Professional Documents
Culture Documents
Kranovi su teke maine za prenos i dizanje tereta. Kranovi se primenjuju uglavnom kod prenosa komadnog materijala ili specijalnih sudova sa materijalom. Po konstrukciji mogu biti: Portalni kranovi Mosni kranovi Kabl kranovi Derik kranovi
Portalni kranovi
Portalni kranovi sastoje se od rama (portala) koji moe biti fiksiran ili, to je mnogo ei sluaj, montiran na koloseku. Konstrukcija rama sastoji se od dva stuba i grede. Izraena je od elika, i moe biti punog profila ili reetkasta. Na gredi se nalazi ekrk (maka) kojim se izvodi manipulacija teretom. Rukovanje kranom izvodi se elektrinim komandama iz kabine koja se nalazi najee ispod grede protala. Kod manjih potralnih kranova, rukovanje se izvodi preko kontrolnog ureaja koji visi na kablu sa grede. Portalni kran pokriva stazu po kojoj se kree. Operacije koje on izvodi svode se na utovar, prenos i istovar u granicama duine staze.
Kabl-kranovi
Kabl kranovi su maine koje vre prenos tereta na vee udaljenosti u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Oni sjedinjuju veliku nosivost sa velikim rasponima i velikim brzinama kretanja ekrka. Kabl kranovi se sastoje od dva tornja izmeu kojih je razapeto nosee ue, po kome se kree ekrk (maka) koji nosi teret. Najee, jedan od tornjeva je snabdeven pogonskim ureajima, dok su na drugom ureaji za zatezanje noseeg ueta. Konstrukciju kabl krana ine: dva tornja - nalaze se na krajevima podruija koje je pokriveno radom kabl krana, najee najviim bonim stranama klanca i slino. Najee, jedan od tornjeva je snabdeven pogonskim ureajima, dok su na drugom ureaji za zatezanje noseeg ueta sa tegovima. nosee ue - razapeto je izmeu tornjeva i sui kao lananica koja prihvata optereenje od tereta koji se prenosi. Na njemu se nalazi ekrk (maka) koji prihvata teret. Presek noseeg ueta zavisi od raspona krana i njegove nosivosti. vuno ue - vezano je za jedan kraj make i slui za horizontalno pokretanje make ue za podizanje tereta - ide preko make do pogonskog dela
ue sa jahaima - slui kao nosee ue za vuno i ue za podizanje tereta kako ova dva ne bi slobodno visili u vazduhu. oba tornja su pokretna i kreu se po paralelnim stazama oba tornja su nepokretna i u tom sluaju kran pokriva samo profil klisure oba tornja su fiksna ali se mogu pomerati (naginjati) upravno na raspon krana po 15o na svaku stranu, ukupno 30o. Ovo su takozvani pendel kabl kranovi. jedan toranj je fiksan a drugi je radijalno pokretan, i tada kabl kran pokriva povrinu oblika iseka kruga
Prema dispoziciji i konstrukciji tornjeva, kabl kran moe biti sledee konstrukcije:
Na sledeoj slici, dat je ematski prikaz tri osnovna tipa konstrukcije kabl krana:
Sl. 3.Kabl-kranovi
Monoreji
Pokretni ekrk (maka) obeen o jednu inu. Brzi, efikasni. Kapacitet nosivosti i do 150t. Mogu se kretati obeeni o prave ili zakrivljene ine.
Sl. 4.Monorej
Mosni kranovi
Po svojoj konstrukciji, mosni kranovi su slini portalnim kranovima s tim da nemaju stubove i da imaju vei raspon. Mosni kranovi se kreu po inama koji se nalaze na kranskim nosaima i opsluuju celu halu. Eventualno, kranski nosai mogu i da izlaze iz hale, ukoliko postoje odgovarajui nosai i time poveaju domet krana.
Dejstva od kranova
Dejstva od kranova se klasifikuju kao promenljiva, a mogu izazvati i incidentna optereenja.
Promenljiva dejstva
Normalna upotreba podrazumeva tretman optereenja kao promenljivog po pitanju poloaja i intenziteta. Ova dejstva ukljuuju gravitaciona (teine krana i obeenog tereta - Sl. 5), inercijalne podune sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem krana (sile koenja), sile bonih udara. Dinamiki karakter optereenja se obuhvata dinamikim faktorima kojima se uveavaju statika dejstva: Fk = F , gde je: Fk F karakteristina (proraunska) vrednost dejstva statika komponenta dejstva dinamiki koeficijent.
Saglasno domaim standardima, dinamiki koeficijent je zavisan od vrste krana i reima rada, te od vrste konstruktivnog elementa (Sl. 10).
Standardima EuroCode predvien je vei broj parcijalnih dinamikih koeficijenata (Sl. 11).
Incidentna dejstva
Sudari kranova, udar krana u graninik, udar obeenog tereta u prepreku... Ova optereenja treba obuhvatiti proraunom ukoliko nisu preduzete odgovarajue mere zatite.
Minimalno optereenje jedne strane: neoptereen ekrk je u poloaju maksimalno udaljenom od posmatrane strane (Sl. 13). Minimalne sile su obeleene sa Qr,min, a odgovarajue na drugoj strani krana sa Qrmin.
Vertikalno optereenje od krana (osnovno neumnoeno dinamikim koeficijentom) je karakteristika krana i njegove nosivosti i daje se kao specifikacija krana od strane proizvoaa/isporuioca.
Saglasno EuroCode normama (EN 1991-3) horizontalna dejstva od mosnih kranova su klasifikovana na sledei nain: sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem mosnog krana sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem ekrka sile izazvane bonim pomeranjem i rotiranjem krana (normalno na pravac kretanja) sile na graninicima odgovarajue podunom kretanju krana sile na graninicima odgovarajue kretanju ekrka
Ukoliko nisu definisani drugaiji uslovi, ova dejstva su meusobno iskljuiva smatra se da dva ili vie njih ne deluje istovremeno.
Sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem krana Osim podunih sila, predvieno je i obuhvatanje efekata asimetrinog poloaja optereenje putem uvoenja bonog optereenja (Sl. 15).
Sl. 15.Podune sile koenja i bone sile izazvane koenjem ili ubrzanjem
Sile izazvane ubrzanjem ili usporenjem ekrka Ukoliko je optereenje obeeno na nain da nije spreeno ljuljanje tereta, ovo horizontalno optereenje moe biti usvojeno kao 10% sume vertikalnog optereenja obeenog tereta i ekrka. U ostalim sluajevima se moe tretirati kao analogno podunom kretanju krana. Sile izazvane bonim pomeranjem ili rotiranjem krana Posledica nepravilnosti geometrije.
Sile na graninicima odgovarajue kretanju ekrka Ukoliko je optereenje obeeno na nain da nije spreeno ljuljanje tereta, ovo horizontalno optereenje moe biti usvojeno kao 10% sume vertikalnog optereenja obeenog tereta i ekrka. U ostalim sluajevima se moe tretirati kao analogno podunom kretanju krana.
Optereenja viljukarima
Klasifikacija viljukara
Saglasno EuroCode-u, viljukari se klasifikuju u jednu od 6 kategorija, saglasno njihovoj teini, dimenzijama, te nosivosti.
Dinamiki faktor , kojim se uvode inercijalni efekti izazvani ubrzanjem ili usporenjem, imaju sledee vrednosti: = 1.40 = 1.20 za pneumatske tokove, za pune tokove.
Vertikalno optereenje se u proraun uvodi kao povrinski raspodeljeno na dva kvadrata 0.2x0.2m. Horizontalno optereenje izazvano pokretanjem ili koenjem viljukara usvaja se kao 30% vertikalnog (ne raunajui dinamiki koeficijent).