Green Garden broj 68 svibanj / lipanj 2010.

godina X cijena 3 KM

Ljiljan Ljetne sorte ljive Zalijevanje sustavom kap po kap tetnici u konici i neprijatelji pela Feromonske klopke

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Urednikova rije
Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zatite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o cvjetnim vrstama, posebice lanke o ljiljanu te cvatuim grmovima koji krase obiteljske vrtove. Kako dolazi vrijeme godinjih odmora, mnogima sobno i balkonska cvijee postaje veliki problem. Kako obaviti gnojidbu, prihranu i zalijevanje sobnog i balkonskog bilja, proitajte u istoimenom lanku. Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i suenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno suiti pojedine ljekovite biljne vrste, proitajte u prilogu na stranici broj 8. Koji su to poslovi koji se obavljaju tijekom ljeta u nasadima aktinidije proitajte sa stranica posveenim voarstvu te na koji nain zatititi voke od liajeva koji u posljednje vrijeme postaju sve vei problem. Nadalje, iz zatite bilja doznajte za to sve slue feromonske zamke koje od sada moete nabaviti i na naem tritu, a koje se koriste za praenje i suzbijanje tetnika u vonim nasadima. Priloge zaokruujemo lankom o leptirima ije gusjenice prave znaajne tete u nasadima kupusa. Iz svijeta povrarstva pored redovitog kalendara sjetve izdvajamo prilog o uzgoju i zatiti krastavaca na mrei, te uzgoju rajice u kasnijim agrorokovima. Na stranicama posveenim povru moete proitati i lanak o grahu, koji se sve vie uzgaja na podruju Hercegovine. I ljubitelji pela doi e na svoje. Za njih smo pripremili lanak o tetnicima i uonici i neprijateljima pela i nainu njihova suzbijanja. Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, ljetnim sortama ljive, orahu, te posebno izdvajamo prilog o prvom natjecanju traktorista oraa na podruju Hercegovine. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
PENJAICE ZA UGODNU HLADOVINU GODINJI ODMORI OPASNOST ZA SOBNE BILJKE CVATUE GRMLJE U VRTOVIMA VELIANSTVO MEU CVIJEEM SUENJE I UVANJE LJEKOVITOG BILJA GRAH KORISTAN U TANJURU, DEKORATIVAN U VRTU LJETO U POVRTNJAKU UZGOJ I ZATITA KRASTAVACA NA MREI UZGOJ RAJICE U KASNIJIM ROKOVIMA LEPTIRI - TETNICI KUPUSNJAA TETNICI U KONICI I NEPRIJATELJI PELA NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUSTAVOM KAPA PO KAP SINERGON 2000 PITANJA I ODGOVORI LJETNI POSLOVI U NASADU AKTINIDIJE NEPOLA SLABO POZNATA VONA VRSTA KAKO SUZBIJATI LIAJEVE NA VOKAMA LJETNE SORTE LJIVA fEROMONSKE ZAMKE DUGOVJENI ORAH PRVO NATJECANJE TRAKTORISTA ORAA HERCEGOVINE TRAVANJ U ZNAKU GREEN GARDENA OPREZ! SEZONA JE KRPELJA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 14 16 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

PENJAICE ZA UGODNU HLADOVINU

Penjaice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih povrina, posebno u situacijama gdje je to teko ili nemogue izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjaice zahvaljuju mogunosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, to je inae sluaj na tlima uz kuu, ograde i zidove. Josip BrklJaa, ing.
Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjaica, podrijetlom iz Kine. Ima brojne mirisne svjetloljubiaste cvjetove u dugim viseim cvatovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljee, a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica, pergola, lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Pogodna je i za bonsai. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunanom mjestu. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje, te po potrebi ponovo u zimu. Izrazito je snana biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Nikako je nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vaemu vrtu. Jasmin obini (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjaica snanog rasta podrijetlom iz Azije, sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Gusto prekriva povrine. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije, te uz debla stabala. Vrijeme cvatnje je ljeto, pa sve do u jesen. Dobro raste u prosjeno hranjivom ilovastom tlu na sunanom mjestu. Ukoliko je potrebno, obrezuje se u proljee. Veoma slina vrsta obinom jasminu je pravi jasmin (Jasminum azoricum). Ovo je poluot-

vojim razgranatim nainom irenja pokrivaju velike povrine i idealne su za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, veina penjaica e posluiti kao odlini pokrivai tla. Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjaica porijeklom iz Sjeverne Amerike. Cvjetovi su krupne trubice dugake desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodinjih izboja, crveno-naranaste boje. Ovi cvjetovi ine tekomu jednom od najupeatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala, potrebno joj je duboko, plodno tlo i sunan, zatien poloaj. Na tekim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima nee dosei svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je to je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lie i ogoli. Zbog toga tekoma nije prikladna penjaica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova runog izgleda. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na junom proelju kue ili za prekrivanje suncu izloenih ograda i sjenica.

Glicinija esta penjaica

porna vazdazelena penjaica, koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. Inae kod nas cvjeta tijekom cjelog ljeta. Dobro raste na sunanom,

zatienom poloaju ali podnosi i blagu sjenu. esto se koristi za rast uz pergole i zidove, ali i kao lonanica. Obrezuje se u proljee.

Borave li u vrtu mala djeca, igrajui se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma, brino pazite da nehotice ne pojedu bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzroiti teko otrovanje s muninama i bolovima u trbuhu, proirenje zjenica i poremeaj cirkulacije, jer glicinija sadrava otrovne glikozide: vistarin i lektin.

I to trebate znati

Krupni cvjetovi tekome

Jasmin cvate sve do jeseni B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

GODINJI ODMORI OPASNOSt ZA SObNE bILJkE

Dolaskom vruih ljetnih dana i godinjih odmora, koje e mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se namee pitanje na koji nain svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne koliine vode.

trajanju od ak 30 dana. Broj navedenih gelova ovisi od veliine, odnosno, promjera lonanica a to je i naznaeno na samoj ambalai ovog revolucionarnog flortis proizvoda. U protivnom, pojedine domaice ve imaju provjerene metode a koje se odnose na pravljenje priuvnih sustava za natapanje. Dakako, rije je o itavom asortimanu proizvoda, poevi od plastinih boca pa sve do podloaka ispunjenih glinom. Meutim, sve navedene metode nisu i jednako uinkovite. Ali, pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom, te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju vee koliine vode. S druge strane, kaktusi i sukulenti uvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjee i zalijevati, dok biljke krupnih listova, pak, trebaju ee zalijevanje. Osim toga, vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke ije je korijenje preraslo treba ee zalijevati. Da nita ne biste prepustili sluaju, nuno je poznavati i injenicu kako se voda bre isparava u glinenim za razliku od plastinih posuda. Iako je razdoblje od tjedan dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka, to ne znai da na odmor moemo bezbrino otii bez njihove prethodne opskrbe vodom. Naime, supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto, primjerice na sjevernu ili istonu stranu. Meutim, esto se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom, a da smo pritom sigurni da e biljka uistinu i dobiti dovoljne koliine vode. Stoga je biljku nuno staviti u podloak s vodom ili uroniti u veu posudu u trajanju od 20tak minuta. Nakon toga odlijemo

vodu iz podloka ili biljku izvadimo iz posude. Tim inom biljka je spremna za samostalan ivot u trajanju od tjedan dana. Ukoliko pak na odmoru ostajemo dulji vremenski period, moramo biti svjesni i injenice da e nae biljke ipak doivjeti stanoviti ok, koji e biti izraen u manjoj ili veoj mjeri. Najbolje se to oituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obino doekuje s obiljem otpalih listova. Meutim, uz primjenu ranije spomenutih gelova, ne trebate biti zabrinuti jer e se va fikus vrlo brzo i oporaviti. A, razumljivo je da ete njegovom brem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije uestalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Dakle, pomou malih trikova i savjeta moete uiniti ovo ljeto ugodnim i za vae biljke, a koje e vam to viestruko znati i uzvratiti!

Korisni savjeti

Josip BrklJaa, ing.

ubiteljima cvijea dobro je poznata injenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna imbenika za uzgoj biljaka u posudama. Bez njih biljka brzo doivljava ok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga to se naruava normalan proces fotosinteze. Stoga mnogima od nas, s dolaskom vruih ljetnih dana i godinjih odmora, namee se i pitanje

Lj

na koji nain sobnim biljkama osigurati dovoljne koliine vode. No, meutim, ljubitelji sobnih biljaka snai e se na razne naine kako njihove arene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. Kako do toga uistinu i ne bi dolo, potrebno je: - prepusti brigu oko zalijevanja nekom od povjerenja; - posluiti se namjenskim flortis gelovima koji se mogu pronai u poljoljekarnama; - posluiti se vlastitom matom i pokuati napraviti priuvni sustav za natapanje.

Biljke na tjedan dana

Gelom protiv sue

Iako je brigu oko odravanja sobnog cvijea najbolje prepustiti osobi od povjerenja, danas to ba kao i da nije tako lako. Stoga smo odluili na godinji odmor ponijeti i kljueve svoga stana. Ali, to onda s naim sobnim biljkama. Sreom, postoji rjeenje koje dolazi iz renomirane tvrtke flortis. Naime, danas na tritu moemo pronai namjenske gelove koje naim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne koliine vode u

flortis gelovi-rjeenje za dugotrajnu opskrbu vodom

- nabavite dubok podloak i ispunite ga ljunkom ili kuglicama gline. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i zatim na ljunak poloite lonanicu. Korijenje e samo crpiti potrebnu koliinu vlage. - lonanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavimo prostirku ili novinu. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju emo staviti biljke u loncima. - plastine boce nemojte bacati u smee ve ih napunite vodom i okrenite ih, pritom pazei da grlo boce bude vrsto zabijeno u zemlju lonanice. ep odvrnite do polovice ili zaepite vatom pa e voda otjecati polagano u zemlju.

Posebna gnojiva za biljke

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

CVAtUE GRMLJE U VRtOVIMA

Matea pehar, dipl. ing.

Danas se cvatue grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju vrtu tijekom cijele godine. Zadnjih godina stalna je potranja za cvatuim grmovima. Vie je razloga poveanog interesa za cvatue grmove.

ee zanimanje za cvatue grmove dovodi se u vezu s novim nainom uzgoja odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine. Osim toga, otvaranje vrtnih centara, te vei izbor vrsta takoer su pridonijeli veoj zainteresiranosti za cvatue grmlje. Pravilno posaeno cvatue grmlje stvara nam osjeaj privatnosti i intimnosti, a ujedno moe sluiti kao vjetrozatitni pojas. Meu cvatuim grmljem postoje vrste niskog rasta, koje slue kao pokrivai tla, te vrste uspravnog rasta kojima se moe ublaiti krutost linija modernih zgrada.

oi. Cvjetovi su zvonasta ili trubasta oblika. Najtraeniji vrtni rododendroni visoki su 1,5-1,8 metara i cvatu u svibnju. Prilikom sadnje rododendrona imajte na umu da imaju plitko korijenje, te ih se ne smije saditi preduboko. Svake jeseni malirajte ih tresetom. Tijekom ljeta trae dosta vode. Kalistemon se smatra cvatuom biljkom koja je vie prilagoena uzgoju u zatienim prostorima, ali se u junim krajevima moe uzgajati i na otvorenom, na zatienim poloajima najee uz osunani zid. Zbog toga je potrebno obratiti pozornost kod kupnje na sorte otpornije na hladnou. Glavno obiljeja kalistemona je usko lie i cvatovi koji su nalik na etku za pranje boca. Cvjetovi imaju uoljive pranike i gusto su poredani du cilindrinog klasa na ijem je vrhu skupina kratkih, lisnatih

izboja. Kalistemon e rasti bre na sunanom poloaju. Erika je tipini predstavnik vrijeskova s vrstim izbojima, igliastim listovima i zvonolikim cvjetovima. Meu vrstama

Erika

postoji velika razlika u oblicima, veliini, boji cvijeta, te zahtjevu prama stanitu. Tipina erika je biljka zbijena rasta koja naraste do 20 cm i najee se sadi u vrtu kao pokriva tla, ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine. Cvatu u razliito vrijeme.

Kalistemon

Rododendron je jedan od naih najomiljenijih cvatuih grmova. Trai djelomino sjenovito, kiselo tlo. Danas ga moemo sresti gotovo svugdje. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi razliitih boja mamac su za mnoge

Rododendron

Neobini cvatovi kalistemona

Rododendron trai kiselo tlo

Cvjetovi erike razliitih boja

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

7
sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljee i to uglavnom skupno tj. 3 do 7 lukovica zajedno. Osnovno pravilo prilikom sadnje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak centimetara debelim slojem zemlje. Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje, a prezimljava bez zatitnog pokrova. Razmak sadnje ovisno o sorti iznosi 30-45 cm. Posaene lukovice trebaju se potom dobro zaliti, dok se u hladnim podrujima obino pokriju s 10-tak cm debelim slojem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Zatitni sloj se uklanja tek poetkom proljea, prije nego to ljiljani izbiju. Najbolji nain izbora lukovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlani treset, a mogu se pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Ako su gomolji suhi, potrebno ih je pak prije sadnje navlaiti ili moemo navlaiti samo treset koji se nalazi oko lukovice. Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju, to znai da emo rano u proljee imati lijepe cvjetove u vrtu. Nakon to su ljiljani ocvali, gomolji se vade i spremaju u sanduie gdje se u vlanom tresetu uvaju do sljedee sadnje. Lukovice posaene u lonce mogu prezimiti na temperaturi od minus 5 stupnjeva C. A unato brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke, otkrit ete kako uz malo truda i panje moete imati raskone cvjetove i u svom vrtu. Jer ljiljani posaeni na pravo mjesto, uz malo panje i njege, mnogo godina davat e lijepe i raskone cvjetove. Prije negoli smo odluili obaviti sadnju lijana, potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadre velike koliine fosfora i kalija. Obogaeno tlo omoguiti e da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe, raskone cvjetove. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vriti prihranu ljiljana i to blagom otopinom hranjiva slinog sastava (manji sadraj duika). Nakon to su ljiljani ocvali trebamo odstraniti cvjetove kako ne bi dolo do zametanja sjemena. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tresetom ili slinim materijalom a sve kako bi gomolj zatitili od smrzavanja. Svakih nekoliko godina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi. To znai da se razmnoavanje ljiljana obavlja dijeljenjem gomolja tako to manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. Nakon to se oiste od propalih dijelova vee lukovice se odvoje i posade posebno, kako je to i opisano kod sadnje. Meutim, danas na tritu moemo pronai veliki broj razliitih kultivara u razliitim nijansama boja. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi nai vrtovi bili znatno siromaniji premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke iji su cvjetovi meu najljepim livadskim i planinskim cvijeem. A upravo je sada vrijeme njihove raskone cvatnje!

Njega biljaka

VELIANStVO MEU CVIJEEM

Ljiljani su biljke raskonih cvjetova koje prati glas kako vole hladne noge i toplu glavu a to je i vie nego tono. Naime, posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku, tako da korijen ljiljana bude u hladu, dobit e te upravo ono to ova biljka voli. S druge strane, raskoni cvijet mora biti iskljuivo na suncu. stanislava rotiM, dipl. ing.
ve uistinu prekrasne biljke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad, nekima od nas, svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati ak i glavobolju. Ali, iako je moda pomalo teak miris ljiljana, ljepotu njegovih cvjetova u vrtu nita ne moe zamijeniti. A ljiljani su stari, dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju ve stoljeima usprkos injenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. Danas, pak, zahvaljujui selekcijskim radom stvoreni su brojni kultivari koje moemo u nijansama razliitih boja susresti u mnogim vrtovima. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim sreB R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

ditem i svijetlim vrcima latica, odnosno, prugastim cvjetovima neobinih kombinacija. Njihovoj maginoj privlanosti doista je teko odoljeti. I kako smo ve spomenuli, ove relativno zahtjevne biljke trae propusno tlo, bogato hranjivima to znai da ih ni u kojem sluaju nije poeljno saditi na tekim i glinenim tlima, kao ni na tlima gdje se voda due vrijeme zadrava. Meutim, ukoliko ove ljepotane raskonih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem moete pokuati u loncima. Moete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni, ali nikada u potpunoj hladovini. Lukovice ljiljana

Sadnja ljiljana

Ljiljani - stari ukrasi vrtova

SUENJE I UVANJE LJEkOVItOG bILJA

Poetkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka poinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreu u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osuiti ako elimo zadrati ljekovite sastojke.
Mjesto za suenje mora biti suho i prozrano, te mrano da bi se bolje ouvala boja. Za ovu namjenu garae nisu prikladne. Suenje u penici nije prikladno posebno za cvjetove i listove, ak i na najnioj temperaturi, ali je prikladno za suenje korijenja. Isto tako suenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj penici nije prikladno, jer se zbog sprjeavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom, ime se dobiva suprotni uinak. Zeleno bilje sitnih listova moe se suiti na stabljikama, ali veliki listovi se sue pojedinano. Suenje se najee obavlja na razapetoj mrei izmeu okvira, da zrak moe cirkulirati i ispod, na koju se raire listovi. Mree se dre na toplom, tamnom i zranom mjestu. Lie se sui sve dok ne postane pucketavo na dodir. Vrijeme suenja ovisi o debljini listova i o koliini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Suenje najee traje od 3-4 dana do najvie jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skidaju se s stabljike, a ako su listovi veliki, smrve se i spremaju. Ljekovito bilje se moe suiti i tako da se zavee u svenjeve i objesi na isto i zrano mjesto. Kod velikog broja ljekovitog bilja sue se cvjetovi. Cvjetove nevena lake je suiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice. svenjeve, a preko glavica stavite papirnate vreice i objesite na toplo i zrano mjesto. Sjeme se ne smije spremati u plastine vreice jer one potiu stvaranje vlage. Korijenju za uspjeno suenje treba temperatura 50-60oC. Za suenje je prikladna penica podeena na najniu temperaturu s otvorenim vratima. Prije suenja korijenje dobro oribajte, nareite ga na komadie i rairite po limu za peenje. Komadie stavite u hladnu penicu i povremeno okreite zbog ravnomjernog suenja. Vrijeme suenja ovisi o vlazi i veliini.

Josip BrklJaa, ing.

spjenim se smatra ono suenje kojim se iz svjeih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterina ulja. Sam postupak suenja mora se obaviti to prije, kako eterina ulja ne bi nestala prilikom prirodnog procesa raspadanja. Klju pravilnog suenja su ispravna temperatura i niska vlanost. Prosjena temperatura za komercijalno sueno bilje iznosi 38oC, to se teko moe ostvariti kod kue bez specijalnih ureaja. Temperatura zraka izmeu 20 i 32oC, koja vlada u zranim vitrinama ili u vitrinama blizu grijaa, sasvim e odgovarati. Za suenje ljekovitog bilja dobro e posluiti i neka soba s elektrinom grijalicom koja nije direktno uperena u bilje. Suenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage, ali se na taj nain gubi boja, a bilje je izloeno veoj mogunosti zagaenja.
Nasad lavande u Hercegovini

Suenje korijenja

Temperatura za suenje

Suenje listova

Lavandu je najbolje objesiti u svenjevima svezane rafijom. Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vreicom da po njima ne pada praina. Osim toga papirnate vreica sakupljaju otpale latice. Cvjetovi luka vlasca i ruini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadrat e lijep oblik ako se sue u uspravnom poloaju tako da se stapke provuku kroz iane reetke za kolae. Ako prilikom suenja cvjetova elite zadrati savren oblik i boju. Stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obraenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet sui se 2-3 tjedna. Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Zaveite ih u

Kako se sue pojedine vrste?

Spremanje osuenog bilja

Osueni listovi i cvjetovi brzo e propasti i izgubiti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mrano mjesto. Cvjetove i listove od kojih ete napraviti potpuri moete spremiti u papirnate vreice i hermetiki zatvorene limenke ili staklenke.

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Rije je o povru koje su nai preci rado jeli, gotovo svakodnevno. Nita zauujue, jer radi se o jeftinoj ali ukusnoj namirnici koja je i onim najsiromanijim omoguila preivljavanje. Zbog toga je grah stekao epitet sirotinjskog mesa. nino rotiM, dipl. ing.

GRAH kORIStAN U tANJURU, DEkORAtIVAN U VRtU

Po vrtovima i poljima uzgajaju se brojne sorte graha od kojih svaka ima svoje posebnosti. Meutim, esto se postavlja pitanje ima li u botanikom smislu razlike izmeu graha mahunara i obinog graha zrnaa? Nema. Razlike se dakle oituju samo u uporabnoj vrijednosti pojedinih sorti. Osim toga, mahune graha mahunara se mogu koristiti

Razlike izmeu graha mahunara i graha zrnaa

ako se grah nerado nalazi na jelovniku, viestruko je koristan. To je i razumljivo jer se radi o povru s doslovce najsavrenijom kombinacijom hranjivih tvari. Dovoljno je samo spomenuti kako je niskokalorian, praktino ne sadrava masnoe, a istodobno sadri vitamine B skupine. Nutricionisti ga stavljaju na vrh zdrave prehrane te ga posebno preporuuju vegetarijancima i osobama s povienim kolesterolom. Zbog sadraja eljeza grah je u odnosu na sve druge vrste povra najkorisniji i najuinkovitiji u borbi protiv anemije. Stoga je doista velika teta da domaice prednost daju mesnim obrocima a za grahom poseu samo kada zakripi u kunom proraunu.

zemlje puno vie se uzgaja BERGGOLD. Meutim, osim navedenih sorti, jo se uzgajaju i niske sorte, irokih i plosnatih mahuna zelene boje STAROZAGORSKI i ROMA. Za sve one koji na jelovniku ele ute, iroke mahune predlaemo da pokuaju s uzgojem cijenjene sorte visokog rasta UDO VENECIJE. Svakako da ne smijemo izostaviti i ne spomenuti kultivare OGNJENI JEZIK i PROVAJDER. Dakle, svaka sorta graha, bilo mahunara, bilo zrnaa, ima svoje kulinarske vrijednosti i specifinosti uzgoja te kod kupnje i nabave sjemena traite odgovarajuu strunu pomo radi lakeg izbora. Poto se vei dio uzgoja graha mahunara i zrnaa odvija tijekom ljeta, potrebno je voditi rauna o njegovu navodnjavanju. Dobro je poznato kako ljeti znaju biti surovi, sparni dani u Hercegovini a za grah je upravo najkritinija sua u vrijeme cvatnje i neposredno iza nje. Navodnjavanje je poeljno provoditi kienjem jer se tim postupkom podie vlanost zraka a to pridonosi uinkovitijoj cvatnji i zametanju mahuna. Razumljivo da od toga izravno ovisi i prinos te posebno kvalitet mahuna. Dakle, u dijelu svog vrta (ali i plastenika) svakako planirajte i sjetvu graha jer je on puno hranjiviji i zdraviji, primjerice od mesa ali i drugih namirnica. Uostalom, grah je postao tradicionalno jelo svih europskih kultura s bogatom recepturom u svim kuhinjama svijeta. Istina, nakon njegovog obilnog konzumiranja malo moramo obuzdati nakupljene plinove u crijevima. Ali to ete, ta nitko nije savren...

Vanost navodnjavanja

Mahune i sjeme sorte udo venecije

za kuhanje i konzerviranje dok se mahune graha zrnaa koriste za proizvodnju fizioloki zrelog zrna. U poljoljekarnama najee nailazimo na niske sorte graha mahunara BERGGOLD i TOP CROP. BERGGOLD se najvie i uzgaja u Hercegovini a odlikuje ga nizak rast i veoma rano prispijevanje. U razdoblju od dva mjeseca oblikuje ute mahune okruglastog presjeka koje su pogodne i za zamrzavanje. Dosta se koristi i za pripremanje salata a zbog svoje velike ukusnosti i hra-

Najee sorte graha

njive vrijednosti u Hercegovini se udomaio pod nazivom ZLATNA ili UTA OLOVKA. S druge strane imamo slinu, ranu sortu, niskog graha mahunara TOP CROP koju odlikuje zelena boja mahuna. Iako se, takoer, radi o cijenjenoj sorti, u junim krajevima nae

Sorta visokog graha B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Sorta Bergold

10

LJEtO U POVRtNJAkU
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra koje se u naim junim podrujima od jeseni, zime pa sve do travnja moe brati na otvorenom polju i plasirati na trite. Mario uBela, dipl. ing.
toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nuno je kvalitetno pripremiti tlo, to podrazumijeva i unoenje odgovarajuih biljnih hranjiva. Prije sjetve ili sadnje povra nikako ne smijemo zaboraviti i unoenje insekticida u tlo, s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom slubom. Nije nevano napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku, poevi od zalijevanja pa do unoenja gnojiva, trebamo obavljati predveer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. esto se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. Stoga, trebate li povre zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i sti-

Presadnice kupusa

snete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su esto u nedoumici vezanoj za koliinu utroene vode neophodne za zalijevanje. A openito govorei, koliine vode variraju ovisno od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u poetku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troe od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poeljnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po etvornom metru nego svaki dan s 5

Presadnice salate

litara vode. Pored toga, kako bi se sauvala vlaga u tlu, dobro je povre zastirati pokoenom travom, slamom ili liem jer je dokazano da zastirka po etvornom metru utedi ak i do jednu litru vode dnevno. Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. Osim sjetve, aktualna je i sadnja presadnica povra: cvjetae, endivije, kelja pupara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesenske salate i dr. Pri tom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim nainom i to iz razloga to se bez veih potekoa mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-zahvaljujui grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlano tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). Kako je ovo godina s pojaanom pojavom lisnih uiju i stjenica, trebamo voditi rauna i o zatiti prijesadnica a to se prije svega odnosi na kupusnjae. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na tetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna prijetnja kupusnjaama.

Mlade biljke cikle

Gredica s mrkvom

Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA CVJETAA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERIN RADI PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIINA SJEMENA (g/m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01.07.-20.07. 01.07.-10.07. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-15.07. 01.07.-20.07. 01.07.-15.08.

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

11

UZGOJ I ZAtItA kRAStAVACA NA MREI

Krastavci su jednogodinje biljke puzave vrijeaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvou plodova. Drugim rijeima, upravo se najvei prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mrei.

nino rotiM, dipl. ing.

rastavac je tipini predstavnik povra kojem pogoduje uzgoj na mrei. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog predmeta, brzo ga obuhvate i obavijaju. Zato se krastavac prilino lako moe uzgajati okomito uz naslon od mree, ice, konopaca, letvica i sl. Najvanije je izabrati poloaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova, odnosno u naim krajevima dovoljno je odabrati poloaj okrenut prema suncu. Ukoliko ga uzgajamo u zatienom prostoru, onda je uzgoj na mrei idealna opcija iz vie razloga. Prije svega, velika prednost okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u ogromnoj utedi na prostoru. To je posebno naglaeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora.

Uzgoj krastavca na mrei

Puno vaniji moment ogleda se u injenici kako su pojedini proizvoai zamijetili da kod uzgoja na mrei imaju manju pojavu gorine plodova koja ovim sonim plodovima itekako umanjuje trnu vrijednost. To je lako objanjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremeaje nastale u tijeku razvitka plodova. Jednostavno reeno, gorina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. Tako je utvreno da gaenje po vrijeama u vrijeme radova tijekom vegetacije znaajnije utjee na pojavu gorine plodova. Kod uzgoja na mrei gorina plodova izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperature, zalijevanje hladnom vodom u
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Povezanost okomitog uzgoja i gorina plodova

plamenjae Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2,5 ml/10 lit vode). U fazi berbe zatitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjae i pepelnice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjae Revus MZ (25 grama/10 lit vode). Praksa je pokazala da, pored svega, u zatienim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (810 ml/10 lit vode) koji se ne mijea s drugim pripravcima, a ija karenca iznosi 7 dana. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili veernjim satima u cilju to efikasnijeg suzbijanja tetnih grinja i kalifornijskog tripsa. Svakako treba napomenuti kako je ovdje rije o orijentacijskom programu zatite krastavaca jer e broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. Ipak, bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere, zbog ega prilikom tretiranja moramo strogo voditi rauna o karenci.

toplijem dijelu dana (doba velikih vruina) i dr. Ipak, jedna od najvanijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u injenici kako zbog bolje prozranosti biljaka imamo manje potekoa s bolestima, dok su plodovi puno istiji a berba znatno laka.

Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podloniji napadu tetnih insekata ali i pojedinih bolesti, to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj za-

Specifinosti zatite krastavca

titi uzgajanih biljaka. S druge strane, kada krastavce uzgajamo na mrei, tada moemo biti sigurni kako je manja mogunost pojave bolesti u odnosu na klasian uzgoj na tlu dok je zatita biljaka jednostavnije izvediva. Ali, i pored toga primjenu pesticida odnosno zatitu biljaka ne smijemo izostaviti. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana nakon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insekticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Kada se plodovi ponu zametati, tada tretiranje vrimo pripravkom protiv

Plodovima protiv ei

Mrea za uzgoj krastavaca

Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povre s najveim sadrajem vode. Naime, ak 97 % ukupne teine plodova ini voda. Osim toga, njihovi osvjeavajui plodovi ine znaajan izvor vitamina i minerala. Stoga i ne udi to ih u nekim orijentalnim zemljama, poput Turske prodavai nude na ulicama na nain da plod krastavca ogule, operu i ponude vam za osvjeenje. Drugim rijeima, u takvim egzotinim zemljama umjesto sladoleda moete kupiti puno zdravije i hranjivije osvjeenje, u vidu plodova salatnog krastavca. Meutim, znatno bolje i ekonominije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku.

12

Ljetna sadnja rajice

Plodovi dozrijevaju sredinom rujna

UZGOJ RAJICE U kASNIJIM ROkOVIMA

Iako u povrtnjaku vladaju velike vruine, ne postoje vee zapreke za kasni uzgoj rajice. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta moemo uivati u njenim osvjeavajuim plodovima. veliMir lasi, dipl. ing.

stina, ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj, ali rajica se moe uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da ondanji povrtlari rajicu za kasnu proizvodnju siju u lipnju. Sjetva se obavlja na otvoreno uz utroak sjemena od 1 gram po etvornom metru. Dakle, sjetva je prilino rijetka jer gui sklop ne bi omoguio razvijanje kvalitetnih, vrstih prijesadnica. Ipak, treba imati na umu da prijesadnice

trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vruine i neto surovije uvjete uzgoja. Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritiniji period u kasnom uzgoju rajice. Stoga, treba biti paljiv kako se ne bi preskoilo zalijevanje. Zalijevanje se nikako ne smije provoditi za vrueg dijela dana jer bi na taj nain doslovce sprili tek iznikle biljke. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajue mree za hladovinu kako bi zasjenili mlade biljke i na taj nain im pruili barem malo odmora od jakog

etkom rujna. Ukoliko se vrijeme nenadano pogora, potrebno je obrati sve plodove (ak i zelene) jer rajica bez problema moe i naknadno dozoriti. Dovoljno je plodove rasprostrijeti u prostoriju na ije podove smo prethodUklanjanje vrhova Osim, vie panje ljetna no stavili slamu u sloju od 15-tak rajica zahtijeva i uzgoj na dva cm. Temperatura prostorije treba izboja. Ne smijemo zaboraviti ni iznositi 11-140 C s tim da se u tu otkidanje vrnih dijelova a to se svrhu najee koriste klijalita. obino provodi mjesec dana priLjetni uzgoj rajice nije raije zahlaenja. Cilj ovog postupka ren iz razloga to zahtijeva malo je usmjeravanje hranjiva u donje vie truda i panje. Ali, zato podijelove biljke kako bi biljka for- vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pramirala krupnije plodove. Ukoliko zan jer ipak vrijedi probati. ovaj postupak ne provedemo, hranjiva e odlaziti i u vrne dijelove ime se biljka dodatno iscrpljuje pa plodovi ostaju prilino sitni i nejednolino dozreli. popodnevnog sunca. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice presaivanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm. Ukoliko smo uspjeli pravilno uzgojiti rajicu, slijedi berba. Vrijeme berbe ovisi od datuma sjetve/sadnje i vladajuih klimatskih prilika ali obino poinje po-

Berba rajice

Namjenska gnojiva za rajicu

Pomidora na dalmatinski nain

Zakidanje vrhova

Na (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu kapulu, luk i petrusimul, dodajte oguljene pomidore i sve dugo tuite, povremeno mijeajui, dok ne dobijete gust umak. Posolite, popaprite i zasladite licom eera. Na taj nain dobili ste alu koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini, njokima, leom i peenom mesu a osnova je i mnogim umacima.
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

14

LEPTIRI tEtNICI kUPUSNJAA

dr. ivan

Meu velikim brojem tetnika koji mogu napasti kupusnjae znaajno mjesto zauzimaju liinke leptira, tj. gusjenice. Posljednjih godina biljee se sve vee tete od ovih tetnika. ostoJi
jesadnica, ili neposredno nakon presaivanja biljaka. Na tako mladim biljkama i kod manjeg broja gusjenica dolazi do potpunog unitenja sredinjeg dijela biljke, pa takve biljke ne formiraju glavice ili, kako se u narodu kae, ostaju jalove. Meutim, esto se dogodi da kod biljaka, kod kojih su gusjenice moljca unitile centralni vrni dio biljke, iz pazuha listova potjera vei broj pupova iz kojih se formira vei broj glavica. Takve glavice u pravilu ostaju veoma male te nemaju nikakvu trinu vrijednost. Zatita mladih biljaka kupusnjaa, posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najvee tete od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jednostavna. Poto se kupus nalazi u poetnoj fazi razvoja, tada je veoma lako temeljito poprskati svaku biljku. Zbog male lisne mase ne troi se puno kropivo po jedinici povrine, pa su niski trokovi zatite, to dozvoljava da se tretiranje obavi ee, nekim od sljedeih pripravaka: Rotor 1,25 EC, Reldan 40, fastac 10 SC, Karate, ili pak nekim drugim pripravkom. Tijekom jeseni kupusnjae, prije svih glavati kupus, mogu biti napadnute gusjenicama ku-

e od trenutka sadnje, mada do napada moe doi i tijekom uzgoja prijesadnica, kupusnjae, posebno glavati kupus, izloeni su napadu gusjenica kupusnog moljca. To je tipini tetnik kupusnjaa, posebno glavatog kupusa, u poetnim fazama razvoja biljaka. Ako se mlade biljke na vrijeme ne zatite, moe doi do veoma velikih teta.

Pojedinih godina uoene su masovne pojave gusjenica kupusnog moljca. Na pojedinim biljkama moe se nai vie desetina gusjenica. Dok su gusjenice mlade, one izgrizaju samo sredinji mesnati dio lista. Nastala oteenja su u obliku prozoria, budui da nije oteena pokoica (epiderma) lista. U narodu se to esto naziva srebrenasta ipka. Kako rastu, gusjenice postaju prodrljivije i izgrizaju mlado sredinje lie u obliku nepravilnih rupica. Osim toga, napadnuti listovi su jako oneieni izmetom gusjenica. U sluaju prisutnosti veeg broja gusjenica, mlado sredinje lie je potpuno izgrieno i oneieno izmetom gusjenica. Do veih teta posebno dolazi kada napad, posebno starijih gusjenica, uslijedi u vrijeme uzgoja pri-

Kupusni moljac

Gusjenica kupusnog moljca

Zatita kupusnjaa

Kupusne sovice

pusne sovice. Leptir sovice je aktivan tijekom noi a preko dana se zavlai ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. Zato ga poljoprivredni proizvoai tee zapaaju i u sluaju da pozorno promatraju kupusnjae, za razliku, od primjerice, velikog kupusara koji iznad parcela kupusa leti gotovo tijekom cijelog dana. enka kupusne sovice polae jaja s donje strane lista. Jaja su u poetku zelena i teko se zapaaju. Gusjenice su po pojavi najee zelene boje, a kako rastu boja im se mijenja od zelene do smee. Gusjenica moe narasti i do 40 mm. Kupusna sovica najee razvija dvije generacije godinje, jednu proljetnu i jednu jesenju. Zapravo leptir druge generacije javlja se od sredine ljeta, ali se gusjenice masovno javljaju

poetkom jeseni. Kupusna sovica za razvoj zahtijeva dosta vlage, pa se masovnije javlja uz rijene tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Meutim, kako se kod nas kupus i ostale kupusnjae obilno zalijevaju, to sovica i na sunim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj. Kupusna sovica, za razliku od kupusara i kupusnog moljca, nije tipini tetnik kupusnjaa. Ona je, naime, polifagna vrsta, to znai da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura, te na nekim korovskim biljkama. To je jedan od razloga da taj tetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se moe razvijati. Kada su u pitanju kupusnjae, gusjenice se mogu razvijati na svim vrstama, ali preferira

Leptir kupusnog moljca

Oteenja na listovima i glavici kupusa B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

15

Gusjenica kupusne sovice

Gusjenice velikog kupusara

glavati kupus na kojem i priinjava najvee tete.

Dok su gusjenice mlade, smjetene su u centralnom dijelu rozete, tj. nalaze su izmeu mladih sredinjih listova. tete ine tako to izgrizaju dijelove lista izmeu nervature u obliku manjih ili veih okruglastih rupica. Kada kupus formira glavicu, gusjenice se zavlae u njenu unutranjost. ivei u glavici gusjenice prave vei broj hodnika pri emu oteuju unutranje listove. Pored toga, hodnici u kojima ive gusjenice sovica puni su izmeta, to jo vie doprinosi da jae napadnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. Kako odrasle gusjenice, koje su u stvari i najprodrljivije, napadaju razvijenije glavice, to tete nisu toliko izraene u smanjenju uroda, to esto moe zavarati poljoprivrednog proizvoaa, glede tetnosti sovice. Zapravo, tete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica, to se na kraju svodi na smanjenje dobiti, jer se ne kvalitetni urod i ako moe biti zadovoljavajui, ne moe dobro prodati. Naime, glavice ija je unutranjost ispresijecana od gusjenica sovice i zagaena izmetom gusjenice, domaice izbjegavaju kupovati. Pored toga, glavice kupusa koje su oteene od gusjenica kupusne sovice, veoma su podlone napadu, odnosno razvoju patogenih organizama, prije svega gljivica koje izazivaju trule. Takve glavice veoma brzo
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Gusjenice se zavlae u glavice kupusa

propadaju, pa se u tom sluaju mogu ispoljiti tete i u pogledu smanjenja uroda. Kada je u pitanju zatita kupusa od napada gusjenica kupusne sovice, treba istaknuti da zatita mora biti pravovremeno provedena, tj. zatitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze izmeu mladog sredinjeg lia. To je potrebno iz vie razloga. Prije svega zbog toga to su mlade gusjenice daleko osjetljivije na djelovanje insekticida, te

Zatita kupusa od sovica

to je tada, znai dok glavica nije razvijena i u nju ule gusjenice, lake ostvariti kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama. Pored toga to zakanjela zatita nije djelotvorna, budui se tada najvei broj gusjenica nalazi u glavicama, te nije mogu kontakt primijenjenog insekticida sa gusjenicama, isto tako nisu sprijeene tete koje prave gusjenice u poetku svog razvoja, kada izgrizaju mlado sredinje lie. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica, dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade,

tada je zatitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice mogue ostvariti primjenom pripravaka koji imaju izraeno kontaktno i eluano djelovanje. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca. Pored ova dva, poljoprivrednim proizvoaima manje poznata tetnika, krajem ljeta i poetkom jeseni, na kupusnjaama se mogu nai i gusjenice drugih leptira, prije svih velikog kupusara. U godinama kada doe do masovne pojave ovog tetnika, a na pojedinim parcelama moe doi do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjaama. Ukoliko se redovito provodi zatita protiv kupusnog moljca i kupusne sovice, tada nije potrebno posebno vriti tretiranje protiv gusjenica velikog kupusara, jer primijenjeni insekticidi protiv gusjenica spomenutih tetnika, djeluju i na gusjenice velikog kupusara. Kod suzbijanja bilo kojeg tetnika na kupusnjaama treba odabranom pripravku, odnosno insekticidnoj tekuini, dodati neko sredstvo, tj. okvaiva, koje poboljava prijanjanje kropiva na povrinu lista. Naime, povrina lista kupusnjaa prekrivena je votanom prevlakom pa se insekticidna tekuina kojoj nije dodan okvaiva slabo zadrava na listu, zbog ega je djelotvornost primijenjenog insekticida smanjena. Od pripravaka koji se koriste kao okvaivai kod nas su u prometu sljedei: Chromovit, Extravon i dr.

I kupusari prave tete

Oteenja na listovima kupusa od gusjenica velikog kupusara

16

Leptir - mrtvaka glava

tEtNICI U kONICI I NEPRIJAtELJI PELA

veliMir lasi, dipl. ing.
ele odnosno njihove proizvode napadaju razliiti tetni organizmi, meu kojima njih nekoliko mogu priiniti ozbiljne tete. Po tetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac. Voskovi moljci veliki (Galleria mellonella L.) i mali (Achroea grisella) su noni leptiri koji se javljaju svake godine. Odrasli nisu tetni ,ali su zato tetne njihove liinke koje oteuju sae koje se nalazi van konice, a nekada mogu priiGusjenice i oteenja od voskova moljca

Voskovi moljci

niti i tete u konici kod slabih zajednica. Inae voskovi moljci pripadaju skupini skladinih tetnika i najvee tete rade u skladitima. enka voskova moljca odloi nekoliko stotina jaja na uskladitenom sau. Nakon izlaska iz jaja, liinke se hrane saem, pravei kanale, a sve to upredaju nitima. Preventivne mjere suzbijanja odnose se na odravanje istoe u skladitima gdje se skladitesai i drugi pelinji proizvodi. Skladita moraju biti hladna, s temperaturom ispod 15 oC. Danas se na tritu mogu nabaviti razliiti pripravci kojima

se suzbijaju moljci u skladitima, ali samo neki se mogu koristiti u pelarstvu. Slaninar (Dermestes lardarius) napada razliite vrste proizvoda ivotinjskog porijekla. Odrasli slaninar je crne boje sa sivom prugom, dugaak 7-9 mm, a liinka naraste do 10 mm. Vrlo je prodrljiv, a proizvode oneiuje velikom koliinom izmeta. Ponekad ga se moe pronai na sau, no tete koje pravi nisu velike. Moe ga se pronai i u konici, a vrlo esto u skladinim prostorima.
Imago i liinka slaninara Leptir voskova moljca

Slaninar

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

17

Tijekom zime mievi se zavlae u konice

Pelarica lovi pele oko pelinjaka

Leptir, domaeg naziva mrtvaka glava (Acherontia atropos L.), je jedan od veih leptira kod nas. Razmjetaj dlaica na lenoj strani prsita daje obrise mrtvake glave. arenih je boja. Mrtvaka glava je noni leptir koji ulazi u konice u potrazi za medom i nektarom. Svojim prisustvom u konici uznemirava pela koje ga esto i ubiju, pa se u konici mogu pronai ostaci dijelova tijela. Pela esto oblijepe ostatke tijela propolisom. Osnovna mjera zatite je onemoguavanje ulaska leptira u konicu postavljanjem uskog leta.

Mrtvaka glava

esti su stanovnici pelinjaka, ali ne nanose velike tete. Tu i tamo ulaze u konice u potrazi za medom. Poznato je da neke vrste napadaju pele. Ako se na pelinjaku primijeti vea brojnost mrava potrebno je pronai i unititi mravinjake. Strljen (Vespa crabo) i osa (Vespula vulgaris)mogu priiniti tete pelama. Daleko vie su opasniji trljenovi koji mogu postati veliki problem na pelinjaku ako se jave u veoj brojnosti. Strljenovi love pele ispred konica, ali ulaze u konice gdje

Mravi

napadaju leglo, ali i maticu. Suzbijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina, jabunog soka ili piva. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlani za pele (slatkaste tekuine) Mievi mogu predstavljati ozbiljan problem na pelinjaku. Mogu unititi ili oslabiti cijelu pelinju zajednicu. Posebno su tetni tijekom zime kada se uvlae u konice u potrazi za sklonitem. Uznemiruju pele u zimskom klupku, ali se hrane i medom, peludom, mrtvim i ivim pelama. Sae u konicama u kojima je boravio mi ima
I ose priinjavaju tete pelama

Mievi

karakteristian miris koji odbija maticu i pele. Osnovne mjere zatite svode se na onemoguavanje ulaska mieva u konice na nain da se suavaju leta i postavljaju tzv. eljevi. Ako se primijeti vea brojnost mieva na pelinjaku potrebno je postaviti zatrovane mamce. Neke vrste ptica, primjerice pelarica ili ukrasne una (Merops apiaster) mogu priiniti manje tete pelinjoj zajednici. Ova ptica uznemirava pele prilikom odlaska ili povratka s pae, a vrlo esto lovi pele oko pelinjaka.

Strljenovi i ose

Ptice

Mravi se takoer zavlae u konice

Strljenovi love pele ispred konica

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

18

NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUStAVOM kAP PO kAP

Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uoava se sve vei broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budunost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih imbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izraena na podruju cijele Hercegovine. Mladen karai, dipl. ing.
o je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme injenica kako Hercegovina ima dovoljne koliine padavina, samo to su one neravnomjerno rasporeene. Drugim rijeima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta veine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju. I doista, svakim danim u hercegovakim vinogradima moemo uoiti sve vei broj instaliranih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se ve desetljeima masovno koriste u vinogradima na podruju june Italije. Tamonja praksa je pokazala da se navedenim sustavom moe utedjeti koliina vode i do 60 posto iz razloga to se natapa samo dio tla uz trs, to je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konjusi, Blizanci), vidjet emo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Isto tako, novi suvremeni nasadi stolnog groa tvrtke Revita plant na Buni su takoer sa sistemom zalijevanja kap po kap. Osim toga, sve vei broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. Oni najbolje i svjedoe kako

Poetak u Izraelu

Prva plastina kapaljka konstruirana je od strane Blassa u Izraelu, odakle se, zajedno sa cjelim sustavom navodnjavanja, proirila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navodnjavanja karakterizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice isputa vodu na tlo. Danas postoji vie vrsta kapaljki. Obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikuju se kapaljke ugraene u cijev i one koje se postavljaju na cijev. Osim toga postoje i: kapaljke s laminarnim tokom vode kompenzirajue kapaljke samoispirajue kapaljke Jedan od osnovnih nedostataka navodnjavanja kapanjem jest zaepljenje kapaljki, bilo ono mehaniko ili kemijsko. Zaepljenje kapaljki izravno je povezano s kvalitetom vode koja se koristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskim i mikrobiolokim faktorima. Zbog toga ptrebno je uraditi analizu kakvoe vode, te na osnovu rezultata odabrati odgovarajuu opremu za navodnjavanje kapanjem. filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnjavanja. Osim mehanikog zaepljenja kapaljke su podlone i kemijskom zaepljenju. Ono je posljedica stvaranja netopljivih soli (kalcija, magnezija, eljeza ili mangana) na otvoru ili unutar kapaljke. Jedan od moguih naina sprjeavanja taloenja karbonata jeste smanjivanje pH dodavanje kiseline. nu. Ali, razumljivo je da samo uvoenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvodnje moemo oekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas sutra uemo u toliko eljenu Europsku Uniju, morat emo konkurirati naim buduim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnjavanjem ba i ne ide, tjeimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na naoj strani
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Hit su sustavi kap po kap

Jedan od naina primjene sistema kap po kap

je profi vinogradarstvo isplativo samo uz potivanje novih tehnologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi poveali za ak 30 posto. Ukoliko to pomnoimo sa nekoliko stotina hektara povrine, dobit e se itekako rentabilna raunica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosadanjih istraivanja, saznanja i osobnih iskustava uoeno kako u kritinim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno. Osim utede vode i osiguravanja veih prinosa, ugraivanjem sustava kap po kap smanjujemo vlanost zraka i tla u

Prednost sustava kap po kap

Polaganje crijeva za navodnjavanje u tlo

nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, meuredni prostori ostaju suhi, to omoguuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Takoer, kontinuiranost navodnjavanja koja se postie ovim nainom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlanom zemljitu eliminiraju okovi nastali kao posljedica hercegovakih tropskih vruina. Drugim, rijeima, u Hercegovini vladaju tropski uvjeti to potvruju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrui dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Usljed toga esto dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i odreenih okova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga ne zanemarimo ni injenicu kako je cijena sustava vie nego prihvatljiva a samo instaliranje i odravanje vrlo jednostavno. to na kraju rei nego da dio budunost hercegovake poljoprivrede dobrim dijelom svakako lei i u njenom vinogradarstvu koje je opet u uspo-

19

SINERGON 2000
ivica doko, dipl. ing.

Pospjeuje razvoj biljaka u stresnim uvjetima

Karakteristike: Sinergon 2000 je organsko tekue gnojivo namijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka koje su podlone ambijentalnom i fiziolokom stresu. Organska komponenta unosi duik u visoko primjenjivom obliku, koji omoguava poboljanje fiziolokih i proizvodnih mehanizama uzgajane biljke. Prisutnost aminokiselina u organskoj tvari kao to su glutamin, cistein, serin i glicin omoguava formulaciji da reagira pozitivno na proteinsku sintezu biljke pospjeujui uspostavljane biokemijskih funkcija u sluaju oka uzrokovanog temperaturnim ili fiziolokim promjenama ili raznim drugim tretmanima. Sinergon 2000 je obogaen magnezijem-najbitnijim elementom za formiranje klorofila i karotenoidnih supstanci, te eljezom- pokretaem procesa fotosinteze. Na ovaj nain biljka gnojena Sinergonom 2000 je otpornija, aktivnija, vitalnija i produktivnija. Koritenjem SINERGON-a 2000 dobiva se: vea otpornost na klimatske nepogode, bolji vegetativni razvoj, bolja opa uravnoteenost biljke, vea produktivnost kvantitativna i kvalitativna smanjuje stres biljke prilikom tretmana s herbicidima. Doze i nain primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke) Folijarna primjena (doze za 100 lit vode) Voke i vinova loza (kruka, jabuka, breskva, ljiva, kajsija, trenja, kiwi, maslina, vinsko i stolno groe, agrumi, jagoda, i dr.): 100-150 gr primjenjivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova. Povre (rajica, salata, paprika itd.) 100-120g. Primjenjivati u fazi nakon presaivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja ploda. Kod primjene u zatienim prostorima doza ne smije prei 100 gr/100 lit. vode. Cvijee: 60-80 gr ; primjenjivati u fazi nakon presaivanja ili ponovne vegetacije, u fazi formiranja cvjetnih pupoljaka. Ukrasne biljke i rasadnici: 80-100 gr ; prilikom pojave prvih novih listova. itarice: 1,5-2 kg/ha ; primjenjivati u fazi porasta i rasta stabljike . Industrijske kulture: (repa, duhan, i dr.) 1,5-2 kg/ha. Tretirati nakon pojave etvrtog-petog lista. Ostalo: (vonjak, povrtnjak, industrijske biljke) 100-150 gr u sluaju ambijentalnog i fiziolokog stresa. Fertirigacija (gnojidba kroz sistem za navodnjavanje): Voke i vinova loza: 5-15 kg/ha Povrtne kulture, ukrasne biljke i cvijee: 1-2 kg/1000 m2. Kompatibilnost (mogunost mjeanja): SINERGON 2000 se moe mijeati s ostalim CIfO pripravcima ali i sa sredstvima za zatitu bilja. Napomene: U zatienom prostoru (plasteniku, stakleniku, tunelima, itd) doze Sinergona ne smiju prei 100g na 100 lit vode (0,1%). folijarni tretmani se izvode u jutarnjem ili popodnevnom dijelu dana (ne kod visokih temperatura). Prije primjene protresti bocu. CIfO jami kvalitetu pripravka, ali ne preuzima nikakvu odgovornost za tete nastale usljed neprikladne primjene pripravka ili nepotivanja navedenih doza i naina primjene.
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

PItANJA I ODGOVORI
Savijanje grana voaka
Proitao sam da se savijanjem kod voaka plodovi mogu oekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve vone vrste. Savijanje grana u lukove na mlaim vokama u prvim godinama poslije sadnje moe se vie ili manje skratiti trajanje njihove mladenake nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donoenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruke cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonoenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troi mnogo vremena pa ga primjenjuju voari amateri koji imaju manji broj stabala. U veim vonjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nuno za oblikovanje kronje i primjenjuje se uravnoteena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voaka, to takoer pridonosi njihovu ranijem plodonoenju. Savijanje se ne prakticira kod kotiavih voaka (breskva, trenja, vinja, marelica i ljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju. Mladen Karai, dipl. ing. ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premae etkicom. Otopina e unititi panj i do najmanjeg korjenia, pa ga idue godine moete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. Ivica Doko, dipl. ing. dio tijekom oujka. Prilikom kupovine od prodavaa sam traio neku novu ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a gomolji su neto izduljeni. Molim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i idue godine. Gomolji krumpira koje ste dostavili pripadaju sorti Arnova. Naime, gomolji ove sorte su neto izduljeni i glatke pokoice. Arnova pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. Izuzetna je rodna sorta i svake godine povrine zasaene ovom sortom se poveavaju. Predvia se da e biti jedna od vodeih sorti za proizvodnju mladog krumpira Mario ubela, dipl. ing. rama istodobno je vano utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta, a to se provodi pravilnom rezidbom uz koritenje slabije bujnih podloga i sl. esto za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodan za razvoj grozdova i lia, a to nije tono. Vlaga jest bitna, ali se ne oituje na ovako izraen nain. Nino Rotim, dipl. ing.

20

Rastjerivanje zmija
Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zaputenom vonjaku. Upravo zmije trae takva mjesta kao svoja stanita, pogotovo ako su jo obrasla raslinjem. Kako bi se rijeili zmija, moramo njihova stanita uiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na povrinama gdje se ne osjeaju sigurnim. Takve povrine potrebno je kultivirati, raslinje oistiti, a po mogunosti to kamenje ukloniti. Osim toga, raslinje se moe i spaliti. Trajno sprjeavanje naseljavanja zmija na neko podruje (vonjak, ili neku drugu povrinu) teko je izvedivo. Mogu se koristiti pocinana mrea sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela povrina. Danas na tritu postoje pripravci koji se mogu koristiti u rastjerivanju zmija. Jedan od takvih pripravaka je i Viperalt-repelent koji svojim mirisom tjera zmije. Moete ga nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama ili trnim centrima. Matea Pehar, dipl. ing.

UREA i njena folijarna primjena

Dugi niz godina uspjeno se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Iako sam nebrojeno puta razliite poljoprivredne kulture gnojio duinim gnojivima nikada ista nisam koristio folijarno tj. preko lista. Stoga me zanima koje su karakteristike UREE (sa strunog gledita) i moe li se ona koristiti za gnojidbu preko lista? UREA se jo naziva karbamidom ili mokraevinom i predstavlja nae najkoncentriranije vrsto duino gnojivo koje sadrava 46 % duika. UREA dolazi u obliku bijelih zrnaca premda nekada moe biti i bijela kristalna sol. Slabo je higroskopna, to znai da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako uva. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). Meutim, UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najee rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, to znai da je tada koncentracija rastvora 0,5-1 %. Premda pojedine kulture podnose i neto jae koncentracije (krumpir), kod folijarne primjene UREE treba biti oprezan iz razloga to lako moe doi do pojave neeljenih oegotina. Mladen Karai, dipl. ing.
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Pojava sitnih bobica na grozdu

Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam vei broj grozdova na kojima su se formirale suvie sitne bobice. Iako nisam veliki strunjak mislim da se nipoto ne radi o bolesti. Stoga me zanima o kakvoj je pojavi rije? Iako niste, kako sami kaete veliki strunjak, u pravu ste kada tvrdite da nije rije o bolesti. Uzrok pojave sitnih bobica lei u loem vremenu koje je pratilac naih krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. Kako bismo vam tonije pojasnili ovu pojavu, elim vam rei da u vaem vinogradu nije bilo potpune oplodnje, zbog ega je i dolo do formiranja malih bobica. Stoga vam preporuujemo da, prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje obavite prihranjivanje, pritom vodei rauna da se ne pretjeruje s koliinom gnojiva. Jer, upravo agrotehnikim mje-

Vaenje panjeva
Tijekom ljeta planiram posjei vei broj starijih vonih stabala. Zanima me kako najlake izvaditi panjeve. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic). Koristimo fizioloku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premjetaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I upravo ujesen kod svega to trebamo unititi koristimo jedan od

O kojoj sorti krumpiru se radi

U veljai sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posa-

21

LJEtNI POSLOVI U NASADU AktINIDIJE

Iako slovi za relativno nezahtijevnu vonu vrstu koja bez potekoa moe uspijevati uz svaku okunicu, ipak je za njen pravilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. To se, prije svega, odnosi na zelenu rezidbu, prihranjivanje i navodnjavanje, a mjesec svibanj je idealan za provedbu navedenih agrotehnikih mjera. Mladen karai, dipl. ing.
rije neto vie od jednog desetljea u Hercegovini su se vrlo aktivno poele podizati odrine kivija ili aktinidije. Nita zauujue, jer se radi o jednoj od rijetkih vonih vrsta koja trai minimalnu njegu i odravanje. Tim vie to se kiwi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne treba prskati, odnosno, primjena pesticida u uzgoju aktinidije je svedena na minimalnu mjeru. Stoga se najee i sadi uz okunice i to prvenstveno za stvaranje vrlo guste hladovine s tim da ne smijemo zanemariti ni veliko bogatstvo C vitamina koji se kriju u njegovim aromatinim plodovima. Ali, poto je rije o relativno novoj vonoj vrsti, u praksi se deavaju razliite pogreke. poljoljekarnama pod tvornikim nazivom Florgen 6. Inae, pojava uenja lista ili kloroze je posebno izraena ove godine jer velike koliine oborina ispiru u dublje slojeve tla i ono malo eljeza koje se nalazi dostupno stablima aktinidija. A mjeseci svibanj i lipanj su idealani za primjenu preparata Florgen 6 i Sequestren Fe.

Ni jedno ni drugo. Pogreka se javlja u samom startu, odnosno, kod sadnje. Ukoliko kiwi sadimo na tlima koja su bogata karbonatima i imaju previe aktivnog vapna u svom sastavu, tada se redovito pojavljuje i kloroza, koja se manifestira uenjem lista. Navedena tla nisu idealna za sadnju kiwija jer aktivno vapno blokira eljezo u tlu a ono je neophodno za uzgoj aktinidija. Stoga je, u vie navrata, eljezo potrebno unositi u tlo i to otapanjem eljeznih helata ija koliina ovisi o starosti stabala i stupnja kloroze. Navedene eljezne helate moete pronai u svim bolje opskrbljenim

List dobiva izrazito utu bojubolest ili premalo gnojiva?

Mineralna gnojiva se unose takoer u ovom razdoblju s tim da ne trebamo pretjerivati s njihovim koliinama. Izbor tipa gnojiva ovisi o vie imbenika, ali je svakako najpoeljnije koristiti specijalna gnojiva za aktinidije jer ona u svom sastavu pored osnovnih elemenata sadravaju i mikroelemente nune za pravilan razvitak stabala. Dovoljno je oko svakog stabla razbacati 100 grama navedenog gnojiva koje se potom lagano ukopaje u tlo, nakon ega slijedi obilno zalijevanje vodom. Gnojivo se unosi u dva navrata, prvi put u mjesecu svibnju dok se drugo unoenje gnojiva obavlja u mjesecu rujnu ili listopadu.

A kada se unose mineralna gnojiva?

Nedostatak mikrohraniva lako se uoava

Svakako da uestalost navodnjavanja prvenstveno ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Ipak, na pjeskovitim tlima o tome trebamo voditi rauna jer zbog svoje velike propusnosti hercegovaka tla zahtijevaju visoke koliine vode. Nedostatak vode dovodi do gubitka vrstoe lista i drugih zelenih organa biljke a to se moe odraziti na plodonoenje. Obino, u duljem nedostatku vode kiwi

Zahtijevaju li aktinidije velike koliine vode?

formira male, sitne plodove koje nemaju gotovo nikakvog okusa. Osim toga, cijelo stablo trpi zbog ega moe doi i do njegovog propadanja, odnosno, suenja. Stoga kiwi treba zalijevati svakih 5-7 dana (poevi od lipnja pa sve do polovice rujna) koliinom vode od 25 mm po etvornom metru, po turnusu navodnjavanja. To je prava avantura koja esto zavrava s negativnim rezultatom tj. zbog strune rezidbe na biljci esto ne bude formiran niti jedan jedini plod. Razlog najee lei u prejakom prikraivanju ili u rezu rodnih izboja. Dakle, orezivanju aktinidije treba pristupiti krajnje oprezno, s tim da zelenu rezidbu prakticiramo kroz vie navrata tijekom godine. Prvi put koncem travnja ili poetkom svibnja kada se odstranjuju prekobrojne

Umijee orezivanja!

i nerodne mladice koje nisu potrebne za sljedeu sezonu. Druga rezidba se provodi nakon cvatnje tj. u lipnju kada se prikrauju vrhovi mladica na 8 pupoljaka od krajnjeg ploda. Osim toga treba prikratiti i sve bujne mladice koje remete osvjetljenost i prozranost kronje. Krajnji rez se obavlja koncem kolovoza kada, openito gledano, opada i rast aktinidije, poglavito najee hercegovake sorte Hayward. Ovom rezidbom se vri prikraivanje i podvezivanje mladica. Dakle, to rei nego da rezidbu aktinidija trebamo povjeriti strunom licu koje poznaje morfoloke i bioloke zakonitosti i osobine ove cijenjene vone vrste. Jer samo uz potivanje i pravilno provoenje agrotehnikih mjera moemo oekivati brzo napredovanje stabala aktinidija koje e rezultirati obiljem ukusnih i hranjivih plodova.

Pripravci za suzbijanje kloroze B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

22

NEPOLA SLAbO POZNAtA VONA VRStA

Premda se nepola intenzivno uzgaja u razvijenim voarskim zemljama s mediteranskom klimom u naim junim krajevima nije zauzela vee i znaajnije mjesto. Glavni uzroci takvu stanju lee u neinformiranosti i nepoznavanju voara s ovom vonom vrstom. Mario uBela, dipl. ing.
sim toga, nepola je viemanje nepoznata vona vrsta koja se u naim toplijim krajevima uzgaja uglavnom pojedinano na okunici. To, prije svega, moe zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i velikim koastim listovima srebrenkastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrhovima jednogodinjih izboja. Kako pak ne bi bilo zablude, treba naglasiti kako nepola (Eriobotryia japonica) nije isto to i mumula (Mespilus germanica). Naime, iako nepolu esto nazivaju japanskom mumulom, ona se bitno razlikuje od obine mumule koja je listopadna vona vrsta i iji plodovi dozrijevaju koncem listopada ili ak u studenome. S druge strane, plodove s nepole koja je, ustvari, zimzelena biljka ponegdje moemo brati ve u svibnju, to znai da oni meu prvima dospijevaju na trite. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni, vrlo su soni i imaju ugodno osvjeavajuu aromu. A osim u svjeem stanju, koriste se i za izradu razliitih preraevina poput sokova i likera. Tako je nalazimo u kunim vrtovima i parkovima uzdu itave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutranjosti, gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. Za ovu vonu vrstu je karakteristino kako bez veih potekoa podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Zbog toga, u naim junim podrujima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zatiena od jaih sjevernih vjetrova. Jer nepola vrlo dobro prkosi sui ali zato lako strada od jaih hladnih vjetrova. Tako su prema hladnoi najosjetljiviji mladi pupovi. Nasuprot tomu, visoke temperature zraka i dulja suna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu vonu vrstu. A ona ne samo da e se u junoj Hercegovini lako prilagoditi ve e poetkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najranije od svih voaka otvoriti novu sezonu svjeeg voa. Stoga je kronju najbolje formirati u obliku pehara ili kugle. Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postranih, sekundarnih izboja na glavnom izboju koji nosi cvjetite. Ako se ne bi orezali ti postrani izboji, donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na tetu onih na glavnom izboju. Pored toga, rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki, iscrpljeni i bolesni izboji. Zatita od bolesti provodi se prskanjem bakrenim fungicidi kao to su Cuprablau Z, Champion, Bordoka juha i sl. Osim bakra u zatiti nepole koriste se i mnogi klasini fungicidi poput Cineba i Dithana te sistemici Topas, Rubigan i Systhane. Kod prskanja treba koristiti normalne koncentracije, ali voku treba dobro okupati. Iako se uzgaja uglavnom pojedinano, praksa je pokazala kako bez odgovarajue zatite jednom oboljelu nepolu teko moete izlijeiti. Na kraju se opravdano moe zakljuiti kako u uzgoju japanskih nepola u naim junim krajevima mnogo toga nedostaje ili je jo nepoznato. Zbog toga bi bilo vrijeme, da se na tome zapone vie i bolje raditi. Jer ukusni plodovi nepole bi vrlo lako mogli nai mjesto kao prvi plodovi voa u proljee na stolovima turista i naih graana.
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Nepola je suptropska voka s vrlo irokim arealom uzgoja.

Gdje se sve moe uzgajati nepola?

Nasad nepole

Iako to ljubitelji voa iz neznanja zanemaruju, rezidbu nepole treba obaviti odmah nakon berbe plodova a to se provodi redovito svake godine. Na taj nain kronju adekvatno prorijedimo i uinimo prozranom kako bismo omoguili prodor sunevih zraka do svakog lista.

Redovita rezidba i zatita-klju uspjeha?

23

kAkO SUZbIJAtI LIAJEVE NA VOkAMA?

dr. sc. tihoMir Milievi,

rlo se esto na stablima i granama drvenastih vonih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drvea i grmlja, zapaa pojava liajeva. Mnogi se pitaju teti li to biljkama? Jesu li liajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki nain suzbijati? Takva pitanja vrlo esto nam postavlja veliki broj voara, im ih primijetite na svojim vokama, bojei se da e liajevi moda nauditi vokama. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer liajevi nisu opasni.

Liajevi se javljaju na gotovo svim vonim vrstama, osobito

Liajevi na vokama

ljivi, orahu, jabuci i kruki, pogotovo u ekstenzivnim ili naputenim vonjacima. to je u biti liaj? Liaj je vrlo specifina i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji ive u tzv. simbiozi ili suivotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedniku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najee gljive mjeinarke (Ascomycotina), ija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uoavaju unutar tijela liaja. Liaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako

nadopunjuju. Istiemo, liajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled ini. ive samo na povrini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, to znai da ne ulaze u biljno stanije kao paraziti. Meutim, njihova pojava, unato tomu to nisu paraziti, posredno moe tetiti biljkama jer mogu smanjivati ivotni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanite za naseljavanje nekih tetnika. Postoji vie od 15.000 vrsta liajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili bioloke pokazatelje istoe zraka i openito istoe stanita i okolia.

Obino se javljaju na starijim vokama, a ako ponu rasti na mladima, onda je to znak da su te voke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim vonim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u sluaju ako se ne provodi uobiajena zatita fungicidima. Naime, veina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilino ih dobro suzbija, pa se liajevi stoga nikada ne javljaju u vonjacima s redovitom zatitom fungicidima. Mogli bismo rei da je njihova pojava na vokama najbolji znak dobrih ekolokih uvjeta koji vladaju u vonjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak oneien i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksinih tvari. Neki liajevi izrazito su dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kunim vrtovima. Spomenuto je na poetku da se uglavnom javljaju na stablima i granama ljiva, oraha, jabuka i dr. Na ljivi se pojavljuje najee liaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu uti liaj Xanthoria parietina. Od drugih liajeva na vokama su rairene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr. Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na poetku vegetacije, koja se redovito provode u vonjacima, ujedno suzbijaju i liajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.

ime ih suzbijati?

uti liaj (Xanthoria parietina) B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Liaji iz roda Parmelia

Liaji iz roda Physcia

24

LJEtNE SORtE LJIVA

Mladen karai, dipl. ing.

ljiva je vodea vona vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prolog stoljea doslovce se uzgajala samo sorta Poegaa. Ipak, posljednjih godina se sortiment ljive bitnije promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti od kojih neke plodonose ba tijekom ljeta.
ono to je nama Hercegovcima trenja. Na podruju Hercegovine zadnjh desetak godina biljei se porast sadnje iskljuivo ljetnih i ranih jesenskih sorti. Razlog tomu je blizina jadranske obala gdje najee i zavravaju plodovi ove cjenjene vone vrste. Ruth Gerstetter je rana sorta ljive koja rano prorodi. Samoneoplodna, je to znai da u njenoj blizini treba posaditi sortu opraiva: Stanley, Aenka 707 i dr. Sazrijeva koncem lipnja i poetkom srpnja. Plod je velik (cca 31 gram), okruglast, ljubiastoplave boje, veoma soan i osvjeavajueg slatkog okusa. Dobro se pokazala u uvjetima Hercegovine. Kalifornijska plava rano prorodi te obilno i redovito raa. Rije je o samooplodnoj sorti, to znai da se moe uzgajati sama, bez sorte opraivaa. Dozrijeva polovicom srpnja i formira velike plodove (cca 47 grama), okruglastog oblika i plave boje. Meso ploda je sono i ugodna okusa. Rije je o vrlo cijenjenoj sorti u Hercegovini. Stanley pretstavlja sortu ljive koja je u posljednjih dvadesetak godina postala jedna od vodeih sorti u BiH. Prije svega, tome pridonosi injenica da je ova sorta trebala zamijeniti Poegau (Bistricu) koju je pokosila najopasnija bolest ljive-arka. Oni malo stariji pamte da su veliki nasadi ljive upravo zbog arke, slovom zakona ali i struke, morali bili iskreni i uniteni. Tada se pojavila sorta Stanley koja je trebala biti otporna na arku. Meutim, iako i ona moe oboljeti od ove opake bolesti, za kratko vrijeme se nametnula i postala vodea sorta ljive na podruju BiH, ali i ire. Samooplodna je sorta koja rano dolazi na rod i koja daje redovite i obilne prinose. Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza i formira velike plodove (cca 42 grama), tamnoplave boje. U Hercegovini ovu sortu redovito kombiniraju s ranije navedenom sortom Ruth Gerstetter. aanska rodna je samooplodna sorta ljive koja rano dolazi na rod a koju odlikuje izrazita rodnost (zbog ega je i dobila naziv). Dozrijeva u prvoj dekadi srpnja, neposredno iza sorte Ruth Gerstetter. Plod je srednje velik s tamnoplavom pokoicom. Meso ploda je sono, slatko, aromatino i vrlo dobre kakvoe. Plodovi ove sorte su osim za koritenje u svjeem stanju pogodni i za suenje. Osim navedenih, u naem sortimentu su priliito zastupljene i sorte aanska ljepotica, aanska rana i aanska najbolja. Pored toga, postoji veliki niz sorti lokalnog znaaja a koje su itekako zastupljene i cijenjene u pojedinim proizvodnim podrujima. Meutim, moramo spomenuti i kako u ljetnom razdoblju plodonosi veliki broj tzv. japanskih ljiva za kojima posljednjih godina vlada velika potraanja u vonim rasadnicima. Kako i ne bi kada je rije o vrstim, sonim i izrazito velikim plodovima (najee cca 90 grama) koji su se pokazali kvalitetnim za potronju u svjeem stanju. Svima onima koje zanima neto vie predlaemo da svakako posjete navedenim sajam u Gradacu, gdje se svake godine izlau sve sorte ljive koje se uzgajaju na podruju BiH.
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

osna je oduvijek bila poznata po proizvodnji ljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna podruja ljive u naoj zemlji na podruju sjeveroistone Bosne (podruje Majevice, Bijeljine, Brkog, Gradaca i Doboja) te sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slivu rijeke Bosne te istonim podrujima (Gorade, Viegrad i Zvornik). S druge strane, u Hercegovini se ljiva proizvodi vie za osobne potrebe mada postoje i malo vea proizvodna podruja, poput istone Hercegovine (Nevesinje) i podruje Rame, odnosno, Prozora. Koliko se ljiva cijeni u Bosni najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradacu (29.VIII-1.IX) posveen upravo njoj. Kako se u Hercegovini svake godine odrava sajam trenje, moemo povui paralelu kako je Bosancima ljiva

Najee ljetne sorte ljiva

Kalifornijska plava

Sorta Ruth Gerstetter

25
Popis kukaca za koje postoje feromonske zamke u Sjemenarni d.o.o. iroki Brijeg
Latinski naziv Adoxophyes orana Agriotes brevis Agriotes lineatus Agriotes litigiosus Agriotes obscurus Agriotes sordidus Agriotes sputator Agriotes ustulatus Agrotis ipsilon Agrotis segetum Anarsia lineatella Anomala vitis/A.dubia Archips podana Archips rosana Autographa gamma Bothynoderes(Cleonus)punctiventris Ceratitis capitata Cetonia a.aurata/Potosia cuprea Clysia ambiguella
Klopka VARb3k

Domai naziv Savija koice ploda injak injak injak injak injak injak injak Sovica ipsilon Usjevna sovica Breskvin moljac Lozin zlatar Jasenov savija Ruin savija Sovica gama Repina pipa Mediteranska vona muha Zlatne mare uti grozdov moljac Vrboto Jabuni savija Krukin savija Kukuruzna zlatica Kukuruzna zlatica Dlakavi ruiar ljivin savija Breskvin savija Sivi savija pupova uta kukuruzna sovica Crna i uta ljivina osica Moljac krunih mina Moljac tokastih mina Moljac vreastih mina Pepeljasti grozdov moljac Moljac vijugavih mina Kupusna sovica Povrtna sovica Patuljasti moljac miner Crni ruiar Savija lista jabuke Krumpirov moljac Braneni moljci Kupusni moljac Maslinin moljac Maslinin moljac Trenjina muha Grozdov savija Jabuni staklokrilac Lisni miner rajice Ose Voni sipac Granoto

Tip klopke RAG Yf Yf Yf Yf Yf Yf VARb3 VARL+ RAG RAG VARb3 RAG RAG RAG; VARL+ TAL VARs+ VARb3k RAG VARb3 RAG RAG PALs;KLPflor; VARs;PAL; KLPfero+ VARb3k RAG RAG RAG RAG PALf RAG RAG RAG RAG RAG VARL+ RAG;VARL+ RAG VARb3z RAG RAG RAG RAG RAG VARL+ PALz RAG RAG RAG VARL PALX VARb3

Cossus cossus Cydia pomonella Cydia pyrivora Diabrotica v.virgifera (floral attr.) Diabrotica v.virgifera (pheromone) Epicometis(Tropinota)hirta Grapholita funebrana Grapholita molesta Hedya nubiferana Helicoverpa armigera Hoplocampa minuta, flava Leucoptera scitella Lithocolletis blancardella Lithocolletis corylifoliella Lobesia botrana Lynoetia clerckella Mamestra brassicae Mamestra oleracea Nepticula malella Oxythyrea funesta Pandemis heparana Phthorimaea operculella Plodia interpunctella/A.kuehniella Plutella maculipennis Prays oleae Prays oleae Rhagoletis cerasi/R.cingulata Sparganothis pilleriana Synanthedon myopaeformis Tuta absoluta Vespa (Vespula,Paravespula) spp. Xyleborus dispar

FEROMONSkE ZAMkE
ivica doko, dipl. ing.

eromonske zamke (klopke) su posebno konstruirane zamke koje sadre mamce ispunjene specijalnom feromonskom smjesom. Namijenjene su za hvatanje te dokazivanje prisutnosti odgovarajuih tetnika u vonjacima, vinogradima, ratarskim i povrtlarskim kultura-

ma, te u umarstvu. Na osnovu uhvaenih kukaca i njihovog broja, dobiju se podaci za odreivanje optimalnog vremena eventualno potrebne mjere suzbijanja. Zamke se vjeaju, ovisno o vrsti kukca, u kronju voaka, odnosno u zoni groa kod vinove loze. Komplet se sastoji od konstrukcije zamke, ljepljive podloge i feromonskog mamka.

Yf klopka za injake B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Zeuzera pyrina

26
ivica doko, dipl. ing.
rah predstavlja staru voarsku vrstu iji su plodovi pronaeni meu iskopinama u Pompejima, za koje je ustanovljeno da potjeu iz 79. godine poslije Krista. Plodovi oraha su vrlo cijenjeni i hranjivi, te sadre 15-20 % bjelanevina, 2,5-4 % eera, 50-70 % kvalitetnih masnoa, ali i brojne vitamine (B1, B2, A, C, E, PP) i mineralne tvari ( kalij, kalcij, fosfor, magnezij, eljezo i dr.). Pored velike hranjive vrijednosti, plodovi oraha su znaajni jer imaju dijetoterapeutsku vrijednost. U odnosu na ostale vone vrste, orah je danas u naoj zemlji nepravedno zapostavljen. Razlog lei u injenici da orah ulazi u rodnost 10-tak godina po sadnji. U BiH nema veih plantanih zasada, nego se orah uglavnom uzgaja kao pojedinana stabla uz okunice. Meutim, takav pristup treba to prije mijenjati, jer je orah osim po plodovima poznat i po kvalitetnom drvetu. Takoer, u odnosu na ostale vone vrste manje je izloen napadu bolesti i tetnika, ije napade podnosi s manje oteenja. Ne moramo graditi ni skupa skladita za uvanje plodova jer se osueni plodovi oraha mogu bez ikakvih problema dulje vrijeme uvati na suhom mjestu. Uz sve to, nije nam potrebno ni puno radne snage, jer na znaajniji rad moramo raunati samo prve tri godine (dok se ne formira uzgojni oblik), a sve ostalo se svodi na prihranu i berbu. Uz sve gore navedeno lako zakljuujemo da se isplati ulagati u nove plantane nasade oraha, koje e uz malu strpljivost donijeti i znaajniji novani profit. to se tie izbora proizvodnog prostora, tu moramo biti oprezni jer je orah u tom pogledu dosta osjetljiv. Najvie mu odgovaraju visoravni i blage padine junih ekspozicija, dok su ravniarski tereni manje prikladni. Orah moemo uzgajati do 1000 m nadmorske visine. U pogledu klimatskih prilika posebnu pozornost treba obratiti na temperaturu i oborine. Kad je orah pripremljen za zimu, tj. kad se nalazi u periodu dubokog zimskog mirovanja moe podni-

DUGOVJENI ORAH
Orah je dugovjena voka koja u ovisnosti od uvjeta uspijevanja moe doivjeti i vie od stotinu godina. U pravilu, u povoljnim uvjetima puna rodnost oraha potraje i 30-tak godina.

dovoljno oborina u periodu od oko 5-6 tjedana nakon cvatnje moe doi do jaeg opadanja plodova koji e biti sitniji i slabije kakvoe. Sadnja oraha provodi se na isti nain kao i za ostale vone vrste. Najbolje je sadnju obavljati u jesen. Kod podizanja plantaa tlo se mora rigolovati, te u samom momentu sadnje pognojiti sa 25 kg stajskog gnoja koje ne smije doi u dodir s korijenovim sustavom. Razmak redova kod sadnje sorti cijepljenih na podlogu domaeg oraha na plodnijim tlima iznosi najmanje 8 metara, dok je razmak izmeu redova 9 metara. Ukoliko se radi o orahu uzgojenom iz sjemena navedene razmake treba poveati barem za metar. Velika je teta to ne iskoritavamo prirodne potencijale nae zemlje i to se ne okrenemo podizanju novih, suvremenih plantanih nasada oraha jer kao to narod kae od njega imamo dva roda, i to: u plodovima i u prirastu drva. Takoer, dokazano je da orasi potiu ponovni rast kose, reguliraju luenje zatitne masnoe koe, daju dodatnu snagu ivanom sustavu, te tite od peruti i umora. Orah se razmnoava vegetativno (cijepljenjem sorti na podloge) i generativno (sjetvom sjemena). Za uzgoj oraha koriste se generativne podloge ili sjemenaci od obinog oraha, crnog oraha i raznih hibrida. Od svih podloga najbolji su sjemenaci obinog oraha, s tim da je potrebno obratiti pozornost na odabir dobrih sjemenjaka. Isto tako, kod izbora sorti treba biti veoma oprezan, jer postoje i orasi koji formiraju prekrasno, veliko stablo ali koji nikada ne rode. Zato je najbolje kupovati sadnice plemenitog oraha u provjerenim rasadnicima gdje se moemo i dodatno raspitati o karakteristikama pojedinih sorti. Takoer, potrebno je u vonjake unijeti 2 ili 3 sorte, jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje, pa vei broj sorti poveava vjerovatnou da e uspijeti meuopraivanje i meuoplodnja (mada se sorte oraha mogu oploditi i vlastitim polenom).
B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Podloge i sorte

jeti i temperature od minus 290 C. Meutim, opasnost prijeti od mraza, a posebno su opasna nagla zahlaenja koja se najee javljaju u sijenju. Tada esto imamo nekoliko uzastopnih, toplijih dana koji iniciraju kolanje sokova koji s dolaskom naglih

mrazeva smrznu. Na mrazeve je posebno osjetljiv poetkom zime kada orah s duljom vegetacijom, nepripremljen ue u zimu. Orah zahtijeva i veliku koliinu oborina i naroito je na suu osjetljiv u proljee, odmah nakon oplodnje. Ukoliko nema

Nasad oraha

27
MAYETTE je stara francuska sorta srednje bujnosti. Umjereno je osjetljiva na proljetne mrazove jer s vegetacijom poinje oko 20. travnja, a dozrijeva oko 20. listopada. Ima svijetlu jezgru, a randman joj iznosi oko 47 % ( randman znai odnos teine jezgre naspram ljuske tj. cijelog ploda i uvijek se izraava u postotcima). Preporuuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom podruju. FRANQUETTE je najpoznatija i najrairenija sorta oraha u svijetu, a potjee iz francuske. Stabla su srednje bujna i rodna. S vegetacijom poinje oko 1. svibnja pa postoji mala opasnost od mrazeva. Dozrijeva oko 15. listopada. Randman jezgre iznosi 46 %, a preporuuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom podruju. AMPION je novija sorta dobivana u Novom Sadu. Kasno poinje, a rano zavrava vegetaciju. Dosta je otporna prema bolestima, a randman jezgre iznosi oko 58 %. Srednje je bujna i vrlo rodna. Preporuuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom podruju. JUPITER je eka sorta koja s vegetacijom poinje oko 25. travnja, a dozrijeva 1. listopada. Srednje je bujna, s randmanom jezgre oko 51 %. Moe se uzgajati i u mediteranskom podruju. GEINSENHEIM 1247 je njemaka sorta kod koje su stabla bujna i malo rodna, ali koja rano prorode. Prikladna je za uzgoj u mediteranskom podruju iz razloga to rano poinje vegetaciju. Jezgra je svijetle boje, a randman iznosi oko 49 %.

PRVO NAtJECANJE tRAktORIStA ORAA HERCEGOVINE

dragan Jurkovi, dipl. ing.
organizaciji Agronomskog i prehrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru 30. 04. 2010. godine na fakultetskom dobru odrano je prvo natjecanje traktorista oraa. Pokrovitelj ovog natjecanja je federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, a samo natjecanje otvorio je ministar mr. sc. Damir Ljubi. Na prvom natjecanju uestvovalo je 14 natjecatelja iz Hercegovako-neretvanske i Zapadnohecegovake upanije. Lijepo vrijeme ali i ogromno zanimanje za ovo natjecanje privuklo je veliki broj promatraa koji su pomno pratili sve vjetine koje su iskazali natjecatelji. Natjecanje je organizirano po pravilima Svjetske orake organizacije, a voditelj programa je bio gosp. Ivo Juras dipl.ing., voditelj odijela za mehanizaciju pri strunoj savjetodavnoj slubi Republike Hrvatske. Cilj organizatora je organizacija dravnog natjecanja kako bi Bosna i Hercegovina, u skoroj budunosti, postala lan Svjetske organizacije oraa, te sudjelovala na Svjetskom prvenstvu 2012 g. koje e se odrati u Republici Hrvatskoj. Natjecanje je poelo u 10.30 h izvlaenjem startnih brojeva, u 11 h sveanim otvaranjem, a zavrilo se u 16 h proglaenjem pobjednika, te dodjelom priznanja svim natjecateljima. Prvo

mjesto na 1. natjecanju oraa Hercegovine osvojio je Zoran Bogdan, drugi je bio Ivan Juri, a trei Krunoslav ovi. Sudionici 1. Natjecanja traktorista oraa Hercegovine 1. Stojan Bevanda (Jare, iroki Brijeg) 2. Ivan Beli (Posuje) 3. Zoran Bogdan (Jare, iroki Brijeg) 4. Krunoslav ovi (Ljuti Dolac, iroki Brijeg) 5. Marinko ovi (Ljuti Dolac, iroki Brijeg) 6. Mario Gilja (Jare, iroki Brijeg) 7. Ivan Juri (Vitina, Ljubuki) 8. eljko Krei (Borojevii, Stolac) 9. Jure Lasi (Uzarii, iroki Brijeg) 10. Drinoslav Lonar (Tomislavgrad) 11. Mario Marjanovi (Mostar) 12. Ilija Marui (Biograci, iroki Brijeg) 13. Martin Matijevi (Mostar) 14. Ante Pavkovi (Tomislavgrad) Tipovi traktora zastupljeni na natjecanju Na natjecanju je najvie bilo IMT traktora i to IMT 539, zatim John Deere. Osim njih tu su jo bili Ytto, fiat, fent te Zetor. Snaga traktora na natjecanju kretala se od 39 KS kod traktora IMT 539 pa do 150 KS kod traktora John Deere.

Traktor IMT 539 B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Za natjecanje je vladalo veliko interesovanje

28

tRAVANJ U ZNAkU GREEN GARDENA

Matea pehar, dipl. ing.

jesec travanj je bio i vie nego pun ugodnih iznenaenja za sve vjerne kupce Green Garden proizvoda. Naime, svi koji su se 9.travnja nali u kupovini u Tu-u Mostar, te 10.travnja u Interexu na Biu polju uz kupovinu Green Garden proizvoda su dobili i arenu paletu Green Garden gratisa koje je dijelila naa promoterka za Green Garden pultom. Kupce smo ovog proljea odluili razveseliti i nagradnom igrom TU-SJEMENARNA koja se u periodu od 17.oujka do 12.travnja odvijala u svim Tu objektima irom Bosne i Hercegovine, a u kojoj je glavni zgoditak bila motorna kosilica. Svi posjetitelji Tu-a koji su u navedenom periodu obogatili svoju vreicu Green Garden proizvodima u vrijednosti od 10 KM, dobili su kupon koji su s ispunjenim podacima ubacivali u Green Garden nagradnu kutiju. Izvlaenje nagrada se odravalo u svim Tu objektima 17.travnja, te je podijeljeno 14 motornih kosilica. Meutim, i

oni manje sretni, koji nisu imali priliku odnijeti glavni zgoditak svojim kuama, otili su veseli i zadovoljni s jednom od ak 140 utjenih nagrada. Isti dan, ispred Sjemenarnina Agrocentra na Biu polju, Udruenje graana protiv okrutnosti nad ivotinjama Prijatelji Mostar je educiralo nae kupce i graane o nunosti zatite naputenih, te zlostavljanih ivotinja. Volonteri istoimene udruge su uz edukaciju prikupljali i dobrovoljne priloge hrane za naputene ivotinje. Pred kraj mjeseca, 29.travnja, Agrocentar su posjetili i studenti Agronomskog i prehrambenotehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru u pratnji profesora. Zato su, u sklopu svog redovnog nastavnog plana i programa, izabrali posjetiti ba SJEMENARNU kao primjer uspjenog poljoprivrednog gospodarstva, znaju nai vjerni kupci. A onima koji ne znaju zato, ne preostaje nita drugo nego da nas posjete u naim Agrocentrima na Biu polju i irokom Brijegu, te se sami uvjere u to.

Dobitnici glavne nagrade motorna kosilica:

Stoja abi (Tuzla) - slike DSC 08444 i DSC 08445 Nermin Huki (Tuzla) slika DSC 08446 Muharema Jakupovi (Sanski Most) Semira Ikanovi (Cazin) Nataa Miloevi (Brko) Borka Lazarevi (Ugljevik) Marko Groznica (Mostar) Edina erimovi (Sarajevo) Aleksandra Kecman (Prnjavor) Rajko Vidakovi (Modria) Zorica Reda (Bijeljina) Mirjana Golubovi (Istono Sarajevo) Jovan Kiti (Doboj) Lejla ahinovi (Biha)

Sjemenarnina promoterka u Tuu

Studenti u posjeti AC Sjemenarni u Mostaru

Jedna od dobitnica nagrade B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

29

OPREZ! SEZONA JE kRPELJA

Proljee i rano ljeto predstavlja sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom krpelji. Ipak, treba biti svjestan injenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim ivotinja napadaju i ovjeka. nino rotiM, dipl. ing.

rpelji su doista veoma opasne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vlanijeg vremena aktiviraju kada najveim dijelom i ugroavaju zdravlje ivotinja i ljudi koji due vremena provode u prirodi. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako ove male grinje ive u brdskim umama, te vrtovima i parkovima umjerenog podruja. Struna literatura ove kukce dijeli na krpelje ikare i krpelje nastambe. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. S druge strane, puno su vaniji krpelji ikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hitinskom oklopu koji prekriva vei dio njihovog tijela.

poruka kako se u prirodi uvijek nosi svijetla i glatka odjea, dugih rukava i nogavica te visoka obua. Nakon povratka u okrilje doma trebate odmah pregledati cijelo tijelo, posebno najnjenije dijelove (pazuh, prepone, vrat i sl.) te vlasite. Navedenu preporuku nipoto ne zanemarujte jer krpelj u pravilu luta po tijelu traei povoljno mjesto za ubod. Ukoliko se ve uhvatio, to prije ga uklonite jer mu je za prenoenje zaraze potrebno svega nekoliko sati od uboda. Doli ste doma i niste osjetili ni kada ni kako vam se krpelj prihvatio za kou. to vam je initi? Najvanije je da ne paniarite i da ga ne upate na silu iz razloga to bi mu glava mogla ostati u koi to bi pak izazvalo velike

Krpelje ne upajte na silu!

Od naziva navedene bolesti ovih dana mnogi strijepe u naoj zemlji jer je rije o upali mozga i modanih ovojnica. A upravo spomenutu, opasnu bolest prenose krpelji koje, usput reeno, moete pokupiti obinom veernjom etnjom u parku ili prirodi a da ustvari toga niste ni svjesni. Kako? Pa zahvaljujui injenici da krpelji vrijeme provode na raslinju s kojeg prelaze na ovjeka. Kad na koi krpelj pronae povoljno mjesto, zabode se i otrim rilcem sie krv te prenosi zarazu. Zato vrijedi pre-

Krpelji prenose meningoencefalitis

komplikacije. Stoga, krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom alkoholom nakon ega ga pokuavamo ukloniti dezinficiranom pincetom. Vano ga je i opreznim potezanjem pincetom izvui iz rane i to okretanjem, slino kao kad vadimo vijak. Ukoliko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se ponu osjeati tegobe, potrebno se odmah javiti lijeniku. Spomenimo kako se prve tegobe mogu osjetiti sedam do deset dana nakon uboda kada dolazi do poviene temperature, glavobolje, bolova po tijelu te povraanja i ope klonulosti organizma. Nakon nekoliko dana virus ulazi u ivani sustav kada i poinju jae glavobolje, vrtoglavice te duevne promjene koje mogu ostaviti trajne posljedice na ljudski organizam.

Ogrlice za pse i make protiv krpelja

Krpelj

Poto se puno vie kreu po parkovima i razliitom raslinju kuni ljubimci, mislei prije svega na pse i make, puno ee i postaju meta napada krpelja. To najbolje potvruje i podatak da je u samom sreditu Mostara od strane veterinara lijeen psi star svega tri tjedna a na kojem je ve parazitiralo 27 krpelja. Stoga, nakon svake etnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pregledati i po mogunosti detaljno ietkati gustom etkom. Ukoliko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da skoknete do najblie veterinarske stanice. Tamo e vam nakon detaljnog pregleda i ienja psa od nametnika preporuiti koritenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona, koje uz razliite antiparazitske ampone i zatitne (repelentne) ogrlice moete nabaviti u svim bolje opskrbljenim centrima koji distribuiraju opremu za kune ljubimce.

Ni kuni ljubimci nisu imuni

Nakon etnje pse obavezno pregledati B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

I make uhvate krpelja

30

Uljana palma izvor sirovina za industriju

Uljana palma se ubraja u najvanije izvore sirovina za prehrambenu i kozmetiku industriju. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje se najveim dijelom koristi u proizvodnji margarina. Jezgra daje ulje palmine jezgre, koje prvenstveno slui za proizvodnju sapuna. S godinjim prirodom od oko 6 tona ulja po hektaru, plantae uljane palme ubrajaju se u tropske kulture s najveim urodom. Svake se godine nekoliko tisua hektara praume iskri u cilju osnivanja novih plantaa. Osobito esto se u Maleziji, koja sama daje oko dvije treine svjetske proizvodnje, kilometrima vide samo nasadi uljane palme.

Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najbri guter

Gvatemalska juka- opraivanje pomou moljaca

Gvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku maa dugakim 60-100 cm i irokim 5-10 cm. Cvijetovi su ukaste boje, visei, zvonolikog oblika, dugaki do 8 cm, bogati vitaminom C. Jedu se sirovi kao salata ili peeni u tijestu. Veina juka upuena je na opraivanje pomou kukaca- moljaca koji ciljano prenose polen i odlau svoja jaja u cvijetove. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sjemenki, no jo uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnoavanje ove biljke. esto se kultiviraju i druge manje vrste, prvenstveno maasta juka (Y.aloifolia) vrstih, bodljikavih listova , esto s utobijelim rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga moe nai i u naim vrtovima.

Najvea izmjerena brzina kopnenog gmaza je 34,9 km/h, koliko se kretala Ctenosaura, iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike.

Najdui guter

Guter Salvadori (Varanus salvadori) s papue Nove Gvineje moe narasti do 4,75 m u duinu, iako 70% njegove duine otpada na rep.

Najtoplije mjesto na zemlji

Kauuk najvanija tehnika korisna biljka

Kauuk je drvo koje naraste do 30 m visine, porijeklom iz junog podruja Amazone. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonalnim usjecima. Kora sadri mlijeni sok. Kauuk je najvanija tehnika korisna biljka. Daje oko 95 % prirodnog kauuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenjuje se na oko50.000. Mlijeni sok koji sadri gumu dobiva se dijagonalnim zasijecanjem kore. Sirova guma postaje na vruini ljepljiva, a na hladnoi puca; tek pronalaskom vulkanizacije (1839) uinjena je mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kauuk-boom. Henry Wickham donio je 1876 godine u veliku Britaniju 70000 sjemenki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardenu. Veina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije pri emu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preivjelo u botanikom vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proirili su se na milijune hektara, prvenstveno u Maleziji i Indoneziji.

Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliu sekunde zrak se zagrije na 30.000oC. To je pet puta vie nego temperatura na vidljivoj povrini sunca.

Najvea zrna tue

Najvea ikad zabiljeena zrna tue izmjerena su u tui 14. travnja 1986. godine u podruju Gopalganj, u Bangladeu. Zrna su teila i do 1 kg. Tua je usmrtila 92 ljudi.

Pas koji je najvie skoio

Mitovi o rui

I u drevnoj grkoj rue su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epiku jer je elio da svakog dana ubere cvijet rue. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji enske ljepote ljubavi i plodnosti, ruu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenie od bijelih ru, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ruama. Postanak crvene rue, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afrodita mu je pritekla u pomo, ali je morala da se provue kroz gust zasad bijelih rua i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele rue.

Pas traga Stag, star 18 mjeseci, 27. rujna 1993. oborio je rekord u pseem skoku uvis svojimpenjanjem i preskokom preko glatkog drvenog zida bez oslonca. Pas, iji su vlasnici gospodin i gospoa Matthews iz Redrutha u britanskoj pokrajini Cornwall, preskoio je 3,72 m na godinjem seoskom sajmu Cotswold u engleskom okrugu Cirencester.

B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com