Zdravko Linari

Graevinski strojevi
Predavanje

UINAK GRAEVINSKIH STROJEVA

Sadraj: 1. Predgovor 2. Odreenje i podjela graevinskih strojeva 3. Ciljevi i problemi pri planiranju uinka graevinskih strojeva 4. Uinak standardnih graevinskih strojeva 4.1. Uinak i kapacitet openito 4.2. Uinci standardnih graevinskih strojeva 5. Uinak standardnih graevinskih strojeva za zemljane radove 5.1. Uinak dozera na gusjenicama 5.2. Uinak standardnog hidraulinog bagera 5.3. Uinak utovarivaa na kotaima 5.4. Uinak grejdera 5.4.1 Uinak grejdera na obradi povrina pri nasipavanju 5.4.2. Vrijeme rada grejdera na odabranoj dionici 5.4.2. Broj prolaza grejdera 5.5. Uinak samohodnog valjka 5.6. Uinak skrejpera 6. Uinak tehnoloke opreme za minerske radove 6.1. Minerski radovi 6.2. Uinak builica 6.3. Uinak kompresora 7. Uinak transportnih sredstva za potrebe graenja 7.1. Uinak vozila 7.1.1. Autoprijevoz 7.1.2. Uinak dampera 7.1.3. Uinak kamiona kipera 7.2. Uinak dizalica 7.2.1. Toranjske dizalice 7.2.2. Uinak toranjske dizalice sa vodoravnom granom

Preporuena literatura u svezi graevinskih strojeva openito - udbenici i sl: - Jurecka, Kosten und Leistungen von Baumaschienen, Springer - Verlag, Wien -New York, 1975, - Linari, Graevinski strojevi, Graevinski godinjak95, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1995., str. 361-381 , - Linari, Uinak standardnih graevinskih strojeva za zemljane radove, Graevinski godinjak96, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1996., str. 601-632 , - Linari, J. Izetbegovi, Uinak toranjskih dizalica i vozila, Graevinski godinjak98, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1998., str. 329-405 , - Slunjski, Strojevi u graevinarstvu, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1995.,

Ivan Slaming: RADI SE O TOM, DA ZAUSTAVIM KONJA. Radi se o tom, da zaustavim konja. On juri, glomazan i sme, ne odvie brzo, iz sive trake ceste, obratene draama, zauzdan, osedlan, bez jahaa. Proraunavam kretanje i sve sam odredio: kako u ga uhvatiti i svom teinom sebe pritisnut uzde, a zatim ga ljevicom tapat po vratu, da se umiri. Tako. Sad. Diem desnu, ali konstatiram, da je imam samo do lakta lijevu diem, ali ona ukueno visi. Manjkaju mi koljena, komad ramena, lopatica, i sva kosa.

1. Predgovor
Ovdje se daje jedna od moguih metodologija prorauna radnih uinaka standardnih graevinskih strojeva i transportnih sredstava. Prikazana metodologija odnosi se samo na proraun onih strojeva koji cikliki rade i na iji rad ima najvei utjecaj "ljudski imbenik". To su osnovni strojevi za zemljane radove kao i neka najee rabljena transportna sredstva u graenju - vozila i toranjske dizalice. Svjetska praksa i literatura takoer se uglavnom bavi samo proraunom satnih uinaka za navedene standardne graevinske strojeve i uobiajna graevinska transportna sredstva. Metodologija se odnosi na utvrivanje i proraun dviju osnovnih kategorija satnih uinaka graevinskih strojeva koji cikliki rade: na temeljni tehniki (tzv. "teorijski") satni uinak (Ut) i na planski ili planirani (tzv. "praktini") satni uinak (Up). Pri tome se meusobni odnos navedenih uinka utvruje preko koeficjenta ispravke "teorijskog" uinka (ki) koji umanjuje "teorijski" uinak (Ut) i svodi ga na planirani "praktini" uinak (Up) uzimajui u obzir pretpostavke ukupnih prilika u kojima se oekuje odvijanje strojnog rada:

Up = ki * Ut
Temeljni tehniki ili "teorijski" uinak (Ut) rauna se preko broja ciklusa (nc) u razmatranoj vremenskoj jedinici (odnosno najee u jednom satu) i koliine uinaka po tome jednom ciklusu.:

Ut = nc * Qc
To je takoer po svim ostalim poznatim i priznatim metodologijama uobiajeni nain ili temeljno naelo prorauna radnih uinaka standardnih graevinskih strojeva koji cikliki rade. Ovdje je samo razlika u prikazu jednog od moguih pristupa u utvrivnju ili proraunu koeficjenta ispravka (ki) "teorijskog" uinka (Ut) odnosno naina svoenja toga uinka na planirani "praktiki" uinak (Up). Razmatrana metodologija prorauna radnih uinaka standardnih graevinskih strojeva i transportnih sredstava za potrebe graenja, glede moguih ili pretpostavljenih vrijednosti koeficjenata ispravke temeljnog tehnikog ili "teorijskog" uinka (ki), daje vrijednosti planiranog "praktinog" uinka (Up) u odreenom rasponu. Postavlja se pitanje da li je zbog toga prikazana metodologija "prava" i koja je to "prava" vrijednost planiranog "praktinog" uinka (Up) koja se rauna po toj metodologiji? Je li se vrijednost planskog uinka nekog graevinskog stroja moe uope primjereno tono proraunati? U naelu ne po navedenim i bilo kojim ostalim "formulama" bilo koje druge metodolgije prorauna uinaka razmatranih strojeva. Proraunati planirani "praktiki" uinak (Up) uvijek je pretpostavka odnosno oekivana vrijednost. Proraun je samo formalni dokaz te pretpostavke. Meutim, on je svakako potreban jer ininjeri sve dokazuju nekim raunom na temelju odreenih pretpostavljenih parametara. A njihovo iskustvo potvruje dali se rezultati proraunatih vrijednosti uinaka kreu u zadovoljavajuim ili bolje reeno moguim okvirima. Iskustvo se takoer dade raunski obuhvatiti. To je onda statistika mjerenih vrijednosti ostvarenih radnih uinaka nekog graevinskog stroja u nekim sluajevima ili prilikama odnosno organizacijskim i tehnolokim uvjetima njegova rada. Na taj nain stvaraju se prosjene tehnike norme vremena i norme radnih uinaka odgovarajuih graevinskih strojeva i transportnih sredstava. Samo ovakvim sagledavanjem praktinih rezultata mogue je povratnim proraunima stvarati odgovarajue pretpostavke ili vrijednosti parametara (u ovom sluaju koeficjenata ispravke "teorijskog" uinka (ki) ) potrebnih za utvrivanje prihvatljivih planiranih uinaka strojnog rada u graenju i proizvodnji gradiva. Zbog toga se ovdje prikazana metodologija kao i bilo koja druga metodologija ne moe smatrati konanom i jedinom moguom za potrebe prorauna radnih uinaka razmatranih graevinskih strojeva. Ona takoer nije standard koji omoguava arbitrau prorauna uinka tih strojeva i transportnih sredstava za potrebe graenja u bilo kojem sluaju. Ona daje samo neka temeljna naela prorauna i neka polazita odnosno pretpostavke osnovnih parametara tih naela kod prorauna radnih uinaka razmatranih strojeva ili transportnih sredstava.

2. Odreenje i podjela graevinskih strojeva

Graevinski stroj utvruje se kao svako pomono radno sredstvo u graenju koje se pogoni bilo kojom vrstom motora. Osim sebi svojstvenim radnim, te iz toga proizilim konstruktivnim i logistikim obiljejima, graevinski stroj utvren je takoer masom, prostornom veliinom i oblikom, te mjerama, snagom kao i moguim radnim uinkom.
Skup strojeva, ureaja i ostale strojne opreme povezan kao cjelina u tehnikom ili tehnolokom smislu ini ili grupu graevinskih strojeva ili postrojenje ili proizvodni pogon ili neki drugi oblik sloene strojne tehnoloke opreme za potrebe graenja. U smislu koncepcije rada i iz toga proizile strojne konstrukcije graevinska mehanizacija dijeli se u dvije glavne grupe strojeva i ostale tehnoloke opreme za potrebe graenja odnosno proizvodnje gradiva: I. Standardna graevinska mehanizacija Ova grupa obuhvaa pojedine vrste uobiajenih graevinskih strojeva u uem smislu. Kod ovih se strojeva nalazi na istom postolju pogonski motor, transmisija i radni dio ili alat pri emu ta cjelina zajedno sa moebitnom opremom za kretanje ini standardni graevinski stroj. Pojedine vrste ovih strojeva proizvode se manje ili vie serijski u velikom broju razliitih tipova, veliina, oblika i snage samih strojeva. To su samohodne ili pokretne strojne jedinice (bageri, dozeri, utovarivai, skrejperi, grejderi, valjci itd) koji uglavnom imaju cikliki nain rada. Rabe se pojedinano ili u meusobno povezanim grupama tehnolokih lanaca. II. Posebna graevinska mehanizacija Ovi izvanstandardni i uglavnom izvanserijski sloeni graevinski strojevi, postrojenja i ostala tehnoloka oprema proizvodnih pogona ,rade uglavnom kontinuirano ili u slijedu povezanih kontinuiranih mikrociklusa to proizlazi iz dijelomine ili potpune automatizacije i robotizacije njihova pogona i pripadnog proizvodno-tehnolokog postupka. Dijele se u dvije podgrupe: II./I. Samohodna ili pokretna sloena strojna tehnoloka oprema za potrebe graenja smjetena na jedinstvenom postolju To je oprema izvanserijske izrade ili maloserijske proizvodnje (vee tunelske builice, finieri za izvedbu kanala, pokretne drobilane ili pokretne tvornice betona ili pokretne asfaltne baze, veliki finieri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama itd.) ija sloenost nadilazi radna i konstrukcijska obiljeja standardnih graevinskih strojeva. II./II. Sloena tehnoloka oprema za potrebe graenja i proizvodnje gradiva To je oprema sloena od strojeva i pojedinane opreme maloserijske ili izvanserijske proizvodnje objedinjenih u jedinstvene tehnike i proizvodno-tehnoloke cjeline zajedno sa energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih ureaja, mjernih instrumenata i ostalih tehnikih sredstava potrebnih za regulaciju tehnolokog postupka (razna postrojenja ili pogoni kao to su tvornice betona, asfaltne baze, drobilane, armiraki pogoni; zatim sloena oprema kao TBM, tunelski titovi, oprema za betoniranje tunelske obloge; razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prenos i montau betonskih konstrukcija odnosno dijelova kao to su tzv. skele za navlaenje nosaa itd.). Ove sloeni tehniki i tehnoloki sustavi mogu biti glede svoje koncepcije rada i iz toga proizile konstrukcije dvojaki o razmjerno manji i lako demontani ili ogranieno pokretljivi strojni sustavi odnosno postrojenja, o vea, razvedena i u naelu vrlo sloena industrijska postrojenja za proizvodnju gradiva, preraevina i sklopova u stalnim proizvodnim pogonima ili tvornicama. U smislu podruja primjene i predmeta rada (gradiva) kojima se bavi graevinska mehanizacija, dijeli se u tri glavne grupe graevinskih strojeva i ostale tehnoloke opreme za potrebe graenja kao i proizvodnju gradiva: strojevi i oprema za tzv. zemljane radove, strojevi i oprema za betonske radove, koji se dijele dalje na o strojeve i opremu za betonske radove u uem smislu i o strojeve i opremu za asfalterske radove. Navedene glavne grupe dijele se dalje u smislu faza pripreme i "bavljenja" odgovarajuim gradivima i njihovim preraevinama na slijedee grupe strojeva i ostale tehnoloke opreme: strojevi za pripremu, proizvodnju i preradu gradiva, strojevi ili sredstva za transport gradiva, strojevi za ugradnju gradiva, strojevi i oprema za izvedbu graevinskih konstrukcija, strojevi i oprema za proizvodnju elemenata i sklopova (dijelova) montanih graevinskih konstrukcija, strojevi za montiranje elemenata i sklopova (dijelova) montanih graevinskih konstrukcija, ostali pomoni strojevi i tehnoloka oprema za potrebe graenja. Navedena podjela graevinske mehanizacije je uvjetna, jer mnogi strojevi u okviru pojedinih vrsta radova osim njima svojstvene radne operacije obuhvaaju i druge operaciju te "unutarnji" transport izmeu pojedinih dijelova opreme. Podjela se ne odnosi takoer posebno na neko podruje graenja odnosno navedeni strojevi se primjenjuju i u visokogradnji i u industrogradnji i u niskogradnji (cestogradnji, graenju i odravanju eljeznica, vodogradnji itd.). Pri tome se iste vrsta strojeva, ovisno o uem podruju primjene, meusobno razlikuju po nekim konstrukcijskim obiljejima i pokretljivosti ovisno o potrebi prilagoavanja tehnolokim posebnostima graevinskih zahvata u kojima sudjeluju. Transportna sredstva za potrebe graenja ine posebnu grupu, uvjetno reeno, strojeva i pojedinane tehnoloke opreme. Neka od njih su samostalne jedinice standardne serijske proizvodnje kao primjerice sva autoprijevozna sredstva ili slina vozila te razne vrste dizalica, utovarivai itd. Dijele se takoer na ona koja su na neki nain svestrana u primjeni u odnosu na predmete i gradivo koje premjetaju (vozila, utovarivai, dizalice itd.) te na posebna transportna sredstva koja se "bave" odreenim gradivima kao to su primjerice automjealice, crpke za beton i sl. U smislu naelne koncepcije ili logistike rada i iz toga prizile konstrukcije transportna sredstva se dijele na (pri tome ona mogu provoditi ili cikliki ili kontinuirani ili kombinirani nain transporta) vozila (cestovna, na tranicama i slinim konstrukcijama voenja, i sl.), plovila (plovila na i u vodi, zrakoplovi) i ostala transportna sredstva (u koje spadaju razni transportni ureaji, strojevi i sloena postrojenja kao primjerice izmeu ostalog iare, dizala i slina oprema, viliari, zatim "beskonana" transportna sredstva, crpke, itd.,). Prekidni (cikliki) unutarnij transport izvodi se u graenju kao utovar ili istovar te prijevoz, prijenos, dizanje i sputanje gradiva te ostalih resursa za graenje pomou utovarivaa, vozila, podizaa (liftova) i razne vrste dizalica. U vee, sloenije i uglavnom elektromotorima pogonjene konstrukcije transportnih sredstava koja se openito podrazumjevaju pod pojmom graevinske dizalice spadaju dizalice sa strijelom u koje pripadaju toranjske dizalice, autodizalice, dizalice na kotaima ili gusjenicama (bager- dizalice) te dizalice na plovilima (plovne dizalice).

3. Ciljevi i problemi pri planiranju uinka graevinskih strojeva

Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada u graenju i proizvodnji gradiva: - izbor strojeva i tehnoloke opreme odnosno planiranje strojnog rada i njegovih uinaka, - strojni rad odnosno koritenje strojeva i tehnoloke opreme. Izbor strojeva i tehnoloke opreme odnosno planiranje strojnog rada i odgovarajuih radnih uinaka mora biti takovo da odabrani strojevi i tehnoloka oprema te njima pripadni uinci (za pretpostavljane ili zadane uvijete i ogranienja u njihovu radu) daju najmanje trokove uinaka po jedinici kvalitetnog proizvoda ili usluge. Pojedinani neposredni (direktni) troak strojnog rada (ts) dobije se, pojednostavljeno, tako da se cijena kotanja radnog sata stroja (ckrss) pomnoi sa normom vremena (N) odnosno

ts = ckrss * N
pri emu je:

N=1/U
gdje je (U) norma uinka ili uinak graevinskog stroja openito. Prethodni pojednostavljeni prikaz prorauna trokova pokazaje kako poveanje produktivnost strojnog rada (poveanje radnih uinka) smanjuje u jednom dijelu ukupne trokove graenja (neposredne trokove graenja odnosno neposredne trokove strojnog rada pri graenju). To znai da je kvalitetno planiranje i programiranje radnih uinaka graevinskih strojeva temeljna pretpostavka izrade konjukturne cijene graevinskih radova na tritu posebice ako su ti radovi visokomehanizirani. U tom smislu postavlja se pitanje kako planirati odnosno utvrditi ili izraunati veliinu radnog uinka za neki graevinski stroj? Koju metodologiju primjeniti?

Kao primjer moguih problema pokazuju rezultati prorauna uinka za bager obujma lopate q = 1 m3 za potrebe iskopa nekog zemljanog gradiva i utovara u vozila. Proraun unika napravljen je po slinim ili istim metodologijama pojedinih autora (knjiga) i prirunika nekih proizvoaa strojeva gdje su razlike jedino u nekim pretpostavkama vrijednosti nekih parametara samoga prorauna: Izvor (* prirunici tvrtki): - Caterpillar - Fiatallis - Komatsu - Liebherr * knjiga <Jurecka,1975> * Handbuch BML * ovdje predloena metodologija Uinak (m3/sat) 111 90 102 115 96 67 75 Index 1,48 1,20 1,36 1,53 1,28 0,89 1,00

Kao prvo valja primjetiti da proizvoai strojeva svojom predloenom metodologijom "omoguavaju" rezultate razmjerno vee vrijednost proraunatih uinaka to je na neki nain sa njihova propagandna stajalita potpuno razumljivo. Meutim valja ukazati takoer jo na jednu injenicu. Ako se, primjerice, uzme da je cijena kotanja radnog sata (ckrss) razmatranog stroja oko 100 nj/sat (novanih jedinica/sat) i da je nabavna vrijednost stroja oko 500.000 nj tada je direktni troak strojnog rada (dt) - za najmanji proranat uinak od 67 m3/sat oko 1,49 nj/m3, - za najvei proraunati uinak od 115 m3/sat oko 0,87 nj/m3 Razlika izmeu najvieg i najmanjeg jedninog oko direktnog troka strojnog rada oko 0,62 nj. Moglo bi se pojednostavljenim pristupom zakljuiti da se na iskopu oko 645.000 m3 zemljanog gradiva (400.000 nj : 0,62 nj/m3) moe se nakon oko 5.600 sati rada bagera (= 645.000 m3 : 115 m3/sat) ili "zaraditi" jo jedan razmatrani bager ili nakon oko 9.600 sati sati rada bagera (= 645.ooo m3 : 67 m3/sat) "izgubiti" jo jedan bager.

Kako bi se moglo usvojiti ili primijeniti odgovarajuu metodologiju utvrivanja radnih uinka graevinskih strojeva i transportnih sredstava valjalo bi kao prvo utvrditi to je to uinak, kakve vrste uinaka ima i kako se pristupa njihovom planiranju odnosno proraunu. Moe se u tome smislu uvodno istai da o sadraju pojma odnosno vrstama radnih uinka graevinskih strojeva te o nainima njihova

prorauna postoji mnogobrojna literatura i preporuke, to izaziva u primjeni odreene probleme. Ovi se mogu za praktine ininjerske potrebe izbijei ili pojednostaviti na nekoliko naina. Kao prvo, ne treba se optereivati proraunom radnih uinaka posebne uglavnom sloene graevinske mehanizacije i proizvodno-tehnoloke opreme odnosno postrojenja (drobilane, tvornice betona, armiraki pogoni, pogoni proizvodnje betonskih elemenata, asfaltna postrojenja, itd.). Takova postrojenja su unaprijed koncipirana i konstruirana odnosno izraena (sloena) za odreeni proizvodni uinak koji se uzima kao njihov osnovni instalirani ili nazivni uinak (Uo). Taj se uinak za potrebe programiranja nekog strojnog rada moe pomou opih koeficjenata njegove ispravke (ko) prilagoditi potrebama prorauna planskog uinka (Up) na nain da je Up = ko * Uo (vidi u slijedeem poglavljima detaljnije). Kao drugo, uinak nekih sloenih, posebice samohodnih ili pokretnih, donekle standardnih graevinskih strojeva izvanserijske ili maloserijske proizvodnje, kao to su primjerice finieri za izvedbu nekih betonskih konstrukcija i sl., kree se u odreenom rasponu ovisno o moguoj brzini njihova kretanja te povrini radnog presjeka konstrukcije koju izvode. Brzina kretanja je uvjetovana opet vrstom gradiva koji se ugrauje te takoer o njegovom konstruktivnom obliku i mjerama. Uinak tih strojeva se rauna kao kod svih drugih strojeva koji kontinuirano rade tako da se brzina kretanja (v) pomnoi sa povrinom poprenog presjeka (F) graevinske konstrukcije koja se izvodi:

U=v*F
Meutim i tu valja biti oprezan i prilikom prorauna uinka svakako koristiti odnosno usporeivati iskustvene rezultate. Takoer nema potrebe raunati uinak transportnih sredstava koja kontinuirano rade kao to su primjerice crpke za vodu, transportne trake, betonske crpke, bageri-refuleri, bagerivedriari itd. Njihovi mogui planski uinci su njihovi na neki nain umanjeni nazivni ili instalirani uinci i raunaju se slino kao to je prethodno navedeno za postrojenja. Za praktine potrebe valja se samo i jedino baviti proraunom pojedinanih uinaka standardnih graevinskih strojeva i transportnih sredstava koja cikliki rade i na iji rad ima najvai utjecaj tzv. "ljudski faktor". To su uglavnom strojevi za zemljane radove kao primjerice dozeri, bageri, skreperi, utvarivai, zatim kamioni kiperi i damperi (na nekim sloenijim kraim relacijama tekih gradilinih uvjeta to se tie topografije terena), donekle valjci i grederi, te neke vrste dizalica i sl. transportnih sredstava. Ako se sagledava postojea posebice strana literatura vezano na razmatrano podruje prorauna uinka graevinskih strojeva moe se uvidjeti da se ista uglavnom bavi samo prethodno navedenom standardnom graevinskom mehanizacijom i to uglavnom za zemljane radove. Zbog svega prethodno navedenog ovdje se dalje daje prikaz jednog od moguih naina prorauna uinak slijedeih standardnih graevinskih strojeva:

dozera na gusjenicama hidraulunih bagera sa jednom lopatom utovarivaa na kotaima grejdera skrejpera valjaka builica kompresora kamiona kipera dampera toranjskih dizalica.

4. Uinak standardnih graevinskih strojeva

4.1. Kapacitet i uinak openito Pojam odnosno odreenje uinka openito pa tako i uinka graevinskih strojeva proizlazi iz odreenja pojma kapacitet. Jedna od definicija pod kapacitetom razumijeva tehniku sposobnost izvrenja uinaka odnosno usluga i materjalnih proizvoda. Kapacitet takoer znai obujam, doseg najveu mogunost uope (lat.capacitas - sposobnost). Stoga se kapacitet se moe shvatiti kao neki mogui obujam proizvodnje.
Postoje razliite kategorije kapaciteta (najvei, nominalni, tehniki provedivi, "teorijski", idealni, projektirani, procesni, instalirani, organizacijski, kvalitativni, tehniki, proizvodni, ekonomski, trokovni, normalni, izvodljiv itd.) i svi oni slue svojoj svrsi prilikom uvoenja odnosno programiranja strojnog rada u bilo koje podruje proizvodnje. Svi prethodno navedeni pojmovi kapaciteta su ili zadane ili planirane veliine na temelju pretpostavljenog potencijala ili mogunosti nekog tehnolokog sustava (i njegovih temeljnih tehnikih sastavnica: strojeva, postrojenja, tehnoloke opreme i ureaja) i omoguavaju definiranje njegove "proizvodnje" (proizvodnosti) u zadanim odnosno pretpostavljenim uvjetima njegova djelovanja. Stvarni kapacitet, koji predstavlja ostvareno iskoritenje bilo kojeg prije navedenog zadanog ili planiranog kapaciteta, varijabilna je veliina (tj. sluajna varijabla) jer se uvjeti djelovanja u kojima se "proizvodnja" ostvaruje tijekom vremena mijenjaju.

iri pojam kapaciteta moe se svesti na ui pojam uinka. Naime kapacitet se izraava openito takoer kao obujam neke proizvodnje (Q) u jedinici vremena (T) ostvarenja toga obujma proizvodnje:

K=Q/T
gdje navedeno daje takoer tzv. propusnu mo proizvodno-tehnolokog sustava. Kapacitet je prethodno takoer iskazan kao "sposobnost izvrenja uinaka" to oboje navedeno omoguava da se uinak utvrdi kao koliina kvalitetnog proizvoda u jedinici vremena. Pojedinani satni uinak "U" standardnih graevinskih strojeva koji uglavnom cikliki rade rauna se u naelu tako da se koliina mogueg uinka radnog dijela stroja (Qc) odnosno koliina uinka po jednom radnom ciklusu pomnoi sa brojem ciklusa (nc) koji stroj napravi u razmatranom vremenu:

U = nc * Qc U = (60 / tc) * Qc = (3600 / tc) * Qc

gdje je (tc) vrijeme jednog ciklusa rada stroja u minutama odnosno sekundama. Koliina uinka graevinskih strojeva po jednom ciklusu (Qc) izraava se ili kao masa (tona) ili kao obujam (m3) ili na neki drugi nain (m2, m1, kom itd). Ukoliko se uinak izraava kroz obujam (posebice kod prorauna uinka strojeva i transportnih sredstava za zemljane radove) koliina uinka po jednom ciklusu (Qc) dobije se tako da se konstruktivni obujam (q) radnog dijela stroja (utovarna lopata bagera ili utovarivaa, sanduk vozila ili oprema za prihvat dizalice itd.) ispravi sa koeficijentom punjenja (kpu) za pojedinu vrstu gradiva:

Qc = q * kpu
Uinak strojeva za zemljane radove izraava se ili kao uinak "sraslo" (odnosi se na neiskopano prirodno tlo ili stijenu) ili kao uinak "rastresito" (odnosi se na iskopani materijal). U tome je sluaju obujam po jednom radnom ciklusu slijedei (pri emu je (kr) tzv. koeficjent rastresiti):

Qc = q * kpu * kr (m3 "sraslo") Qc = q * kpu (m3 "rastresito")

Koeficjent rastresitost (kr) je obrnuto razmjeran od rastresitosti (r) kr = 1 / r Moe se za pojednostavljeni grubi pristup proraunu uinka uzeti rastresitost (r) prema Tablici 4.1. Tablica 4.1.
Materijal (gradivo) suhi ljunak mokri ljunak suha glina, zemlja vlana glina meka minirana stijena tvrda minirana stijena Rastresitost (r) 1,10 1,20 1,25 1,30 1,35 1,55

U Tablici 4.2. navedeni su podaci gustoe i rastresitosti za neke vrste zemljanih i kamenih gradiva (prema prirunicima Handbuch Grundlagen der Erdbewegung i Caterpillar Perfomance Handbook). Tablica 4.2. Gradivo Gustoa gradiva u prirodnom Rastresitost (r) gradiva Gustoa gradiva u sraslom stanju prije iskopa (t/m3) nakon iskopa rastresitom stanju (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vlana glina 2,08 - 2,10 1,25 - 1,40 1,50 - 1,66 suha glina 1,64 - 1,84 1,23 - 1,40 1,17 - 1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vlana pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vlana ilovaa 1,60 -1,66 1,25 1,28 - 1,383 suha ilovaa 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 - 1,90 1,25 1,33 - 1,52 vlana zemlja 2,02 - 2,10 1,25 - 1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijesakom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vlani pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vlani pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vlani ljunak 2,34 1,10 2,13 vlani ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vlani zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 trona stijana(dolje) 1,96 - 2,28 1,24 - 1,42 1,58 - 1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 - 3,17 1,30 - 1,75 1,81 - 1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pjeenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 - 2,73 1,50 - 1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 - 2,97 1,49 1,78 - 1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (sipki) beton 1,92 - 2,48 (stvrdnuti) 1,39 1,38 - 1,78 (razbijeni)

Navedeni podaci u Tablici 4.2. se u prosjeku donekle slau i sa njemakim standardom DIN 18300 (Auflockerungsfaktor fA fuer Bodenklassen - ili koeficjent rastresitosti za kategorije tla) u kojemu se za

 za kompaktne pijeske, nevezane mijeane pijesake i ljunake, ljunake, nevezane krupne ljunke i slabo vezane ljunke daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,81 (rastresitost + 23% ili 1,23) koji proizlazi iz prosjene gustoe navedenih gradiva 1,86 t/m3 sraslo odnosno 1,51 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali manje (srednje) kompaktne daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,88 (rastresitost oko + 14 ili 1,14) koji proizlazi iz prosjene gustoe takvih gradiva 1,72 t/m3 sraslo odnosno takoer 1,51 t/m3 rastresito, za kompaktne mijeane slabo vezane pijeske i ljunke (sa sadrajem do 30% kamenja veliine komada do 0,01 m3), zatim za lapor, pjeskovitu glinu te ostala ilovasta i glinena tla (sa sadrajem do 30% kamenja veliine komada do 0,01 m3) daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,70 (rastresitost + 43% ili 1,43) koji proizlazi iz prosjene gustoe navedenih gradiva 1,92 t/m3 sraslo odnosno 1,34 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali manje (srednje) kompaktne daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,79 (rastresitost oko + 27 ili 1,27) koji proizlazi iz prosjene gustoe takvih gradiva 1,71 t/m3 sraslo odnosno takoer 1,34 t/m3 rastresito, za kompaktnu kamenu drobinu, krje (najvie 30% kamenja veliine komada do 0,01 m3) te kompaktna vrsto vezana tla pomjeana sa krjem i kamenjem do 30% kamenja veliine komada do 0,01 m3 do 1,00 m3 daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,69 (rastresitost + 45% ili 1,45) koji proizlazi iz prosjene gustoe navedenih gradiva 2,11 t/m3 sraslo odnosno 1,45 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali manje (srednje) kompaktne daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,84 (rastresitost oko + 19 ili 1,19) koji proizlazi iz prosjene gustoe takvih gradiva 1,73 t/m3 sraslo odnosno takoer 1,45 t/m3 rastresito, za stijenu daje prosjeni koeficjent rastresitosti 0,60 (rastresitost + 67% ili 1,67) koji proizlazi iz njezine prosjene gustoe od 2,60 t/m3 sraslo odnosno 1,55 t/m3 rastresito, odnosno za iste navedene gradivoe ali manje (srednje) kompaktne daje prosjeni koeficjent.

Slika 4.1.1. Pojednostavljene vrijednosti veliine obujma sraslo, rastresito i ugraeno za za stijenu (kamen), ljunak i pijesak, prainu i glinu prema knjizi Lars Forssbald Vibration soil and rock fill compaction.

10

4.2. Uinci standardnih graevinskih strojeva Pri izboru i planiranju (programiranju) rada standardnih graevinskih strojeva i transportnih sredstava razmatra se, kao dovoljno za praktine ininjerske potrebe, tri temeljne kategorije radnih uinka: - temeljni tehniki uinak stroja "Ut" (to je najvei mogui tehniki ili tzv. "teorijski" uinak graevinskog stroja u idealnim uvjetima rada na idealnoj putanji rada sa idealnim obiljejima gradiva odnosno sa neodreenim gradivom bez posebnih obiljeja - a sve u smislu njegove koncepcije rada i iz toga proizilih konstruktivnih obiljeja samoga stroja), - planski uinak stroja "Up" (to je planirani uinak za pretpostavljane uvjete rada graevinskog stroja pa se esto naziva potrebni "praktiki" uinak; takoer je to i normativni uinak jer se njegova prosjena vrijednost nalazi u prirunicima odnosno knjigama "graevinskih normi"), - mjereni uinak "Um" prilikom koritenja stroja. Planski uinak (Up) je na neki nain umanjeni "teorijski" uinak stroja (Ut) glede pretpostavljenih ili zadanih uvjeta u kojima se planira raditi sa odreenim strojem, a koji su daleko tei i sloeniji od idealnih uvjeta rada koji odreuju "teorijski" uinak stroja (Ut). "Teorijski" uinci graevinskih strojeva raunaju se na bilo koji nain - u krajnjem sluaju putem statistike obrade podataka mjerenih uinaka (Um). Kao "teorijski" uinak moe se takoer uzeti nazivni (instalirani) uinak stroja ili onaj koji je naveden u propadnoj tehnikoj ili slinoj dokumentaciji. Mjereni uinak (Um) dobije se praenjem ostvarnih uinaka tijekom rada graevinskog stroja na odreenom gradilitu i odreenom poslu. Odnosi pojedinih kategorija uinaka najee su slijedei: Up Ut Up Um Umanjenje "teorijskog" uinka stroja (Ut) prilikom prorauna planskog uinka (Up) provodi se pomou koeficijenta ispravke "teorijskog" uinka (ki) odnosno:

Up = ki * Ut
pri emu se najee pretpostavlja da je ki 1,oo.
Koeficjentom ispravke "teorijskog" uinka (ki) valjalo bi obuhvatiti sve one pretpostavke stanja i uvijeta strojnog rada koje bi mogle utjecati na planirani radni uinak (Up) stroja kao primjerice: - utjecaj vrste i stanja gradiva na rad stroja, - predvieni organizacijski i tehnoloki odnos sa drugim strojevima, - utjecaj neposrednih obiljeja radnog prostora na rad stroja, - uvjeti putanje kretanja stroja, - utjecaj ukupnih prilika organizacije graenja i gradilita, - uvjeti rukovoenja graenjem, - tehniko odravanje i opsluivanje (servisiranje) stroja, - gubici radnog vremena u strojnom radu (organizacijski, tehnoloki, radni, zbog klime itd.), - starost (dotrajalost, odravanost) stroja, itd.

Puno je inioca koji utjeu na uinkovitost u radu nekog graevinskog stroja odnosno utjeu na iskoritenje njegova nazivnog kapaciteta ili mogueg tehnikog ("teorijskog") uinka. Za praktine ininjerske potrebe zadovaljavajua metodologija planiranja ili prorauna planskog uinka pojedinanog stroja pretpostavlja da je koeficjent ispravke "teorijskog" uinka (ki) -

ki = ko * kp
gdje je: - "ko" umnoak opih koeficijenata korekcije "teorijskog" uinka i on je isti za sve strojeve koji rade u okviru nekog tehnolokog procesa ili gradilita (tzv. opi koeficjent korekcije "Ut"). - "kp" je umnoak posebnih koeficijenata korekcije "teorijskog" uinka i on se pretpostavlja razliit za pojedine vrste strojeve koji rade u okviru nekog tehnolokog procesa ili gradilita (tzv. posebni koeficjent korekcije "Ut"). 11

Opi koeficjent korekcije (ko) "teorijskog" uinka obuhvaa tri temeljne kategorije imbenika koje utjeu na pretpostavku iskoritenja mogueg "teorijskog" uinka stroja: - organizaciju i upravljanju odnosno rukovoenje radovima te stanje gradilita i radova glede pretpostavke objektivnih organizacijskih, tehnolokih, prirodnih i drutvenih okolnosti u kojima se izvode radovi tj. provodi strojni rad. - iskoritenje radnog vremena strojnog rada, - starost, dotrajalost ili stanje u smislu odravanosti stroja.

U smislu prethodno navedenog moe se pretpostaviti da je:

ko = kog * krv * kds

gdje je: "kog" koeficjent ispravke "teorijskog" uinka koji obuhvaa pretpostavku glede uvjeta organizacije graenja i strojnog rada (tzv. koeficjent organizacije strojnog rada), - "krv" koeficjent ispravke "teorijskog" koji obuhvaa pretpostavku iskoritenja radnog vremena (tzv. koeficjent radnog vremena), - "kds" koeficjent ispravke "teorijskog" uinka koji obuhvaa pretpostavku glede starosti odnosno stanja i odravanosti strojeva (tzv. koeficjent dotrajalosti strojeva). Za koeficjent organizacije (kog) (tzv. "job efficiency") mogu se uzeti vrijednost iz Tablice 4.3. prema priruniku tvrtke Komatsu (jednog od najveih svjetskih proizvoaa graevinskih strojeva posebice za zemljane rasdove) glede pretpostavljenih uvjete strojnog rada i uvjete organizacije njihova odravanja. Tablica 4.3. Uvjeti strojnog rada Odravanje strojeva izvrsno dobro uobiajeno loe nezdovoljavajue o,84 o,81 o,76 o,70 o,63 jako dobri o.78 o,75 o,71 o,65 o,60 dobri o.72 o,69 o,65 o,60 o,54 uobiajeni o,63 o,61 o,57 o,52 o,45 loi o,52 o,50 o,47 o,42 o,32 nezadovoljavajui
Meutim u slijedeem priruniku iste tvrtke izvreno je pojednostavljenje pa su u njemu nalaze etiri vrijednost koeficjenta organizacije (kog) za pojedine vrste standardnih graevinskih strojeva i vozila za zemljane radove a to se vidi u Tablici 4.4. na slijedeoj stranici. Pri tomu se ne uzima u obzir odravanje strojeva nego samo uvjeti strojnog rada. Tablica 4.4. Uvjeti strojnog rada Vrsta graevinskog stroja za zemljane radove dozer utovariva bager utovar bager iskop damper o.83 o,83 o,83 o,83 o,80 dobri o.80 o,80 o,80 o,75 o,70 prosjeni o,75 o,75 o,75 o,67 o,60 loi o,70 o,70 o,70 o,58 o,50 nezadovoljavajui

Koefcijent korekcije radnog vremena (krv) daje odnos izmeu planiranog efektivnog radnog vremena i mogueg ukupnog radnog vremena stroja. Moe se (krv) uzeti za pretpostavku objektivno mogueg koritenja radnog vremena prema Tablici 4.5. Tablica 4.5. krv = o,92 (efektivni rad od 55 minuta na sat) odlino koritenje radnog vremena krv = o,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) dobro koritenje radnog vremena krv = o,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) slabo koritenje radnog vremena Koeficjent dotrajalosti stroja (kds) omoguava planiranje vrijednosti pojedinanog uinka stroja u smislu pretpostavke njegove pouzdanosti.

12

Pouzdanost, ovisno od namjene strojeva i uvjeta njihova rada, ima vie znaenja i svojstava kao primjerice rad bez kvarova, trajnost, prilagodljivost, pogodnost odravanja itd. Pouzdanost pojedinog stroja kao tehnike cjeline ili tehnikog sustava za sebe ovisi o pouzdanosti funkcioniranja njegovih sklopova, podsklopova i dijelova kao i o odreenosti njihova meudjelovanja te odnosa i veza meu njima. Struktura strojnog sustava kao nain povezivanja dijelova bitno utjee na njegovu pouzdanost. Standardni graevinski strojevi uglavnom imaju strukturu sklopova i ostalih dijelova sa serijskom vezom to znai da kvar jednog od njih onemuguava rad itavog stroja. Prema tome stroj moe biti samo u dva stanja: ili u kvaru ili u radu. Pojam "u radu" obuhvaa sluaj - kada je stroj ispravan a ne radi iz bilo kojeg drugog razloga uglavnom organizacijske prirode, - kada stroj radi, - kada stroj radi sa smanjenim kapacitetom zbog djelomine tehnike neispravnosti koja bitno ne utjee na mogunost njegove funkcije (primjerice neke vibracije, proputanje vodova transmisije, nedostaci radnog alata itd.), pa se moe za stroj rei da je ili u ispravnom stanju odnosno ispravan ili u neispravnom stanju odnosno neispravan. Na temelju tih pretpostavki i pretpostavke da je navedeno ukupno vrijeme funkcioniranja stroja dovoljno veliko odreenom matematikom dolazi se do izraza tzv. koeficjenta spremnosti (u literaturi se zove jo koeficjent gotovosti ili koeficjent eksploatacijske pouzdanosti) koji pokazuje vjerojatnost s kojom je stroj, ovisno o godinama njegove starosti, spreman odnosno pouzdan za rad. U sluaju ovdje razmatrane metodologije utvrivanja planskog uinka on je nazvan koeficjentom dotrajalosti stroja (kds) i dobija se: kds = m / ( l + m ) l = 1 / t-ks m = 1 / t-ps gdje je: "l" uestalost kvarova stroja, "m" uestalost popravaka stroja, "t-ks" oekivano vrijeme do kvara stroja odnosno oekivano vrijeme spremnosti stroja za rad odnosno oekivano vrijeme izmeu kvarova (prosjek mjerenih vremena), - "t-ps" oekivano vrijeme potrebno za popravak stroja (prosjek mjerenih vremena). Uestalost kvarova ili neispravnog stanja je glavni i openito najraireniji pokazatelj pouzdanosti rada strojeva openito pa tako i standardnih graevinskih strojeva. Pri tome se uestalost kvarova pojednostavljeno utvruje kao oekivani broj kvarova stroja u odreenom razdoblju. To je statistika veliina do koje se dolaz na temelju slijedeih pretpostavki: - ve navedeno: stroj moe biti ili ispravan ili u kvaru, - kao tehniki sustav stroj se sastoji od dijelova odnosno sastavnica koje takoer mogu biti ili ispravne ili neispravan pri emu kod standardnih strojeva kvar nekog bitnog dijela ili sklopa znai kvar stroja kao tehnike cjeline odnosno sustava, - stroj je tehniki sustav koji se odrava odnosno popravlja a to vrijedi i za njegove dijelove odnosno sastavnice, - vrijeme funkcioniranja do kvara bilo koje sastvnice stroja a time i njega kao cjeline je kontinuirana sluajna varijabla to znai da do kvara moe doi u bilo kojem trenutku vremena, - navedene sluajne varijable su statistiki nezavisne. -

Istraivanja su pokazala da se koeficjent dotrajalosti graevinskih strojeva (kds) kao empirijska funkcija vremena starosti stroja moe u praktine svrhe aproksimirati lineranom degresvnom funkcijom. Kao prihvatljive mogu se uzeti vrijednost prikazane dalje u Tablici 4.6. (prema Tehnikim normativima GP Hidrolektra): Tablica 4.6. Stanje stroja sati u eksploataciji koeficjent "kds" do 2.000 1,00 novi stroj od 2.000 do 4.000 o,91 ouvani stroj preko 4.000 o,80 dotrajali stroj
Proraun uinka transportnih sredstava, posebice kamiona kipera, moe se pojednostaviti. Naime, kako su zbog prirode svoga posla obvezatne stalne kontrole stanja transportnih sredstva (godinji tehniki pregledi i registracija vozila, obvezatni periodiki pregledi te ispitivanja vozila i posebice dizalica u pogledu pouzdanosti nekih njihovih kljunih konstruktivnih dijelova i elemenata kao primjerice kuka, uadi,

13

konica, signalnih ureaja itd.) to su ta sredstva uglavnom uvijek dobro odravana te se u naelu kod prorauna njihova uinka moe uzeti koeficjent dotrajalosti kds = 1,00.

Uvoenjem koeficjenta dotrajalosti (kds) planirani uinak (Up) standardnog graevinskog stroja koji cikliki radi proraunava se tako da je -

Up = ko* kp * Ut Up = ko* Uo Up = (kog * k rv * kds) * kp * Ut

Posebni koeficjent ispravke "teorijskog" uinka (kp) odnosi se na pojedine vrste standardnih graevinskih strojeva i obuhvaa imbenike koji uzimaju u obzir uticaj neposredne okoline i gradiva, od sluaja do sluaja, na njihov rad, te umanjuju "teorijski" uinak svake pojedine vrste strojeva za sebe glede: - pretpostavljenog stanja gradiva, - manevarskih uvjeta, - uvjeta kretanja, - ostalih uvjeta koji nisu uzeti u obzir kod utvrivanja "teorijskog" uinka stroja, itd. On je takoer sloen od vie podkoeficjenata i uglavnom je drugaijeg sastava za svaku vrstu graevinskih strojeva.

Posebni koeficjenti korekcije (kp) "teorijskog" uinka (Ut) kod prorauna uinka transportnih sredstava se uglavnom ne uzima u obzir jer stanje materijala koje se prenosi bitno ne utjee na njihov radni uinak posebice to su ta sredstva svojim oblikom, konstrukcijom i nainom rada prilagoena pojedinim vrstama i stanjima resursa koja premjetaju. Manevarske sposobnosti transportnog sredstva su takoer njegove temeljna radna obiljeja koja mu omoguavaju traenu tehniku uinkovitost u radu. Tako na kraju prozlazi da je kod prorauna radnih uinka transportnih sredstava planski uinak slijedei:

Up = kog * krv * Ut

(t/sat) ili (m3/sat) ili (kom/sat) itd.

Spomenuti koeficjent punjenja (kpu) se moe kao imbenik prorauna pojedinanog planskog uinka smjestiti meu prethodno spomenute posebne koeficjente ispravke "teorijskog" uinka ili ga se moe ukljuiti u "teorijski" uinak na taj nain da se uzme prilikom prorauna koliine odnosno mase uinka po jednom ciklusu: Qc = q * kpu , gdje je, kako je ve reeno, (q) konstruktivni obujam odnosno masa zahvata radnog dijela ili alata stroja a (kpu) koeficjent punjenja koji moe biti ili vei od jedan (punjenje "povrh") ili jedan (normalno punjenje) ili manji od jedan (punjenje ispod "normale"). Bolje ga je smjestiti u proraun "teorijskog" uinka i smatrati da je pri tome proraunu tada dobijen idealni temeljni tehniki uinak stroja na radu u odreenom prirodnom resursu ili sa odreenom vrstom gradiva. Na kraju ovog poglavlja valja istai da postoji odreena razlika izmeu radnog uinka pojedinog transportnog sredstava posebice uinka pojedinog vozila i uinka jednog vozila koje radi unutar grupe vozila. Uinak grupe ili vie vozila nije uvijek jednak najveem moguem zbroju uinaka pojedinih vozila. Naime, prilikom prometovanja vie vozila moe doi u nekim sluajevima do pojave redova u kojima ona, primjerice, ekaju na utovar (tzv. redovi ekanja) posebice ako postoji nesrazmjer (premalo) utovarnih sredstava prema broju (previe) vozila ime se smanjuje najvei mogui uinak pojedinog vozila. Postoji optimalni odnos broja utovarnih sredstava i broja vozila koji meusobno povezani u radu daju najvei mogui uinak kao grupa strojeva i vozila. Optimalni odnos broja utovarnih sredstava i vozila se moe shvatiti kao onaj koji omoguava neprekinuti rad utovarnih sredstava i neprekinuti cikliki rad vozila bez njihova ekanja na utovar. Ovdje se daje metodologija prorauna uinaka standardnih graevinskih transportnih sredstava odnosno posebice vozila iznosi kao proraun uinka pojedinanog vozila uobiajenim ininjerskim (deterministikim,"klasinim") nainom prorauna.

14

5. Uinak standardnih graevinskih strojeva za zemljane radove

5.1. Uinak dozera na gusjenicama
Dozer je tipini graevinski stroj za zemljane radove. Osnovni zahvati koje izvodi su iskop tla ili trone stijene struganjem pomou njegova osnovnog alata tzv. noa (na prednjoj strani) dozera, transport iskopanog materijala guranjem te odlaganje materijala odnosno razastiranje i planiranje odloenog materijala. Pomou ripera, kao pomonog alata uvrenog sa stranje strane dozera, moe se izvoditi iskop i nekih vrsta prirodno dezintegriranih stijena njihovim prethodnim "ripanjem" (rijanjem, oranjem).

"Teorijski" uinak dozera rauna se, temeljem injenice njegova ciklikog rada, za pojedinu vrstu zemljanog ili kamenog gradiva, a pri tome se obiljeje toga gradiva unose u proraun uinka preko tzv. koeficjenta noa dozera "kn" i koeficjenta rastresitosti "kr". Tada se raunom dobije temeljni tehniki ("teorijski") pojedinani uinak (Ut ) dozera na iskopu, guranju i odlaganju odrene vrste suhog zemljanog gradiva ili trone stijene odnosno prethodno izminiranog kamenog gradiva na ravnom, irokom i preglednom terenu u optimalnim uvjetima organizacije radova na odravanju strojeva.

Up = ki * Ut (m3/sat - "sraslo"ili "rastresito") ki = ko * kp ko = kog * krv * kds kp = kvm * krp * knt Ut = nc * Qc nc = (60 / tc) (tc u minutama) Qc = kpu * q * kr (obujam za uinak izraen "sraslo") Qc = kpu * q (obujam za uinak izraen "rastresito") kpu = kn * kg
gdje posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" uinka sainjavaju - "kvm" koeficjent vlanosti gradiva (isto kao kod bagera i utovarivaa), - "krp" koeficjent radnog prostora (isto kao kod bagera i utovarivaa), - "knt" koeficjent nagiba terena, kao kao kljuni imbenici onih obiljeja gradiva i uvjeta rada koji u najveoj moguoj mjeri djeluju na ukupni uinak dozera. Koeficjent vlanosti gradiva "kvm" moe se pretpostaviti prema Tablici 5.1.1. Materijal (gradivo) mokar isti kamen mokar isti ljunak i pijesak mokra zemlja mokra ljepljiva zemlja mokra ljepljiva trona stijena ili glina Tablica 5.1.1. "kvm" o,95 o,93 o,80 - o,95 o,67 - o,71 o,30

Koeficjent radnog prostora "krp" moe se pretpostaviti - u sluaju rada u slobodnom preglednom razmjernom irokom prostoru oko 1,00 - u sluaju rada u razmjerno skuenom prostoru oko 0,95 (radovi na iskopu u usjecima i uskim zasjecima, radovi na iskopu kana itd.).

15

Kod dozera se moe takoer prtpostaviti da nagib terena za svaki stupanj uspona smanjuje njegov radni uinak za 3% a da svaki stupanj pada poveava radni uinak za 6%. U tom sluaju koeficjent nagiba terena "knt" iznosi:

knt = 1 - (no * 0,03) knt = 1 + (no * 0,06)

Za tzv. koeficjent noa dozera"kn" mogu se uzeti vrijednosti navedene u donjoj Tablici 5.1.2.: Vrsta iskopa laki iskop srednji iskop srednje tvrdi iskop tvrdi iskop Tablica 5.1.2. "kn" o,95 do 1,00 (i vie!) o.80 do o,90 o,65 do o,80 o,40 do o,65

Navedeni laki iskop bi se odnosio na iskop uglavnom suhih i sitnijih rastreenih nekoherentnih i koherentnih gradiva kao to je pijesak, sitan ljunak, pijeskovita ilovaa, rastresiti suhi zemljasti materijali itd. Srednji iskop bi obuhvatio iskop tvrih gradiva kao to je suha ili manje vlana ilovaa, krupni ljunak, zbijena zemlja, neke vrste mekih tronih stijena i sl. Srednje tvrdi iskop obuhvatio bi iskop nekih vrsta stijena koja se lako miniraju kao primjerice vapnenac i sl. Tvrdi iskop bi obuhvatio miniranu stijenu u blokovima ili ploama, zatim istu stijenu pomijeanu sa drugim sitnijim gradivoima, zatim slabo minirane pijeenjake, konglomerate i sl., zatim tvrde ili plastine ilovae i gline itd. Koeficjent "kg" ili tzv. koeficjent gubitka gradiva ispred noa dozera pretpostvlja gubitak iskopanog materijala prilikom njegova guranja. Uzima se najee da je gubitak negdje oko 0,5 % (0,005) po jednom metru dunom guranja iskopanog gradiva odnosno kg = 1 - 0,005 * lg gdje je "lg" duljina guranja gradiva na kojoj dozer izvodi iskop, guranje i odlaganje (razastiranje) zemljanog gradiva ili ustvari duljina njegova ukopnog rada (lr). Iz navedenog se moe zakljuiti da dozer ustvari na duljini rada od 100 m izgubi oko 50% iskopanog gradiva i da je to granica njegove uinkovite primjene. Konstruktivani obujam zemljanog ili izminiranog kamenog gradiva "q", koji dozer kopa i gura pred sobom, pretpostavlja pojednostavljeno za praktine potrebe prorauna uinka kao kvadar ije je visina ustvari irina "lnd" noa dozera a irina osnove ustvari visina noa "hvnd" dozera q = hvnd2 * lnd Trajanja vremena jednoga radnog ciklusa dozera obuhvaa zajedno put "l" i vrijeme "t" - iskopa (li; ti), - guranja (lg; tg) i - odlaganja odnosno razastiranja ili planiranja (lo; to) zemljanog gradiva te - povratak (tp;tp;) kao i - odgovarajue manevre "tm" prilikom polaska i povratka, to znai da je: tc = ti + tg + to + tp + (2 * tm) ti = (li / vi) tg = (lg / vg) to = (lo / vo) tp = (lp / vp) 16

gdje je osim prije navedenog: - "vi" brzina dozera prilikom iskopa, - "vg" brzina dozera prilikom guranja, - "vo" brzina dozera odlaganja odnosno razastiranja ili planiranja. uz napomenu da je u jednom radnom ciklusu u naelu (vidi dolje grafiku Slike 5.1.1.) duljina rada (lr) po jednom ciklusu jednaka duljini povratka (lp):

lr = li + lg + lo = lp
iskop manevar vrijeme manevra "tm" guranje povratak odlaganje

manevar vrijeme manevra "tm" lr = li + lg + lo = lp do oko 100 m najvie duljina iskopa "li" duljina doziranja "ld" (ld = lg + lo) duljina iskopa "li" duljina guranja "lg" duljina odlaganja "lo" gubici - do oko 0,5 % po m1 brzina iskopa "vi" brzina guranja "vg" brzina odlaganja "vo" do oko 3 km/sat do oko 6 km/sat oko 9 km/sat vrijeme iskopa "ti" vrijeme guranja "tg" vrijeme odlaganja "to" ti = li /vi tg = lg /vg to = lo /vo duljina povratka "lp" = duljina radnog ciklusa dozera "lr" brzina povratka "vp" - do oko 12 km/sat, vrijeme povratka "tp" (tp = lp/vp) vrijeme ciklusa "tc" (tc = ti + td + tp + tm = ti +tg + to + tp + tm)

Slika 5.1.1. Cikliki nain rada dozera na iskopu, guranju i odlaganju gradiva

Duljina iskopa dozerom " li " izrauna se tako da se obujam "q"iskopanog rastresitog zemljanog ili miniranog kamenog gradiva koji dozer kopa i gura pred sobom (pretpostavlja se pojednostavljeno, kako je ve navedeno, kao kvadar obujma "q = hvnd2 * lnd") izjednai sa obujmom iskopa sraslog tla i li stijene na duljini iskopa " li ", na irini iskopa "lnd" (jer je to ustvari irina noa dozera) i dubini iskopa (debljini rezanja) tla ili minirane stijene dozerom did, odnosno q = hvnd2 * lnd" = li * lnd * did * r = li * lnd * did * (1 / kr) iz ega proizlazi li = hvnd2 / (did * r) ili li = (hvnd2 * kr) / did ili li = q / (lnd * did * r) ili li = (q * kr ) / (lnd * did)

esto se, radi pojednostavljenja prorauna "teorijskog" uinka dozera, put i vrijeme guranja (lg) te odlaganja odnosno razastiranja ili planiranja (lo) objedinjuju zajedno u tzv. "doziranje" (ld), pa je tada: tc = ti + td + tp + (2tm) gdje je td = tg + to. Kao vrijednost - brzine iskopa dozera "vi" uzima se do 3 km/sat ( prosjek prve brzine kretanja naprijed), - brzine guranja dozera "vg"uzima se od 3 km/sat do 6 km/sat (prosjek druge brzine kretanja naprijed), - brzine odlaganja dozera "vo" uzima se od 6 km/sat do 9 km/sat (prosjek tree brzine kretanja naprijed), - brzine povratka "vp" do 12 km/sat (prosjena vrijednost svih brzina unatrag).

17

Navedene vrijednosti za brzine dozera mogu se uzeti uvjetno kao orjentacijske vrijednosti i valjalo bi ih provjeriti u stvarnim radnim uvijetima na radilitu. Najvea duljina uinkovitoga rada dozera je do oko 100 m jer su preko te daljine gubici ispod i sastrane noa veliki odnosno oko 50% iskopane koliine rastresitog zemljanog gradiva (prethodno je to obrazloeno kod razmatranja "kg" za dozer). Duljina iskopa dozera kree se najvie do oko 15 m, to ovisi o tipu odnosno vrsti i veliini njegova noa. Naime, treba istai da se za razne vrste zemljanih materjala i razne vrste radova u njima upotrebljavaju razne vrste dozerskih noeva ( tzv. univerzalni zatvoreni "U" ili poluuniverzalni odnosno poluzatvoreni "SU" ili ravni "S" no dozera ili kombinacija navedenih - Slika 5.1.2.).

Slika 5.1.2. tzv."U"- zatvoreni no dozera (veliki dozer lijevo), tzv. "SU"- poluzatvoreni odnosno poluravni no dozera (desno) i tzv. "S" ravni no dozera (mali dozer lijevo)
Kako dozer izvodi iskop i guranje (doziranje) u odreenom rasponu duljine rada, to njegov pojedinani uinak nema jednu nego niz vrijednosti u tom rasponu. Na taj se nain proraunom dobivaju krivulje uinka dozera u pojedinoj vrsti zemljanog gradiva (Slika 5.1.3).

uinak U m3/sat 800 600 500 dozer snage oko 160 kW, irina noa oko 3,7 m 400 dozer snage oko 100 kW, irina noa oko 3,2 m 300 200 100 0 25 m 50 m 75 m duljina rada 100 m

Slika 5.1.3 Prikaz krivulja uinka dozera sa "SU" noem (prema priruniku tvrtke Caterpillar)

18

5.2. Uinak hidraulinih bagera s jednom lopatom

Bageri su velika grupa raznovrsnih strojeva za iskop tla i trone stijene uz istovremeni utovar iskopanog materijala u bilo koju vrstu transportnih sredstva. Dijele se u bagere sa jednim krakom i jednom lopatom koji rade u ciklusima, bagere sa vie lopata ili vjedrica (bageri vjedriari) koji izvode neprekidni iskop te bagere bez lopata ili vjedrica (bageri vjedriari te neke vrste rovokopaa ili trenera, zatim bageri sisavci ili refuleri itd.) koji takoer izvode neprekidni iskop. Bageri sa jednim krakom i jednom lopatom dijele se na bagere sajlae te hidrauline bagere sa lomljivim ili teleskopskim krakom. Najvie i najee se u graenju rabe standardni hidralini graevinski bageri sa jednim lomljivim krakom i jednom lopatom. Stoga je velika ponuda takovih bagera i po snazi i po veliini i po moguim radnim uincima kao tipinih graevinskih strojeva za raznovrsne zemljane radove. Ovi hidralini graevinski bageri mogu biti na gusjenicama (to su srednji do teki bageri srednje do velike snage i tome odgovarajueg srednjeg do velikog radnog uinka) ili na kotaima (to su uglavnom laki bageri manje snage i manjeg radnog uinka). U bagere na kotaima pripadaju takoer autobageri sa teleskopskim krakom.

Pojedinani uinak standardnih hidraulinih bagera sa jednim krakom odnosno sa jednom lopatom na iskopu zemljanih (koherentnih) i slinih kamenih (nekoherentnih, aluvijalnih) materijala dobije se takoer na temelju injenice njegova ciklikog rada. Na radni uinak ovih bagera posebice utjee kut njegova okretanja od poloaja zahvata gradiva do poloaja istovara iz lopate. Stoga se u naelu "teorijski" uinak bagera rauna odnosno iskazuje za kut okretanja bagera prilikom njegova rada (iskopa i utovara odnosno privremenog odlaganja) od oko 90o. Vrijeme jednog ciklusa "tc" rada hidraulinog bagera sa jednom lopatom ide najvie do jedne minute to ovisi posebice o tome kako bager radi: ili sa dubinskom lopatom (to znai da glavninu iskopa izvodi ispod razine na kojoj stoji bager) ili sa utovarnom (eonom) lopatom (to znai da glavninu iskopa izvodi iznad razine na kojoj stoji bager uz napomenu da se ovi bageri koriste uglavnom za utovar prethodno na bilo koji nain iskopanog gradiva).

Up = ki * Ut

(m3/sat - "sraslo"ili "rastresito" ovisno o Qc) ko = kog * krv * kds kp = kvm * krp * kuv * kkz Ut = nc * Qc nc = (60 / tc) (tc u minutama) nc = (3600 / tc) (tc u sekundama) Qc = kpu * q * kr (obujam za uinak izraen "sraslo") Qc = kpu * q (obujam za uinak izraen "rastresito")

gdje je q konstruktivni obujam lopate ili utovarne lopate bagera. Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" uinka jesu - "kvm" koeficjent vlanosti gradiva (isto kao kod dozera i utovarivaa), - "krp" koeficjent radnog prostora (isto kao kod dozera i utovarivaa), - "kuv" koeficjent utovara u vozilo, - "kkz" koeficjent radnog kuta zaokreta bagera. Koeficjent vlanosti gradiva "kvm" i koeficjent radnog prostora "krp" moe se pretpostaviti kao kod dozera prema Tablici 5.1.1. odnosno opisu uvjeta radnog prostora. Koeficjent utovara "kuv" moe se pretpostaviti - oko 1,00 ako se ne tovari vozilo nego se gradivo odlae iza ili sastrane bagera, zatim - oko 0,91 ako se tovari (za utovar) pogodno vozilo odnosno - oko 0,83 ako se tovari (za utovar) nepogodno vozilo.

19

Koeficjent ispravke "teorijskog" uinka bagera glede kuta njegova okretanja prilikom rada "kkz" uzima se 1,00 za 100% iskoritenja optimalne visine radnog ela bagera i kut okretanja prilikom rada 90. Ukoliko se smanjuje kut okretanja uinak raste zbog skraenja radnog ciklusa bagera ("kkz" je do 1,26 za kut 45) a ukoliko se kut okretanja poveava uinak pada zbog produenja radnog cilusa bagera ("kkz" je do 0,71 za kut 180). Vidi dalje Tablicu 5.2.1. Tablica 5.2.1. Iskoritenje Bager s jednom lopatom optimalne visine Kut okretanja u stupnjevima radnog ela bagera u 45o 60o 75o 90o 120o 150o 180o postocima Korekcijski koeficijent (ko) 20% 0,93 0,89 0,85 0,80 0,72 0,65 0,59 40% 1,10 1,03 0,96 0,91 0,81 0,73 0,65 60% 1,16 1,07 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68 80% 1,22 1,12 1,04 0,98 0,86 0,77 0,69 100% 1,16 1,07 0,88 0,79 1,26 1,00 0,71 120% 1,20 1,11 1,03 0,97 0,86 0,77 0,70 140% 1,16 1,08 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68 160% 1,12 1,04 0,97 0,91 0,81 0,73 0,66 180% 1,07 1,00 0,93 0,88 0,78 0,70 0,64 200% 1,03 0,96 0,90 0,85 0,75 0,67 0,62
Odnos u postocima od optimalne visine radnog ela pokazuje utjecaj koritenja visine radnog ela iskopa bagera na njegov uinak. Primjerice, ako je (prema dostupnim podacima iz radnog diagrama bagera, primjerice iz prospektne dokumentacije koja se najee daje u prirunicima vezanim na odereeni proizvodni program bagera) optimalana dubina iskopa oko 5 m a dubina iskopa, opet primjerice, nekog rova ili kanala 4 m onda je iskoritenje optimalne visine radnog ela toga bagera u odnosu na dubinu iskopa 80 %.

Koeficjent punjenja "kpu" radnog dijela stroja ili alata moe se kod bagera moe pretpostaviti prema donjoj Tablici 5.2.2. (vrijednosti i opis su isti kao kod dozera u Tablici 5.1.2.): Vrsta iskopa laki iskop srednji iskop srednje tvrdi iskop za tvrdi iskop Tablica 5.2.2. "kpu" o,95 do 1,00 i vie o.80 do o,90 o,65 do o,80 o,40 do o,65

Za vrijednost vremena radnog ciklusa hidraulinog bagera mogu se koristiti razni izvori. U jednoj knjizi daju se primjerice slijedea prosjena vremena radnog ciklusa hidraulinog bagera sa jednom lopatom ili utovarnom lopatom (Tablica 5.2.3 - vrijedi takoer isti opis vrste iskopa.kao kod bagera odnosno dozera): 20

Vrsta iskopa laki iskop

srednje teki (srednji do srednje tvrdi) iskop

0,38 20 24 32

0,57

Obujam bagerske lopate (m ) 0,75 0,95 1,15 1,53 1,91 2,30 Vrijeme ciklusa u sekundama (Tc) 24 24 24 24 24 26 29 26 26 26 26 26 29 32 35 35 35 35 35 38 40

Tablica 5.2.3. 3,06 32 35 40

teki (tvrdi) iskop

U priruniku tvrtke Komatsu daju se prosjena temeljna (u priruniku nazvana "standardna") vremena ciklusa rada (u sekundama) pojedinih modela bagera prikazana u tablici 5.2.3. uz napomena da se ovdje u svrhu openitog koritenja podataka umjesto naziva modela bagera daje obujam njegove standardne lopate pri emu valja istai da bager moe upotrebljavati nekoliko vrsta lopata u odreenom rasponu konstruktivnog obujma- to je iskop tei to je lopata koja se rabi manjeg konstruktivnog obujma i ua): Tablica 5.2.3. Trajanje ciklusa u sekundama Obujam standardne lopate za kut okretanja bagera bagera u m3 90o 1800 45o dubinska lopata (eng. "backhoes excavator") 0,09 - 0,36 10 13 16 0,18 - 0,60 (0,76) 11 14 17 (0,18) 0,36 - 1,17 13(14) 16(17) 19(20) 0,57 - 1,34 14 17 20 0,52 - 1,80 15(16) 18(19) 21(22) (0,96) 1,30 - 2,20 16 19 22 2,40 - 3,70 (4,3) 18 21 24 3,10 - 6,30 22 25 28 4,30 - 11,00 24 27 30 utovarna lopata (eng. "front shovels") 1,30 - 2,20 16 - 20 2,40 - 3,70 18 - 22 3,10 - 6,30 20 - 24 4,30 - 11,00 27 - 31 U priruniku tvrtke Caterpillar daju se vremena ciklusa rada pojedinih modela bagera (vrijedi ista napomena kao za prethodnu tabelu) prikazana u "Tablici 5.2.4.". Tablica 5.2.4 Prostorna obiljeja Vrijeme ciklusa pojedinog sluaja radnih iskopa uvjeta bagera (vidi opis) u sekundama obujam lopate dubina iskopa (m) A B C D E (m3) bager sa dubinskom lopatom ("backhoes excavator") na iskopu uslojene zemlje 0,28 1,50 12 - 14 14 -16 16 - 18 19 - 22 0,45 1,50 11 - 14 16 - 18 20 - 22 0,52 1,80 12 - 14 16 - 18 20 - 22 0,63 1,80 14 - 15 16 - 19 16 -19 21 - 24 bager sa dubinskom lopatom ("backhoes excavator") na iskopu tvrde gline 0,80 2,30 13 - 15 18 - 21 23 - 26 0,102 3,20 15 - 17 18 - 22 24 - 28 0,11 3,20 13 - 16 18 - 22 24 - 28 0,14 3,40 14 - 17 20 - 23 26 - 29 2,10 4,00 15 - 18 23 - 28 35 - 41 1,90 4,20 14 - 17 22 - 27 33 - 40 2,80 5,20 15 - 18 23 - 28 35 - 44

21

U navedenoj tabeli prikazana su takoer iz istog prirunika za pojedine navedene modele bagera (odnosno obujam njihove standardne lopate) podruja vremena trajanja radnog ciklusa za slijedee sluajeve radnih uvjeta bagera podruje A) donja granica: najbra (teorijska) mogunost (radnog ciklusa) gornja granica: praktina najbra (mogunost radnog ciklusa) opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: laki iskop (rahla zemlja, pijeskoviti ljunak); iskop do oko 40% najvee mogue visine dohvata bagera; okretanje oko 30o ; istresanje na deponiju ili kamion u razini iskopa; nema ogranienja; dobar strojar; ocjena: odlini (uvjeti rada) podruje B) opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: srednji iskop (zbijena zemlja, tvrda suha glina, tlo koje sadri do 25% stijenovitog kamenog gradiva); iskop do oko 50% najvee mogue visine dohvata bagera; okretanje do 60o ; istresanje na podunu deponiju; mala ogranienja; ocjena: iznad prosjeni (uvjeti rada) podruje C) - (granice daju) podruje uobiajenog (vremena radnog ciklusa) - opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: srednji do teki iskop (vrsto zbijena tlo sadraja preko 55% stijenovitog kamenog gradiva); iskop do oko 70% najvee mogue visine dohvata bagera; okretanje do 90o ; istresanje na kamion u razini bagera; ocjena: prosjeni (uvjeti rada) podruje D) opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: tvrdi iskop (meka stijena ili tlo sadraja preko 75% stijenovitog kamenog gradiva); iskop do oko 90% najvee mogue visine dohvata bagera; okretanje do 120o ; skueni prostor istresanje; mala iskop iznad cjevovoda; ocjena: ispod prosjeani (uvjeti rada) podruje E) (granice daju) podruje sporog (vremena radnog ciklusa) opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: iskop u vrstom (pijeenjak, ejl, tvrdi vapnenac); iskop preko 90% najvee mogue visine dohvata bagera; okretanje preko 120o ; vrlo skueni prostor istresanje u najveij mjeri onemoguava bager (u radu); ljudi i ogranienja u podruju rada; ocjena: teki (uvjeti rada) opis radnih uvijeta u svezi vremena radnog ciklusa: iskop u vrstom (pijeenjak, ejl, tvrdi vapnenac); iskop preko 90% najvee mogue visine dohvata bagera; okretanje preko 120o ; vrlo skueni prostor istresanje u najveij mjeri onemoguava bager (u radu); ljudi i ogranienja u podruju rada; ocjena: teki (uvjeti rada) Pomou ovih vremena dobivenu vrijednost "teorijskog" uinka ne bi valjalo ispraviti za potrebe prorauna planskog uinka sa posebnim koeficjentima ("kp") nego samo sa opim koeficjentom ("ko") ispravke "teorijskog" uinka. Naime navedena vremena ciklusa obuhvaaju pretpostavke uvijeta rada i obiljeja gradiva koji bager kopa.

22

5.3. Uinak utovarivaa na kotaima

Graevinski utovariva je tipno transportno sredstvo za utovar sipkih zemljanih, kamenih i ostalih slinih materijala iako se uglavnom i najee u literaturi smjeata meu graevinske strojeve za zemljane radove. Utvariva moe biti gusjeniar ili zglobni utovariva na gumenim kotaima.
Utovariva gusjeniar ili dozer-utovariva ujedinjuje tehnika i radna obiljeja dozera i utovarivaa. Stoga se njegov uinak rauna ili kao uinak dozera ako vri iskop i transport iskopanog materijala guranjem ili kao uinak zglobnog utovarivaa na kotaima ako vri utovar iskopanog materijala. Razlika izmeu utovarivaa gusjeniara i zglobnog utovarivaa na kotaima je u duljini trajanja ciklusa utovara. Brzine kretanja utovarivaa-gusjeniara su okvirno kao kod dozera dok je zglobni utovariva na kotaima puno bri u kretanju prilikom utovara transportnih sredstava.

Proraun radnog uinka zglobnog utovarivaa na kotaima slian je proraunu radnog uinka bagera. Takoer se polazi od pretpostavke ciklikog naina njegova rada. Pri tome utovariva ima tzv. "V" kretanje gdje izvodi zahvate punjenja utovarne lopate, podizanje lopate, hod unatrag sa zakretanjem, promjenu smjera sa hodom unaprijed uz zakretanje prema mjestu istovara, pranjenje lopate, hod unatrag sa zakretanjem, promjenu smjera sa hodom unaprijed prema mjestu zahvata punjenja, ponovni zahvat gradiva (punjenje utovarne lopate) itd. Navedene operacije ine jedan ukupni ciklus rada utovarivaa na temelju ega tada proizlazi njegov "teorijski" uinak (Ut).

Up = ki * Ut

(m3/sat "rastresito") ki = ko * kp ko = kog * krv * kds kp = kvm * krp * kuv Ut = nc * Qc nc = (60 / tc) (tc u minutama) Qc = kpu * q

gdje je q konstruktivni obujam utovarne lopate utovarivaa. Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" uinka su kao (veim dijelom) kod bagera (nema koeficjenta kuta zaokreta) - "kvm" koeficjent vlanosti gradiva (isto kao kod dozera i bagera), - "krp" koeficjent radnog prostora (isto kao kod dozera i bagera), - "kuv" koeficjent utovara u vozilo (isto kao kod bagera). Koeficjent vlanosti gradiva "kvm" i koeficjent radnog prostora "krp" moe se pretpostaviti isti kao kod dozera odnosno bagera (prema Tablici 5.1.1. u poglavlju o dozeru odnosno opisu uvjeta radnog prostora u istom poglavlju). Koeficjent utovara "kuv" pretpostavlja se isti kao kao kod bagera (u poglavlju o bageru) uz takoer isti opis pripadnih uvjeta utovara u pogledu pogodnosti transportnog sredstva. Koeficjent punjenja "kpu" radnog dijela utovarne lopate (Tablica 5.3.1) moe se pretpostaviti kao kod kod dozera (kn Tablica 5.1.2.) odnosno bagera (prema Tablici 5.2.2. u poglavlju o bageru) uz takoer isti pripadni opis vrste iskopa kao u poglavlju o dozeru (kao kod dozera). Tablica 5.3.1. (ili 5.1.2. ili 5.2.2.) Vrsta iskopa "kpu" o,95 do 1,00 i vie laki iskop o.80 do o,90 srednji iskop o,65 do o,80 srednje tvrdi iskop o,40 do o,65 za tvrdi iskop Za vrijednost vremena radnog ciklusa utovarivaa na kotaima mogu se koristiti razni izvori. U naelu vrijeme jednog ukupnog ciklusa "tc" rada utovarivaa ide najvie do 1,5 minute. to je utovariva 23

snaniji odnosno ima vei obujam utovarne lopate to je trajanje jednog ciklusa dulje ali je vei i uinak zbog vee snage utovarivaa u skladu sa obujmom utovarne lopate. U priruniku tvrtke Caterpillar daju se vremena ciklusa rada utovarivaa prikazana u Tablici 5.3.2., a u priruniku tvrtke Komatsu daju se vremena jednog radnog ciklusa "tc" utovarivaa na utovaru gradiva prikazana u narednoj Tablici 5.3.3. Tablica 5.3.1. Konstruktivni obujam Snaga vrijeme jednog ciklusa "q" utovarne lopate utovarivaa tc u minutama 1,0 m3 - 3,5 m3 60 kW - 149 kW o,45 - o,50 3,5 m3 - 5,3 m3 164 kW - 205 kW o,50 - o,55 5,4 m3 - 8,6 m3 298 kW * 455 kW o,55 - o,60 9,6 m3 - 20,0 m3 515 kW * 932 kW o,60 - o,70 Obiljeja utovara laki prosjeni razmjerno teki teki Tablica 5.3.2. Obujam utovarne lopate "q" do 3 m3 od 3,1 do 5 m3 preko 5,1 m3 vrijeme ciklusa tc u minutama o,45 o,55 o,65 o,55 0,65 o,70 o,70 o,70 o,75 o,75 o,75 o,80

Navedeni laki utovar odnosio bi se na utovar uglavnom suhih i sitnijih rastreenih nekoherentnih i koherentnih gradiva kao to je pijesak, sitan ljunak, pijeskovita ilovaa, rastresiti suhi zemljasti materijali itd. Prosjeni utovar obuhvatio bi utovar tvrih gradiva kao to je suha ili manje vlana ilovaa, krupni ljunak, zbijena zemlja, neke vrste mekih tronih stijena i sl. Razmjerno trki utovar obuhvatio bi utovar nekih vrsta stijena koja se lako miniraju kao primjerice vapnenac i sl. Teki utovar bi obuhvatio miniranu stijenu u blokovima ili ploama, zatim istu stijenu pomijeanu sa drugim sitnijim gradivoima, zatim slabo minirane pijeenjake, konglomerate i sl., zatim tvrde ili plastine ilovae i gline itd.

24

5.4. Uinak grejdera

Grejder je univerzalni graevinski stroj koji obavlja niz njemu svojstvenih radnih zahvata. Osim ubiajenih radnji kao to je razastiranje i planiranje zemljanih i slinih sipkih kamenih gradiva grejder slui za odravanje cestovnih prometnica, zatim obavlja zavrne radove na zemljanim graevinama, izradi jaraka i premjetanju sipkih zemljanih gradiva. Zbog toga postoji niz metodologija i naina za proraun njegova uinka ovisno o vrsti radova u kojima se primjenjuje.

Grejder u naelu radi cikliki meutim ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i to se tie vremena odvijanja i to se tie duljine rada. Zbog toga se u naelu radni uinak rauna tako da se se temeljni tehniki "teorijski" uinak rauna na pretpostvci kontinuranog rada grejdera tj. U = F * v (vidi str. 6).

5.4.1 Uinak grejdera pri obradi povrina (pri nasipavanju) Up = ki * Ut (m2/sat) ki = ko * kp ko = kog * krv * kds kp = kvm * krp Ut = [ v * (lr lp) * 1000] / n
gdje su posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" uinka - "kvm" koeficjent vlanosti gradiva, - "krp" koeficjent radnog prostora. Koeficjent vlanosti gradiva "kvm" moe se pretpostaviti kao kod dozera prema Tablici 5.1.1. za rad sa suhim zemljanim gradivima ili sa mokrim kamenim gradivima odnosno ljunkom, pijeskom ili rasutom zemljom. Koeficjent radnog prostora "krp" moe se pretpostaviti takoer kao kod dozera. Radni uinak gredera predstavlja u naelu uinak na obradi povrine nekog nasipa (nasipavanja) zemljanog gradiva odnosno planiranju sa minimalnim potrebnim razastirnjem gradiva u okviru toga planiranja radi poravnanja povrine. Proraun "teorijskog" uinka (Ut) obuhvaa slijedee parametre: - v pretpostavljena prosjena brzina rada odnosno kretanja grejdera (km/sat) - lr radna irina zahvata daske grejdera (irina rada grejdera gledana pod pravim kutem na smjer kretanja odnosno rada grejdera ukoliko je daska pod prvim kutem tada je efektivna radna irina daske grejdera jednaka konstruktivnoj irini daske grejdera ld) - lp irina preklopa radnih povrina koje zahvaa grejder svojom efektivnom irinom daske grejdera - n broj prelaza grejdera. U Tablici 5.4.1.1. daju se okvirni raspon brzina rada odnosno kretanja grejdera za pojedine vrste radnih zahvata odnosno postupaka koje se njime obavlja. Radni postupak grejdera popravak tucanikog zastora kod cesta izrada jaraka zavrna obrada povrina nasipavanja uklanjanje snijega obrada povrina poravnanje Tablica 5.4.1.1. Brzina kretanja grejdera (km/sat) 26 1,5 4 1,5 - 2,5 7 25 28 4 - 10

25

U Tablici 5.4.1.2. daju se efektivne radna irine zahvata daske grejdera za kut zakoenja daske u odnosu na smjer kretanja grejdera. Tablica 5.4.1.2. Kut daske irina daske (m) ld 2,2 3,1 3,7 4,0 4,3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1,9 2,7 3,7 4,0 4,3 45 stupnjeva 1,6 2,2 2,6 2,8 3,0

5.4.2. Vrijeme rada grejdera na odabranoj dionici

Vijeme rada grejdera t prilikom njegova jednokratnog ili viekratnog prolaza n na nekoj dugakoj povrini ili duljoj dionici L odreene irine na kojoj vri neki zahvat ili radni postupak (primjerice odravanje ceste ili inje snijega ili izmjetanje materijala ili obrada povrine nasipavanja neke prometnice ili piste ili sline digake povrine) bilo bi slijedee:

t = (n * L) / (v * ki)
gdje je - t vrijeme rada grejdera (sati) - n (ukupni) broj prolaza grejdera neke dugake povrine - L duljina dionice (km) - v oekivana brzina kretanja grejdera (km/sat) - ki koficjenti korekcije temeljnog tehnikog uinka stroja: o ki = ko * kp o ko = kog * krv * kds o kp = kvm * krp

5.4.3. Broja prolaza grejdera

Prethodno proraunato radno vrijeme se odnosi na ukupni broj prolaza grejdera n prilikom radnog zahvata ili postupaka na obradi neke dugake povrine (ili dionice rada odreene duljine) ukupne irine lu. Uz pretpostavku odreenog broja prijelaza grejdera nlr po irini njegova radnog zahvata lr (ovo znai da je lu > lr) potrebnog za potpunu obradu povrine i uz pretpostavku uporednog rada grejdera na zahvaenim irinama prijelaza (ukupni) broj prolaza n grejdera je slijedei:.

n = [ lu / (lr - lp)] * nlr

gdje je n (ukupni) broj prolaza grejdera na obradi neke dugake povrine lu ukupna irina dugake povrine ili dionice rada odreene duljine lr radna irina zahvata daske lp irina preklopa po zahvaenim irinama prijelaza (do 50 cm) nlr broj prijelza grejdera po irini njegova radnog zahvata.

26

5.5. Uinak samohodnog valjaka

Samohodni valjak, kao graevinski stroj za sabijanje nasutih slojeva zemljanih i kamenih gradiva, u naelu radi cikliki. Meutim, ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i to se tie vremena odvijanja i to se tie duljine rada. Zbog toga se u naelu radni uinak samohodnog valjka rauna tako da se se temeljni tehniki "teorijski" uinak rauna na pretpostvci kontinuranog rada valjka slino kao kod grejdera.

Up = ki * Ut (m3/sat) ki = ko * kp ko = kog * krv * kds kp = krp Ut = ( v * lv * h * 1000) / n

gdje je posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" uinka "krp" koeficjent radnog prostora. Koeficjent radnog prostora "krp" moe se pretpostaviti takoer kao kod dozera i ostalih strojeva. Radni uinak predstavlja u naelu uinak na zbijanju nekog obujma nasipa zemljanog gradiva. Proraun "teorijskog" uinka obuhvaa slijedee parametre: - v pretpostavljena prosjena brzina rada odnosno kretanja valjka (km/sat) - lv irina valjanja (to je konstruktivna irina valjka lr umanjena za irinu preklopa lp koji se kod valjanja pretpostavlja od 10 do 30 cm odnosno u prosjeku 20 cm) - h visina sloja zbijanja (ili je propisana ili se dobije u pokusnom polju) - n broj prelaza valjka (ili je propisan ili se dobije u pokusnom polju) U tablici 5.5.1.1. daju se okvirni rasponi brzina rada odnosno kretanja pojedine vrste valjaka. Vrsta valjka valjak na kotaima sa zranicama statiki valjak vibracijski valjak je Tablica 5.5.1. Brzina kretanja valjka (km/sat) oko 2,5 oko 2,0 oko 1,5 4 10

U naelu se ne preporua proraun uinaka valjka prethodno prikazanim (na neki nain pojednostavljenim) pristupom. Naime, pretpostavka moguih parametara u razmjerno irokom rasponu (debljina sloja, brzina kretanja, broj prelaza) daje takoer vrijednosti radnih uinaka valjka u jo irem rasponu. Preporua se koritenje prirunika proizvoaa opreme za zbijanje gdje se mogu nai norme radnih uinaka valjka koje uzimaju u obzir sve odgovarajue imbenike koji utjeu nauinak valjaka (vrsta gradiva, granulometrijski sastav i vlanost gradiva, debljina slojeva, vrsta valjka, masa valjka, ferkvencija zbijanja itd.). Ove radne uinke valja shvatiti kao teorijski uinak samohodnog valjka na zbijanju odreenog nasipnog materijala. Nie se daju podaci uinka za samohodni valjak (je) mase oko 10 t, sa vibracijama ferkvence 20 30 Hz i amplitude 1,2 do 1,7 mm: Gradivo glina i sl. koherentna gradiva (valjak radi kao je) dobro graduirana kamena gradiva (glatki valjak) debljina sloja 0,3 m 0,5 m 0,4 m 0,8 m brzina valjanja 3 km/sat 2 km/sat 4 km/sat 3 km/sat Broj prelaza valjka po pojasu valjanja 4 prelaza 6 prelaza 8 prelaza 1417 m2/sat 945 m2/sat 709 m2/sat 945 m2/sat 630 m2/sat 472m2/sat 1890 m2/sat 1260 m2/sat 945 m2/sat 1417 m2/sat 945 m2/sat 709 m2/sat

27

5.6. Uinak skrejpera

Skrejperi su posebni graevinski strojevi za zemljane radove koji obavljaju iskop, transport i ugradnju uglavnom zemljanih gradiva (u uem smislu) neprestanim kretanjem odnosno u pokretu. Neposredni iskop izvode struganjem tla posebnim noem na dnu sanduka pri emu se istovremeno vri i punjenje sanduka tako struganjem iskopanog gradiva. Rabe se za masovno prebacivanje uglavnom koherentnih zemljanih materijala iako radna obiljeja i iz toga proizile konstrukcije suvremenih skrejpera omoguavaju njihovu primjenu u prebacivanju dobro (sitno graduiranih) nekoherentnih ljinkovitih pa ak i sitnije miniranih kamenih materijala.
Postoje razliite vrste skrejpera iako danas uglavnom prevladavaju dva tipa skrejpera. i to samo na kotaima sa zranicama. Neki su samo sa jednim prednjim pogonskoim motoroma ali pri tomu sa pogonom samo na prednje kotae. Drugi su sa dva pogonska motora (pogon naprijed i straga) odnosno tzv. "tandem" pogonjeni skrejperi. Takoer mogu imati na stranjoj strani ili jednu ili dvije osovine sa kotaima. Danas prevladavaju skejperi samo sa po jednom pogonskom osovinim i naprijed i straga. Pri tomu sanduk skrejpera moe biti opskrbljen elevatorom koji omoguava njegovo lake i bre punjenje. Prilikom samog iskopa zemljanog gradiva struganjem skrejperima mogu pomagati dozeri kao tzv. "gurai" ukoliko to trae obiljeja gradiva koje se kopa. Ovi dozeri ekaju skrejpere u podruju iskopa gradiva i guranjem skerjpera u duljini njegova punjenja sa stranje strane (u tom smislu je skrjper opskrbljen posebnom opremom odnosno gredom koju u koju tiska dozer svojim noem) omoguavaju snanije prodiranje noa skrejpera u sraslo tlo a time ujedno i njegovo bre punjenje.

Proraun radnog uinka skrejpera nije jednostavan ukoliko se radi o primjeni vie skerjpera i ukoliko se radi o nepravilnoj konfiguraciji terena u kojem se vri izravnanje prebacivanjem zemljanog gradiva sa nejednoliko rasporeenih mjesta iskopa na nejednoliko rasporeena mjesta odlaganja iskopanog materijala. Zbog toga se danas ak i kompjuterski simulira unaprijed rad skrejpera radi programiranja njihova optimalnog uinka na prebacivanju zemljanih gradiva. Valja takoer napomenuti da se moe raunati samo uinak nekog odreenog skrejpera odreenih radnih obiljeja u odreenim radnim uvjetima posebice to se tie topografije podruja na kojem se vri izravnanje terena. Koritenjem konkretne krivulje perfomansi (vidi kasnije sliku na str. 36 i obrazloenje kod prorauna uinka vozila) nekog razmatranog ili odreenog skrejpera mogue je proraunati njegov pojedinani planski uinak (Up) u tipinom ciklikom radu na iskopu, prijevozu i razastiranju zemljanih gradiva. Pri tomu se ukupna duljina transportnog puta dijeli na dionice koje se meusobno razlikuju po pojedinim obiljejima to se tie stanja podloge (otpora kotrljanja) i nagiba (otpor uspona). Vrijednost otpora uspona moe biti pozitivna (za kretanje stroja po istoj dionici uzbrdo) ili negativna (za kretanje stroja po istoj dionici nizbrdo) odnosno ukpna vrijednost otpora uspona i kotrljanja pozitivna, nula ili negativna. U sluaju negativne vrijednost ukupnih otpora uspona i kotrljanja ne mogu se u vunom pasou ili uopenim krivuljama radnih perfomansi vozila oitati brzine kretanja skrejpera. Tada se za kretanja skrejpera nizbrdo pretpostavi njegova brzina ili ogranii primjerice na 10-15 km/sat kada je vozilo puno odnosno na 20-30 km/sat kada je vozilo prazno. Proraun uinka slijedi dalje navedene izraze.

Up = ki * Ut (m3/sat - ili "sraslo"ili "rastresito") ki = ko * kp ko = kog * krv * kds kp = krp Ut = nc * Qc nc = (60 / tc) (tc u minutama) Qc = kpu * q * kr (obujam za uinak izraen "sraslo") Qc = kpu * q (obujam za uinak izraen "rastresito")
gdje q konstruktivna obujam sanduka skrejpera.

28

Prema zadnjem pregledu graevinskih strojeva (asopis INTERNATIONAL CONSTRUCTION, august, 1998) ostala su sama dva svjetska proizvoditelja ove opreme (Caterpillar Inc; TEREX Eq. Ltd;). Snage su od oko 150 kW pa do oko 700 kW. Koliina rasutog iskopanog materijala u sanduku skrejpera punjena "povrh" (iznad konstruktivna obujma sanduka) kree se od oko 10 m3 pa do 45 m3 odnosno od 15 pa do 50 t.

Obujam ili koliina uinka po jednom ciklusu (Qc) dobije se tako da se konstruktivna obujam (q) sanduk skrejpera ispravi sa koeficijentom punjenja (kpu) koji moe biti ili vei od jedan (tada je to punjenje "povrh") ili jedan ("normalno" punjenje) ili manji od jedan (punjenje ispod "normale"). Za gradiline uvjete transporta punjenje vozila "povrh" uzima se najvie do oko 20%. Meutim valja pri tome napomenuti da se koliina punjenja "povrh" konstruktivna obujma sanduka skrejpera ustvari dobije iz odnosa najvee mogue nosivosti skrejpera i gustoe rastresitog zemljanog gradiva koje taj skrejper prevozi. Primjerice, ako je obujam sanduka nekog skrejpera 34 m3 a najvea nosivost odnosno dozvoljeno optereenje 47 t tada je mogue za neki gradivo gustoe 1,3 t/m3 suha ilovaa rastresito - puniti vozilo "povrh" oko 6 %.

Ukoliko se ne uzima punjnje preko konstruktivna obujma sanduka tadsa koeficjent punjenja "kpu" sanduka moe se kod skrejpera uzeti prema Tablici 5.6.1. Tablica 5.6.1. "kpu" Vrsta gradiva koje se kopa 0,90 pijesak 0,80 pjeskovita glina 0,70 glina 0,65 gusta teka glina, pijesak pomijean s oblucima Koliina uinka po jednom ciklusu (Qc) i vrijeme jednog ciklusa (tc) daju temeljni tehniki (""teorijski"") uinak skrejpera (Ut). Vrijeme jednog ciklusa skrejpera bilo bi-

tc = tp + tvo + tvp + to + (tm)

gdje je
tp tvo = (ldo / vpo) tvp = (ldp / vpp) to tm ldo ldp vpo vpp ili vpo = vpomax * fb ili vpp = v ppmax * fb vp = vvmax* fb

(min)

vrijeme punjenja vrijeme vonje punog skrejpera u odlasku vrijeme vonje praznog skrejpera u povratku vrijeme odlaganja vrijeme manevara skrejpera i ukljuivanja guraa duljina pojedinih dionica vonje u odlasku duljina pojedinih dionica vonje u povratku odabrana prosjena brzina u pojedinim dionicama odlaska odabrana prosjena brzina u pojedinim dionicama povratka temeljem vunog pasoa odabrana brzina u pojedinim dionicama odlaska temeljem vunog pasoa odabrana brzina u pojedinim dionicama povratka temeljem vunog pasoa odabrana prosjena radna brzina kretanja skrejpera

Vrijeme iskopa odnosno struganja odnosno punjenja sanduka skrejpera ovisi o - tome da li je iskop odnosno struganje sa ili bez primjene dozera "guraa" - tipu dozera "guraa" - obiljejima tla - stanju podruja iskopa - uvjebanosti strojara itd. Za pojednostavljeni pristup proraunu moe se pretpostaviti vrijeme punjenja sanduka skrejpera tp prema narednoj Tablici 5.6.2. Tablica 5.6.2.2. Prilike za punjenje Vrijeme punjenja tp (minute) 0,5 jako povoljne 0,6 prosjene 1,0 nepovoljne 29

Ukoliko se ne odabire radne brzine kretanja skrejpera temeljem iskustva onda se vrijeme vonje skrejpera moe takoer raunati isto kao kod dampera. U tom sluaju vrijeme vonje proizlazi iz prosjene odnosno najvee mogue brzine kretanja u pojedinoj dionici (vmax). Najvea mogua brzina kretanja skrejpera dobije se iz krivulje radnih perfomansi (kao kod vozila slika na str. 36) odnosno iz vunog pasoa skrejpera a ovisi o masi skrejpera i treta (Qc izraeno u masenim mjerama tj. tonama), ukupnom otporu kotrljanja i uspona (k + u) te o vunoj sili (snazi) skrejpera. Otpor uspona (u) izraava se u (%). Otpor kotrljanja (k) izraava se takoer u (%) kao jednakovrijedna mjera otporu uspona iako je otpor kotrljanja ustvari sila koja djeluje kao otpor na skrejper (uz napomenu daje i otpor uspona ustvari sila odnosno gravitacijaska sastavnica mase skrejpera u njegovu kretanju po usponu). Skrejper se ne kree po pojedinoj dionoci (ldo ili lpo) stalno jednom te istom najveom moguom brzinom (vmax ) nego promjenjivmim brzinama koje za potrebe razmatrana prorauna uprosjeujemo na (vp = vmax*fb). Naime, brzina kretanja skrejpera je na poetku dionice nula (kod poetne dionice) ili je manja odnosno vea (ukoliko je najvea brzina u slijedeoj dionici manja od prethodne dionice!) od najvee mogue brzine te se tijekom kretanja vozila po dionici sve vie poveava (odnosno samnjuje) i pribliava najveoj moguoj brzini. to je dionica dulja to je za oekivati da e se brzina kretanja skrejpera pribliiti, dostii i imati vrijednost njegove najvee mogue brzine kretanja na toj dionici. Ovo uprosjeenje brzine kretanja za praktine potrebe planiranja radnih uinaka razmatranih skrejpera radi se pomou tzv. faktor brzine (fb) koji umanjuje najveu moguu brzinu (vmax) ovisno o - duljini pojedine dionice (ldo ili lpo) i tome - da li skrejper u dionicu ulazi sa mjesta ili kretanjem. U Tablici 5.6.3. daju se okvirne vrijednosti za razmatrani faktor brzine (fb). Vrijednost za pojedine duljine izmeu u tablici navedenih dobije se lineranom interpolacijom. Tablica 5.6.3. Duljina dionice Skrejper kree s mjesta Skrejper je u pokretu (m) kb kb 0 150 0,35 - 0,45 0,55 - 0,60 150 300 0,45 - 0,60 0,60 - 0,70 300 - 500 0,50 - 0,65 0,65 - 0,75 500 - 700 0,60 - 0,70 0,75 - 0,85 700 - 1.000 0,70 - 0,75 0,80 - 0,90 >1.000 0,75 - 0.80 0,85 - 0,95 Za pojednostavljeni pristup proraunu moe se pretpostaviti vrijeme pranjenja sanduka skrejpera odnosno odlaganja to ili razastiranja gradiva prema Tablici 5.6.4., a vrijeme manevara prema Tablici 5.6.5. Prilike za odlaganje jako povoljne prosjene nepovoljne Prilike za manevar jako povoljne prosjene nepovoljne Tablica 5.6.4. Vrijeme odlaganja to (minute) 0,4 0,6 1,1 Tablica 5.6.2.5. Vrijeme manevra (minute) 0,1 0,5 0,8

30

6. Uinak tehnoloke opreme za minerske radove

6.1. Minerski radovi
Miniranje je razaranje ili razbijanje ili usitnjavanje neke, uvjetno reeno, vrste ili tvrde grae (primjerice stijene) djelovanjem eksplozivne tvari odnosno njezinom eksplozijom. Miniranje se u graenju najee rabi za razaranje stijene. Miniranjem stijene prilikom graenja omoguava se provedba daljnjeg iskopa, kao i pridobivanje tehnikog i ukrasnog kamena. Radovi na buenju i miniranju obuhvaaju izvedbu - buotine (upljina u stijeni odreene duljine, nagiba i promjera) - u koju se stavlja - ekspoziv (tvar koja pod djelovanjem topline ili udara u vrlo kratkom vremenu oslobaa vrlo veliku energiju) - i tako se dobiva - mina (buotina napunjena eksplozivom i opskrbljena inicijalnim sredstvom za aktiviranje eksploziva udarom i toplinom). Odreeni broj mina rasporeen po nekom pravilu u stijenskoj masi daje minsko polje. Eksplozija minskog polja je kontrolirano aktiviranje mina (eksplozivnog punjenja buotina) koje to polje obuhvaa.

Prema tomu ukupni minerski radovi sastoje se od radova na buenju i miniranju u uem smislu (rukovanje i koritenje eksplozivne tvari te djelovanje eksplozivne tvari odnosno eksploziva).

6.2. Uinak builica

Na ukupnu uspjenost odnosno uinkovitost buenja za potrebe miniranja nekog stijeneskog masiva utjeu ukupna (mikro, makro) strukturna i fiziko mehanika obiljeja stijene i kamena u njoj, odabrane, planirane ili zadane veliine osnovnih parametara buenja odnosno buotina (promjer, duina, nagib, razmak, raspored), - tehnika i tehnoloka obiljeja opreme i pribora za buenje, - izvjebanost (kolovanost, vjetina) buaa. Na troenje alata za buenje najvie utjeu petrografska mikrostrukturna obiljeja stijene i kamena u njoj: - vrsta (sastav, sadraj) zrna minerala, - veliina zrna (zrnatost) minerala, - oblik zrna minerala, - uzajamna veza minerala, - uzajamni odnos minerala. Na troenje pribora (alata) za buenja najvei utjecaj ima sadraj kvarca ( kremena) u stijeni koji kao takav daje stijeni obiljeja teine buivosti. Takoer gusta ili fina zrnatost bilo kojeg minerala kamena u stijeni koja se bui izaziva vee troenje (habanje, bruenje) buaa pribora (alata za buenje) nego gruba zrnatost. Na radove (posebice smjer) buenja utjecaj ima geoloka i makrostrukturna obiljeja stijenskog masiva: - slojevitost (posebice sedimentnih stijena), - kriljavost (posebice metamorfinih stijena), - masivnost (posebice eruptivnih stijena), - luenje (posebice eruptivnih stijena), -

31

- raspucalost (svih stijena). Slojevitost i raspucalost imaju veliki utjecaj na buenje tj. ovisno o ukupnim obiljejima slojevitosti (veliina i raspored odnosno prostorna usmjerenost slojeva, stupanj raspucalosti) ovisi brzina pridiranja alata u stijenu. Masivnost i luenje (kao odlika ravnomjernosti pruanja tj. jednolikosti ukupnih obiljeja posebice eruptivnih stijena) poveava utroke pribora za buenje. Na buenje posebice imaju utjecaj neka fiziko-mehanika svojstva stijena i kamena u njoj kao tvrdoa, vrstoa i ilavost. Tvrdoa je otpor stijene ili kamena na prodiranje alata. vrstoa je otpor stijene ili kamena na statiko djelovanje alata. ilavost je otpor stijene ili kamena na dinamiko djelovanje alata. Otpor stijene na buenje kao ukupno obiljeje koje ima utjecaj na buake radove prvenstveno ovisi o - tvrdoi, vrstoi i ilavosti stijene odnosno kamena, - zrnatosti (veliini i uzajamnoj vezi minerala) stijeneodnosno kameni, - sadraju kvarcau stijeni ili nkamenu te - slojevitosti i raspucalosti stijenskog masiva. Buenje stijene (u smislu naina neposrednog djelovanja samog alata na stijen) moe biti dinamiko (drobljenje stijene udarom alata) i statiko (mrvljenje ili rezanje stijene okretanjem pritiskom alata). U minerskim radovima za potrebe graenja u stijeni uglavnom se primjenjuje udarno (perkusivno) buenje stijene koje obuhvaa istovremeni ili usporedni udar na alat za buenje sa djelominim zakretanjem alata za buenje. Kao oprema za udarno buenje u svrhu minerskih radova za potrebe graenja rabe se uglavnom vanjski udarni buai ekii (pretvaraju svoju pogonsku energiju u radnu buenja) sa odgovarajuim priborom (alatom) za buenje koji neposredno razaraju stijenu. Vanjski udarni buai ekii mogu biti - runi buai (udarni) ekii mase do 30 kg uglavnom na pogon stlaenim (komprimiranim) zrakom, - lafetirani teki buai (vibro-) ekii mase preko 30 kg pa do 300 (500) kg danas veinom na hidralini pogon a koji opet mogu biti o lafetirani buai ekii na nepokretnom ili polupokretnom ili pokretnom postolju (samohodni lafetirani buai ekii), o samohodne lafetirane builice ili buaa kola s jednim ili vie krakova koji nose lafetirane buae ekie (za podzemne radove zovu se jumbo). Laki vanjski runi udarni buai ekii uglavnom na zrani pogon: - omoguavaju izvedbu buotina promjera do oko 40 mm, - primjenjuju se za dubine buenja do oko 4 m, - imaju brzinu prodiranja vp u stijenu oko 20 cm/min, - omoguavju praktiki uinak buenja sa premjetanjem opreme i pribora vb oko 6m/sat, - troe do oko 6 m3/min stlaenog zraka (prtiska oko 7 bara). Teki vanjski lafetirani buai (vibro-) ekii uglavnom na hidraulini pogon: - omoguavaju izvdebu buotine za potrebe miniranja u graenju promjera do oko 100 mm, - primjenjuju se do dubine buenja oko 25 m, - imaju brzinu prodiranja vp oko 150 cm/min, - omoguavju praktini uinka buenja vb preko 20 m/sat. - izvode danas uz visokoferkventn udarno (perkusivno) buenje (vibrobuenje) po potrebi takoer kruno buenje pritiskom bez udara,

Planirani radni uinak buenja prethodno opisanih buaih ekia rauna se pojednostavljeno na slijedei nain:

Up(buenja ) = k x Ut(buenja)
pri emu se za praktiki uinak buenja sa premjetanjem opreme i pribora Up(buenja ) ovdje uvodi pojam i oznaka brzine buenja vb a za teorijski uinak buenja Ut(buenja) uvodi pojam i oznaka brzine brzine prodiranja vp (a to je neposredna brzina prodiranja alata ili pribora za buenje dlijeta ili krunice - u stijenu ili "ista brzina buenja" bez ikakvih smetnji i zastoja ili brzina buenja u nekom vremenskom razdoblju bez bilo kakvog prekida u buenju) pa se pie

vb = k x vp
32

k = ko x kpb ko = kog x krv x kds

Opi koeficjent korekcije brzine prodiranja uzima se isto kao kod ostalih (dosada razmatranih) graevinih strojeva. Posebni koeficjent korekcije brzine prodiranja, posebice kod runih i lafetiranih buaih ekia, rauna se na slijedei nain:

kpb = k1 x k2 x k3 x k4 x k5
gdje je
k1 - koeficjent prostora - iroki iskop 0,9 do 1,0 - iskop kanala i rovova 0,7 do 0,9 - iskop tunela i potkopa 0,5 do 0,7 k2 - koeficjent premjetanja i namjetanja buaeg ekia - lafetirani buai eki 0,75 do 0,95 - runi buai eki 0,60 do 0,75 - runi eki s potporom 0,45 do 0,55 k3 - koeficjent izmjene ipki ili svrdla (0,95 do 0,98) k4 - koeficjent odmora - 0,9 radi samo jedan bua - 1,0 rade dva buaa k5 - koeficjent uvjebanosti buaa (0,5 do 0,9) Buai pribor ili alat za buenje moe biti u obliku monoblok svrdla (usadnik u klip ekia, granini prsten, ipka i glava svrdla ine jedno tijelo; nakon potpunog troenja glave svrdla nemogua je daljnja uporaba itavog svrdla) i u obliku monoblok svrdla sa promjenjivim krunicama (usadnik, granini prsten i ipka ine jedno tijelo, glava svrdla su krunice koje se posebno navijaju i nabijaju na ipku svrdala tako da se mogu mijenjati). Monoblok svrdla (sve su rijee u uporabi posebice kod lafetiranih buaih ekia i builica) slue za izvedbu buotina kraih duljina runim buaim ekiima te kod tunlskih jumbo builica i to u uglavnom mekim i manje abrazivnim stijenama (napr. vapnenci) za buenje do dubine (duljine) oko 4 (6) m. ipke s krunicama (usadnik u eki sa graninikom, ipke i krunice se meosobno spajaju ili sastavljaju preko navoja ili spojnicama sa navojima) se rabe za vee dubine (duljine) buenja. Glave monoblok svrdla ili promjenjive krunice mogu biti sa jednobridnim sjeivom (dlijetom) za buenje u mekoj stijeni sa malim sadrajem kvarca, sa etverobridnim (X ili krinim) sjeivom za buenje u srednje tvrdoj stijeni sa srednjim sadrajem kvarca ili sa bradavicama za buenje u tvrdoj do jako tvrdoj (vrstoj, ilavoj) stijeni sa velikim sadrajem kvarc. Krina krunica promjera su od 38 mm do 102 mm a bradaviaste krunice promjera i do 127 mm. Trajnost krunica od 300 pa do 18oo m.

6.3. Uinak kompresora

Kompresori izmeu ostalog proizvode stlaeni (komprimirani) zrak za potrebe buaih ekia ili lafetiranih builica na zrani pogona. Uobiajeni radni pritisci ukupne graevinske opreme na zrani pogon su 7 bara. U smislu pokretljivosti kompresori se dijele na nepokretne (uglavnom) klipne kompresore (stalno postavljeni u kompresorskim postajama) gdje se tlaenje zraka postie se klipom unutar komore i na pokretne (uglavnom) vijane kompresore (vueni na kotaima) gdje se tlaenje zraka postie se u meuprostoru dvaju (helikoidnih) vijaka.Ostala oprema osim samog dijela kompresora gdje se tlai zrak u okviru kompresorskih postaja ili pokretnih komresora su (jedan ili vie) zrani kotlovi, hladnjaci, kondenzacijski lonci i zrakovodi (cjevovodi) s priborom.

Potrebni proizvodni uinak odnosno ukupna koliina proizvodnje stlaenog (komprimiranog) zraka Qu kompresora moe se proraunati na slijedei nain:

33

Qu = (Qp + Qg) * knv

(m3/min)

gdje je Qp - potronja opreme pogonjene stlaenim zrakom: Qp = kds * (ni * qi * ki) (m3/min)

ekia:

kds - koeficjent dotrajalosti opreme pogonjene zrakom - novi buai ekii i builice kds = 1,00 - ouvani buai ekii i builice kds = 1,10 - dotrajali buai ekii i builice kds = 1,25 ni - broj istovrsnih buaih ekia ili builica qi potronja pojedinog istovrsnog buaeg ekia ili builice ki - koeficjent istovremenosti koji uzima u obzir istovremenost u radu veeg broja ni ki 2 1,00 3 0,90 4 0,85 6 0,80 8 0,75

Qg - gubici u zrakovodima odnosno cjevovodima zraka Qg = qgz * lz (m3/min) qgz - srednja koliina gubitaka po jednom metru cjevovoda (uzima se 0,002 m3/min/m1) lz - duljina cjevovoda (m) knv - koeficjent nadmorske visine koji uzima u obzir nepovoljni utjecaj apsolutne naEorske visine na proizvodnju stlaenog zraka nadmorska visina m n.m. knv 1.000 1,15 2.000 1,30 3.000 1,45 4.000 1,60

Potrebna veliina kotla (rezervoara) za zrak u sluaju kada se primjenjuju stalni (stabilni) kompresori u kompresorskim postajama (zgrade ili sl. sa kompresorima i ostalom opremom): Qk = 1,6 * Qu (m3)

34

7. Uinak transportnih sredstava za potrebe graenja 7.1. Uinak vozila

7.1.1. Vozila autoprijevoza
Autoprijevoz zemljanih i kamenih materijala obavlja se uglavnom na vee udaljinosti nego to je to tehniki mogue i trokovno isplativo guranjem pomou dozera ili prijenosom pomou utovarivaa ili radom skrejpera. Optimalne duljine transporta zemljanih i kamenih gradiva (prema jednom priruniku) openito su za dozere (guranje) do 100 m, utovarivaa na kotaima (prijenos) od 50 do 120 m a skrepera (iskop, samoutovar, prijevoz, smoistovar sa razastiranjem) od 130 do 1.300 m. Kamioni kiperi su najvie odnosno najee rabljena sredstva unutarnjeg i vanjskog autoprijevoza zemljanih i razmjerno usitnjenih kamenih gradiva na kraim razmjerno ureenim gradilitima prometnicama ili veim (duljim) razdaljinama po javnim prometnicama. Uglavnom su snage preko 200 kW (ak do 370 kW) a nosivosti od oko 25 t do 45 t korisna tereta. Damperi su sredstva autoprijevoza posebice krupno miniranih kamenih i slinih gradiva. Korisna nosivost ide od tridesetak pa do par stotina tona. U graditeljstvu se uglavnom rabe korisne nosivosti do oko stotinu tona. To su vozila unutarnjeg transporta za teke uvjete rada po neureenim gradilinim prometnicama slijedeih tehnikih obiljeja: - snana i robusna vozila posebnih velikih mjera te iroke i razmjerno niske konstrukcije sanduka to omoguava prihvat velikih koliina gradiva u uvjetima snanog udara prilikom utovara zbog slobodnog pada iz lopate utovarnog sredstva, - vozila koja omoguavaju velike brzine njihova utovara i samoistovara (samo unazad) zbog posebno oblikovane konstrukcije sanduka, - sanduk dampera moe biti dodatno ojaan te obloen gumom s unutranje strane (za prijevoz abrazivnih kamenih gradiva), - sanduk moe biti takoer zagrijavan pomou ispunih plinova iz motora to je pogodno zimi kod transporta zamrznutih zemljanih i kamenih gradiva, - vozila kod kojih je odnos mase korisnog tereta i mase samog vozila od oko 1,05 do oko 1,53; - uglavnom dvoosovinska vozila, - vozila malog promjera okretanja, - vozila razmjerno jednostavna za upravljanje zbog primjene hodraulikog sustava (tzv. servo upravljanje) zatim povoljnih ergonomskih obiljeja sjedita vozaa, ergonomske opreme za upravljanje vozilom te ostale opreme udobnosti u kabini (klimatizacija, priguivai zvuka, proistai zraka od praine itd.), - vozila koja imaju jednolike ali razmjerno manje (prema kiperima) brzina kretanja (koje se kreu najvie kad su prazni izmeu 50 i 70 km/sat uz napomenu da damperi koriste i desetak brzina kretanja to direktnih to pomonih uz mogunost njihova automatskog mijenjanja). - vozila koja trae primjerenu ali unaprijed razraenu i planiranu organizaciju njihova rada ili uea u nekom tehnolokom postupku graenja a zbog ega je potrebno proraunavati njihov uinak kod programiranja tehnolokih postupaka graenja koji ob uhvaaju masovni transport zemljanih posebice krupnijih kamenih gradiva. Zglobni damperi su vozila koja objedinjuju obiljeja kamiona kipera i dampera odnosno imaju konstruktivna te radna obiljeja dampera a mjere, brzinu i (puno bolje) manevarske sposobnosti kamiona kipera. To su vozila kod kojih je prednji vuni dio (kabina sa motrom na postolju koje je oslonjeno na jednu uglavnom pogonjenu osvinu prednjih kotaa) zglobno vezan sa zadnjim dijelom (odnosno sandukom vozila oslonjenog na postolje sa jednom ili dvije pogonske osovine stranjih kotaa uz mogunost prolaza pogonske osovine kroz cijevni dio zglobne veze). Kotai na pojedinim osovinama se meusobno (a takoer i prema onima na drugoj osovini) neovisno gibaju tako da to omoguava kretanje zglobnog dampera po jako neravnom odnosno grbavom terenu te takoer po blatu, glibu i sl. Obiljeja

35

(mjere i osovinski pritisak) kao kod kamiona kipera omoguavaju veini zglobnih dampera da uz teki gradilini transport obavljaju takoer prijevoz po javnim prometnicama. Sve se vie rabe u masovnim transportima tekih sipkih materijala posebice u sluaju kombinacije vanjskog transporta (po javnim prometnicama) i unutranjeg na neki nain oteanog gradilinog transporta (primjerice doprema zemljanih, kamenih ili slinih gradiva po javnim prometnicama iz udaljenih pozajmita na ugradnju u trup neke budue prometnice ili nasipa ili brane). Posjeduju neovisni pogon na sve osovine koje nose kotae. Mogu biti izvedeni sa dvije ili tri osovine ovisno koliko osovina sa kotaima imaju ispod samog sanduka (jedna ili dvije). Pogon je uglavnom na sve prednje i zadnje osovine kotaa. Pogon zadnjih osovina kotaa ostvaruje se preko uzdune pogonske osovine koja prolazi kroz zglobnu vezu stranjeg postolja sanduka i prednjeg vunog dijela vozila. Samo sagledavanje pojedinanih radnih uinaka kamiona kipera i dampera u okviru radova nekog gradilita temelji se na pretpostavci njihova ciklika rada u nekom tehnolokom postupku graenja. Cikliki rad primjerice nekog zglobnog dampera u zemljanim radovima obuhvaa utovar vozila, manevar i kretanje punog vozila, zatim njegovo manevriranje prije istresanja gradiva, samo istresanje, manevar i povratak praznog vozila, menvre prije utovara te ponovo utovar vozila itd. Meutim, valja istai, da posebice kiperi mogu izvoditi manje vie kontinurani nain transporta na duljim razdaljinama u duljim vremenskim razdobljima po javnim prometnicama. To je sluaj za sebe u kome sagledavanje uinka kamiona kipera ima sasvim drugaiji pristup ne kao uinka graevinskog stroja nego kao sredstva prometovanja ili prometa roba na duljim relacijama. Uinak kamiona kipera i dampera kao vozila koja cikliki rade uglavnom proizlazi iz njihove brzine kretanja ali u odnosu na masu korisnog tereta koji prevoze. Brzina kretanja i masa korisnog tereta vozila ovisni su o njegovoj vunoj snazi odnosno snazi njegova pogonskog motora. Samo po sebi je razumljivo da je snaga motora u meusobno uvjetovanoj vezi ili odnosu sa korisnom nosivosti vozila te s ostalim njegovim konstruktivnim obiljejima koja omoguavaju tu nosivost. Vee i jae i masivnije vozilo vozi vie tereta ali ima i snaniji motor. Na vunu snagu vozila koja prizlazi iz snage motora vozila prvenstveno izmeu ostalog utjee- nadmorska visina (razrijeeni zrak), - toplina zraka, - stanje odnosno istroenost (dotrajalost) dijelova pogonskog motora, - unutranji otpori prenosnih mehanizama (otpori transmisije) Na vunu silu vozila koja prizlazi iz vune snage vozila utjeu razni otpori kao primjerice - otpor kotrljanja (stanje prometnice: hrapavost, neravnine, vlanost), - otpori uspona, zraka, tromosti vozila, klizanja (proklizavanja) Vuna sila vozila koja proizlazi iz njegove vune snage mora biti vea od svih navedenih otpora zajedno. Vuna sila vozila je upravno razmjerna snazi motora vozila a obrnuto razmjerna brzini kretanja vozila. to je nia brzina kretanja vozila to ono moe savladavati sve vee ukupne otpore u njegovu kretanju. Vuna sila se moe ili proraunati (to za praktine svrhe nije ba najprihvatljivije) ili oitati iz vunog pasoa (ili iz krivulje radnih perfomansi vozila ili iz krivulje vozne dinamike vozila) koji u obliku dijagrama odnosno nomograma daje za neko vozilo odnos izmeu- mase vozila - ukupnog otpora kotrljanja i uspona zajedno - vune sile vozila - brzine kretanja.

masa vozila i tereta % vuna sila (k + u) otpor kotrljanja + otpor uspona v(pun) v(prazan) brzina vozila vmax km/sat

brzine vozila

Slika 7.1.1.1. Krivulja radnih perfomanci (travel performance curve) ili vuni paso vozila

36

Slika 7.1.1.2. Uopene krivulje radnih perfomanci (travel performance curve) ili vuni paso vozila snage od 150kW do 500 kW prema knjizi Handbuch BML, Daten fuer Berechnung von Baumaschinen-Leistungen, Erdbaumaschinen pri emu odreivanje brzine kretanja vozila v ode linijom a-b-c-d od mase vozila sa teretom m preko (do i od) linija ukupnih otpora weff, zatim preko (od i do) krivulja pojedne vrijednosti odabrane snage vozila (tj. vune sile z vozila oitanje vrijednosti na lijevoj uspravnoj skali) pa do skale vrijednosti v brzine vozila (primjerice vozilo snage 300 kW ukupne mase sa teretom od 72,5 tone kod ukupnog otpora kotrljanja i uspona od 4% ide brzinom oko 11m/sekundi ili oko 38 km/sat)

37

7.1.2. Uinak dampera

Koritenjem konkretne krivulje perfomansi (ako je dostupna) nekog razmatranog dampera ili uopoenih radnih krivulja prikazanih na slicu 6.1.2. mogue je proraunati njegov pojedinani planski uinak (Up) u tipinom ciklikom autoprijevozu. Pri tomu se ukupna duljina transportnog puta dijeli na dionice koje se meusobno razlikuju po pojedinim obiljejima to se tie stanja podloge prometnice (otpora kotrljanja) i nagiba (otpor uspona). Vrijednost otpora uspona moe biti pozitivna (za kretanje vozila po istoj dionici uzbrdo) ili negativna (za kretanje vozila po istoj dionici nizbrdo) odnosno ukpna vrijednost otpora uspona i kotrljanja pozitivna, nula ili negativna. U sluaju negativne vrijednost ukupnih otpora uspona i kotrljanja ne mogu se u vunom pasou ili uopenim krivuljama radnih perfomansi vozila oitati brzine kretanja vozila. U tom se sluaju za kretanja vozila nizbrdo njegova brzina pretpostavi ili bolje reeno ogranii primjerice na 15 km/sat do 20 km/sat kada je vozilo puno odnosno na 30 km/sat do 40 km/sat kada je vozilo prazno. Sam proraun razmatrana uinka slijedi dalje navedene izraze.

Up = ki*Ut

(m3/sat ili tona/sat rastresito) ki = ko = kog*krv Ut = nc*Qc nc = 60 / tc Qc = q* kpu

gdje q konstruktivna obujam sanduka dampera. Valja napomenuti, kako se kod vozila kds ne uzima u raun odnosno pretpostavlja se da vozila ne mogu ii u promet a da su na bilo koji nain dotrajala.
Obujam ili koliina uinka po jednom ciklusu (Qc) dobije se tako da se konstruktivna obujam (q) sanduk vozila ispravi sa koeficijentom punjenja (kpu) koji moe biti ili vei od jedan (tada je to punjenje "povrh") ili jedan ("normalno" punjenje) ili manji od jedan (punjenje ispod "normale"). Za gradiline uvjete transporta punjenje vozila "povrh" uzima se najvie do oko 20%.
Koliina punjenja "povrh" konstruktivna obujma sanduka vozila ustvari dobije iz odnosa najvee mogue nosivosti vozila i gustoe rastresitog gradiva koje to vozilo transportira. Primjerice, ako je obujam sanduka nekog vozila 12 m3 a najvea nosivost odnosno dozvoljeno optereenje 24 t tada je mogue za neki gradivo gustoe 1,8 t/m3 u rastresitom puniti vozilo "povrh" oko 11 %. Za prijevoz po javnim prometnicama mora se uzeti punjenje kp=1,00 ili manje od jedan jer je zakonom propisano da se sanduk vozila ne moe praktiki puniti iznad konstruktivna obujma sanduka vozila.

Koliina uinka po ciklusu (Qc) i vrijeme jednog ciklusa (tc) daju temeljni tehniki (""teorijski"") uinak vozila (Ut). Vrijeme jednog ciklusa velikog kamiona kipera ili posebice dampera bilo bi-

tc = tu + tvo + tvp + ti + (tm)

gdje je tu = (Qc / Uo) tvo = (ldo / vpo) tvp = (ldp / vpp) ti tm Uo = k p* U t ldo ldp vpo = vpomax * fb vpp = v ppmax *fb vp = vvmax*fb

(sati ili minute)

vrijeme utovara vrijeme vonje punog vozila u odlasku vrijeme vonje praznog vozila u povratku vrijeme istovara vrijeme manevara i izmjene vozila djelomice ispravljeni temeljni tehniki (teorijski) uinak utovarivaa ili bagera ili nekog drugog utovarnog sredstva duljina pojedinih dionica vonje u odlasku duljina pojedinih dionica vonje u povratku prosjena brzina u pojedinim dionicama odlaska, ili prosjena brzina u pojedinim dionicama povratka, ili

38

Vrijeme istovara uzima se od 0,5 do 0,7 min najvie 3 min. Vrijeme manevara i izmjene vozila uzima se od 0,3 do o,5 min najvie 5 min. Vrijeme vonje proizlazi iz prosjene odnosno najvee mogue brzine kretanja u pojedinoj dionici (vmax). Najvea mogua brzina kretanja vozila najlake se dobije, kod prorauna uinaka vozila u praktine svrhe, iz (u uvodnom dijelu) opisane krivulje radnih perfomansi vozila (slika na str. 36) a ovisi o masi vozila i treta (Qc) izraeno u masenim mjerama tj. tonama), ukupnom otporu kotrljanja i uspona (k + u) te o vunoj sili (snazi) vozila. Otpor uspona (u) izraava se u (%). Otpor kotrljanja (k) izraava se takoer u (%) kao jednakovrijedna mjera otporu uspona iako je otpor kotrljanja ustvari sila koja djeluje na vozilo (uz napomenu daje i otpor uspona ustvari sila odnosno gravitacijaska komponenta teine vozila u njegovu kretanju po usponu). Kao mjera ili parametar prenosa vune sile izmeu kotaa i podloge slui koeficjent trakcije (bezimeni broj). Naime raspoloivi zakretni moment vozila se preko kotaa prenaa na podlogu po kojoj se kree. kolika e sila zakrtnog momenta biti prenesena na podlogu ovisi posebice stanju podloge, vrst guma, tlaku zraka u zranicama i osovinskom pritisku odnosno pritisku po pojedinom kotau. Kotai moraju prenijeti najveu moguu vunu silu na podlogu ali uz najmanji mogue otpor kotrljanja izmeu njih i podloge. Povrina nalijeganja zranica je u tom smislu znaajana - to je vea to je i vea vuna sila koje kotai prenose na podlogu. Kod meke i vlane podloge nastaju ugibanja tla i dolazi do proklizavanja kotaa. Koeficjent trakcije kao parametar u proraunu brzine vozila nadomjetava otpor kotrljanja koji ustvari uzima u obzir stanje puta (pojedinih dionica puta ili cjelokupnog puta) po kojemu se vozilo kree. U raznim prirunicima se mogu nai vrijednosti ovog parametra. Ovdje se u Tablici 7.1.2.1. daju neke vrijednosti koeficjenta trakcije i otpora kotrljanja (k) u (%)
prema priruniku (Handbuch Grundlagen der Erdbewegung) glede vrste i stanja kolovoza odnosno prometnice po kojoj se vozilo kree. Podloga prometnice suha betonska suha asfaltna zbijeni ljunak drobina zbijena zemlja vrsta izbrazdana zemlja suho vrsto otkopano tlo meko temeljno tlo rahlo otkopano tlo livada, travnato tlo rahli pijesak ili ljunak mokro ljepljivo otkopano tlo kamenito umsko tlo vrsti snijeg led koeficjent trakcije 0,8 - 1,0 0,7 -0,9 0,5 - 0,7 0,5 - 0,7 0,4 - 0,6 0,3 - o,6 0,6 - 0,8 0,4 - 0, 5 0,4 - 0, 5 0,6 - 0,7 0,2 - 0,4 0,1 - 0,4 0,2 - 0,4 0,2 - 0,3 0,3 - 0,2 Tablica 7.1.2.1. otpor kotrljanja 2 2 3 3 3 5 6 8 12 12 - 15 15 - 30 10 - 20

Vozilo se ne kree po pojedinoj dionoci (ldo ili lpo) stalno jednom te istom najveom moguom brzinom (vmax) nego promjenjivmim brzinama koje za potrebe razmatrana prorauna uprosjeujemo na (vp = vmax*fb). Naime, brzina kretanja vozila je na poetku dionice nula (kod poetne dionice) ili je manja odnosno vea (ukoliko je najvea brzina u slijedeoj dionici manja od prethodne dionice!) od najvee mogue brzine te se tijekom kretanja vozila po dionici sve vie poveava (odnosno samnjuje) i pribliava najveoj moguoj brzini. to je dionica dulja to je za oekivati da e se brzina kretanja vozila pribliiti, dostii i imati vrijednost njegove najvee mogue brzine kretanja na toj dionici. Ovo uprosjeenje brzine

39

kretanja za praktine potrebe planiranja radnih uinaka razmatranih vozila radi se pomou tzv. faktor brzine (fb) koji umanjuje najveu moguu brzinu (vmax) ovisno o - duljini pojedine dionice (ldo ili lpo) i tome - da li vozilo u dionicu ulazi sa mjesta ili kretanjem. U Tablici 7.1.2.2. daju se okvirne vrijednosti za razmatrani faktor brzine (fb). Vrijednost za pojedine duljine izmeu u tablici navedenih dobije se lineranom interpolacijom. Duljina dionice km o,1 - 1 km preko 1 km Vozilo kree sa mjesta fb o,35 - o,75 o,70 - o,85 Tablica 7.1.2.2. Vozilo u pokretu fb o,7 - o,85 o,8 - o,9

U knjizi (Jurecka,1975) daju se u vidu dijagrama krivulja, izmeu ostalog, vrijednosti (fb) za duljine dionica do 700 m ukoliko vozilo o njih ulazi sa mjesta stajanja (primjerice mjesta utovara ili istovara). Na ovdje prikazanoj Tablici 7.1.2.3. daju se pet vrijednosti, prva za snagu vozila od 3 kW/t, srednja za snagu vozila od oko 5 kW/t a zadnja za snagu vozila od oko 6 kW/t. fb do 0,1km do 0,2km do 0,3km do 0,4km do 0,5km do 0,6km do 0,7km vozila snage 3 kW/toni 0,20 0,32 0,40 0,44 0,48 0,52 0,54 vozila snage 5 kW/toni 0,40 0,54 0,60 0,62 0,64 0,66 0,66 Tablica 7.1.2.3. vozila snage 6 kW/toni 0,46 0,60 0,66 0,68 0,70 0,70 0,70

Kod uvjetno reeno tekih zemljanih radova odnosno prijevoza zemljanih i kamenih gradiva po neureenim gradilinim prometnicama (po pozajmitu, po kamenolomu, po graevini koja se kopa ili nasipava) posebice damperima preporua se kao prihvatljive ili oekivane ili prosjene brzine kretanja uzeti za puna vozila 1o km/sat do 15 km/sat a za prazna vozila 15 km/sat do 25 km/sat.

Slika 7.1.2.1. Krivulja radnih perfomanci (travel performance curve) dampera Cat 777D

40

7.1.3. Uinak kamiona kipera

Pojednostavljenje prorauna uinka posebice kod kamiona kipera i donekle zglobnih dampera koji voze na vee razdaljine u odnosu na proraun uinka dampera provodi se na taj nain da se transportni put ne dijeli u pojedine dionice negu se uzima transportni put kao cjelina u odlasku i povratku vozila i na tim razdaljinama se uzima neka prosjena brzina kretanja. Dakle u ovom sluaju proraun se razlikuje, od prethodnog proraun uinka dampera na kraim razdaljinama tipino gradilinog transporta, samo u sagledavanju odnosno pojednostavljenju prorauna vremena ciklusa (u minutama):

Up = ki*Ut

(m3/sat ili tona/sat rastresito) ki = ko = kog* krv Ut = nc*Qc nc = 60 / tc Qc = q* kpu

gdje q konstruktivna obujam sanduka kamiona kipera. Vremensko trajanje radnog ciklusa je:

tc = tu + tvo + tvp + ti + tm
gdje je:
tu = (Qc / Uo) tvo = Ldo / vpo) tvp = Lldp / vpp) ti tm Uo = k p* U t Ldo Lvp vpo vpp vrijeme utovara vrijeme vonje punog vozila u odlasku vrijeme vonje praznog vozila u povratku vrijeme istovara vrijeme svih manevara i izmjene vozila djelomice ispravljeni temeljni tehniki (teorijski) uinak utovarivaa ili bagera ili nekog drugog sredstva ukupna duljina vonje punog vozila u odlasku ukupna duljina praznog vozila u povratku prosjena brzina na itavom putu u odlasku punog vozila prosjena brzina na itavom putu u povratku praznog vozila

Prilikom planiranja odnosno prorauna radnog uinka posebice kamiona kipera i zglobnih dampera pretpostavlja se slijedee oekivane ili prosjene brzina u sluaju vonje - punog vozila o razmjerno vodoravnim putem do 30 km/sat o uzbrdo do 20 km/sat o nizbrdo do 20 km/sat - praznog vozila o razmjerno vodoravnim putem do 60 km/sat o uzbrdo do 40 km/sat o nizbrdo do 40 km/sat Valja pripomenuti da se naprijed navedene prosjene brzine uzimaju aproksimativno. Za stvarne uvijete prijevoza valjalo bi izvriti neposrednu provjeru temeljem snimanja vremenskih uzoraka na radilitu jer iste ovise o brojnim imbenicima i stvarnim lokacijskim i prometnim uvjetima.

41

7.2. Uinak dizalica

7.2.1. Toranjske dizale
Toranjske dizalice su zbog svoje tehnike konstrucije i logistike rada kljuna transportna sredstva untranjeg tehnolokog ili gradilinog transporta u visokogradnji, industrogradnji te gradnji ostalih betonskih i armiranobetonskih graevina za prijenos oplata, betonskog eljeza, svjeeg betona te ostalih resursa za graenje. Zbog toga proraun uinka toranjskih dizalica trai poznavanje nekih temeljnjih obiljeja ovih transpotnih sredstava. Uglavnom se rabe tri vrste toranjskih dizalica: - za vee nosivosti i dohvate rabe se toranjske dizalice vodoravnom granom (po kojoj se kree maka sa opremom za prihvat i premjetanje tereta) a koja grana je okretna oko vrha "neokretnog" tornja. - kao dizalice manje i srednje nosivosti rabe se toranjske dizalice sa vodoravnom granom na okretnom tornju te - toranjske dizalice sa kosom (u uspravnom smislu) okretnom strijelom na okretnom tornju manje i srednje nosivosti. Temeljna povoljna tehnika obiljeja toranjskih dizalica sa kosom strijelom bila bi: - jednostavna konstrukcija, - visina dohvata iznad vrha tornja, - prilagodljiva za rad u skuenim prostorima oko graevina, - mogu prenos dizalice u veim cjelinama, - nisko poloeno teite (balast i vitla se nalaze u dolje na postolju) koje daje dizalici veu stabilnost, - lake odravanje navedenih nisko smjetenih strojnoh sklopova, a razmjerno nepovoljna obiljeja ili nedostaci ovih dizalica bili bi: - vodoravno premjetanje tereta vezano je uz uspravno okretanje kose strijele, - zbog gore navedenog potrebna vea snaga motora kod vitala za uad, - takoer smanjena tonost namjetanja tereta, - nemogunost jako blizog poloaja terta uz toranj, - ograniena visina dizanja, - kod vieg dizanja smanjeno opaanje tereta od strane dizaliara, - zbog svega navedenog manja sigurnost u rukovanju teretom, - manji uinak od dizalice sa vodoravnom granom. Prednosti toranjskih dizalica sa vodoravnom granom u odnosu na dizalice sa kosom strijelom u tehnikom i tehnolokom smislu bile bi : - vodoravno kretanje tereta nije vezano uz okretanje grane, - zbog gore navedenog potrebna manja snaga motora vitala za uad, - takoer vea tonost u namjetanju tereta, - moe stajati blie ili se vezati uz graevinu, - zbog prije navedenog primjenjiva je za jako visoke graevine, - kod visokog dizanja i poloaja bolje opaanje tereta od strane dizaliara, - zbog svega navedenog vea sigurnost u rukovanju tertom, - vei uinak do 30% od dizalice sa kosom granom, a nedostaci ovih dizalica bili bi: - sloena konstrukcija, - visina dohvata ispod vodoravne grane, - otean rad u skuenim prostorima oko viih graevina, Dizalice male nosivosti ili male toranjske dizalice slijedeih su obiljeja: - dohvat 15 m do 25 m - visina dizanja 20 m do 30 m - nosivi moment do 30 tm

42

- nosivost do 2 t (tona1) Dizalice srednje nosivosti ili srednje toranjske dizalice slijedeih su obiljeja: - dohvat 20 m do 45 m - visina dizanja 30 m do 50 m - nosivi moment do 60 tm - nosivost od 3 t do 5 t Dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice slijedeih su obiljeja: - dohvat vei do 50 m - visina dizanja vea od 50 m - nosivi moment vei od 100 tm - nosivost vee od 5 t Temeljna tehnika obiljeja koje valja sagledavati kod pojedinih vrsta toranjskih dizalica jesu- visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu), - duljina kraka ili grane, dohvat, - nosivi moment dizalice, - masa sredinjeg balasta ovisno o visini dizanja, - najvea nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj toci dohvata ili dijela duljine kraka dizalice, najmanja nosivost odnosno nosivost na najveem dohvatu dizalice, - pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer krivine unutarnje tranice, masa pokretnog postolja dizalice), - brzine okretanja tornja, kretanja make (opreme za prihvat tereta), kretanja dizalice po tranicama, dizanja tereta (ovisno o masi tereta i visini dizanja) savladavanje krivina - nain polaganja tranica te uz to vezano ukupni i specifini pritisak dizalice, podvozja i donjeg postroja (pragova, betonskih ploa itd) na tlo - nosivosti i slijeganja tla ispod dizalice, - njihanje dizalice za vrijeme rada - preglednost dizanja unutar predvienog podruja rada i graevina u tom podruju koje se prilikom izvedbe namjerava u smislu unutarnjeg transporta posluivati ili koristiti dizalicom, - nain upravljanja dizanjem (na tornju ili daljinskim putem). Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za prijenos lakih tereta kod manjih graevina primjerice lakih oplata, manjih koliina betonskog eljeza, svjeeg betona u posudama do 0,5 m3 i sl. Dizalice srednje nosivosti rabe se u visokogradnji, u graenju polumontanim sustavima predfabriciranih elemenata ili u montanom graenju sa lakih predfabriciranim elementima. Toranjske dizalice velike nosivosti rabe se u viskogradnji, industrogradnji, mostogradnji te hidrogradnji velikih i visokih graevinaa svih oblika i sustava graenja te takoer i u montiranju odreenih vrsta opreme i slinih resursa. Sam izbor toranjske dizalice proizlazi iz slijedeih parametara: - (prethodno navedena) tehnika obiljeja dizalice, - oblik i mjere graevine te obiljeja prostora oko graevine - masa najveeg pojedinanog tereta koju dizalica mora prenijeti - veliina najveeg momenta optereenja dizalice.

Iz praktinih razloga se kod razmatranja toranjskih dizalica i njihova uinka daju koliine i nosivost izraeni kao masa tereta ili optereenje u "tonama" odnosno momenti nosivosti u "tonametrima". Naime, radi se o transportnom resursu koji se razmatra kao logistika a ne fizikalna veliina iako je teret ustvari sila koja djeluje na konstrukciju dizalice ili vozila i ona bi se morala izraavati u kN i slinim mjerama. U ostaloj posebice svjetskoj literaturu prevladavaju masene tj. teinske jedinice mjere kod razmatranja i opisivanja transportnih sredstava, i njihovih radnih uinaka.

43

7.2.2. Uinak toranjske dizalice sa vodoravnom granom

Planirani ("praktiki") satni uinak (Up) toranjskih dizalica, koje rade cikliki (kako je ve prethodno navedeno), proraunava se kako slijedi. Pri tome je kretanje tereta kod toranjskih dizalica je slijedee - uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili sputanjem kad dizalica miruje, - sloeno kretanje tereta kad se dizalica kree uz dizanje i sputanje i to o okretanjem grane dizalice oko tornja ili tornja oko postolja, o kretanjem cjelokupne dizalice po tranicama, o kretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice, - kombinacija svih navedenih kretanja dizalice i djelova dizalice.

Up = ki * Ut (tona/sat ) ki = ko = kog* krv (kao kod vozila) Ut = nc * Qc (tona/sat) nc = 60 / tc (ciklusa /sat) tc = tp + tdt + tot+ tkt + tst + ti + tdp + top + tkp + tsp (minute ili sekunde)
pri emu je tp tdt tot tkt tst ti tdp top tkp tsp vrijeme punjenja posude sa teretom ili hvatanja tereta vrijeme uspravnog dizanja tereta vrijeme okretanja tereta (okretanje grane ili tornja dizalice sa teretom ili pod optreenjem) vrijeme vodoravnog kretanja tereta (kretanje tereta po grani) vrijeme uspravnog sputanja tereta vrijeme istovara ili otputanja tereta vrijeme povratnog uspravnog dizanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta vrijeme povratnog okretanja (okretanje grane ili tornja dizalice) vrijeme vodoravnog povratnog kretanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta (kretanja po kraku) vrijeme sputanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta

Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute pa do 2 minute a otputanja (odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton je od oko 1 minute pa do 1,5 minute. Bono pranjenje posude za beton u skueni prostor ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta a pranjenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta. (Qc) je koliina odnosno masa korisnog tereta dizanog ili premjetanog (koritenjem nekog dijela kraka dizalice) po jednom radnom ciklusu (tc) Qc = (N / fs) P (t) Qcmin = ((Nmin / fs) P) ili Qcmax = ((Nmax / fs) P)

ili gdje je N fs P Qcmin Qcmax Nmin Nmax

nosivost dizalice na nekom dijelu njezina kraka (t) sigurnost dizalice u radu glede njezina ukupna kretanja u radu sa teretom: fs = 1,05 - dizalica se kao cjelina ne kree u radu sa teretom po tranicama. i sl. fs = 4,00 - dizalica se kao cjelina kree u radu sa teretom po tranicama i sl. masa opreme za prihvat tereta (t) najmanja mogua masa korisnog tereta na krajnjem dohvatu dizalice (t) najvea mogua masa korisnog tereta prihvaenog uz toranj dizalice (t) najmanja nosivost dizalice na krajnjem dohvatu grane ili strijele dizalice (t) najvea nosivost dizalice uz toranj dizalice (t) 44

Nosivost (N) je kljuno tehniko obiljeje dizalica openito a kod toranjskih dizalica proizlazi iz temeljnog tehnikog obiljeja svih vrsta dizalica sa krakom, strijelom ili granom a to je da one sve imaju tzv. moment nosivosti (Mn) stalan i nepromjenjiv po itavoj duljin grane ili dohvata strijele:

Mn = N*l = const.
Proizalazi da je -

N = Mn / l Nmin = Mn / lmax Nmax = Mn / lmin

gdje je Mn lmax lmin

(t) (t) (t)

nepromjenjivi moment nosivosti dizalice (tm) najvea duljina dohvata kraka dizalice (m) najmanja duljina dohvata kraka dizalice (m)

Slika 7.2.2.1. Dijagram nosivosti (najvea korisna masa tereta) toranjske dizalice (Qmax za l min, Q min za lmax) Prema tome najvea mogua doputena masa korisnog tereta (ujedno masa korisnog tereta po jednom radnom ciklusu (tc)) ako dizalica koristi bez ogranienja najvei dohvat na njezinoj grani ili strijelu bila bi (Qdop = Qmin = (( Mn / lmax / fs) P)) odnosno planirani satni uinak toranjske dizalice ako koristi bez ogranienja najvei dohvat na njezinoj grani ili strijeli bio bi-

45

Up = kog * krv *(60 / tc) *(( Mn / lmax / fs) P )

(t/sat )

Proraun ukupnog vremena trajanja ciklusa dizalice (tc) kao zbroja vremena trajanja pojedinih zahvata odnosno dionice kretanja tereta provodi se u naelu tako da se duljina putanje tereta (m) pojedinog zahvata odnosno pripadajueg kretanja podijeli sa brzinom gibanja tereta (metara/minuti) na toj putanji pojedinog zahvata odnosno kretanja. Kao primjer prosjenih brzina kretanja tereta po pojedinim zahvatima ili putanjama kretanja tereta navode brzine kretanja dizalica od tvrtke POTAIN (a slino je kod drugih proizvoditelja toranjskih dizalica). Za manje i srednje velike samomontirajue reetkaste toranjske dizalice sa vodoravnim krakom na okretnom tornju (visina dizanja 12 m ... 36 m; dohvat 14 m ... 50 m, masa mogueg noenja na kraju dohvata 0,3 t ... 2 t;) - brzina dizanja i sputanja tetreta (uspravno kretanje tereta gore dole) bila bi: p ("pueva") 2,2 do 8 m/min k ("kornjaina") 11,2 do 30 m/min z ("zeeva") 22,5 do 60 m/min - brzina kretanja make sa ili bez tereta po grani dizalice 7,5 do 60 m/min - brzina okretanja tornja o,12 do 1 o/min - brzina kretanja dizalice po tranicama 8,5 do 5o m/min Za vee odnosno velike toranjske dizalice sa vodoravnim okretnim krakom (visina dizanja 32 m ... 136 m; krajnji dohvat 41 m ... 100 m, masa mogueg noenja na kraju dohvata 1,0 t ... 20 t) - brzina dizanja i sputanja tetreta (uspravno kretanje tereta gore dole) bila bi: o p 2,7 do 11 m/min o k 9,5 do 65 m/min o z 13,5 do 130 m/min - brzina gore dole bez tereta do 260 m/min - brzina kretanja make sa ili bez tereta po grani dizalice 3,1 do 86 m/min - brzina okretanja grane 0,65 do 1,2 o/min - brzina kretanja dizalice po tranicama 8,5 do 50 m/min Za reetkaste toranjske dizalice sa kosim u uspravnom smislu okretnim krakom na okretnom tornju (visina dizanja 32 m ... 55 m; krajnji dohvat 45 m ... 100 m, masa mogueg noenja na kraju dohvata 0,1 t ... 6 t) - brzina kosog dizanja i sputanja tetreta (kretanje tereta gore dole tj. napred natrag) bila bi: o k 20 do ..65 m/min o z 40 do 130 m/min - brzina okretanja kose grane na vrhu tornja do oko o,7 do 0,8 o/min - brzina kretanja dizalice po tranicama 15 do 32 m/min Prethodno naveden nain prorauna pojedinanog uinka neke toranjske dizalice prihvatljiv je u onim sluajevima kada se eli iz nekih posebnih razloga provesti takav raun glede odreene posebnosti organizacije tehnolokog postupka u kojem ta dizalica sudjeluje. Meutim ukoliko se krene u takav proraun uinka mora se uzeti u obzir usporednost i istovremenost izvedbe nekih zahvata i kretanja tereta. Na taj nain ukupni radni ciklus dizalice ine oni zahvati i kretanja koji su najdulji po trajanju. Ostali krai zahvati deavaju se istovremeno sa tim duljim zahvatima. Tako se primjerice u vremenu kretanja make sa teretom po vodoravnoj grani moe provoditi istovremeno okretanje tornja ili grane dizalice te sputanje tereta ili dizanje opreme za prihvat tereta ukoliko je trajanje tih zahvata odnosno kretanja krae od kretanja tereta po grani. Istovremenost pojedinih zahvata ili kretanja mora takoer biti prostorno mogua odnosno na bilo koji nain neograniena. Moe biti i obrnuti sluaj primjerice da je kretanje tereta po grani krae od okretanja tornja ili dizanja odnosno sputanja tereta. U svakom sluaju dobivene rezultate prorauna uinka valja kritiki sagledati i prihvatiti sa odreenom rezervom. U svrhu pojednostavljenja prorauna uinka toranjskih dizalica moe se pretpostaviti oekivani broj ciklusa od oko 20 do oko 25 na sat odnosno izmeo 10 do 30 ciklusa na sat a to pokazuje slijedei podaci (Seling, 1981, daje se redom visina graevine iznad tla, oekivni mogui broj ciklusa, krajnji dohvat dizalice): - na +/- 0,0 m oko 30 c/sat do 20 m - na + 15,0 m oko 24 c/sat do 25 m - na + 30,0 m oko 17 c/sat do 45 m - na + 45,0 m oko 13 c/sat do 65 m - na + 60,0 m oko 11 c/sat do 85 m.

46