvienog erijata, da idu stazom ejhova i pobonih ljudi, da slijede ponaanje evlija koji se vrsto dre i sluaju erijatske zapovijedi, da s dematom obavljaju namaz, da poste, ine zikr i ue Kur' an, da svladavaju strast i da ine ostalo to je dolino vladanju dobrih dervia i obiljje uenih ljudi koji napuuju na pravi put." [16]

Tekije u cijeloj Bosni i Hercegovini zakljukom Ulema medlisa iz jula 1931. godine stavljene su pod nadzor ovoga organa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine i donesen je Pravilnik o kvalifikacijama ejhova i nainu njihovog izdravanja. Tim normativom tekijama je data uloga vjersko-prosvjetne misije, pa su u tam periodu imale ulogu ove vrste

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 6 of 9

ustanova. Godine 1952. zakljukom Vakufskog sabora za Bosnu i Hercegovinu sve tekije su zatvorene. Tada su u Sarajevu postojale tri: Hadi Sinanova, na Mlinima i ona na Bentbai. Godine 1969.u Hadi Sinanovoj tekiji u jednoj sobi poinju se odravati predavanja iz Mesnevije. Tri godine kasnije Odbor Islamske zajednice Sarajevo zabranjuje te aktivnosti u tekiji. Dervii su nastavili sa svojim aktivnostima preko svojih kunih medlisi-zikrova i nastojali su ouvati svoje tarikatsko jezgro u Sarajevu. 30. maja 1977. godine prof. dr Ahmed Smajlovi je, kao predsjednik Starjeinstva IZ za Bosnu i Hercegovinu, dao podrku radu tekija i potakao obnavljanje njihovog rada. Revnosni dervii su za manje od mjesec dana dali na uvid registar svih medlisi-zikrova u Bosni: 23 damije, 12 mesdida, pet tekija i jedna privatna kua. Ove tarikatske jedinice su se ujedinile u Tarikatskom centru. Dokumentom Starjeinstva IZ Bosne i Hercegovine iz 1985. reeno je da "derviki redovi nisu izvan Islamske zajednice, niti imaju status samostalne vjerske zajednice, nego djeluju u okviru IZ-e." U Ustavu Islamske zajednice iz 1990. godine stoji: Tekije su ustanove: u kojima se vre vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima."(lan 10.)

ad i utjecaji sarajevskih dervia

Iz reda sarajevskih dervia bilo je vie vrsnih pjesnika, uenjaka, kaligrafa, narodnih tribuna. Njihove tribine i katedre, u posljednje vrijeme kolokviji i akademije, bili su pravi rasadnici znanja i educiranja razliitih slojeva ove sredine, kako mukaraca tako i ena. Hadi Mehmed efendija auevi, reisu-l-ulema, sedamnaest je godina drao dersove iz Mesnevije. Hadi Mujaga Merhemi spada u red najzaslunijih stanovnika ovoga grada, bio je ljubitelj nauke i veliki sufija, davi ogroman doprinos ovoj vrsti djelatnosti sarajevskih dervia. Na njegov poticaj Numan efendija Bajraktarevi Nanija otpoeo je sa prevoenjem Pendi-name, didaktikomoralnog spjeva perzijskog klasika ejha Feriduddina Attara, da bi on nakon tri dersa sam preuzeo ovaj obimni zadatak i priveo ga kraju na ope zadovoljstvo svih svojih slualaca, uglednih Sarajlija, dervia, uleme i intelektualaca. [17] Potom je Merhemi nastavio predavanja iz "ulistana" ejha Sadija, popularnog literarno-etikog djela, mjeavine stihova i proze. [18] Nakon okonanja prevoenja i tumaenja ovog djela predaje "Divan" Hafiza irazija, lirsko djelo kojim autor izraava svoje tesavvufskofilozofske misli. Iza toga slijede "Bosistan" ejha Sadija, pa "Beharistan" Abdurrahmana Damija. U velikom zamahu derviko jezgro u Sarajevu oko sebe je okupilo najuglednije ljude iz reda sarajevske uleme i intelektualaca, koji nisu bili dervii po duhovnoj vokaciji, kao to su: Mehmed Demaluddin auevi, Hadi Mehmed Handi, Ahmed Burek i dr. ak je u svojoj porodinoj kui Mujaga Merhemi sagradio posebnu prostoriju za ove svrhe nazvavi je "dergah", gdje su se odravala predavanja Mesnevije. Nakon njegove smrti dersove iz Mesnevije poinje odravati Hadi Fejzullah Hadibajri (1913.1990.). Ona su snimana na magnetofonsku vrpcu a potom objavljena u dva toma zahvaljujui prije svega rahmetli Abdullahu Foaku (umro 1990.), ejhu nakibendijske tekije na Mlinima.[19] Nakon Hadibajria predavanja iz Mesnevije nastavio je u tekiji na Mlinima odravati Hadi hafiz Halid Hadimuli i ona su neprekidno tekla sve do ovog rata. U Tekiji na Mlinima redovno se od 1957. godine odrava akademija "ebi arus" 17. decembra a sva predavanja su se poela izdavati u godinjaku Tarikatskog centra od 1975 godine. [20] Ove akademije su posveene velikom islamskom nauniku Malana Delaluddinu Rumiju (1207.-1273.).

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 7 of 9

Datum tih susreta je dan njegove smrti 17. decembar kada je on poloen u mezar (ebi arus - nevjestina no).Taj spomendan je dobio ime po istoimenom gazelu u kome on preporuje svojim prijateljima da ga ne oplakuju kada umre, jer on tada stupa u jedan novi zivot. [21] U Tekiji na Mlinima je sjedite Tarikatskog centra svih dervikih redova i tekija sa podruja Bosne. Promoviran je 1977. godine. U Hadi Sinanovoj tekiji djelomino se odvijaju aktivnosti Tarikatskog centra s obzirom da su poslovi sarajevskih dervia ispreplitani i neusiljeno djeluje suradnja i koordinacija meu njima, posebno izmeu dervia ove dvije tekije. U njima je kroz stoljea trajala iva nauna aktivnost. Prevedeno je vie klasinih djela sa arapskog, persijskog i turskog jezika iz podruja tesavvufa, dogmatike, islamske filozofije, erijatskog prava i lijepe knjievnosti. Veina tih djela su publicirana. Pred sami rat se u Hadi Sinanovoj tekiji otpoelo sa serijom predavanja iz podruja islamske dogmatike koja su trajala do marta 1992. godine, kada se sa u njima prekinulo do boljih vremena.
ananje tekije i sastajalita dervia u Sarajevu 1. Hadi Sinanova tekija, koju vode vekili Mustafa Orman i Hikmet Misirli. Ovdje se sastaju dervii kadiriskog tarikata. 2. Tekija na Mlinima. Nju vodi vekil Seid Strik. U toku rata povremeno je u upotrebi ova tekija, gdje se sastaju nakibendije. 3. Damija Omera etice, u kojoj se sastaju dervii iz tekije na Mlinima. Zikrom i ostalim obredima, kao i sveanostima ebi arusa rukovodi vekil Seid Strik. 4. U tekiji u eljigoviima sastaje se kaderijsko-bedevijski krug dervia, kojima je ejh Zakir Bekti. Ovo derviko drutvo je vrlo aktivno u izdavakoj djelatnosti zahvaljujui naporima svoga ejha. 5. Rufaije nemaju svoju tekiju, ali zikr odravaju u damiji u Lugavinoj ulici. Zikr vodi dervi Mustafa Karkin. 6. Gazi Husrev-begov hanikah nije u funkciji. 7. Takoer u Sarajevu djeluje vie medlisi-zikra na razliitim lokalitetima u gradu, koje vode ovlaeni imami ili pojedini dervii iz razliitih dervikih redova.

iljeke u tekstu

[1] Vidi Ebu-I-Vefa el-Gunejmi et-Taftazani, Tesavvuf, moral, istota i djelo,

Islamska misao, 7, 1985, br.73, str.20-23

[2] E.F.(Muharem Omerdi), Domai pisci tesavvufskih radova, ebi arus,

Sarajevo,1986, str.46
[3] Op.cit., str.33. [4] Op.cit., str.35. [5] Evlija elebi, Putopis, prevod, uvod i komentar Hazim abanovi, Sarajevo,

1967, str. 110

[6] Vidi ire o sarajevskium tekijama: akir Sikiri, Sarjevske tekije, Narodne

starine, Zagreb, 1927, sv.14, knj. 1, str.77-79

[7] Vidi, Hazim abanovi, Najstarije vakufname u Bosni i Hercegovine, Prilozi

za orijentalnu filologiju, knj.2-3, Sarajevo,1951; Mehmed Mujezinovi, Musafirhana i tekija Isa-bega Ishakovia u Sarajevu, Nae starine, III, Sarajevo, 1966, str.246-247; VI. Skari, Sarejevo i njegova okolina od najstarijlh vremena do austro-ugarske okupacije, Sarajevo, 1937, str. 38
[8] Op.cit., str.45. [9] Demal ehaji, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama, Sarajevo,

1986, str. 36-37

[10] VI. Skari, ibid, str.86. [11]

Vidi, Bahra Hadiefendi, Blago Sinariove tekije, Preporod, 1992, br.7/518, str. 24
[12] Prema Ak Gai, Tekije i tarikati u Putopisu Evlije elebije, Islemska

misao, 1985, br.81, str. 26, napomena 9.

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 8 of 9

[13] Demal ehaji, ibid, str.47; Mehmed Mujezinovi, Islamska epgrafika u

Bosni i Hercegovini, knj.I, Sarajevo, 1974. str.68. Jedna od vanih dimenzija Kaiminog rada jeste njegovo djelovanje meu enama. Osnivao je kruoke predviene samo za njih gdje im je odravao predavanja iz tesavvufa. Vidi: A. K-i, Osvrt na jednu studiju o Kaimiji, Islamska misao, 7, 1985, br.76, str. 42. O nje kao ejhu tekije na Miljacki i vekilhane u Latinluku, vidi: Jasna ami, Hasan Kaimi-baba - ivot i djelo, Trei program Redio-Sarajeva, 1984, br. 47, str. 409-436
[14] Vidi, D. ehaji, ibid, str.44-46; Amra Dirlo, Turbe sedam brae"

Sumejja, I/1993., br.3, str.24.

[15] Mahmut Tralj, "Sedam tekija - sedam stjecita bogobojaznih", eri arus,

1983., str.36-38; D. ehaji, ibid, str.46-47.

[16] iro Truhelka, Gazi Husref-beg - njegov ivot i njegovo doba, Sarajevo,

1912., str. 88-89.; Takoer o ejhovima ovog hanikaha vidi: Hamdija Kreevljakovi, ejhovi Husrevbegova hanikaha, Spomenica Gazi Husrev-begove etristo-godinjice, Sarajevo, 1932, str. 156-159.; H. Kreevljakovi, Hanikah, Spomenica Gazi Husrev-begove etristo-godinjice, Sarajevo, 1932, str. 57-59.
[17] Na alost njegov prijevod nije sauvan, ali je u Gornje Rahiu imam Hafiz

Mehmed Hulusi Mulahalilovi (umeo 1952.), preveo ovo djelo, sredio ga je i za tampu pripremio njegov sin Erver a objavio "EI-Kalem" u Sarajevu 1990. godine.
[18] I ovo djelo je objavljeno u prijevodu Saliha A.Trake u izdanju "EI-Kalem"

1989. godine.
[19] Ova dva sveska su objavljena 1985., odnosno 1987. godine u Sarajevu u

izdanju Tarikatskog centra. Takoer vidi: Zejnil Faji, Merhum prof. Hadi Fejzulah Hadibajri, Preporod, 1980., br.10 /474. O njegovom radu vidi takoer: Mahmud Tralji, Jedan viestruki jubilej, ebi arus, 1985, sr.64-66. U prilogu ovog rada je Bibliografija objavljenih radova Fejzulaha Hadibajria, str.67-74.
[20] Sead Halilagi, Bibliografija pisane rijei sa ebiaruskih akademija (1957-

1987), ebi arus, 1986., str. 13-19.

[21] Fejzulah Hadibajri, Mevlanin ebi arus u svjetlu islamskog uenja, ebi

arus, 1990, str. 11-16.

Izvor teksta: Muharem OMERDI PRILOZI HISTORIJI SARAJEVA str. 129-140

Summary (Dervishes and Tekijas in Sarajevo)

After islamization of Bosnia in the process of which dervishes of different Sufic orders had substantial role, Sarajevo, among other things, became a center of dervishes. By their activities in diverse fields of life dervishes made enormous contribution to development of this city and its spiritual wealth. Tekijas turned into meeting places of different social layers. Those were places wherefrom the influence was made on the local authority as well as wider masses. Sultans themselves assisted some dervish orders, and giving alms supported them. ejhs (heads of Sufic orders) backed up tekijas and their activities in educational, humanitarian, cultural and spiritual field. Although dervish orders in Sarajevo underwent various socio-political systems and phases, as the city itself did, they have survived not only up to now, but they have also preserved their place and role. Their activity and influence in Sarajevo is evident even today.
Vrh stranice

v.4

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008

Dervii i tekije Bosne i Hercegovine i Sarajeva | Mozaik | BosnaFolk

Page 9 of 9

MOZ AIK linkovi

Antika Porueni sakralni objekti Slikoljublja Dervii

Pr omij eni stil

Stil primarni Knjiga stil Print stil

Donacij e Bosna Folku

Raz ni korisni linkovi

2008, BosnaFolk | Validitet XHTML CSS 508

Pregled cijele stranice

http://www.bosnafolk.com/mozaik/dervisi.php

26.6.2008