IVO ANDRI PROKLETA AVLIJA

Biljeka o piscu: Istaknuti romanopisac, pripovjeda, pjesnik i esejist. Ivo Andri roen je 9. 10. 1892. godine u siromanoj obrtnikoj porodici u Travniku. Rano je ostao bez roditelja. Djetinstvo je proveo u Viegradu, gdje je zavrio i osnovnu kolu. Gimnaziju je pohaao u Sarajev, gdje je i maturirao. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrina; sa mnogo napora, i uz dosta tekoa i prepreka, Andri je stekao universitetsko obrazovanje. Studirao je filozofiju, osdijek slavenske knjievnosti i povijesti u Zagrebu, Beu, Krakovu i Gracu, gdje je 1923. godine i doktorirao sa disertacijom: O duhovnom ivotu Bosne pod Turcima. Kao srednjokolac i student Andri sudjeluje u naprednoj djelatnosti revolucionara omladine -Mlada Bosna- koja se bori za nacionalno osloboenje. Za vrijeme drugog svjetskog rata ivi povueno u okupiranom Beogradu, ne dovoljavajui nikakvo pretampavanje i objavljivanje svojih djela. Prve knjievne radove,stihove, objavljuje kao maturant 1911. godine u asopisu Bosanska vila, a neto kasnije i svoje prevode O. upania, M. Aleksandra, V. Levstika Godine 1918. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto, a 1920. godine svoju prvu pripovjedaku knjigu Put Alije Derzeleza. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. Izmeu dva svjetska rata objavljuje tri knjige, a poslije rata objavljuje romane Na Drini uprija, Travnika kronika, Gospoica, Prokleta avlija, a od pripovjedaka Nove pripovjetka, Pria o vezirovom slonu, Lica Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Meu njegove najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji, Razgovor s Gojom, esej o Njegou, Vuku, Koiu Godine 1956. Dobio je povelju za ivotno djelo, najviu knjievnu nagradu u zemlji, 26.10.1961. godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada za knjievnost. Mjesto i vrijeme radnje: carigradski zatvor Prokleta avlija, Likovi: fra Petar iz Bosne, upravitelj Latifaga zvan Karaos, zatvorenik Haim idov iz Smirne, zatvorenik amil-efendija bogati, mladi zatvorenik iz Smirne Vrsta: roman

 Analiza djela Djelo Ive Andria Prokleta Avlija jedno je od njegovih najveih djela. Djelo nema ni poetka ni kraja, to je pria koja se vrti u krug, ostvaruju se krugovi u krugovima, prie se isprepliu, u njima amil govori o Dem-sultanu i o sebi, Haim pria o amilu i ostalim zatvorenicima, fraRastislav govori o fra-Petru, itd. Tim nainom pisanja pisac pokuava prikazati kako se ivot ne odigrava samo u nama ve i u drugima. Andri sve to sluti, tei tome i sve to on prikazuje u svom djelu Prokleta Avlija. Tematika u Andrievim djelima Andri se u veini svojih djela vraa daleko u prolost. Njegove su teme izvori povjesti Bosne pod okupacijom Turaka, a kasnije Austro Ugarske.. Sve su njegove prie vezane uz dogaaje na bosanskoj zemlji, ali Andri ne prikazuje obine povjesne prie ve to tajnovitije i udnije prie. No glavni zadatak, odnosno elja mu je u tome da prikae bit ovjekove egzistencije, njegove borbe za opstanak i borbe za bolji ivot, njegovo veselje, njegovu bol i tugu. On opisuje ovjekovu sudbinu koja je pod vladavinom Turaka i Austro - Ugarske crna, tmurna, teka. Iako je tematski bio vezan za Bosnu u nekim djelima i u nekim likovima Andri opisuje opeljudske i opeivotne slike. Stil pisca Ivo Andri jedan je od najveih hrvatskih pisaca i jedini dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost. Njegova je umjetnost izrazito epska i ba je to najvea privlanost njegove umjetnosti, no da bi se ta epinost postigla nezaobilazan je Andriev klasian i star izraz, moda ak i zastario u najplemenitijem znaenju rijei. Poetkom 20-ih godina opredjelio se za srpsku literaturu, tj. ekavicu to je inilo velik broj hrvatkih pisaca, kako bi naglasili jugoslavensko jedinstvo. No nakon atentata na Radia 1928 .godine veina se pisaca u znaku protesta vraa materinom jeziku i svoja djela ijekavizira. Jedan od rijetkih pisaca koji je i dalje pisao ekavicom bio je Ivo Andri, no to nije razlog da se odreknemo Andrieva prinosa hrvatskoj knjievnosti. S jezine strane Andri je izrazito ijekavac, a koristio se ekavicom radi ritma i harmonije.