LEKOVITO I AROMATICNO BILJE

10/8/2012

VOE
DOMAI I LATINSKI NAZIVI

POVRE
DOMAI I LATINSKI NAZIVI

JABUASTO VOE Jabuka (Malus Pumila) Kruka (Pyrus communis) Dunja (Cydonia oblonga) KOTIASTO VOE Trenja (Prunus avium) Vinja (Prunus cerasus) Breskva (Prunus persica) Nektarina (Prunus persica 'Nucipersica') Kajsija (Prunus armeniaca) ljiva (Prunus domestica) BOBIASTO VOE Jagoda (Fragaria vescaa) Malina (Rubus idaeus) Kupina (Rubus fructicosus) Borovnica (Vaccinium myrtillis) Brusnica (Vaccinium macrocarpon) Ribizla crvena (Ribes rubrum) Aronija (Aronia melanocarpa) Dudinja (Morus alba, M. nigra) GROE Groe (Vitis sp.) CITRUSI Limun (Citrus limonia) Limeta (Citrus aurantifolia) Pomoranda (Citrus aurantium) Mandarina (Citrus reticulata) Grejpfrut (Citrus paradisi) Pomelo (Citrus maxima) OSTALO - EGZOTINO VOE
(azbunim redom)

PLODOVITO POVRE Paprika (Capsicum annuum) Paradajz (Solanum lycopersicum) Patlidan (Solanum melongena) BOSTAN Bundeva (Cucurbita pepo) Tikvice (Cucurbita pepo) Krastavac (Cucumis sativus) Dinja (Cucurnis melo) Lubenica (Citrullus lanatus) MAHUNARKE Graak (Pisum sativum) Pasulj, Boranija (Phaseolus vulgaris) Bob (Vicia faba) Lebleblije (Cicer arietinum) LISNATO POVRE Ratan (Brassica oleracea) Kupus (Brassica oleracea 'capitata') Kelj (Brassica oleracea 'subauda') Prokelj (Brassica oleracea 'bullata gemmifera') Keleraba (Brassica oleracea 'gongylodes') Blitva (Beta vulgaris ssp. cicla) Spana (Spinacia oleracea) Zelje (Rumex patientia) Zelena salata (Lactuca sativa) CVETAE Karfiol (Brass. ol. 'botrytis cauliflora') Brokoli (Brass. ol. 'botrytis cymosa') KORENASTO I KRTOLASTO POVRE Krompir (Solanum tuberosum) argarepa (Daucus carota) Perun (Petroselinum hortense) Pakanat (Pastinaca sativa) Celer (Apium graveolens) Cvekla (Beta vulgaris esculenta) Rotkvice (Raphanus sativus radicula) Rotkva bela (Raphanus sativus alba) LUKOVICE Crni luk (Allium cepa) Beli luk (Allium sativum) Praziluk (Allium porrum) OSTALO - EGZOTINO POVRE Artioka (Cynara scolymus) Bamije (Hibiscus esculentus) paroge (Asparagus officinalis)

Avokado (Persea americana) Ananas (Ananas comosus) Banana (Musa paradisiaca) Kaki (Diospyros kaki) Kivi (Actinidia deliciosa) Kokosov orah (Cocos nucifera) Mango (Mangifera indica) Nar (Punica granatum) Papaja (Carica papaya) Roga (Ceratonia siliqua) Smokva (Ficus carica) Urme (Phoenix dactylifera)

POVRE U povre spadaju razliite biljke koje se mogu konzumirati svee, termiki obraene ili konzervirane. Deli se na grupe, u zavisnosti od jestivog dela biljke. Obino se slui kao slano jelo, ali ima izuzetaka kada se koristi i kao sastojak slatkia, demova i sl. Povre se jede na razne naine, kao glavno jelo. prilog, salata...
http://www.lekovito-bilje.net/lekovito_bilje/vrste_voce_povrce/01_voce_povrce.html 1/2

LEKOVITO I AROMATICNO BILJE

10/8/2012

Prehrambeni sadraj varira od biljke do biljke. Uglavnom sade malo belanevina i masti, a bogate su, u razliitim proporcijama, vitamina, provitamina, mineralima, vlakanima i ugljenim hidratima. Zbog svog sastava se esto koriste u medicinske svrhe. Deluju antioksidantski, antibakterijski, antifungalno, antivirusno i antikancerogeno. Meutim esto sadre i toksine i antinutriense. Kuvanjem i termikom obradom koncentracija toksina se smanjuje. Dijete koje prepisuju konzumiranje velike koliine voa i povra mogu smanjiti rizik od oboljenja srca krvnih sudova i dijabetesa tipa, problema sa kostima, a kalijum iz voa i povra pomae kod spreavanja formiranja kamena u bubregu. VOE Voe zapravo predstavlja razliitih skrivenosemenjaa, pogotovo onih koje imaju svee plodove. Dragoceno je i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost ljudskog organizma. Spada u posebnu grupu namirnica koje se (sa izuztkom kotunjavog i suenog voa), odlikuju malom energetskom vrednou (osim banana), velikim sadrajem vode, malom koliinom proteina i masti, znatnim sadrajem ugljenih hidrata i celuloze, mineralnih sastojaka i vitamina, kao i sadrajem drugih hranjivih sastojaka kao to su enzimi, organske kiseline, antocijani, tanini i dr. Zbog ovakvog sadraja, voe i povre ima veliki znaaj za ljudsko zdravlje. Voe je bogat izvor vitamina, mada sadri manje u poreenju sa povrem. Sadri najvie vitamina C i karotina. Njihova koliina zavisi od vrste voa, sorte kao i niza drugih inilaca. Vitamin C nije podjednako rasporeen u celom plodu. Najvie ga ima u pokoici i ispod nje. Drugi vitamin po vanosti i koliini je karotin. Najvie ga sadre: kajsija, ananas, suva ljiva, breskva, lubenica... U manjim koliinama voe sadri i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe. Voe pozitivno deluje i na vid. Najmanje tri obroka voa dnevno znaajno sniava rizik od pojave makularne degeneracije koja se javlja starenjem. Lekovito dejstvo se pripisuje antioksidantima, vitaminima A, C i E.

http://www.lekovito-bilje.net/lekovito_bilje/vrste_voce_povrce/01_voce_povrce.html

2/2