GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI -Nemaju svoj pogon - materijal sam klizi niz kosinu koristeci zemljinu gravitaciju.

koriste potencijalnu energiju materijala na vioj razini u odnosu na niu. Ravna kliznica ce funkcionirati pod uvjetom da gravitaciona komponenta u smjeru kosine prevlada silu otpora trenja: Glavna odlika gravit. transp. je da ne troe energiju za svoj rad, buduci nemaju svoj pogon. Ako je nagib preveliki, teret ce dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i moe se otetiti. Ako se radi o teretima sa razlicitim koef. trenja, moe se zadnji dio kliznice napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja. Radi smanjenja troenja klizne plohe se mogu obloiti specijalnim materijalima (teflon). Potencijalna energija Ep tereta na vrhu kliznice klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja Et a ostatak u kineticku energiju Ek. Rad trenja ovisi o sili trenja Gcos_ i prevaljenom putu L Na pocetku kliznice teret krece pocetnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao i na kraju zavrio brzinom vk.Moemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta:Da bi se teret kretao konstantnom brzinom, tj. vk = v0 Za sputanje sa velikih visina ravne kliznice trae mnogo prostora Zato se koriste i zavojne kliznice.Traka zavojnice je omotana oko sredinjeg stupa. Zavojnica promjera 1 1,5 m ostvare ucinak 200 500 t/h sipkog materijala. Za veci ucinak dvostruke zavojnice. Zavojnice sa ravnim dnom mogu se koristiti za odvajanje korova od zrna .Zrna razlicitih oblika imaju razlicite otpore kotrljanja i trenja. Zato pri krunom kretanju postiu razlicite brzine. Centrifugalna sila zrna ovisi o obodnoj brzini zrna: Zrna okruglog oblika s manjim trenjem odmah odlete na periferiju, dok se ona duguljastog oblika zbog veceg trenja ostaju blie sreditu. Pogodnim postavljanjem izlaznih otvora, ranije za okrugla a na dnu za duguljasta zrna vri se npr. cicenje sjemena za sjetvu, odvajanje krunih zrna od uljarica i sl. Gravitacione kotrljace Nazivaju se jo i valjcnice. Osnovni dio su valjci po kojima se krece roba. Primjenjuju se za tee komadne terete na vodoravnom ili blago nagnutom putu. Kotrljace se koriste: u tvornicama za prijenos komada od stroja do stroja, za pakiranje za prijenos do ukrcaja u prijevozno sredstvo i sl. Vodoravne kotrljace - materijal se pokrece guranjem.Nagnute kotrljace - materijal se krece pod djelovanjem sile tee. Kotrljace se sastavljaju od tipiziranih sekcija duljine 2 3 m (kao Lego kocke). Izmedu ravnih dijelova se postavljaju zavojni lukovi (1), podizni mostovi (2), okretnice (4), skretnice (5.. Razmak izmedu valjaka maks. 1/3 1/4 duljine komada Teret se u svakom trenutku mora oslanjati na barem dva valjka.Kotrljace mogi imati i vlastiti pogon.Svi valjci su povezani sa pogonskim motorom. Za laganu komadnu robu umjesto valjaka mogu biti kotacici. Gravitacioni transporteri Kod velikih visinskih razlika ravne kotrljace zahtijevaju veliki prostor. Manje prostora zauzimaju zavojne kotrljace Da bi teret pratio putanju zavoja, valjci u zavojima imaju oblik stoca. Za povremenu uporabu se mogu koristiti sklopive I teleskopske kotrljace a) teleskopska kotrljaca segmenti kotr. se uvlace jedni u druge (prikazan sklopljeni poloaj) b) sklopiva k. na principu harmonike moe se I saviti u blagi zavoj c) uvlaciva k. segment (2) se moe uvuci u nosac Te su kotrljace prijenosne, te podesive po visini i nagibu. Ako treba omoguciti zakretanje robe u bilo kojem poloaju, umjesto valjaka koriste se kuglice. Ako je nagib preveliki, teret ce dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i moe se otetiti. Ako se radi o teretima sa razlicitim koef. trenja, moe se zadnji dio kliznice napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja. Radi smanjenja troenja klizne plohe se mogu obloiti specijalnim materijalima (teflon).Klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja Et a ostatak u kineticku energiju Ek: Rad trenja ovisi o sili trenja Gcos_ i prevaljenom putu L: (3) Na pocetku kliznice teret krece pocetnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao i na kraju zavrio brzinom vk. Moemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta: Da bi se teret kretao konstantnom brzinom TRESIVI TRANSPORTERI koriste se za prijenos sipkog i komadnog materijala na vodoravnim ili malo nagnutim putevima. Princip rada im je bitno drugaciji od dosad opisanih koriste inercijske sile koje nastaju pri micanju podloge.Inercijska sila (tromost) sila kojom se tijelo opire promjeni stanja u kojem se nalazi (mirovanje ili jednoliko pravocrtno gibanje).Osnovni element transportera podloga u formi lijeba ili cijevi koji se gibaju oscilatorno .U sutini, podloga svojim gibanjem u smjeru transporta pomice materijal, da bi pri povratku razlicitim metodama podloga savladala silu trenja materijala i ostavila ga na dovedenom poloaju, te proklizala ispod njega u pocetni poloaj. Razlikujemo vrste tresivih transportera: 1. Oscilacijski transporteri materijal je stalno u kontaktu s podlogom: a) Transporteri sa stalnim pritiskom materijala na podlogu b) Transporteri s promjenjivim pritiskom na podlogu 2. Vibracijski transporteri materijal se odvaja od podloge (na principu bacanja):a) Objeeni b) Poduporni Oscilacijski i vibracijski transp. se prema ISO normi razlikuju i po frekvenciji rada: oscilacijski 1 10 Hz vibracijski 12 100 Hz1. a) Oscilacijski transporteri sa stalnim pritiskom materijala na podlogu ematski prikaz Podloga se giba vodoravno naprijed natrag. Prvo se polako krece u smjeru transporta, na kraju naglo usporava I krece natrag - teret tada proklizava I nastavlja se kretati naprijed. Izvedba oscil. transp. s stalnim pritiskom na podlogu. Podloga lijeb (1) se giba naprijed natrag na valjcima (2), a pokrece ju poluga (3).Da bi se postiglo blago ubrzanje podloge naprijed i naglo ubrzanje natrag, polugu (3) pokrece dvostruko koljenasto vratilo. Dijagram brzine i ubrzanja lijeba I materijala I. faza: Brzina lijeba polako raste od 0 do toc. A; Materijal se krece sa lijebom jer je ubrzanje a < g . II. faza: Brzina naglo pada na 0 (toc. B); Usporenje je a > g i lijeb proklizava pod materijalom. III. faza: Slijedi hod lijeba unatrag s naglim ubrzanjem do B; Ubrzanje je i dalje a>g , lijeb i dalje proklizava pod materijalom. IV. faza: Brzina u nastavku hoda unatrag od B naglo pada do C; Materijal i dalje proklizava. V. faza: Brzina u nastavku hoda unatrag od C do D sporo pada; Usporenje je a < g pa materijal zajedno sa lijebom putuje unatrag od C do D. Prema zakonima mehanike inercijska sila ovisi o masi i ubrzanju Sila trenja ovisi o teini i koefic. Trenja.Da bi materijal proklizao po podlozi mora inercijska sila biti veca od sile trenja. 1. b) Oscilacijski transporteri s promjenjivim pritiskom na podlogu ematski prikaz Podloga je postavljena na kose nosace. Stoga je njeno gibanje usmjereno koso prema gore.U toj je fazi pojacan pritisak podloge na materijal i on se zbog trenja krece zajedno s podlogom. Kada se podloga naglo uspori i pocne se vracati koso dolje, pritisak poputa i materijal se zbog smanjene sile trenja nastavlja kretati u smjeru transporta.Izvedba oscilac. transport. s promjenjivim pritiskom na podlogu Za pogon se ugl. koristi elektromotor, ali u rudnicima je sigurniji pneumatski pogon s dvoradnim cilindrom. Dijagram oscilacilacijskog transportera s promjenjivim pritiskom. Brzina kretanja lijeba v ima oblik sinusoide, a brzina materijala vt ima oblik parabole.

U tocki A brzine su izjednacene. U tocki B je lijeb doao do kraja svog hoda, nakon cega krece natrag. Kod osc. transp. s promjenjivim pritiskom treba uzeti u obzir I kosi smjer kretanja. Da se materijal ne bi podigao sa lijeba vertikalna komponenta inercijske sile ne smije biti veca od teine materijala. Karakteristike oscilacijskih transportera:Oscilacijski transporteri imaju malu frekvenciju rada (do 10 Hz), ali velike amplitude, 50 150 mm. + Prednosti: jednostavna konstrukcija mala potronja energije mogucnost potpune hermeticnosti lijeba smanjeno troenje lijeba (kod promjenjivog pritiska na podlogu) Ucinak - do 300 t/h Duljina do 100 m Brzina 0,3 0,5 m/s (zrnasti i komadni), 0,1 0,2 (pranasti) Oblici lijebova po ISO normi Dimenzije: duljina (l) 500 4000 mm irina (b) 125 2500 m visina (h) 80 800 mm -Mane: mali ucinak vibracije u radu bucan rad 2. Vibracijski transporteri Oscilacije u vertikalnom smjeru su toliko jake da se materijal odvaja od podloge.Materijal se pri transportu naglo podie s dna lijeba i skokovito napreduje po lijebu. U radu obicno samo 20% materijala lei u lijebu, dok 80% lebdi. Imaju male amplitude rada (0,5 1,5 mm), a visoke frekvencije rada (12 - 100 Hz). Izvedbe vibracijskih transportera : -Vibracijski objeeni transporteri -Vibracijski poduprti transporteri s jednom masom (lijeb, lisnate opruge) -Vibracijski poduprti transporteri s dvije mase: 1. masa - lijeb, opruge 2. masa - donji nosac Karakteristike: Ucinak do 250 t/h Daljina do 50 m Prednosti: - za vruce i agresivne materijale - moguce doziranje dobave (reguliranjem vibracija) - Mane: - nisu za ljepljive materijale Manje vibracija stvaraju uravnoteeni vibracijski transporteri.Sastoji se iz dvije cijevi koje se gibaju u suprotnom smjeru.Cijevi su povezane lisnatim oprugama. Brzina lijeba v i materijala vm Gibanje tereta odvija se u stalnim skokovima. t1 lijeb i teret se krecu zajedno t2 teret po inerciji leti po zraku Da bi se materijal odvojio od podloge, inercijska sila mora biti veca od teine materijala: Elektromagnetski vibratory Pricvrcuje se direktno na lijeb. Nastanak vibracija: elektromagnet (1) privuce kotvu (2) na oprugama (3), da bi je nakon prekida struje otpustio. PNEUMATSKI TRANSPORTERI Koriste se: za prijenos sipkog materijala u potanskim postrojenjima za transport komadne robe kroz cjevovod.Transport sipkog materijala se ostvaruje tako to se u struju zraka dovodi materijal i na kraju odvaja od zraka. Za suhe neljepljive materijale granulacije do 80 mm i temp. do 500C. Struja zraka se nastaje ako postoji razlika tlaka na pocetku i kraju cjevovoda. Siromane smjese velike brzine zraka: 10 40 m/s (35 150 km/h)! To omogucava velike duljine dobave, ali zato moguca otecenja zrna. Bogate smjese brzina zraka i materijala podjednake: 0,5 0,8 m/s Male duljine dobave, ali ne otecuje zrna. + Prednosti: hermeticnost pogodno za materijale koji zagaduju okoli jednostavna konstrukcija male dimenzije za teko dostupna mjesta (usis fleksibilnim cijevima) moguc visok stupanj automatizacije Najcece se koriste za ito, cement, piljevinu, pepeo i sl. pranasti materijal. Ucinak do 500 t/h Duljina dobave 200 2000 m - Mane: brzo troenje cjevovoda velika potronja energije(5 14 puta veca od mehanickih transportera) Pneumatske transportere dijelimo prema nacinu stvaranja razlike tlaka na:1.usisne 2. tlacne 3.mjeovite 1. Usisni pneumatski transporter Funkcionira pomocu podtlaka u cjevovodu kojega stvara vakuumska crpka (11).Materijal se usisava kroz sapnice (1) i odvodi cjevovodom (2).Na izlazu je odvajalo zrna (5). Iz odvajala zrna padaju u spremnik (8), a izmedu je brana ulasku vanjskog zraka (6). Zrak dalje ide u slican sustav za odvajanje praine (4), te ga tako precicenog usisava pumpa sustava (11) i izbacuje u atmosferu. Podtlak usisnog transportera je do 0,5 bar. Brzina zraka 20 40 m/s (70 150 km/h) Usisna sapnica uslijed podtlaka u cjevovodu materijal se usisava kroz otvor na dnu (3) .Da bi se smjesa razrijedila kroz otvor (2) ulazi i vanjski zrak. U obicnom odvajalu (lijevo) nagla promjena smjera I brzine (nagla promjena presjeka) uzrokuje odvajanje cestica koje padaju na dno. U ciklonskom odvajalu smjesa dobije vrtlog te se cestice uslijed centrifugalne sile odvoje od zraka.U oba je slucaja vano da u sustav ne ude vanjski zrak. Zato se na dnu odvajala mora ugraditi brana. 2. Tlacni pneumatski transporteri Oni rade s tlakom iznad atmosferskog (pretlakom do 4 bar). Zato su pogodni za vece udljenosti (do 2 km) i tei materijal (ugljen, ruda, pijesak) ema pneumatskog tlacnog transportera Kompresor (1) tlaci zrak u sustav, a materijal ulazi kroz dodavalo (2). Materijal se na kraju odvodi slicno usisnom transporteru kroz odvajalo (4) i ustavu (6). Zrak se dalje procicava u odvajalu praine (5) i kroz filter (7) odlazi u atmosferu. Dodavalo materijala- Za manje tlakove (do 1,5 bar) moe se koristiti dodavalo s rotirajucim celijama (isti princip rada kao ustava na). - Za vece tlakove koristi se puno dodavalo, dodavalo s komorom i injektorsko dodavalo. Puno dodavalo-Pu (5) sa samostalnim pogonom (9) potiskuje materijal. Korak zavojnice je sve manji i manji, to zgunjava materijal i time sprijecava ulaz zraka u sustav.Zgusnuti materijal gura i otvara poklopac (6). Pritisak zatvaranja poklopca odrava uteg (7) i time blokira ev. gubitak zraka.Kroz sapnice (2) kojih ima desetak,ubrizgava se zrak velikom brzinom. Nastaje mjeavina s materijalom i odlazi u cjevovod. Vrste dodavala s komorom U komoru (1) se dovodi materijal kroz ventil (3) i otvor (2). Komprimirani zrak dolazi odozgo kroz ventil (5).Dio zraka se odvaja i dovodi na dno komore kroz otvore (4). Nastaje smjesa zraka i materijala koja se potiskuje kroz cijev (6). Procicavanje zraka se vri u procistacu praine i filterima. Procistac tlacnoga pneumat. transportera Pranjavi zrak se dovodi kroz otvor (4), te tlaci kroz vertikalne tekstilne cijevi (1) i tako procicava.Tekstilne cijevi na kojima se zadrava necistoca povremeno se protresu polunim mehanizmom odozgo.Ponekad se rabe i mokri procistaci zrak prolazi kroz vodu koja zadrava prainu. U tvornicama cementa se cesto koriste tlacni pneum. transporteri. Oni redovito imaju dodavalo s puem ili komorom. Transport cementa tlacnim pneum transporterom

Komprimirani zrak iz kompresora (1) i spremnika zraka (2) prolazi kroz odvajac vlage (3) i dolazi u dodavalo cementa (5), gdje nastaje smjesa cementa i zraka.Cement ulazi u dodavalo kroz uredaj (4). Smjesa se kroz razdjeljivac (6) odvodi do silosa koji se pune pomocu odvajala (8).Preostali se zrak procicava u procistacu (9) s ventilatorima. 3. Mjeoviti pneumatski transporteri Koriste se kada elimo jednim uredajem skupljati materijal istovremeno sa vie mjesta i dovesti ga na velike udaljenosti.U jednom dijelu radi kao usisni, a u drugom kao tlacni pneum. transporter. Mjeoviti pneum. Transporter Prvi dio radi na bazi podtlaka i usisava materijal sa nekoliko mjesta u cijev (2) i dovodi ga u odvajalo (3). Drugi dio je tlacni, u koji materijal ulazi preko posebnog hranitelja i dolazi do spremnika i odvajala praine (5). Pneumatski transporter za komadne materijale Koriste se u velikim potama, knjinicama, bankama, bolnicama i velikim skladitima za transport dokumenata i manjih komada pomocu posebnih cilindricnih patrona. Zbog razlike tlaka patrone putuju cjevovodom brzinom do 20 m/s (70 km/h).Patrona pneumatske pote oiljka se stavlja u patronu i zatvara poklopcem (desno). Duina dobave do 500 m. Koncentracija smjese je odnos mase materijala i mase zraka, tj. odnos kolicine premjetanog materijala i kolicine potrebnog zraka. Koncentracija smjese je glavna karakteristika pneumatskog transportera. Veca koncentracija znaci: + veci ucinak (transport je ekonomicniji) - vecu mogucnost zacepljenja cjevovoda. (na mjestima gdje se mijenja promjer (koljena, usmjerivaci). Koncentracija smjese se podeava ovisno o materijalu, tlaku, tipu transportera (usisni, tlacni) I duljini cjevovoda. Veca duljina cjevovoda _ manja koncentracija smjese. Za uspjean transport materijal treba lebdjeti u struji zraka. Pravilan izbor brzine zraka vaan je za definiranje kompresora ili vakuumske pumpe. To je vrlo sloeno jer na brzini zraka utjecu: oblik, velicina i teina cestica materijala duina cjevovoda koncentracija smjese To je teko odrediti analitickim putem pa se brzina odreduje eksperimentalno. HIDRAULICKI TRANSPORTERI Oni prenose sipki materijal strujom vode u otvorenim koritima ili zatvorenim cjevovodima.Strujanje vode nastaje prirodnim padom ili pomocu pumpe. Ovaj je transport pogodan jedino za grubu robu koja je otporna na vodu i na otecivanje u transportu (ugljen, pijesak, ljunak, ruda, krumpir, ecerna repa i sl.). Primjenjuje se u: termoelektranama - za odvod pepela eljezarama - za odvod ljake rudnicima - za prijevoz i separaciju ugljena eceranama za transport ecerne repe pomocu hidraulickih kliznica Ucinak 100 500 t/h Duljina dobave do 200 km + Prednosti: veliki ucinak velika daljina dobave mali trokovi eksploatacije mogucnost dodatnih operacije pri dobavi (ispiranje, razvrstavanje...) - Mane: velika potronja vode ogranicene vrste robe za transport opasnost od smrzavanja zimi skupi uredaji za odvajanje robe iz vode Po nacinu rada dijelimo hidraulicke transportere na: gravitacione tlacne Sustav s prirodnim padom Sastoji se od korita (kliznice) ili cijevi. Potrebni nagib 3 4%. Ako je smjesa bogatija (oko 14% krute tvari) tada nagib do 6%. Tlacni hidraulicki transporter Izvedba sa pumpom za smjesu U spremnik s vodom (1) se ubacuje materijal za transport. Pumpa (2) usisava smjesu vode I materijala iz i tlaci je u cjevovod (3). Na situ (4) se materijal odvaja od vode, koja pada u spremnik (5).Pumpa (6) prebacuje vodu natrag u spremnik (1). Tako se postie zatvorena cirkulacija vode. Kako pumpa (2) usisava smjesu, broj okretaja je mali: 500 600 okr/min, a tlak 4 14 bar. Izvedba sa pumpom za cistu vodu Pumpa (6) usisava cistu vodu i tlaci je u cjevovod. Materijal za transport se dovodi u cjevovod iz spremnika (8) pomocu posebnog dozirajuceg uredaja. + Prednost je ovog sustava: pumpa koja usisava samo vodu due traje i jednostavnija je -Mane: potreban skupi uredaj za doziranje prikladno samo za sitan material Proracun hidraulickih transportera Brzina smjese materijala i vode mora biti tolika da cestice materijala lebde u vodi. Ako je materijal tei od vode, strujanje mora biti dovoljno brzo da ga digne sa dna. Slue za kontinuirani transport sipkog materijala i komadne robe u vertikalnom smjeru.Zato se nazivaju jo i dizalice. Nakon trakastih, to su najupotrebljavaniji transporteri. Prednosti u usporedbi sa drugim mogucim rjeenjima za vertikalni transport sipkih materijala: zauzimaju manje mjesta ekonomicniji su Ucinak: do 1000 t/h Visina dobave: do 80 m (iznimno do 100 m) Za prihvat materijala elevatori imaju : posude (vjedrice) - za sipki materijal - konzole ili vjealice - za komadnu robu. ELEVATORI- slue za kontinuirani transport sipkog materijala I komadne robe u vertikalnom smjeru.zato se nazivaju jo I dizalice.Nakon trakastih to su najupotrebljiviji transporteri.Prednosti u usporedbi s drugim moguim rjeenjima za vertikalni transport sipkih materijala; zauzimaju manje mjesta I ekonominiji su. Uinak do 1000t/h . Za prihvat materijala imaju: posude (za sipki material) I konzole (za komadnu robu) Elevatore moemo dijeliti prema nekoliko kriterija: - Po vrsti robe: za sipki materijal za komadnu robu - Po vrsti vucnog elementa: trakasti lancasti - Po brzini kretanja: sporohodni (0,25 1,5 m/s) brzohodni (1,5 -5 m/s) Elevatori za sipki materijal Limeno kucite se sastoji iz usipnog lijevka (1),noseceg stupa (2),i izlaznog lijevka (5).Pogonski dio se sastoji iz el. motora sa pogonskim lancanikom (4), zateznog lancanika (3) sa natezacem (11) i lanca ili trake (9, 10).Lanac moe biti zavareni ili valjkasti (Galov lanac).Kao zahvatno sredstvo koriste posude (vjedrice). One mogu biti plitke (6), duboke (7), ili otrobridne (8). Vjedrice nosi traka ili lanac. Materijal se ubacuje u lijevak pri dnu, gdje ga zahvacaju vjedrice i diu u visinu.Na vrhu se materijal izbacuje na drugu stranu.Vjedrice se biraju prema svojstvima materijala Vrste vjedrica

a) Duboke za suhe, lako rasipne materijale(suhi pijesak, ugljen, cement...) b) Plitke za mater. s visokim koefic. trenja(vlani pijesak, glina, brano...) c) Otrobridne za teke, grudvaste i habajuce mater.(Kamen, koks, rude...)One se postavljaju gusto jedna uz drugu. irina b 160 1000 mm Volumen 1,5 140 l Izraduju se iz cel. lima, aluminija ili plasticnih mater. Prednosti lanca: - veca cvrstoca za vece visine (iznad 45 m to je granica za trake) - za tee komade - veca sigurnost - za vie temperature Vucni element elevatora moe biti traka ili lanac. Prednosti trake: - tihi rad - vece brzine - manja teina - manja cijena Gumena traka se najcece koristi kod brzohodnih elevatora. Slicne su trakama trakastih transportera armirane u vie slojeva. Vjedrice se pricvrcuju na traku : a) pomocu specijalnih vijaka s uputenom glavom b) preko draca koji se zalijepe na traku Lanci se koriste za sporohodne elevatore velikog ucinka i velike visine dizanja.Jednostruki lanac (a) - za vjedrice do 350 mm irine.Dvostruki lanac (b) irina vjedrice nije ogranicena. Valjkasti (Galovi) su izdrljivi, ali su osjetljivi su na tvrde i habajuce materijale.Trae paljivo odravanje (cicenje i podmazivanje). Za vrlo grube materijale koriste se lanci sa zavarenim karikama Ti su lanci podloni istezanju i troenju zbog habanja. Vjedrice se pricvrcuju sa zadnje strane ili s boka. Punjenje vjedrica se moe vriti na dva nacina a) Punjenje na dnu elevatora za rahle materijalekoji se zahvacaju s malo otpora.Brzine elevatora su visoke, a vjedrice surazmaknute. b) Pomocu nasipnog lijevka.Brzina elevatora je mala, a vjedrice su gusto poredane.Materijal koji nije zahvatila prva vjedrica pada udrugu. Pranjenje vjedrica se vri uslijed centrifugalne sile ili pomocu sile tee ema sila na vjedricu pri pranjenju.Pri prijelazu preko bubnja vjedrica vri kruno gibanje, te na nju osim teine djeluje i centrifugalna sila: Rezultanta tih sila je Fr, a sjecite njenog pravca h dobijemo iz odnosa slicnih trokuta:Za pranjenje pomocu centrifugalne sile vjedrica mora postici odgovarajucu kutnu brzinu. ema pranjenja vjedrica Uvjet da se vjedrica isprazni pomocu centrifugalne sile Vjedrice moraju biti razmaknute da materijal ne udari u leda one prije nje.U slucaju da je centrifugalna sila ne uspijeva savladati teinu G, te materijal pada uslijed teine gravitacijsko pranjenje. Gravitacijsko pranjenje Materijal se iz vjedrice prazni gotovo vertikalno. Zato je potrebno vjedrice prije nje izmaknuti pomocu usmjeravajuceg lancanika.Alternativa je koristiti stranju stranu prethodne vjedrice ako su one gusto poredane Elevatori za komadnu robu Rade na jednakom principu kao sa vjedricama, ali za prijenos komadne robe koriste konzole ili vjealice pricvrcene na vucnu traku ili lanac. Elevatori s konzolama Brzine su spore (do 0,3 m/s). Kod izvedbe postoji samoiskrcavanje Elevatori s vjealicama Elevatori s vjealicama imaju vece brzine - do 1,6 m/s (konzolne do 0,3 m/s). Kruni elevatori s vjedricama Oni zamjenjuju nekoliko uredaja. Istovremeno vre funkciju vertikalnog elevatora i horizontalnog clankastog transportera.Poloaj pranjenja (6) se moe podeavati.Vrste vuni element(lanac),pomina vedrica,bubanj za promjenu smjera,pogon,natezna naprava,naprava za pranjenje vedrica,okomita vodilica. Kruni elevatori s vjealicama- Koristi se za dizanje sa nieg kata, a zatim za horizontalni transport unutar vieg kata. KONVEJERI-Pripadaju grupi prekrcajnih sredstava s neprekidnim djelovanjem, koji se svojom izvedbom razlikuju od ostalih ranije navedenih uredaja.U pravilu prenose komadnu robu. Zajednicka im je karakteristika da kao vucni element koriste lanac ili ue. Razlikujemo tri osnovne vrste konvejera: prizemni zracni icare Staze konvejera ne moraju biti pravolinijske vec mogu obilaziti vie mjesta ukrcaja I iskrcaja u skladitu ili pogonu. Prizemni konvejeri Cesto se nazivaju i pokretna traka. Postavljeni su na tlo, a transportirani komadi mogu se stavljati na: vagonete ploce koare Ti nosivi elementi su medusobno zglobno povezani lancem u beskonacni niz.Mogu biti i nepovezani, a premjetaju se guranjem. ema prizemnog konvejera vagonet ili ploca I povratni niz Zracni konvejeri Kada nema prostora, ili se ne eli postaviti na tlo, konvejer se moe postaviti u zraku. Tada se cijeli pokretni sustav krece ispod visoko postavljene ine.Po ini se krecu kotaci povezani lancem, a ispod njih vise nosaci robe.Lagani zracni konvejeri koriste se u automatiziranoj proizvodnji i skladitima s ogranicenim prostorom za prizemni transport.Lanac se moe pokretati lancanikom slicno clankastim transporterima.Nosaci tereta mogu imati svoj vlastiti pogon i mogu se kretati u oba smjera.Primjer takvog zracnog konvejera Klizac (1) dovodi struju el. motoru (2) koji preko pogona (3) pokrece kotac (4) vucnih kolica.Istovar se u pravilu izvodi automatski. icare Koriste se za vanjski transport na nepristupacnim terenima u planinama, preko rijeka, pruga i sl. icare razlikujemo kao: jednouetne dvouetne Jednouetne icare koriste isto celicno ue za noenje tereta i za njegovo kretanje.Prikladne su za manje terete i krace udaljenosti. ema jednouetne icare (primjer skijake icare) Razlikujemo jednouetne icare: s fiksnim nosacem tereta(nosac tereta (3) je stalno pricvrcen na ue (4) - kao na slici) s odvojivim nosacem tereta (nosac se na okretitu odvaja od ueta radi lakeg ukrcaja i iskrcaja) Dvouetne icare Imaju: - jedno nosivo ue (6) po kojemu se krecu (kotrljaju) kolica (5),- a drugo, beskonacno ue (7) slui za vucu. Koriste se za vece udaljenosti i tee terete, jer imaju vecu nosivost i ucin. Po nosecem uetu (6) se krecu kolica (5).Da bi nosece ue bilo zategnuto, na jednom je kraju objeen uteg. Vucno ue (7) se pogoni pomocu okretnog kola na jednoj od krajnjih stanica.Vucno se ue takoder zatee pomocu utega.Dvouetna iara sa odvajanjem od ueta pri ukrcaju I iskrcaju1 i 2 nosiva ueta 3 ina za vodenje kada je teret odvojen od ueta 5 natezanje nosivog ueta7 natezanje vucnog ueta 9 vucno ue.Primjeri dvouetnih iara uteg nateznog ureeja vunog ueta,stup,vuno ue,pogon,usidrenje nosivog ueta,kabina.