AEROPROFIL KRILO

Komponente zrakoplova

Slika br. 1 : Komponente zrakoplova Komponente krila Osnovne komponente krila zrakoplova su : 1. SPAR (ramenjae) prihvataju momente savijanja,transferzalne i vertiklane sile koje djeluju na strukturu zrakoplova ( prednja i zadnja ramenjaa).One se prostiru du cijelog razmaha krila. 2. STRINGER ( uzdunice) prihvataju momente savijanja i zajedno sa oplatom ine spoljnu konfiguraciju krila zrakoplova. 3. RIB (rebra) elementi ija je osnovna funkcija ouvanje aerodinamikog oblika krila i zajedno sa oplatom prihvataju momente uvijanja. 4. SKIN (oplata) prihvata momente uvijanja koji su rezultat raspodjele sile uzgona du aeroprofila krila i vune sile ako su motori vezani za krilo.Debljina oplate ovisi od veliine zrakoplova i nije konstantna du razmaha krila.

Slika br.2 : Struktura krila Airbus a/c

Definicije
Relativni protok zraka je protok zraka u dijelu gdje pritisak,temperatura i relativna brzina ostaju nepromjenjeni tokom prolaska zrakoplova kroz njega.Relativni protok zraka je izraz koji se koristi za opisivanje smjera protoka zraka kree se unazad i horizontalno. Relativni protok zraka stavra se kretanjem zrakoplova kroz zrak, takoer se javlja protokom zraka na stacionarnom tjelu. u odnosu na krilo.Ako krilo ide naprijed i nadole relativa zraka ide nazad i navie, ako krilo ide naprijed horizontalno relativa zraka

Slika br.3 : Prikaz relativnog protoka zraka

Aeroprofil ili aeroprofilna sekcija definira se kao bilo koja povrina dizajnira da omogui dobijanje reakcije od zraka kroz koji se kree kako bi se stvorio uzgon.Najadekvatniji oblik za stvaranje uzgona je zakrivljeni ili savijeni oblik.Krivina aeroprofila je zakrivljenost gornje i donje povrine. Tijelo tako oblikovano da produkuje aerodinamiku reakciju normalnu na putnju leta kroz zrak bez stvaranja prekomjernog otpora.

Slika br.4 : Prikaz aeroprofila Serija strelica pritiska povuena normalno na povrinu aeroprofila i spojena u ekstremnim takama formira ovojnicu pritiska.Strelice koje su okrenute ka aeroprofilu predstavljaju pozitivni pritisak koji je vei od atmosferskog. Totalna rekacija aeroprofilnoj sekciji. Aerodinamika sila predstavlja ukupnu aerodinamiku silu koja djeluje na tetivi aeroprofila u taki koja se naziva centar potiska.Pri normalnoj brzini i malom pozitivnom napadnom uglu centar potiska je smjeten na tetivi blizu centra aeropfila.Poveanjem napadnog ugla CP se pomjera naprjed i obrnuto. je rezultat svih aerodinamikih sila koje djeluju na krilu odnosno

Slika br.5 : Poloaj centa potiska i napadnog ugla Aerodinamiki centar je taka aeroprofila u kojoj je kojeficijent momenta nezavisan od napadnog ugla.Zbog toga to aerodinamika sila djeluje u centru potiska koji se mijena ovisno od napadnog ugla sila se redukue u aerodinamiki centar pri emu se dodaje momenat oko AC.

Slika br.6 : Centar potiska

Otpor (DRAG)
Komponenta ukupne reakcije koja je paralelna sa putanjom leta ili relativnim protokom zraka. Otpor oblika je rezultat razlike pritisaka s prednje i zadnje strane tijela iji je uzrok vrtlona brazda iza tijela.Nastaje kada doe do odvajanja strujnica oko nekog tijela koje tada postaju turbulentne. Otpor povrinskog trenja je otpor koji s ejavlja zbog postojanja graninog sloja odnosno viskoznosti fluida koji djeluje na cijelu opstrujavanu povrinu zrakoplova. Otpor aeroprofila je suma otpora trenja i oblika za podzvuno dvodimenzionalno strujanje oko aeroprofila. Indukovani otpor se javlja kao rezultat slobodnih vihora na krajeima krila (najvei dio otpora pri letu kod velikih napadnih uglova i malih brzina). tetni otpor je suma svih otpora koji se protive kretanju zrakoplova a nisu direktno vezani za stavranje uzgona. Otpor interferncije nastaje kada su dva tijela u vazdunoj struji nalaze dovoljno blizu tako da je sumarni otpor razliit od pojedinanih otpora.

Slika br.7 :Odnos otpora i napadnog ugla

Uzgon (LIFT) Komponenta ukupne reakcije koja je okomita na ravan putanje zrakoplova ili relativnog protoka zraka. Aerodinamiki uzgon je sila koja nastaje okomito na smjer strujanja zraka oko nekog tijela uslijed razlike pritisaka oko njega. Vrijednost sile uzgona koja s egenerie na nekom krilu zavisi od : 1. Oblika krila; 2. Napadnog ugla; 3. Gustine zraka; 4. Brzine strujanja; 5. Projecirane povrine krila;

UZGON = PRITISAK POVRINA = 1/2VS

Slika br.8 : Sila uzgona

Optereenje krila (WING LOADING)

Definie se kao teina po jedinici povrine krila zrakoplova. specifino optereenje krila je masa zrakoplova podijeljena s povrinom krila.Optereenje krila rasporeeno na njegovoj povrini uslijed djelovanja teine zrakoplova.

Optereenja koja djeluju na krilo zrakoplova su : 1. Aerodinamika sila; 2. Sila potiska (kad su motori iza krila); 3. Teina same strukture krila ili pojedinih dijelova postavljenih uz samu strukturu krila ili ispod krila kao i agregata (gorivni sistem ,hidrauliki sistem); 4. Tokom slijetanja na krilo djeluju i udarna optereenja koja su posljedica pretvaranja kinetike u potencijalnu energiju; 5. Mehaniki posmatrano krilo zrakoplova se posmatra kao konzola; Tokom leta krilo treba da izdri sva optereenja, a da pri tome nedoe do trajnih ili plastinih deformacija njegove strukture.

Slika br.9 : Prikaz optereenja krila

Osa profila (CHORD LINE) Prava linija koja spaja centre zakrivljenosti prednje i zadnje ivice. Tetiva je zamiljena ravna linija koja spaja zadnju ivicu i centar zakrivljenosti od vodee ivice presjeka aeroprofila. Duina tetive je udaljenost izmeu izlazne ivice i take na ivici gdje tetiva presjeca vodeu ivicu. Tetiva fizika duina linije tetive .

Slika br.10 : Prikaz linije tetive Srednja linija profila (MEAN CAMBER LINE) Linija na poprenom presjeku krila zrakoplova koji je jednako udaljena od gornje i donje povrine krila.Predstavlja asimetrinu krivinu izmeu gornje i donje povrine aeroprofila.Ova linija odreuje karakteristike aeroprofila. Srednja geometrijska tetiva predstavlja odnos bruto aerodinamike povrine krila i razmaha krila. Je kriva koja se dobije kao geometrjsko mjesto (skup svih taaka ravni koje zadovolajavaju odreeni uslov) sredita krunica upisanih profila.

Slika br.11 : Prikaz srednje linije

Zakrivljenost profila (CAMBER) Predstavlja maksimalnu udaljenost linije tetive i srednje linije zakrivljenosti.Dizajnirana je u aeroprofil da bi se poveao maksimalni kojeficijen uzgona.Ovo minimizira brzinu stallinga zrakoplova koritenjem aeroprofila odnosno zrakoplov sa krilima koja se baziraju na temelju zakrivljenog aeroprofila obino imaju nie odugovlaenje brzine stallinga u odnosu na zrakoplove sa simetrinim aeroprofilom. Povrina krila (WING AREA) Povrina krila projecirana na ravnu okomito na normalnoj osi.Uvijek uzimamo referentnu povrinu krila da je to trapezoidna povrina krila projecirana u sredinjoj liniji. Povrina krila, umnoak duine krila i njegove irine.

Slika br.11 : Prikaz povrine krila Vitkost (ASPECT RATIO) Mjera vitkosti krila odnosno vitkost krila je omjer njegove duine naspram njegovoj irini.Visoki omjer ukazuje na duga ,uska krila dok niski omje rukazuje na kratka i deblja krila.Koristi se za predvianje aerodinamikih performansi krila.Za odreenu povrinu krila vitkost je proporcionalna kvadratu raspona krila a on je od posebnog znaaja za odreivanje performansi. Napdani ugao (ANGLE OF ATTACK) Predstavlja ugao izmeu neporemeenog strujanja zraka (RELATIVE AIR FLOW) i tetive srednje linije aeroprofila.Promjene napadnog ugla uzrokuju promjene pritiska i brzine kako zrak opstrujava gornjaku i donjaku.To prouzrokuje razlike u pritisku odnosno rezultat je sila uzgona.

Slika br.12 : Napadni ugao Pri normalnom napadnom uglu prednja zaustavna taka je smjetena ispod naadne ivice omoguavajui strujanje preko gornjake aeroprofila.Razlika u pritscima skupa sa gornjakom ubrzava opstrujavanje i pomae lokalnompovlaenju zraka odnosno devijaciji strujnica.Na izlaznoj ivici aeroprofila zbog breg kretanja strujnica preko gornjake u odnosu na do njaku dornjaka nastoji da povue strujnice nadole. Pri pozitivnom napadnom uglu aeroprofila strujnice se ubrzavaju prolazei preko gornjake rezultirajui u smanjenju statikog pritiska, strujnice koje prolaze ispod donjake gube brzinu to uzrokuje poveanje statikog pritiska samim tim s epojavljuje diferencijalni pritisak koji generie silu uzgona aeroprofila.

Slika br.12 : Poveanje napadnog ugla

Ugao nagiba (ANGLE OF INCIDENCE) Predstavlja ugao izmeu linije tetive krila gdje je krilo montirano na trupu zrakoplova i referntne uzdune ose du trupa.Ono je fiksno dizajniran i ne moe se mjenjati.

Slika br.14 : Ugao nagiba Ugao strijele (SWEEP ANGLE) Linija koja spaja aerodinamike centre okalnih aeroprofila zove se linija aerodinamikih centara.Ugao izmeu linije aerodinamikih centara i prave normalne na ravan simetrije odreuje ugao strijele .Ugao izmeu linije aerodinamikih centara i njene projekcije na ravan koja prolazi kroz tetivu u ravni simetrije odreuje ugao diedra ili ugao pregiba krila.

Slikabr.15 : Ugao strijele

Konusni omjer (TAPER RATIO) Predstavlja omjer vrha tetive i korijena tetive.

= Ct / Cr

Slika br. 16 : Taper ratio Geometrijsko vitoperenje(WASHOUT) Odnosi se na znaajku dizajna krila da se namjerno redukuje distribucija uzgona preko raspona krila zrakoplova.Krilo je dizajnirano tako da je ugao nagiba vei od korjena krila i smanjuje se du raspona krila, postajui najmanji na vrhu krila.Ovim se obino osigurava da na stallingu prvo se deava stall korjena krila prije stall-a vrha krila, omoguavajui zrakoplovu kontinuiranu kontrolu krilcima i otpor ka okretanju. Geometrijsko vitoperenje krila omoguava modifikovanje pravca raspona distribucije uzgona indukovani otpor. Geometrijsko vitoperenje je kada tetive aeroprofila ne lee u istoj ravnini, nego im se kut od korjena prema vrhu krila mijenja. Geometrijsko vitoperenje krila predstavlja evolutivni niz aeroprofila iz iste familije ije linije nultog uzgona ne lee u istoj ravni nego meusobno zaklapaju ugao koji se zove ugao vitoperenja. Wash out- smanjenje postavnog ugla krila prema vrhu to na tom dijelu smanjuje uzg on. Wash in- poveanje postavnog ugla krila prema vrhu to na tom dijelu poveava uzgon. Aerodinamiko vitoperno krilo predstavlja niz evolutivnih aeroprofila raznih serija tako da se ugao nultog uzgona mijenja od korijena ka kraju krila. kako bi se smanjio

Slika br.17 : Geometrijsko vitopernje TEORIJA AEROPROFILA Osnovne znaajke fluida U osnovne tri znaajke fluida spadaju : 1. Pritisak; 2. Gustina; 3. Viskoznost; Pritisak definie kao omjer sile (F) i povrine (S) na koju ta sila djeluje pod pravim uglom. Moemo pisati: Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m). Ta izvedena mjerna jedinica se krae naziva paskal (Pa). Moe se definisati kao normalna sila po jedinici povrine zbog vremnske stope promjene momenta molekula gasa koje djeluju na povrinu.Sila pritiska deluje uvek normalno na povrinu. Pritisak se djeli na : 1. Statiki; 2. Dinamiki; Pritisak kojim fluid deluje na zidove suda naziva se STATIKI PRITISAK, i oznaava sa ps.Statiki pritisak kod fluida djeluje jednako u svim smjerovima i izvrava silu koja djeluje okomito na i djeluje na bilo koju povrinu koja je u kontaktu sa njim.

ps=1/2V

U aerodinamici najvanija je masa protoka po jedinici volumena, tako da je lake koristiti termin pritisak.U bilo kojoj taki poprenog presjeka ukupni pritisak jednak je zbiru statikog i dinamikog pritiska. Aspekt dinamikog pritiska je taj da je, kako to dimenzionalna analiza pokazuje, aerodinamiki napon koju trpi zrakoplov koji leti brzinom v je proporcionalna gustoi zraka i kvadratu v , npr. proporcionalna je q . Zbog toga, posmatrajui varijaciju tokom leta, mogue je odrediti kako e napon varirati, te kada e dostii maksimalnu vrijednost. Taka maksimalnog aerodinamikog optereenja se esto oznaava kao max Q i to je kiritini parametar. STATIKI PRITISAK (ps) + DINAMIKI PRITISAK (1/2V) = TOTALNI PRITISAK(pT)

Slika br.18 Posljedice Bernulijeve jednaine Opstrujavanje aeroprofila je slino strujanju kroz Venturijevu cijev.Strujanje preko gornjake predstavlja konvergentnu sekciju 1, dok strujanje oko dornjake predstavlja divergentnu sekciju 2.Statiki pritisak se zbog promjenjivog presjeka mijenja i rezultirajui diferencijalni pritisak produkuje silu uzgona na aeroprofil prikazano na slici br. 19.

Slika br.19 : Opstrujavanje aeroprofila

Gustina zraka predstavlja masu zraka po kubinom metru zapremine. i sa promjenom temperature i vlanosti zraka.

Gustoa zraka se

smanjuje s poveanjem nadmorske visine, budui se i pritisak zraka smanjuje. Ona semijenja

Viskoznost otpor jenog sloja zraka kretanja preko drugog sloja, uzrokovana unutranjim trenjem molekula fluida.Kod idealnog fluida nema unutranjeg trenja meu slojevima. Kretanje tekuine ili plina nazivamo strujanjem. Strujanje nastaje zbog vlastite teine flu ida ili zbog razlike u pritiscima. Pri strujanju razni slojevi fluida imaju raliite brzine i meu tim slojevima javljaju se sile unutranjeg trenja ( viskoznosti). Kada se tijelo kree kroz viskozni fluid, takoer nastaju sile trenja, tzv. otpor sredstva. Strujanje opisujemo strujnicama; strujnica je zamiljena linija u fluidu ija tangent a u svakoj taki pakazuje smjer brzine. Gustoa strujnica je proporcionalna iznosu brzine. Dio fluida omeen strujnicama nazivamo strujnom cijevi. Stacionarno strujanje: brzina estica i pritisak ovise samo o poloaju, a ne i o vremenu.

Slika br.20 : Kretanje tjela kroz fluid Tipovi protoka zraka su : 1. Stabilan protok strujnica; 2. Nestabilan protok; 3. 2D i 3D protok strujnica; Stabilan protok se definie kao kretanje narednih molekula uz praenje iste stabilne putanje unutra protoka, svaka jedna za drugom.Protok se moe tano predstaviti strujnicama.Na bilo kojoj taki strujnice brzina,statiki i dinamiki pritisak su konstantni.Molekule ne prelaze iz jedne u drugu strujnicu. Nestabilan protok se definie kao nepravilno slijeenje molekula unutar protoka odnosno pratee m olekule ne prate istu putanju.U ovom sluaju protok s enemoe predstaviti

strujnicama.Brzina i pritisak u biloj kojoj taki ovog protoka e varirati tj.nee bitikonstantne.Dolazi do samostalnog mijeanja molekula. Dvodimenzionalni (2D) protok definie se kao teoretski alat koji je relevantan smao za krilo beskrajnog raspona ili dijela iji je raspon od kraja do kraja tunela vjetra.Nema indukovanog protoka na vrhovima krila. Trodimenzionalni protok se javlja na krilima zadanog raspona gdje se diferencijalni pritisak pokuava izjenaiti na vrhu krila.Du raspona krila svlai se strujnice koje sa diferencijalnim pritiskom na kraju krila prave vihore.Vihori su najjai na krajevima krila i progresivno slabe ka centralnoj liniji zrakoplova.Na krajevima krila gradijent pritiska izaziva strujanje ka gornjaci krila i skupa sa progresivnom brzinom zrakoplova generiu se snani slobodni vihori to izaziva poveanje otpora.Efekat ovih vihora je daljne svlaenje strujnica iza krila to efektivni ugai strujanja smanjuje u odnosu na relativni. Vihori uznemiravaju izmeu up- washa i down-washa kod 2D protoka i samim tim to uzrokuje : 1. Pojaanje down-washa; 2. Smanjenje napadnog ugla; 3. Pomjeranje nazad vektora uzgona; 4. Sputanje nadole efektivnog relativnog protoka zraka;

Slika br.21 :Vihori na krajevima krila

Aeroprofil
Aeroprofil je popreni presjek krila, komandnih povrina, elisa ili rotora helikoptera. Aerodinamiki je oblikovana povrina koja ostvaruje uzgon potreban za let zrakoplova uz to manji otpor. Aeroprofili mogu biti simetrini, koje srednja linija aeroprofila (1) se dijeli na dva jednaka dijela i svi ostali, nesimetrini aeroprofili.Ovisno o debljini i vrsti aeroprofila linije se mogu i ne moraju poklapati. "Skeletna" linija je linija koja spaja sredita ucrtanih krunica u aeroprofil (2).Tetiva "skeletne" linije je pravac koji koji spaja njene krajnje toke (3). To je osnovna linija aeroprofila pomou koje se odreuje napadni kut krila. Dijeli se na 100 jednakih dijelova (%).Omjer koji se dobije dijeljenjem razmaka krila sa srednjom geometrijskom tetivom krila naziva se vitkost krila. Srednja linija aeroprofila je linija koja prolazi kroz polovita okomica na tetivu aeroprofila. To je ujedno i najdua linija aeroprofila. Prilikom izrade planova za novi zrakoplov istrauje se i oblik aeroprofila koji e najbolje odgovarati njegovom tipu i namjeni.

Slika br.22 : Prikaz aeroprofila Aerodinamiki oblikovana tijela kretanjem kroz fluid generiraju vei uzgon uz manji otpor u odnosu na ostala tijela.Razliiti oblici aeroprofila slue za razliite namijene, a njihovo dizajniranje je najznaajnija zadaa aerodinamike.Izumljeno je nekoliko ema kojima se opisuju aeroprofili jedna od njih je NACA sustav koji se bazira na geometrijskim znaajkama aeroprofila.Danas se aeroprofili dizajniraju za tano odreenu svrhu koritenjem programa za inverzno dizajniranje.

Terminologija aeroprofila :

Slika br. 23 : Djelovi aeroprofila: 1. Osa profila; 2. Duina profila; 3. Srednja linija profila; 4. Zakrivljenost profila; 5. Debljina profila; 6. Prednja ivica i zadnja ivica;

1. Osa profila (Chord line) je najdulja tetiva koja spaja vodei vrh sa zavrnim vrhom profila i dijeli gornju i donju povrinu, a njene se krajne take podudaraju sa krajnjim takama srednjice; 2. Duina profila (Chord) je duina ose profila, odnosno udaljenost od prednjeg dijela do zadnjeg dijela profila; 3. Srednja linija profila (Mean camber line) je kriva koja se dobije kao geometrjsko mjesto (skup svih taaka ravni koje zadovolajavaju odreeni uslov) sredita krunica upisanih profila; 4. Zakrivljenost profila (Camber) predstavlja najveu meusobu udaljenost izmeu ose i srednje linije profila; 5. Debljina profila (Thickness) maksimalna udaljenost izmeu gornjeg i donjeg ruba profila; 6. Prednja ivica predstavlja radijus zakrivljenosti oblika aeroprofila; Tipovi aeroprofila su : 1. Simetrini; 2. Asimetrini;

Slika br.24 : Simetrini aeroprofil

Slika br.25 : Asimetrini aeroprofil

Slika br.26 : Odnos brzine i pritiska

Kretanje strujnica preko gornjake je znatno bre nego na donjaci time se poveava razlika brzina gornjake i donjake a sa tim deava se i poveanje diferencijalnog pritiska.Na gornjaci je poveana brzina a smanjen statiki pritisak dok je na donjaci s manjena brzina a povean statiki pritisak to predstavlja konvergentnu i divergentnu sekciju. Sam statiki pritisak se mijenja zbog promjenjivog presjeka rezultujui diferencijalnim pritsikom koji generira silu uzgona na aeroprofil.Napadni se ugao takoer poveava tako da krilo generie vie

uzgona.Promjene napadnog ugla uzrokuju promjene pritiska i brzine kako zrak opstrujava aeroprofil. Maksimalna efikasnost zrakoplova podrazumjeva generisanje maksimalnog uzgona sa najmanjim moguim otporom.Maksimalni ko jeficijent uzgona standardnih aeroprofila najee s ejavlja oko 15 napadnog ugla.Kod asimetrinih profila je pozitivna vrijednost kojeficijenta uzgona na nula napadnom uglu posljedica je krivine aeroprofila.Izmeu 0 i 12 kriva CL je direktno proporcionalna napadnom uglu i ima oblik prave linije.Iznad 12 gradient rasta uzgona se smanjuje i dostie max vrijednost .Iza ove take dolazi do odvajanja strujnica sa gornjake i ne generie se dovoljno uzgona da bi se odrao stabilan let.

Slika br.27 : Generisanje sile uzgona