Professional Documents
Culture Documents
Nakon uklanjanja suspendovanih estica, i koloidno dispergovanih estica koje mogu da se taloe, preostale netaloive koloidne estice i rastvorene organske materije moraju se iz vode ukloniti tzv. sekundarnim preiavanjem, a to se najee izvodi biolokim procesima preiavanja. Bioloko preiavanje zasniva se na aktivnosti kompleksne mikroflore, koja u toku svog ivotnog ciklusa usvaja organske i (mali) deo neorganskih materija koje ine zagaenje otpadne vode, koristei ih za odravanje ivotnih aktivnosti i za stvaranje novih elija. Biolokim preiavanjem je mogue iz otpadne vode ukloniti najvei deo organskog zagaenja, ali je nije mogue u potpunosti preistiti.
Bioloki procesi preiavanja su u osnovi isti kao i procesi samopreiavanja u prirodnim vodama; razlika je u tome to se bioloki postupci zasnivaju na veoj ili manjoj kontroli rasta i razvoja mikroflore i po tome su sliniji procesima industrijske mikrobiologije, od kojih se pak razlikuju u nekoliko bitnih elemenata: (1) mikroflora potie iz prirodne sredine a njen rast i razvoj se ne odvijaju u optimalnim fiziolokim uslovima; (2) koncentracija supstrata je obino preniska (u nekim sluajevima i previsoka) za optimalan rast i razvoj mikroflore; (3) proces se vodi u cilju razgradnje organskih materija a ne u cilju stvaranja biomase ili produkata metabolizma mikroflore.
Zadatak biolokog preiavanja je da se u to veoj meri uklone bioloki razgradljive organske materije. Razgradnju organskih materija vre razliite vrste mikroorganizama. Biolokim preiavanjem koloidne i rastvorene organske materije prevode se u oblik manje ili vie stabilizovanog mulja, koji se pre isputanja otpadne vode u prirodnu sredinu mora iz vode odstraniti taloenjem.
Bioloki procesi se takoe koriste i za uklanjanje azota (kao biogenog elementa) iz otpadnih voda, procesima nitrifikacije i denitrifikacije. Biolokim putem se moe ukloniti i organska frakcija muljeva koji nastaju tokom primarnog preiavanja otpadne vode (primarni mulj), i razgraditi viak biomase mikroflore iz procesa biolokog preiavanja otpadne vode (sekundarni mulj), to se naziva (bioloka) stabilizacija muljeva ili digestija.
Bioloki mulj pokazuje adsorpcionu mo. Na njega se mogu adsorbovati bioloki teko razgradljive pa ak i toksine materije i sa njime zajedno ukloniti. Adaptacijom mikroorganizama neke od ovih materija mogu biti i delimino razgraene. Razlikujemo: aerobni i anaerobni bioloki proces preiavanja, Ovi se procesi zasnovane na biolokoj aktivnosti aerobnih, odnosno anaerobnih mikroorganizama.
Anaerobno bioloko preiavanje se primenjuje u sluaju znatnog optereenja otpadne vode bioloki razgradljivim organskim materijama. Za aerobno bioloko preiavanje potrebno je dovoenje dovoljne koliine kiseonika, kako bi se otpadna voda odrala u aerobnim uslovima. Zadatak preiavanja otpadnih voda nije da se razgrade neistoe i da se one u prirodne prijemnike ispuste u drugom obliku, nego de se one iz otpadne vode eliminiu, i da se na taj nain uklone tete.
U biolokim procesima uestvuju heterotrofni organizmi (organizmi koji ne mogu sami da vre sintezu sastojaka) koji organske materije uzimaju iz otpadne vode i koriste kao hranu i ugrauju je u biomasu - asimilacija. Energiju koja je za to potrebna organizmi dobijaju oksidacijom, drugog dela hrane, koja se vraa u rastvor u obliku minerala oksidacija (mineralizacija).
Organizmi mogu da koriste samo one materije koje imaju karakter hranljive materije. U tom pogledu otpadne vode, kako komunalne tako i industrijske, predstavljaju izuzetno defektne rastvore, iz razliitih razloga: sadraj hranljivih sastojaka je relativno mali, sastav je promenljiv sa vremenom, za heterotrofne bakterije idealan odnos sastojaka u razgradljivim jedinjenjima bio bi C:N=12:1, i C:P=30:1 ili HPK:N:P=100:5:1. Pod ovim uslovima koliina ugljeninih jedinjenja bila bi dovoljna da se pri oksidaciji dobije dovoljno energije, tako da se preostali deo ugljeninih jedinjenja, zajedno sa N i P, potpuno prerade u biomasu organizama. U praksi ovaj uslov obino nije ispunjen, jer u komunalnoj otpadnoj vode nedostaje C, a kod industrijskih otpadnih voda esto nedostaju N i P.
Neravnomeran odnos C, N i P
Zbog toga pri biolokom preiavanju komunalnih otpadnih voda nije mogue potpuno uklanjanje N i P, dok kod industrijskih otpadnih voda nedostaje mogunost sinteze belanevina tako da se ugljenina jedinjenja samo delimino asimiluju, dok se drugi deo delimino metabolizuje i odlazi u prirodni odvodnik u obliku proizvoda fermentacije. Zato je potrebno u svim sluajevima ispitati koliinu sastojaka u otpadnoj vodi, da bi se eventualno nedostajui sastojci dodali.
Za efikasno bioloko preiavanje otpadne vode potrebno je da se podese i odravaju povoljni uslovi u ivotnoj sredini (otpadnoj vodi) To su pH vrednost, temperatura, sadraj bitnih hranljivih elemenata i elemenata koji su potrebni u tragovima, podesna koncentracija kiseonika, ili njegovo odsustvo, odgovarajui hidrodinamiki uslovi (odravanja aktivnog mulja u suspenziji ili obrataja pogodne debljine na ispuni biolokog filtra). Za rast mikroorganizama takoe je potrebno da ostanu u sistemu dovoljno dugo vreme, radi razmnoavanja. Ovaj period zavisi od njihove brzine rasta, koja odgovara brzini kojom oni metabolizuju, odnosno koriste otpadne materije iz otpadne vode.
Delovanje pojedinanih mikroorganizama uvek se udruuje kako u prirodi tako i u sistemima za bioloku obradu otpada (otpadnih voda) a to znai da ogroman broj elija (i preko 106 elija po jednom mililitru) istovetnih ili razliitih mikrobiolokih vrsta deluju u istom smislu.
Kod biolokog preiavanja aktivnim muljem bakterije zajedno sa organskim materijama obrazuju pahuljice mulja, pri emu produavanjem vremena zadravanja mulja, odnosno starosti mulja u sistemu, poboljava se njegova taloljivost. U protonim kulturama mogu se u svakom trenutku, u pojedinim delovima objekta, nai organizmi u razliitoj fazi razvoja, zavisno od prisustva i koncentracije hrane, koncentracije i starosti mulja i dr.
Primenjuje se u obradi otpadnih voda sa malom i srednjom koncentracijom organskog zagaenja, tj. u obradi slabo i srednje optereenih otpadnih voda. Aerobno preiavanje delimo na postupke: sa suspendovanom mikroflorom i postupke sa imobilisanim slojem, tj. mikroflorom imobilisanom na pogodnom inertnom nosau.
ema cirkulacionog aeracionog bazena 1-pumpna stanica, 2-propelerna pumpa, 3-cirkulacioni kanal
Uloga kiseonika
Kiseonik za bioloku oksidaciju se obezbeuje stalnom aeracijom otpadne vode u reaktoru, ime se obino postie i potreban stepen meanja za odravanje flokula aklivnog mulja u suspenziji, a ukoliko to nije dovoljno potpuno meanje se obezbeduje mehanikim meanjem.
Proces preiavanja aktivnim muljem se kontrolie koliinom mulja iznetog iz sistema (koja zavisi od koncentracije mulja u reaktoru) i srednjim vremenom zadravanja mikroflore u sistemu. Koliina mulja koja se iznosi iz sistema mora biti manja od neto prirataja mikroflore, kako ne bi dolo do ispiranja" mikroflore, tj. do smanjivanja koncentracije aktivnog mulja u reaktoru.
Biodisk" je aerobni biofiltar sa rotirajuim plastinim perforiranim diskovima (koji slae kao nosai imobilisane mikroflore) postavljenim na malom rastojanju na horizontalnoj osovini i uronjenim skoro do polovine (obino oko 40%) u sud sa opadnom vodom
Biodisk
Proizvodnja biogasa
Proizvodnje biogasa relativno je jednostavan, i obuhvata tri osnovne faze: pripremu sirovina anaerobno vrenje (koje se jo naziva i truljenje, digestija, metansko vrenje) prihvat i obrada proizvedenog gasa i anaerobno prevrele tenosti. Biogas koji se dobija metanskim vrenjem moe se koristiti na vie naina. On je pre svega znaajan kao energetski izvor, ali se moe koristiti i kao sirovina za proizvodnju razliitih hemijskih proizvoda.
VODA ZA RAZBLAIVANJE
PRIHVAT GASA
PREIAVANJE GASA
SAGOREVANJE GASA