Napomena Sve to je u ovoj knjizi je informativnog karaktera.

Dijagnoze i tretmane bilo kojih simptoma ili srodnih zdravstvenih stanja odreuju licencirani doktori.

elbookers.com

SADRAJ

uvod
Poglavlje 1 Poglavlje 2 Poglavlje 3 Poglavlje 4 Poglavlje 5 Poglavlje 6 Poglavlje 7 Zakljuak Definicija anksioznosti Mitovi i pogrena tumaenja Tehnika jednog poteza Primjena tehnike jednog poteza Opta anksioznost Piti lijekove ili ne Pronalaenje vaeg skrivenog potencijala

Uvod
Dugo ekate u redu u supermarketu, ali ostao je samo jo jedan kupac ispred vas i stiete do kasirke. ekaj, kakva je to senzacija? Neprijatan osjeaj stvara se u vaem grlu, stee vas u grudima, sad ostajete i bez daha, a srce vam je upravo preskoilo otkucaj. Molim te, Boe, ne ovdje. Brzo skeniranje okoline da li je prijetea? etiri namrgoena lica u redu iza vas, jedna osoba ispred. Igle kao da bockaju lijevu ruku, osjeate blagu omaglicu, a onda eksplozija straha, ega ste se najvie i plaili. Upravo ete da doivite panini napad. Nema sumnje da e ovaj napad da bude jak. U redu, skoncentrii se: Sjeti se ta si uio, sad je vrijeme da upotrijebi tehnike borbe protiv napada. Poni vjebu disanja koju ti je doktor preporuio. Udisaj kroz nos, izdisaj kroz usta. Misli na oputajue stvari i, dok udie, pomisli oputanje , a onda izdahni. Ali, ne izgleda da daje neke rezultate; u stvari, samo koncentrisanje na disanje ini vas jo nervoznijim. Dobro, tehnika broj 2: Postepeno oputanje miia. Podigni oba ramena, dri 10 sekundi pa opusti. Pokuaj ponovo. Ne; opet nita. Anksioznost postaje gora i izgleda da ove tehnike samo poveavaju paniku. Kad bi bar bili okrueni porodicom ili bar bliskim prijateljima, bilo bi lake nositi se sa ovom situacijom. Sada adrenalin stvarno iba kroz va organizam, tijelo vam bridi od neprijatnih senzacija i sada vas preplavljuje odvratan osjeaj da gubite kontrolu nad emocijama. Niko oko vas nema pojma kroz kakav uasan teror upravo prolazite. Za njih, ovo je samo obian dan i frustrirajue spor red u supermarketu.

Ponestalo vam je opcija. Vrijeme je za plan C. Najosnovnija vjetina je bijeg. Izlazite iz reda, malo vam je neugodno jer ste upravo doli na red. Kasirka zbunjeno gleda kako odlazite, ostavljajui sve stvari to ste htjeli kupiti i istravate kroz vrata. Nemate vremena za izvinjenje samo morate da budete sami. Hoe li ovaj biti taj? Taj koji e vas konano slomiti, fiziki i psihiki. Deset minuta kasnije panika se povlai. Sada je 10:30 ujutro. Kako ete pregurati do kraja dana? Da li vam ova situacija izgleda poznato? Moda su senzacije bile drugaije. Moda se to desilo kada ste prvi put bili u avionu, u zubarskoj stolici, ili ak kod kue, ne radei nita posebno. Ako ste ikada imali ono to je postalo poznato kao panini napad, neka vas utjei injenica da nikako niste jedini. Panini napad uvijek dolazi sa jakim osjeajem nadolazee propasti. Osjeate da ete, ili poludjeti, ili ostati bez jedne od vitalnih tjelesnih funkcija i da ete skonati upravo tu, meu konzervama i smrznutom hranom. Nikako niste jedini; niste ak ni jedan u milion. Procijenjeno je da u Americi ak 5% populacije pati od nekog oblika anksioznog poremeaja. Kod nekih to nisu esti panini napadi, a kod nekih su toliko esti da ne izlaze iz kue. Uestali panini napadi razvijaju se u, kako psihijatri kau, anksiozni poremeaj. Jedan od tri koraka da vratite kontrolu nad svojim ivotom je dobijanje korisnih informacija. Ova knjiga e vam ih dati, i vie od toga. Poetak vaeg oporavka poinje ovdje. Ono to ete nauiti ovdje je da prekinete krug paninih napada u vaem ivotu. Meutim, ne elim da se hvaliem tehnikama u ovoj knjizi (drugi su to ljubazno uradili za mene), uglavnom va ivot moe biti kao nekada. tavie, pratei i primjenjujui tehnike iz ove knjige, nauiete ne samo da povratite bezbrian ivot kao to ste ga imali nekada, nego ete stei i novo samopouzdanje. Va

odgovor na kako da se otarasim paninih napada i anksioznosti nalazi vam u rukama. Ova knjiga demonstrira da e panika koju doivljavate postati klju vae hrabrosti i uspjeha. Strah koji osjeate kada vas obuzme i koji ne moete kontrolisati, zapravo je va najvei saveznik. To je gorivo koje pokree va novi ivot. Sluajno ili ne, itate materijal koji e biti katalizator vaeg oporavka. Jedino pitanje koje je ostalo je: Zato niste imali odgovor ranije? Zato ste protraili toliko vremena ivei u strahu? Otkriu vam jednostavnu tehniku zvanu Iz jednog poteza koja e ui u samu sr vaih paninih napada. Pratei to, nauiu vas da koristite etiri alata da kreirate vrstu odbrambenu zonu izmeu vas i anksioznosti koja e osigurati da se rijeite te dugotrajne, neugodne i tihe anksioznosti na koju se esto ale ljudi koji pate od anksioznosti i paninih napada. Prvo, hajde da put oporavka zaponemo objanjenjem ta je to zapravo panini napad, i koja je to terminologija koja se upotrebljava vezano za panine napade. Znam da je veina od vas proitala sve mogue i nemogue o paninim napadima, ali u vas zamoliti da knjigu itate cijelu i da nita ne preskaete. Uvjeravam vas da ova knjiga nudi neto vrlo efektno i od pomoi za ova stanja.

Poglavlje 1 Definicija anksioznosti

Oito: Panini napadi uzrokovani su visokom anksioznou. Anksioznost je vjerovatno najbazinija emocija. Dok je ona, po prirodi, neprijatna senzacija, ni u kom smislu nije opasna.

Jedna od najveih zabluda je da je anksioznost tetna i da moe da izazove niz stanja opasnih po ivot. Definicija anksioznosti Anksioznost se definie kao stanje opaanja ili straha rezultovanog anticipacijom stvarne ili zamiljene prijetnje, dogaaja ili situacije. To je jedna od ljudskih najeih emocija koje doivljavaju. Meutim, ljudi koji nikad nisu doivjeli panini napad ili ekstremnu anksioznost, ne mogu da shvate koliko je to uasno. Jake vrtoglavice, zamuen vid, trnci i borba za dah a to je samo vrh ledenog brijega! Kada se ove senzacije dese, a ljudi ne razumiju zato, oni pomisle da imaju neku bolest ili ozbiljan psihiki poremeaj. Strah od gubljenja kontrole izgleda veoma stvarna i, naravno, veoma uasavajua. Borba/Bijeg Odgovor Siguran sam da je veina vas ula za borba/bijeg odgovor kao objanjenje za vae stanje. Da li ste povezali ovaj odgovor i neobine senzacije koje vam se deavaju tokom paninog napada? Anksioznost je odgovor na opasnost ili prijetnju. Borba/bijeg odgovor je dobio takvo ime jer se tokom anksioznosti javlja potreba ili za borbom protiv nje ili bijega od opasnosti. Na taj nain, cijela svrha anksioznosti je da zatiti od povreivanja. Kod naih predaka to je bilo kljuno za preivljavanje kada bi se suoili sa opasnou, ukljuio bi se automatski odgovor koji bi ih podstakao da reaguju napadnu ili pobjegnu. ak i danas, u ovom uurbanom svijetu, ovo je neophodan mehanizam. Koristan je kada u djeliu sekunde mora da reaguje na pravu prijetnju.

Anksioznost je uroeni mehanizam koji nas titi od opasnosti. Interesantno, to je mehanizam koji nas titi, ali ne povrjeuje vana stavka na koju emo se kasnije vratiti. Fizike manifestacije paninog napada Nervoze i hemijski efekti Kada se suoi sa opasnou, mozak alje signale nervnom sistemu. To je sistem koji je odgovoran da tijelo digne za akciju i da ga takoe i smiri i vrati u ravnoteu. Da bi mogao da obavlja ove dvije vitalne funkcije, autonomni nervni sistem ima dva pododjeljka, simpatiki nervni sistem i sistem. Simpatiki nervni sistem je onaj o kome elimo sve da znamo jer die nae tijelo za akciju, priprema nas za bori se ili bjei odgovor, dok je parasimpatiki nervni sistem onaj koji volimo jer nas smiruje i vraa u ravnoteu. Kada je bilo koji od ovih sistema aktiviran, oni stimuliu cijelo tijelo, to rezultuje efektom sve ili nita. Ovo objanjava zato se javlja panini napad, osoba osjea niz razliitih senzacija u svom tijelu. Simpatiki nervni sistem je odgovoran za oslobaanje adrenalina iz nadbubrene lijezde. To su male lijezde smjetene iznad bubrega. Meutim, manje je poznato da nadbubrene lijezde oslobaaju adrenalin takoe i da bi tijelo moglo da funkcionie. Kada panini napad pone, ne iskljuuje se tako lako kao to se ukljuuje. Uvijek postoji period onoga to se ini kao poveana ili neprestana anksioznost, sve dok ovi nosioci poruka putuju kroz tijelo. parasimpatiki nervni

Nakon nekog vremena, parasimpatiki nervni sistem biva pozvan u akciju. Njegova uloga je da tijelo vrati u normalno stanje kada prava ili zamiljena opasnost proe. Parasimpatiki nervni sistem je sistem koji svi znamo i volimo zato to nas vraa u mirno, oputeno stanje. Kada primijenimo neku tehniku borbe protiv anksioznosti koju smo nauili, na primjer tehniku oputanja, mi u stvari tjeramo parasimpatiki nervni sistem da se ukljui. Treba zapamtiti da e se ovaj sistem u nekoj fazi ukljuiti, htjeli mi to ili ne. Tijelo ne moe nastaviti da stalno poveava anksioznost. Kada ona dostigne odreenu taku, mora da opadne i da se tijelo opusti. Ovo je jedan od mnogih odbrambenih mehanizama u tijelu. Moete imati koliko hoete loih misli, odravajui aktivnost simpatikog nervnog sistema, ali i on e se u nekoj taki zaustaviti. Vremenom, postaje malo pametniji od nas i shvata da nema prave opasnosti. Naa tijela su nevjerovatno inteligentna moderna nauka stalno otkriva ablone inteligencije koja struje kroz elije naeg tijela. ini se da naa tijela imaju bezbroj naina da se bore protiv najkomplikovanijih funkcija koje mi uzimamo zdravo za gotovo. Ostatak osigurava da se ispuni primarni cilj da budete ivi i zdravi. Niste ba ubijeeni? Pokuajte zadrati dah koliko god moete. Bez obzira koliko vam je jaka volja, nikad ne moete pobijediti volju tijela. To je dobra vijest koliko god vi sebe uvjeravali da ete umrijeti od paninog napada, to se nee desiti. Vae tijelo e nadvladati taj strah i potraiti stanje ravnotee. Nikad se nije desilo da je neko umro od paninog napada. Zapamtite ovo sledei put kada budete imali panini napad. Va um e moda odravati senzacije due nego to je tijelo namjeravalo, ali na kraju e se sve vratiti u ravnoteu. U stvari, ravnotea (homeostaza) je ono emu tijelo stalno tei.

Smetnja za vae tijelo nije nita vea nego ona kada radite rigorozne vjebe. Ovi simptomi ne alarmiraju nae tijelo. Zato bi? Jedino nae razmiljanje dovodi do paninog napada. Razmiljamo o najgorem i preuveliavamo senzacije. Ubrzan rad srca dovee do infarkta. Ovakvo pretjerano razmiljanje lii na izofreniju. Da li je tako? Ne ba samo patimo od loe informisanosti. Kardiovaskularni efekti Aktivnost u simpatikom nervnom sistemu poveava nae otkucaje srca, ubrzava protok krvi kroz tijelo, osigurava da su sva podruja snabdjevena kiseonikom i uklanja tetne supstance. To se deava da bi se tijelo pripremilo na akciju. Fascinantna karakteristika bori se ili bjei mehanizma, jeste da se krv suavanjem krvnih sudova preusmjerava iz podruja gdje trenutno nije potrebna u podruja gdje je hitno potrebna. Na primjer, ako e se desiti fiziki napad, da bi manje krvi bilo izgubljeno, krv iz koe i prstiju na nogama i rukama odlazi u aktivna podruja kao to su bedra i bicepsi da bi pomogla tijelu da se pripremi za akciju. Zbog ovoga mnogi osjeaju obamrlost i trnce tokom paninog napada, esto ih pogreno tumaei kao rizik po zdravlje, kao to je prethodnica za srani napad. Zanimljivo, mnogi ljudi koji pate od anksioznosti esto misle da imaju problema sa srcem. Ako ste stvarno zabrinuti da je to tako, onda posjetite kardiologa da to provjeri. Bar moete tu brigu da skinete s vrata. Efekti na disanje Jedan od najstranijih efekata paninog napada je strah od guenja. Veoma je uobiajeno da se prilikom paninog napada osjea pritisak u grudima ili grlu. Siguran sam da ste svi nekad pomislili da ete se uguiti. Iz linog iskustva znam

da se anksioznost poveava iz straha da ete prestati disati i da ete umrijeti. Moe li panini napad zaustaviti disanje? Ne. Panini napad je povezan sa poveanjem brzine i dubine disanja. Ovo ima oitu vanost za odbranu tijela budui da tkivo treba vie kiseonika da se pripremi za akciju. Osjeaji prouzrokovani ubrzanim disanjem mogu biti gubitak daha, hiperventilacija, osjeaj guenja ili davljenja, ak i bol i stezanje u grudima. Pravi problem je da su ove senzacije uljez u naem tijelu i da nam nisu prirodne. Kada sam ja imao panine napade, sjeam se toga u mnogim sluajevima, imao sam osjeaj da ne mogu vjerovati svom tijelu da e disati, pa bih ja preuzeo disanje i govorio bih sebi kad da udahnem, a kad da izdahnem. Naravno, to nije odgovaralo potrebama mog tijela za kiseonikom pa bi se senzacije samo pojaale zajedno sa anksioznou. Kad bih primijenio tehniku koju u vam kasnije objasniti, pustio sam tijelo da radi ono u emu je najbolje vodi cijelu predstavu. Vano je da je nuspojava ubrzanog disanja (pogotovo ako nema prave opasnosti) smanjenje dotoka krvi u glavu. Iako je smanjenje dotoka malo i bezopasno, uzrokuje niz neprijatnih ali bezopasnih senzacija kao to su omaglica, pomuen vid, zbunjenost, osjeaj nestvarnosti, vruina u obrazima i sl. Drugi fiziki efekti paninog napada Postoji mnogo efekata koje uzrokuje panini napad, ali ni jedan od njih, ni na koji nain, nije tetan. Na primjer, proirene zjenice, da bi u njih ulo vie svjetla, mogu rezultovati pomuenim vidom ili da vidimo zvjezdice , zatim smanjenje luenja pljuvake, to rezultuje suvim ustima, smanjenje aktivnosti u crijevima, to uzrokuje muninu, teinu u stomaku, ak i proliv. Konano, mnoge miine grupe se napreu u pripremi za bori se ili bjei i to rezultuje subjektivnim osjeajem napetosti, ponekad i pravim bolovima, kao i drhtanjem i tresenjem.

Ukupno gledajui, borba/bijeg odgovor rezultuje aktiviranjem cijlog metabolizma tijela. Zato, osoba esto osjea vruinu, a poto proces uzima mnogo energije, javlja se i osjeaj umora i iscrpljenosti. Mentalne manifestacije Cilj borba/bijeg odgovora je da upozori na potencijalnu opasnost. Zbog toga, kada se aktivira, mentalni prioritet je potraga za potencijalnom prijetnjom u okruenju. U ovom stanju osoba je vrlo napeta. Vrlo je teko da se koncentrie na bilo kakvu aktivnost jer je um istreniran da trai potencijalne prijetnje i da ne odustane dok ih ne pronae. im panini napad udari, mnogo ljudi trai najbri i najlaki izlaz iz okruenja u kome se nalaze, kao to je naputanje reda u banci i izlazak napolje. Ponekad anksioznost moe da se povea ako pomislimo da emo se odlaskom osramotiti. Ako imate panini napad na radnom mjestu, ali morate da dovrite radni zadatak, razumljivo je da ete se teko moi skoncentrisati. Vrlo je uobiajeno da postanete uznemireni i bijesni u ovakvoj situaciji. Mnogi ljudi s kojima sam radio koji su godinama imali panine napade, govorili su da im umjetno svjetlo, kao to je svjetlo sa monitora, esto izaziva panine napade, uglavnom kada su umorni i iscrpljeni. Ovo vrijedi zapamtiti ako puno vremena provodite za kompjuterom. Uvijek bi trebali da uzimate pauze u radu i odlazite na svje vazduh kad god ej mogue. U drugim situacijama, kada se, tokom paninog napada, nikakva prijetnja ne moe pronai, um se okree unutra i razmatra koje su to mogue fizike bolesti od kojih tijelo pati. To se kree od razmiljanja da bi moglo biti od neeg to ste pojeli, do mogunosti da se doivi srani udar. Gorue pitanje je: Zato se borba/bijeg odgovor aktivira tokom paninog napada kada oito nema niega ega se treba plaiti?

Detaljnijim ispitivanjem, izgleda da su senzacije ono ega se plaimo plaimo se da emo izgubiti kontrolu nad tijelom. Ovi neoekivani fiziki simptomi stvaraju strah ili paniku da neto ozbiljno nije u redu s nama. Zato osjeate fizike simptome borba/bijeg odgovora ako niste uplaeni? Postoje mnogi simptomi koji se jednostavno pojave, koji nisu uzrokovani strahom. Na primjer, ako ste pod stresom zbog neega i taj stres uzrokuje luenje adrenalina i drugih hemikalija koje, s vremena na vrijeme, izazivaju simptome. Adrenalin moe biti povien neko vrijeme zbog hemijskih procesa, ak i kad je stres odavno proao. Druga mogunost je dranje dijete, koja direktno izaziva stres. Pretjerivanje u kafi, alkoholu ili slatkom takoe uzrokuje stres (u 5. Poglavlju detaljnije se govori o dijeti i njenoj vanosti). Nerijeene emocije takoe mogu biti okida za panine napade, ali je vano istai da eliminisanje paninih napada iz vaeg ivota ne znai nuno i analiziranje vae psihe i kopanje po vaoj podsvijesti. Tehnika jednog poteza nauie vas da se nosite sa situacijom i da razoruate napade, zajedno sa anksioznou koja ih uzrokuje. Prije nego to preemo na kljunu stvar, prvo emo da vidimo koji su to uobiajeni mitovi vezani za anksiozni poremeaj.

Poglavlje 2
Mitovi i pogrena tumaenja

Da li gubim razum? Za nekog ko doivljava panini napad sasvim je razumljivo da se boji gubitka razuma jer se vrlo malo zna o mentalnim bolestima, tako da ljudi esto prebrzo izvode zakljuke. Ti zakljuci uglavnom su zasnovani na pogrenim informacijama ili pretjeranoj mati. Najea mentalna bolest je izofrenija za prosjenog ovjeka ak i sama rije izofrenija je strana. izofrenija je teak poremeaj koji karakteriu simptomi kao to su nepovezane misli i govor, blebetanje, zablude ili udna uvjerenja (na primjer, oboljeli esto tvrde da uju glasove) i halucinacije. Nadalje, izofrenija je genetski uslovljena i prenosi se kroz generacije. izofrenija obino poinje postepeno, ne odjednom (kao to nastaje panini napad). Pored toga, zato to je nasljedna, samo neki ljudi mogu da postanu isofrenici, a drugi ne mogu, bez obzira na jainu stresa. Trea vana stvar je da ljudi, koji e postati izofrenici, cijeli ivot pokazuju blage simptome (neobine misli, udan govor itd.). Zato, ako ovo kod vas nije nikad primijeeno, teko da ete ikad postati izofrenini. Ovo pogotovo vai ako ste stariji od 25 godina, jer se prvi znaci izofrenije javljaju od 13 godine do ranih dvadesetih. Gubljenje kontrole Tokom paninog napada neki ljudi su skloni da vjeruju da e izgubiti kontrolu. Ovo gubljenje kontrole moe biti tjelesno, tj. da e svi organi da im otkau i da e da umru, ili mentalno, odnosno da e izgubiti vezu sa realnou. esto, oni

13

koji se plae javne sramote, upravo se toga najvie i boje tokom paninog napada. Gubljenje kontrole moe biti od slijetanja autom s puta i udaranja nedunog pjeaka ili uzimanja noa i ubijanja najblie i najdrae osobe (nije da nismo svi ponekad to poeljeli!). Ne brinite se oko toga! Bez obzira koliko te misli bile strane, nee se desiti nita od toga. Opustite se. Razlog zbog kojeg to osjeate jer se tijelo osjea kao da je van kontrole. Onda slijedi da va um pomisli da je tijelo van kontrole. Neete izgubiti kontrolu. U stvari, siguran sam da kod svakog paninog napada koji ste doivjeli u javnosti niko nije primijetio ak ni da vam je neugodno. Mi smo, po prirodi, socijalne ivotinje i uasava nas da se javno osramotimo. Skakanje sa stolice na poslovnom sastanku i vritanje da se zovu kola hitne pomoi moe vam proi kroz misli, ali teko da e se to desiti. Na kraju krajeva, ak i da se javno osramotimo, da li je to stvarno vano? Moramo nauiti biti dobri prema sebi. Pa ta ako napravimo scenu i javno se osramotimo? ivot je previe kratak da bi na sve obraali panju. U stvari, to ste iskreniji prema svojim strahovima, to ete manji pritisak osjeati. Padanje u nesvijest u javnosti Sr straha od padanja u nesvijest u javnosti je ta da odjednom postajemo tako ranjivi, pogotovo ako smo sami. Ko e se pobrinuti za nas dok budemo leali na trotoaru? Takoe nas pomisao od padanja u nesvijest uasava i zbog straha da se vie nikad neemo probuditi, ve da emo pasti u komu. Padanje u nesvijest je uzrokovana manjkom krvi u mozgu. Kada se onesvijestimo, tijelo pada na zemlju i omoguava da krv polako dotie u mozak to je, opet, jo jedan inteligentni mehanizam tijela. Jednostavno, padanje u nesvijest tokom paninog napada je vrlo malo vjerovatno zbog koliine krvi koja cirkulie. Vae srce ubrzano tue tako da mozak dobija dosta svjee krvi. Omaglica koja se osjea je

esto uzrok ubrzanog disanja i, iako je neugodna, nije opasna i nee dovesti do onesvjeivanja. Srani udari Ovo je pravo minsko polje i skoro svako ko trpi panine napade, u nekom trenutku e se zabrinuti za zdravlje svog srca. Sagledajmo injenice o sranim bolestima da vidimo kako se to razlikuje od paninih napada. Glavni simptom srane bolesti je ostajanje bez daha i bol u grudima, kao i lupanje srca i onesvjeivanje. Ovi simptomi su povezani sa fizikim naporom, odnosno, to vie napora, to gore, a smanjenjem napora postaje bolje. Ovi simptomi obino brzo prolaze ako se osoba odmara. Ovo je vrlo razliito od simptoma koji se ispoljavaju tokom paninog napada. Naravno, simptomi se mogu pojaviti tokom napora, ali su drugaiji od onih kod sranog udara jer se esto javljaju i u mirovanju. Najvanije od svega, srana bolest e skoro uvijek proizvesti velike elektrine promjene, to e biti vrlo oito na EKG-u. Kod paninih napada, jedino to e biti oito na EKG-u jesu ubrzani otkucaji srca. Ponekad, ljudi imaju sline brige za svoje srce, kao i za disanje. Oni uvjere sami sebe ako se mnogo brinu za srce ili previe obrate panju na svoje postupke, to moe da zbuni srce da ono zaboravi kako da pravilno kuca. Vrlo je uobiajeno da ljudi koji doivljavaju panine napade vrlo esto provjeravaju svoj puls da se uvjere da im srce jo kuca. Istina je da, mentalno, svi moemo da utiemo na otkucaje srca. Kada se koncentriete moete da primijetite jedan ili dva nepravilna otkucaja. To nije nita oko ega bi trebali biti zabrinuti. Zapamtite da je nae tijelo nevjerovatno inteligentno i jednostavno vam govori da vae srce nee stati samo zato jer se vi toga bojite. Nauite da pozitivno mislite o svom srcu, pustite ga da radi svoj

posao. Sluajte ga kad se odmarate i kada vjebate. to vie prihvatite razliitost brzine njegovih otkucaja, to ete imati vie vjere u njega. Ako se brinete da imate sranu bolest, uradite EKG i konano to stavite iza sebe. Ako ste uradili EKG i doktor vam je rekao da je sve u redu, onda moete sa sigurnou da utvrdite da vam je srce zdravo. Takoe, ako se simptomi javljaju bilo kad, ne samo tokom napora, to je samo dodatni dokaz da nemate sranu bolest. Osjeaj nestvarnosti Postoji simptom koji se u literaturi ne spominje esto (izazvan jakom

anksioznou) o kojem bih volio da prodiskutujem. To je osjeaj nestvarnosti, gubljenja veze sa stvarnou. Mnogi ljudi koji ovo osjete pomisle da gube razum. Ljudi koji imaju panini napad kau da se osjete kao da su izgubili vezu sa realnou, kao da relani svijet nije nita drugo nego projekcija nekog filma. Ovaj osjeaj je jako uznemirujui i esto, onog ko ga doivi, navede na pomisao da mu je mozak oteen. Tipina manifestacija ovog osjeaja je kada osoba razgovara sa nekim i odjednom se osjeti izolovano i sklonjeno iz situacije, kao da vie nije tu. Ponekad ovaj osjeaj moe biti toliko intenzivan da je potrebno nekoliko dana da se prestane misliti o njemu. Spomenuo sam ovo jer se ne pria esto o ovom osjeaju, a i da uvjerim one koji ga doive, da je to samo sporedni efekat jake anksioznosti i da e proi im tijelo naui da se opusti. Jednom, kad se tijelo vrati u normalu i dobije priliku da rastjera rasute hemikalije, koje je titna lijezda proizvela, tada osjeaj obino nestaje. Dajte tijelu vremena i ovi osjeaji e se povlaiti kako vi budete napredovali od ivota sa anksioznou do ivota bez nje. Vidjeli smo uobiajene karakteristike paninih napada. Sada, hajde da vidimo kako da ih eliminiemo.

Poglavlje 3
Tehnika jednog poteza Svi znamo kako panini napadi mogu biti zastraujui. Na um se suoava sa mogunou gubitka kontrole. Upotrebljavamo sve tehnike koje znamo da se izborimo sa napadom, a kada ne uspijemo, osjeamo se ranjivo i usamljeno sa bezbroj zbunjujuih senzacija i uasnih misli. Dozvolite mi da s vama podijelim moje iskustvo sa paninim napadima i kako se moj ivot preokrenuo od ivota u strahu do ivota sa hrabrou i istinskim samopouzdanjem. Tehnika nije agresivna i elim da naglasim da ona, ne samo da je potpuno eliminisala panine napade iz mog ivota, nego i iz ivota mnogih ljudi koji su dugo patili od njih. Ova tehnika se razlikuje od svih tehnika borbe protiv anksioznog poremeaja na koje sam dosad naiao, jer ona udara na samu sr anksioznosti i paninih napada. Tradicionalni pristup borbi protiv anksioznosti je pogrean. Ljudi se stalno ue nekim tehnikama borbe da bi pobijedili anksioznost. Te tehnike su bezbrojne i preporuene kao oruje da bi se panini napad prevaziao. ak i termin panini napad sugerie na borbu ili konflikt. On je opisan kao spoljanja sila koja napadnutog eli da vidi poraenog i usamljenog. Prava istina je da nikakav napad zapravo ne postoji, jer ne postoji ni napada. Panini napadi nisu opasni, oni su samo niz pojaanih emocija. Ali gdje lei pravi odgovor na ivot bez panike? Da li u neprestanoj borbi da se prevlada anksioznost ili prihvatanju da zauvijek ivite u tom stanju koje upravlja vaim ivotom? Odgovor je pronaen posmatrajui prirodu. Priroda je veliki uitelj pogledajte kako se ona bori sa svojim neprijateljima. Drvo se savija kako vjetar duva, rijeka tee oko stijene, sve ide prirodnim tokom i tu lei klju rjeenja za panine napade.

17

Nai primarni instikti nam govore da zapnemo i odbranimo se od straha. Mi se, ili borimo razliitim tehnikama, ili se povuemo i pobjegnemo u sigurno okruenje. Bilo koje od ovoga stvara unutranju borbu. Kao da se tokom paninog napada u nama deava nadvlaenje, da li se boriti ili pobjei, trudimo se svim silama da pobijedimo anksioznost, a na kraju to rezultuje jo veim stresom, strahom i konfliktom. Nervozno razmiljamo, ta ako izgubim ovu bitku? ta e se desiti ako me anksioznost pobijedi? Hou li zavriti u bolnici, ili jo gore, izgubiti razum? Borei se sa ovim mislima, steemo se jo vie i bjeimo od prijetnje pokuavajui d potisnemo senzacije. Moda popijemo neki antidepresiv, ponemo neke vjebe za oputanje, ili ak popijemo malo alkohola da potisnemo te uasne osjeaje koji nam prolaze kroz tijelo. Ponekad, kad imamo sree, nae tijelo je raspoloeno za borbu pa strah uspijemo potisnuti. Veinom, gubimo borbu odmah i panini napad udara svom snagom i ini da se osjeamo vrlo ranjivo i preplaeno. Koji god scenario bio, uvijek nam na kraju ostaje ista misao: Kada e ponovo udariti? Kada u opet morati da se borim sa ovim terorom? im se varljivi signali paninog napada pojave, kao to je ubrzano disanje ili lupanje srca, mi odmah skaemo da pokuamo da stvar sasijeemo u korijenu i da kontroliemo senzacije, nadajui se da emo odrati stanje relativne smirenosti. Oni koji redovno imaju panine napade kau da im je najvei strah gubljenje kontrole nad umom i tijelom. Svim silama se trudimo da kontroliemo situaciju i da ne dozvolimo ubrzanje tjelesnih funkcija uzrokovanih bori se ili bjei odgovorom. Zatvaramo se i napreemo miie to vie moemo da bi se pripremili za psihiku borbu. Ova priprema je slina onoj koju tijelo radi neposredno pred sudar u automobilu

Ako izvrimo poreenje sa automobilskom nesreom, mi opaamo predstojeu opasnost na putu i reagujemo refleksno kako se adrenalin upumpava u krvotok i primjenjuje manevar za izbjegavanje da bi izbjegli nesreu. Kljuna razlika je da kod paninog napada prava prijetnja ne postoji. Umjesto brzog povlaenja anksioznosti koja bi se normalno desila kad opasnost proe, osoba koja je imala panini napad, opaenu prijetnju premotava iznova i iznova, kao u usporenom snimku, to produava stanje poviene anksioznosti. Prije nego to vam predstavim tehniku jednog poteza, vano je razumjeti: Panini napad nikada vam ne moe nanijeti tetu, ni fiziku ni psihiku! Moda vam se ini da postoji prava prijetnja, kao u primjeru automobilske nesree, ali podsjetite se da ste iz svakog paninog napada izali nepovrijeeni. Sjetite se svakog paninog napada i kako ste izali iz njega sigurno prestraeni, ali svakako ivi i potpuno neozlijeeni, osim moda malo iscrpljeni i malaksali. Najvei strah ovdje nanosi upravo strah od tete koju panini napad moe da nanese i to je kljuna stvar. I gdje nas to ostavlja? Prvi korak za uspjean poravak lei u naoj sposobnosti da idemo zajedno sa napadom, da se potpuno ukljuimo u iskustvo. Da upotrijebim klie prepusti se postajui posmatra straha i anksioznosti, a ne rtva. Strah i panika tokom visoke anksioznosti rezultat su reakcije osobe na njene emocije i njihove identifikacije kao upozorenja na nadolazei napad, vjerujui da postoji stvarna fizika ili psihika prijetnja. Zato, prvi klju u razumijevanju je da nema panike ako nema prijetnje. Da li primjeujete da postoji velika slinost izmeu paninog napada i vonje na roler kosteru? Oboje su snana iskustva koja uzbuuju na nervni sistem i poveavaju na oprez. Roler koster, meutim, ne izaziva isti nivo panike jer smo potpuno svjesni da ne predstavlja prijetnju za ivot i da e uskoro da se bezbjedno zaustavi. To je isti stav koji moramo da usvojimo i kod paninih

napada. Samo nae tumaenje se ovdje razlikuje. Mi treba da promijenimo nae tumaenje. ta to znai u praksi? Znai da prigrlite strah i pustite da osjeanja i senzacije slobodno struje kroz vas, a ne da se zatvarate. Tada e strah smjesta da se smanji. Senzacija koja vas obino uasava postae upravo to, samo senzacija i nita vie, kao to su znojni dlanovi, omaglica, lupanje srca, gubljenje daha, itd. To su neprijatne situacije bez kojih moete, ali kljuna razlika u ovom pristupu je da senzacije ne vode do paninog napada. Ovo ne znai da nikad vie neete biti anksiozni; odreen nivo anksioznosti je dio svakodnevice. Ono to e biti drugaije je da ta povremena anksioznost nee prerasti u visoku anksioznost. Povremenu anksioznost svi osjeaju. Va novi odgovor je da postanete kao svi ti ljudi koji nikad nisu imali panini napad jer njihova osjeanja nikad ne prerastu u iracionalan strah. Onda, gdje poinjemo? Poto ne postoji opasnost, ne postoji ni stvarna prijetnja. Razumijevanje ove jednostavne injenice, kombinovano sa tehnikom jednog poteza bie orue pomou kojeg ete nauiti da eliminiete panini napad u par sekundi! Hajde da pogledamo koji je prvi korak u eliminaciji paninog napada. Prigrlite i prihvatite strah tako da emocije mogu slobodno da struje kroz vas i prepustite se, ne upadajte u zli krug beskonane anksioznosti. Drugim rijeima, posmatrajte, ne reagujte. Iskra anksioznosti koja pokree panini napad nastaje od borbe u nama koja je obino u dubljem podsvjesnom nivou. Nebitno je ta je izazvalo tu borbu jer to ne moramo znati da bi eliminisali panini napad. Svakako posjetite psihijatra i otkrijte uzrok anksioznosti, ali budite svjesni da ete time samo saznati ta je izazvalo da se anksioznost uopte pojavi, ali ne mora da znai da ete se tim

saznanjem izlijeiti. Ono to traimo jeste svjesno prepoznavanje paninog napada i novi, osnaen odgovor kada on udari. Odgovor koji e ga sagorjeti do temelja i razotkriti ablon stalnih napada. Tokom poetnih momenata paninog napada, primijetiete neke poznate ablone. Za mnoge, to moe biti teina u stomaku, oteano disanje ili pritisak u grudima. Simptomi obino poinju blago, ponekad satima ili danima prije napada, zavisno od situacije. Kada osjetite senzaciju koja obino prethodi paninom napadu, prestanite sa svim to radite i, ako je mogue, pronaite sebi udobno mjesto gdje ete biti sami. Ovaj put, meutim, ne postavljate scenu za borbu kao ranije sada pripremate prostor za prihvatanje da pozovete strah i anksioznost i poelite im dobrodolicu. Prigrlite strah koji raste u vama. Poaljite mu mentalno kratku poruku u kojoj mu kaete da vam je drago to je doao da vas posjeti i elite mu toplu dobrodolicu. Poaljite poruku da ovaj osjeaj pozivate u vae tijelo i va um. Tretirajte ga kao starog prijatelja koji je doao u posjetu. Pozdravljate ga jer elite da ga upoznate i posmatrate. Nije neuobiajeno da se u ovoj fazi osjetite malo uplaeno, jer vam je ovakav pristup neobian pozivanje anksioznosti da doe blie. Vi, u stvari, pozivate i pozdravljate paniku, koja vas inae uznemirava i prestravljuje. Budite jaki. Samo posmatrajte kako strah raste i prilazi blie.

Ako ste vizuelni tip, moete anksioznosti dati i mentalnu sliku kao to je problematino dijete ili smijeni lik iz crtia. Pustite da vas strah preplavi. Osjetite svaku senzaciju do detalja. Ovaj put ne pokuavamo pobjei od paninog napada mi ga, u stvari, pokuavamo potpuno prigrliti. Nastavite sa senzacijama i posmatrajte ih kao talase koji padaju i

ponovo se diu kroz vae tijelo. Prosjeno trajanje paninog napada je oko 20 minuta. Bie trenutaka kada ete moi posmatrati i osjeati, a bie ih i kada e vam jednostavno biti previe i kada ete poeljeti da se borite ili da pobjegnete na sigurno. To je razumljivo jer senzacije znaju biti vrlo neugodne. Ipak, ovo je vitalna taka u cijelom procesu. Ona oznaava momenat da se primijeni tehnika jednog poteza, tehnika koja je promijenila moj ivot. U tom kljunom momentu, kada se osjetite izgubljeno i da vie ne moete da doivljavate i posmatrate snane senzacije, identifikujte izvor anksioznosti i traite jo! JO? Sigurno mislite, Mora da se ali!, Jedva i ovo izdravam, a kamoli da traim jo, Traite jo! Vrisnite za jo ako morate, ali dajte anksioznosti do znanja da odluno traite da iskusite ono najgore to moe da vam priredi! Traenje jo je najmonija izjava koju izgovarate u jeku paninog napada. aljete istu, snanu poruku da su svi strahovi obian blef, da vi jo imate punu kontrolu i da ete je uvijek imati. Dosad ste samo posmatrali. Kao na roler kosteru, dozvoljavate sebi da se prepustite iskustvu i senzaciji straha. Vi ste ovdje dobrovoljni uesnik, a ne rtva. Sada svjesno krenite prema strahu i traite da vam pokae jo tih neobinih senzacija kroz koje prolazite. Evo nekih mantri koje moete upotrijebiti: Sada sam anskiozan, ali pokai mi kako je to biti ba, ba anksiozan. Pokai mi kako izgleda kada su mi grlo i grudi jo vie stegnuti. Osjeam vor u stomaku, ali pitam se kako bi bilo kad bi bio mnogo jai, moe li ga jae stegnuti? Je li to najvie to moe?

Mnogo uasavajuih misli sada krui mojim umom ubrzaj ih, zar nema nekih jo stranijih? Ovaj zahtjev za jo je neto to strah ne moe da ispuni. Vi se dobrovoljno kreete u istom pravcu sa senzacijama i ne dozvoljavate strahu njegov momentum da u vama stvori borbu i anksioznost. Ovo anksioznost udara pravo u glavu i ona vie nema gorivo kojim pokree svoju kampanju terora. Fitilj, koji je umalo zapalio snaan panini napad, sada se ugasio. to je najvanije, kada ste strahu rekli da blefira, otkrila se cijela istina uopte nije ni postojalo nita ega bi se trebalo plaiti! Prijetnja je bila lakrdija. Panini napad je bio neuspjeh, nikada nije postojala opipljiva prijetnja. Va strah nema izbora nego da se povue. Ne ostavljate mu mjesta za manevar. Moe pomoi i da agresivno traite jo. Senzacije, naravno, nisu ugodne i neko ne kae da se u njima uiva, ali to vas ne spreava da ih potpuno iskusite. U stvari, svaki put ste ih potpuno iskusili, ali ovaj put ste dobrovoljni uesnik. Ono to radite je da sebi i svom tijelu samouvjereno izjavljujete da ste sposobni da izdrite anksioznost ma kolika ona bila jer znate istinu. Nemate se ega plaiti. Insistirajte za jo. Strah ne zna kako da se nosi sa ovim zahtjevom; potpuno je zbunjen ovim novim odgovorom i nema opcija nego da padne i nestane. Strah se hrani strahom; unitavate gorivo koje pokree panini napad. Sada nema borbe, nema se ime hraniti. Dok strah iezava, tiho mu recite, Je li to najbolje to moe? Pozovite ga da se vrati! Ostani, zar nema nita vie im e me prestraviti? Dok odlazi a hoe poelite mu sreu i pozovite ga da doe kad god eli. Trebate da poelite dobrodolicu anksioznosti da bi eliminisali loe misli u sluaju da se ona neoekivano vrati.

Ako ovo pravilno uradite, rezultati ove tehnike su trenutni. Odmah ete osjetiti prelomnu taku i kako parasimpatiki nervni sistem, o kome smo ranije govorili, stupa u akciju i vraa vam mir. To je kao da hodate s druge strane straha sa novim samopouzdanjem. Nema ambisa, nema litice s koje ete se survati. Sve ovo je bilo nita drugo do niz fizikih senzacija. Moda primijetite da e strah pokuati da se vrati, npr. neto strano kao runa misao prolazi vam kroz glavu. Ne brinite. To je samo zaostali povjetarac anksioznosti koja nestaje. Ne obraajte panju na to. Posmatrajte je kao i prije, kao oblak koji vam prolazi iznad glave i nestaje u daljini. Zapamtite, posmatrajte, ne reagujte. Ostanite vrsti i nastaviteda posmatrate svoj um i tijelo. Zapamtite da se moete nositi sa svim to vam stane na put. Neka vam to bude svakodnevna mantra. Mogu se nositi sa svakom situacijom u koju me ivot dovede. Na poetku, vjerovatno ete teko povjerovati da ete biti u stanju traiti jo jer su panini napadi poljuljali vae samopouzdanje. To je sasvim prirodno moda ete, im zatraite jo, poeti bjeati jo sa rukama u vazduhu. Neka vas to ne zabrinjava. Vjebajte i dalje. Ako ne postignete uspjeh odmah i dalje pokuavajte; to vie budete upotrebljavali ovu tehniku, vidjeete kako postajete snaniji. Na kraju, doi e do tog trenutka kada ete prigrliti svoj strah i pozvati ga u va um i tijelo. Potpuno ete razumjeti da se nemate ega plaiti. Mentalno ete povikati anksioznosti da doe ali do tada, ona e nestati. Da li ste primijetili da, kada ste mentalno oputeni, ne moete dozvati panini napad, ma koliko se trudili? Ili da se ne moete natjerati da budete divlje ushieni ili neopisivo sumorni? Sada znate zato ne moete namjerno izazvati panini napad. Suprotstavljajui se strahu, eliminiete izvor njegove moi. Vjerovatno mislite, Nema anse! Neu traiti jo panike, znajui moju sreu, vjerovatno u je i dobiti i tada u konano pasti preko ivice i dokrajie me.

Plaite se da, ako budete traili jo straha i jo anksioznosti, izazvaete ih jo vie i stvorie vam jo problema. Vjerujte u sebe. Vjerujte u sposobnost vaeg tijela da se nosi sa situacijom. Primijenite ono to ste proitali ovdje, vjebajte; to e vam biti najbolji saveznik u najstranijim trenucima. Hajde da uzmemo primjer i primijenimo ga u praksi. Nalazite se u vozu i upravo ste sjeli. Dan je bio dug, umorni ste i radujete se to ete moi da odspavate dok putujete. Zauje se zvidaljka i vrata voza se zatvore uz glasan tresak. Anksiozne misli prolete vaom glavom. ta ako dobijem panini napad u ovom vozu? Kako u se izboriti? Neu moi da siem sa voza! Poinje. Grudi vam se odjednom steu; opaate da vam puls ubrzava. Brzo pogledate oko sebe da li ima neko prijateljsko lice. Nema. Simptomi paninog napada poinju. I evo ga, hajde da prvo vidimo na koji nain ste se prije ponaali u ovakvoj situaciji: Kako vam puls ubrzava, postajete nervozni. Nauili ste neke tehnike disanja pa ih primjenjujete. Jedan od problema sa tehnikama disanja, iako su korisne, je da izgleda nikad ne djeluju dovoljno brzo, pa se rijetko primijene do kraja. Mnogi ljudi ne ele da se fokusiraju na disanje jer im se ini kao da im to poveava anksioznost. Izgleda da disanje ne pali. Vrlo vjerovatno, va sledei potez je da ustanete i hodate. U toalet, na primjer, gdje moete biti sami. Stajanje i hodanje ini da se osjeate manje u zamci. Zatvarate vrata toaleta i sjedate.

Sad je malo bolje. Dobro je biti sam van pogleda bilo koga ko moe da vidi kako pravite budalu od sebe. Problem je to se ponovo osjeate zarobljeni. Poseete u dep i vadite relaksant u sluaju nude za panine napade. To ne mora biti tableta. Moe biti i mala boca alkohola, ak i neka brojanica. ta god da je vaa zadnja linija odbrane, bolje da radi. Ako ne, moraete poduzeti oajniki korak povui sigurnosnu konicu i iskoiti iz voza. Ova situacija, kao i veina paninih napada je takva da panika raste, a tehnika borbi ponestaje. Sad, hajde da probamo isti scenario sa novim pristupom: im ste uli da se vrata voza zatvaraju, strane misli se gomilaju ovaj put ne reagujete strahom, ve jednostavnim posmatranjem moda ak i blagim uzbuenjem to ete dobiti novu priliku da nauite vie o vaim paninim napadima. Ne kaem da neete osjetiti strah to je ponekad neizbjeno. Ali razlika je u tome da, ta god da ete iskusiti, baciete se pravo u to, glavom naprijed. Vi ste snani. Vae srce sada bra kuca i primjeujete da vam disanje postaje plitko i brzo. Odluujete da zadrite ova osjeanja u cjelosti. Misli vas strave, govore vam da ustanete i kreete se, da idete u toalet. Odluujete da to ne uradite. Kaete sebi da e vam to biti zadnja opcija ako se napad ba pojaa. Ali, sada ete ostati tu gdje jeste. Panini napad udara. Sluate vae strane misli i jedino to osjeate su neobine senzacije u tijelu. Zadovoljni ste sobom. Shvatate da jaete na talasu anksioznosti, a niste se ni pokuali suprotstaviti. Onda se pojaava. Poinjete osjeati jak strah u stomaku dok vam lijeka ruka podrhtava i trne. Pribliavate se klimaksu anksioznosti.

Preispitujete vae opcije vikanje, bijeg ili da zatraite jo. To je ono to radite traite jo. U stvari, vrsto to zatraite tako da osjetite punu snagu emocija. Prolo je nekoliko sekundi. Jo se nije pojaalo pa traite ponovo i opet, nita. U stvari, poelo je da se smiruje. Srce vam ne lupa vie tako jako i u grudima nije vie toliki pritisak. Zavrava se. Sad se stvarno moete osjeati puni samopouzdanja! Ne samo da ste proli kroz panini napad nego ste ili ukorak s njim i do kraja ga iskusili. Ostali ste vrsto na zemlji, niste bili agresivni, nego ste samo posmatrali, traei da osjetite senzacije u svoj svojoj snazi. Strah i panini napad se nee vie vraati u tom vozu jer ste spremni da se ponovo suoite sa njim kako ste upravo i uinili maloprije. Zatvorite oi i oputate se u svom sjedalu. Ono to ste uinili je da ste se sprijateljili sa strahom. Pozivate ga u svoj ivot, inei ga svojim. Posjedujui ga. Ovo je potpuno drugaije od onog to ste prije uili. Obino se uimo da se borimo nekakvim tehnikama i, nakon nekog vremena, da prevladamo anksioznost. Zaboravite taj beskorisni pristup. Idite do kraja. Okrenite sve u svoju korist, postanite prijatelji sa strahom, a onda gledajte kako anksioznost brzo gubi svoju mo. Ovo je potpuno nova tehnika. Mogli smo vidjeti kako se ona moe primijeniti u razliitim poljima i ivjeti uspjean ivot. Drevne kineske borilake vjetine, kao to je aikido ovaj pristup koriste za samoodbranu. Kada se suoe sa napadaem, polaznici ove kole ue da je najbolja odbrana da uopte ne uestvuju u borbi. Jednostavno posmatrati i otii. Ako napada ipak napadne, tada ga treba samo blokirati rukama i kanalisati njegovu energiju bez ozleivanja i pustiti da ide po njegovom. Na kraju, kada se napada nekoliko puta nae na podu, odustae od napada. Napada postaje bezopasan. Opasnost je razoruana.

Ja strah pojednostavljeno opisujem kao spoljanju silu, napadaa koji vam dolazi u posjetu. Istina je da je sve to naa kreacija igra koju igramo sami sa sobom. Strah je pretjerana reakcija na tjelesne senzacije. elim da istaknem da ovo nije samo prosto posmatranje anksioznosti, ili preputanje istoj. Metoda posmatranja i prihvatanja anksioznosti je opisana i u nekim drugim kognitivnim metodama, ali je ovo prvi korak u tehnici jednog poteza. Samo po sebi, posmatranje nije dovoljno mono da zaustavi napad kada pone. Jednostavno posmatranje je kao kad nepokretno sjedi na ogradi. To je neutralnost, ali moda ste primijetili ranije da nikad niste bili neutralni prema anksioznosti. Da bi stvarno i jednom zauvijek eliminisali panine napade, treba vam dodatni element. Treba vam pokret. Taj pokret je unutranji i kree se prema anksioznosti i paninom napadu. Traenje jo je takav pokret. Zbog svoje jednostavnosti, ovaj koncept esto ostaje neprimijeen od strane medicinskih profesionalaca. Ne dajte da vas zbune akademski izrazi kada opisuju va anksiozni poremeaj. Ono to doktori i psiholozi ne objanjavaju jeste da anksioznost nije kompleksan mehanizam. Da, vai problemi i hemijski procesi koji dovode do anksioznosti moda jesu kompleksni, ali razumjeti anksioznost i eliminisati je, uopte nije komplikovano. 33 koraka oslobaanja od anksioznosti nije rjeenje. To je u stvari lista tehnika borenja protiv nje. Vama treba samo jedan korak, jedan pokret prema sri anksioznosti. Ta promjena razmiljanja dovee vas do rezultata koji traite. Zapamtite, anksioznost nije logina. Pogledajte samo strahove koji vam prolaze kroz glavu; nemaju nikakvog osnova, nemaju razlog zato su tu, nemaju ak ni strukturu. Panini napadi su nelogini; nemaju smisla. Ne postoji nikakva prijetnja, a opet osjeate strah i senzacije. Ono to trebate je jednako tako nelogino rjeenje. To znai, raditi upravo suprotno od onoga to logini um

pokuava da uradi da bi se borio sa anksioznou. Vi treba da primijenite tehniku jednog poteza. Da rezimiramo, koraci o kojima smo govorili su sledei:

1. kada

panini napad

pone

gdje

god da

ste,

jednostavno

ga

posmatrajte. Ne pokuavajte da izbjegnete ili potisnete senzacije. 2. Uestvujte u iskustvu to je vie mogue, osjetite sve senzacije dok krue vaim tijelom. Na oznaavajte ih kao dobre ili loe. 3. Kada vam se uini da e sve izmai kontroli i da vie ne moete da izdrite i nastavite sa posmatranjem, primijenite tehniku jednog poteza pozovite vae tijelo da iskusi jo. Traite jo senzacija. 4. Drite se toga. Ponovite proces; nastavite naprijed prema strahu i traite jo. Za kratko vrijeme vae tijelo e se vratiti u normalu. Ono to se hemijski deava tokom paninog napada jeste da vam se javlja misao koja kae u velikoj si opasnosti. Ta misao pali vae sinaptike puteve i potie bori se ili bjei odgovor. Originalna misao koja pokree cijeli proces dolazi zbog neobinih tjelesnih senzacija o kojima smo ranije govorili. ta uzrokuje te senzacije zavisi od ovjeka do ovjeka. Za nekog, to su nerijeeni emotivni problemi, za druge, to je dijeta ili tjelesna promjena. Uzroci senzacija nije ono to nas sada zanima; nego naa reakcija na te senzacije koje uzrokuju anksioznost i paniku. Znai misao govori naem umu da je neto van kontrole, da e neto veoma loe da se dogodi i da emo moda pretrpjeti stranu, moda ak nepopravljivu tetu smrt. Ovakve misli su iskra koja pali fitilj paninog napada.

Ugasite taj fitilj odmah i razoruajte strane misli. Uradite to koristei tehniku jednog poteza. Omotajte va cijeli um oko ove tehnike i stvarno se unesite.

Kljuna razlika izmeu nekog ko se izlijeio od paninih napada i onog ko nije, u stvari je veoma jednostavna. Onaj ko se izlijeio ne boji se paninog napada. On tjelesne senzacije vidi kao senzacije, a ne kao neto na ta treba pretjerano da reaguje. Ja vam pokazujem kako i vi da budete takvi. Evo jo jednog zanimljivog pogleda na tehniku jednog poteza: Trik za okonanje paninih napada je nastojanje da se oni dobiju htijenje ih tjera. Moete li sad odmah da dobijete panini napad? Probajte, kladim se da ne moete. uli ste za izreku to se vie opirete, ono je upornije. Ta izreka vai i za strah. Ako se opirete strahu, on e biti sve uporniji. Kako se prestajete opirati idite zajedno s njim, u istom pravcu, tako da se on ne moe pojaavati. U sutini, ovo znai ako svaki dan traite panini napad, neete ga dobiti. Moda ne shvatate, ali uvijek ste vi odluili da dobijete panini napad. Vi ste napravili izbor govorei ovo je van moje kontrole, desie se neto strano. Upotrijebimo vizuelnu analogiju. Zamislite da je panini napad kao stajanje na ivici litice. Anskioznost vam izgleda kao da e vas gurnuti preko ivice. Svaka senzacija vam govori da e se neto uasno desiti i osjeate se bespomono i blie ambisu. U ovakvom scenariju postoje dvije opcije:

1. Moete se okrenuti i boriti se da se vratite na bezbjedno tlo koristei tehnike koje ste ranije nauili. Moete traiti sigurnost kod prijatelja ili uzeti tabletu da bi se osjeali sigurnije. U osnovi, borite se. 2. Ili drugo. Upotrijebite moju tehniku. Skoite! Da biste se skroz rijeili straha, morate metaforiki da skoite. Morate skoiti sa te litice pravo u ono to vas najvie uasava. Kako da skoite Tako to ete pozvati jo straha. Vaa garantovana bezbjednost je injenica da vas panini napad nikad ne moe ozlijediti. To je medicinska injenica. Bezbjedni ste, iako su senzacije vrlo intenzivne. Vae srce tue kao ludo, ali vam nee biti nita. Skok postaje nita drugo do uanj! Ambis koji je bio pred vama je bio samo obina iluzija. Vjerujte u medicinske injenice, osjeajte se sigurno zbog toga sjetite se svih napada kroz koje ste morali proi i izaite na drugu stranu. Sada svaku anksioznu situaciju tretirajte drugaije. Traite panini napad kao da ste u potrazi za avanturom. Ovo radite kada osjetite nadolazeu anksioznost, ali pomae i ako to budete radili kada ste skroz oputeni. Ponite odmah i radite to do kraja dana. Izaite napolje nadajui se da ete dobiti panini napad! Zvui suludo, ali probajte. Osjeajte kako vas to novo razmiljanje osnauje. Sve do sada bili ste prestraeni kada napad dolazi, a sad ga lovite. Strah nema kuda da pobjegne sada, kad su uloge promijenjene, lovac je postao lovina! Zamislite anksioznost kao balon koji vas okruuje. Kada smo u tom balonu straha, naa percepcija o stvarima se mijenja i osjeamo kako na svijet postaje manji. gledajui kroz taj balon straha, bukvalno se osjeamo

iskljueno od svijeta oko nas. Balon straha iskrivljuje pravu sliku, tako da za nekog, na primjer, prost odlazak u kupovinu moe da postane strano iskustvo. Koritenje tehnike jednog poteza je vrlo efektno jer je kao uzimanje iljka i buenje balona. Puf! rasprila se iluzija stvarne prijetnje. iljak je taj izmiljeni scenario traenja i htijenja da panini napad doe, traenja jo i govorenja mu da blefira. To je samopouzdanje duboko u vama, koje vas vadi iz balona straha i omoguava vam da nastavite ivot.

Panika Zbogom, vi ste u najsigurnijim rukama!

Poglavlje 4
U ovom poglavlju dau vam neke primjere kako tehnika jednog poteza moe biti primijenjena u razliitim situacijama iz stvarnog ivota. Vi moda imate odreenu situaciju koja vam izaziva napade i niste sigurni kako da ispravno primijenite tehniku. Nadam se da e vam ovo poglavlje to pojasniti. Vonja sa anksioznou Jedno od najeih pitanja koje mi postavljaju jeste kako da se primijeni tehnika jednog poteza za borbu sa anksoznou tokom vonje. Ovdje ima mnogo strahova, od zaglavljivanja u saobraaju do prelaska preko mostova itd. esto se anksioznost javlja iz straha od guve u saobraaju kada bi osoba bila zarobljena u vozilu ili od gubljenja kontrole nad vozilom i izazivanjem udesa. Nepotrebno je rei da, iako su se godinama borili protiv fobija od vonje, veina onih koje sam savjetovao vie nikad nisu imali strah od udesa. Pogledajmo primarni strah. Strah od nesree koji bi bio uzrokovan gubitkom kontrole zbog paninog napada. Veina ljudi poinje da bude anksiozna ak i prije nego to krenu od svoje kue jer ve zamiljaju kako e izazvati lanani sudar desetak automobila jer su se pogubili i udarili u drugi automobil. Ako imate ovakve brige, prvo to treba da pogledate je kako ste se u prolosti ponaali u vozilu. Da li ste bili lo voza? Veina vozaa sa fobijom od vonje zapravo imaju ist dosije i nikad nisu imali ni najmanju nezgodu. Anksiozni vozai nisu smrtno opasni na putu; u stvari, mnogo su oprezniji od vozaa koji su imali teak dan na poslu pa su pospani za volanom.

Kao to smo rekli ranije, kada gledamo u biologiju anksioznosti, senzor za opasnost mnogo bolje radi kod anksioznih vozaa. Ovakav nivo opreza uva vozaa od potencijalnih opasnosti i fokusira ga na vonju, oni ne kunjaju, ne razgovaraju na telefon i ne kopaju po kaseti u automobilu. Naravno, ne pokuavam da kaem da su anksiozni vozai idealni, ali smatram da je bitno ovo istai jer se mnogi osjeaju grozno jer su anksiozni u svojim automobilima. Ako ste uopteno dobar voza, onda prije nego to sjednete u auto, unesite i svoje samopouzdanje u to i potvrdite sebi da ste dobar voza. To e smanjiti vau brigu. Zajedno sa tehnikom jednog poteza za vozae (ispod) pomoi e vam da ponovo budete samopouzdan i siguran voza kao to ste nekad bili. Drugi veliki strah koji mui fobine vozae je da ostanu zarobljeni u autu na neki nain. Pod ovim mislim na guvu u saobraaju, u kolonama na putevima, dugakim mostovima, pa ak i na semaforima. Kada mu se dozvoli, um e da pojuri i da pone da zamilja razne scenarije sa smrtnim ishodom jer ste zarobljeni u autu bez mogunsti da vam neko pomogne ako doivite snani panini napad. Vana stvar je da zauzdate ove strahove prije nego to se razviju i prevare va um da ete biti zarobljeni. Razmislite malo o tome. Da li stvarno postoji situacija u kojoj ete biti zarobljeni, bez anse da pobjegnete? Naravno da ne postoji. Saobraaj e se na kraju pokrenuti; ne moe zauvijek stajati. Uvijek postoji tok i uvijek postoji izlaz. Ovo moda znai da izlaz morate sami da naete, ali nikad ne dozvolite sebi da vama prevlada misao kako nema izlaza. Kada ovim strahovima suprotstavite logina rjeenja tada slabite kontrolu koju strah ima nad vama. Poinjete da uviate blef kojim vas dri prestraenim od onoga ta bi se moglo desiti u saobraaju.

Va um bi se mogao pobuniti i izai sa najgorim moguim scenarijom, ali opet, da li je stvarno tako strano kao to vam se ini? Pazite da vam ovakve misli ne okupiraju glavu. Automobili se kvare svakog minuta. Ti vozai nemaju drugog izbora nego staviti trokut upozorenja i napustiti vozilo. Nee ono nikuda otii. Eto ga, to je izlaz, mada ekstreman. Koristei moju tehniku, nikada to neete morati uraditi. U stvari, nauiete kako opet uivati u vonji. Tehnika jednog poteza za vozae Pokazau vam kako da primijenite ovu tehniku u situacijama kad ste u automobilu. U ovom sluaju hoemo da eliminiemo panini napad u toku vonje. Primjenjujemo potpuno istu proceduru kao to je opisana u prethodnom Objasniu. Predlaem da uzmete auto i krenete na probnu vonju, ako je mogue nou ili nedjeljom, kad je manje saobraaja na putu. Vozite putem na kojem ste inae anksiozni; to bi moglo biti izvan vae bezbjedne zone ili preko mosta. Ako se osjetite vrlo nervozno, ponite manjim testom. Vano je da vozite putem koji vam izaziva nervozu. Neete dugo voziti prije nego to se anksioznost pojavi. Moda e biti blaga, ali ako vonja bude problem, poee da prerasta u paniku. Kako panika bude rasla, ponite da ohrabrujete senzacije. Osjetite kako vam tijelo postaje sve vie anksiozno. Zainteresujte se za neobine senzacije i ponite da snano ohrabrujete napade da se jo vie pojaaju. Sada izazivate anksioznost da se pokae. Uite u nju to je vie mogue. Va trening je da krenete na probnu vonju u nadi da ete imati panini napad. To vam je cilj. I prije nego to krenete, traite anksioznost da vas poglavlju osim to ovdje trebate vei nivo opreznosti.

35

obuzme. Sada je situacija drugaija, jer obino ne elite ni da mislite o tome. Na probne vonje u poetku moete ii s nekim, ali poslije malo vjebe, preporuujem da idete sami jer ete samo tako osjetiti pravu nezavisnost i osloboenje od straha. Ako stalno vjebate s nekim, moete da pomislite da ste dobili samopouzdanje zbog suvozaa i da se zbog njega osjeate sigurno. Postoje odreene stvari zbog kojih morate biti oprezni dok ste na probnoj vonji. Morate voziti bezbjednom brzinom i biti fokusirani na put i saobraaj. Ako osjeate omaglicu ili nesvjesticu, najbolje je stati i nastaviti sa tehnikom jednog poteza parkirani; u ostalim sluajevima potpuno ste bezbjedni. Bezbjedni ste jer ste u stanju poveanog opreza i, ako nastavite bezbjednom brzinom, ne predstavljate opasnost ni za sebe ni za okolinu. Bezbjedni ste jer senzacije i nisu nita drugo do senzacije; one vas ne mogu ozlijediti. Misli koje vas plae su samo iluzije. Kada se vratite kui nakon uspjene vonje, moe vam biti od pomoi ako budete vodili dnevnik; nazovite ga dnevnik vonje. To e pomoi da utvrdite kako dobro napredujete, a ako budete imali lo dan na putu, moete otvoriti dnevnik i podsjetiti se da ste stvarno napravili napredak. Pokuajte da uvjerite sebe da dobro napredujete. Moemo imati sjajnu sedmicu pa onda jedan lo dan i odjednom nam se uini kao da onih est dana nije ni postojalo! Zato, uvijek pokuajte da se fokusirate na uspjeh i on e da raste i da se iri u vaem ivotu. Ovo vai za sve situacije kada vas mui anksioznost. Tehnika jednog poteza dae vam sposobnost da se suoite sa strahom u bilo kojoj situaciji na putu. Suoavanje sa strahom slabi snagu anksioznosti. Ovo zahtijeva malo vjebe, ali kao to rekoh, najbolje je malo vjebati kad saobraaj nije gust.

Na kraju, mogu vam predloiti nekoliko izjava koje moete koristiti dok vozite. Moete ih ponavljati u sebi ili naglas i pomoi e vam da opustite um i budete fokusirani na vonju. Ja sam dobar voza i uvijek bezbjedno stignem na odredite. Ja sam smiren, oprezan i imam punu kontrolu u vonji.

Studija Lindzin strah od vonje

sluaja

Moj strah od vonje sakatio mi je ivot. Vonja po prometnim putevima, posebno autoputevima, redovno mi je izazivala panine napade. Poinjalo bi mislima o nekoj uasnoj prii sa puta koju sam nedavno ula. Onda bi moje tijelo reagovalo ubrzanim otkucajima srca, plitkim disanjem, cijelim arsenalom simptoma. Sama injenica da moje tijelo postaje nervozno bila je okida straha koji je neminovno vodio do paninog napada. Nije bilo neuobiajeno da tada zovem svog mua da doe i da me spasi! Odustajanje od vonje nije dolazilo u obzir. Djecu sam morala da vozim u kolu svaki dan i nije bilo drugog naina da dou tamo osim da ih ja vozim. Sigurna sam da bi oni voljeli da okrenem auto i kaem ao mi je, djeco, nema kole danas, mama je previe uplaena da vas vozi. Ali to, naravno, nije bila opcija. Svako jutro borila bih se sa tim demonskim strahom i esto mi se inilo da gubim tlo pod nogama. To bi me iscrpljivalo i uzrokovalo mnoge neprospavane noi jer sam razmiljala kojim putem sutra da vozim. U kolu se moglo stii na dva naina. Jedan je autoputem, a drugi je okolnim putem, koji je mnogo dui i mnogo vie vremena je trebalo da bi se tuda stiglo. Zavisno od toga kako sam bila raspoloena, ili bih ustala dosta

37

ranije da bih ila duim putem, ako bih bila malo plaljiva, ili bih ustala u normalno vrijeme, kao i veina majki u komiluku, ako bih se osjeala hrabrom. Dolo je ak do te take kada su i moja djeca poela da primjeuju da neto nije u redu. Dui put danas, mora da se mama ne osjea ba sjajno. Morala sam neto da preduzmem. Poela sam da istraujem po internetu i naila sam na program Panika Zbogom. Trebalo mi je malo vremena da potpuno usvojim sve to sam nauila iz tehnike jednog poteza i stvarno nisam imala pojma kako da to primijenim u vonji do kole. Ali nakon nekoliko itanja, neto mora da je kliknulo. Mislim da je poelo kada sam se iznervirala zbog tog demonskog straha. U stvari sam, dovoljno glupavo, uzviknula Samo navali, kao u filmovima. Ako e da me terorizira do kraja ivota, onda hajde, najgore to moe! To je bilo vrlo zastraujue i, iznenaujue, osjetila sam se jaom, kao da sam skinula veliki teret sa grudi. Sledee jutro ustala sam sa istim stavom. I po prvi put u mnogo godina vozila sam po putu sa velikom mirnoom. Sad, kad mislim o tome, sjeam se da sam pomislila ako u da doivim veliki panini napad, neka ga doivim! Ta stvar me nee ubiti, pa ako nee da me ubije, onda me, doavola pusti da na miru vozim svoju djecu u kolu! Kakav preokret! Neto u meni je stvarno kliknulo. Da osjeala sam iste trnce i ista lupanja srca i nedjeljama poslije, ali tada me stvarno nije bilo briga. Moj stav se potpuno promijenio od toga da me plaila i najmanja senzacija do toga da me ba briga. Bilo je to skoro kao da su mi se ti panini napadi vie smuili i umorili i da vie nisam htjela da toleriem te strahove. Nisam sigurna da je to prava interpretacija tehnike jednog poteza, ali to je ono to sam ja iz nje izvukla i meni je stvarno pomogla.

Sada vozim sa samopouzdanjem i samo dalekim sjeanjem kako sam bila uplaena. Neu rei da sam se totalno rijeila stresa zbog buke, saobraaja itd., ali valjda to znai da sam se vratila na isti nivo sa bilo kojim drugim vozaem na putu.

Strah od naputanja kue

Postoji fobija koja je povezana sa paninim napadima, a zove se agorafobija. Agorafobija je strah od otvorenog prostora, guve, javnih mjesta kao to su supermarketi. To je strah od naputanja sigurne zone, kao to je kua. Ljudi koji osjeaju ovaj strah, zbog osjeaja ranjivosti esto pate od paninih napada u ovim situacijama na otvorenom. Mnogi ljudi koji imaju panine napade imaju i odreeni nivo agorafobije. Neki se plae da budu daleko od kue ako doive panini napad, a neki su toliko paralizovani strahom da ne mogu da napuste kuu ak ni nakratko. Razmiljanje kod ljudi sa agorafobijom obino je o tome ko e se pobrinuti za njih kada se desi panini napad, kako e dobiti pomo i podrku. Ranjivost raste kada rtvu obuzme anksioznost jer odjednom je nesposobna da se brine o sebi jer se nalazi daleko od kue, okruena strancima. U ekstremnim sluajevima agorafobije ljudi su godinama vezani za kuu. Molim vas, zapamtite, ovo nikako nije bezizlazna situacija i opet ponavljam da je neto beznadno samo ako vjerujemo da je tako. Tehnika jednog poteza je mnoge ljude oslobodila agorafobije i omoguila im aktivan i ispunjen ivot kakav su imali nekada. Za poetak, potrebno je obratiti panju na vjerovanje u takozvanu bezbjednu zonu, odnosno zonu u kojoj se, kako osoba vjeruje, panini napadi ne deavaju, ili se bar ne deavaju esto. Zato osoba nastoji da to vie vremena tu provodi. Bezbjedna zona je mit koju je va um kreirao. Um

je razvio naviku da misli da je bezbjedna zona jedino mjesto na kojem ste sigurni. Ako patite od agorafobije, posmatrajte kako va um izmilja razloge zato vjeruje da su samo odreena mjesta sigurna, a sva ostala nisu. Ta razmiljanja idu od toga da budete blizu ljudi kojima vjerujete ili blizu telefona, do poznate okoline u kojoj ste sigurni. Istina je da kod anksioznosti ne postoji tako neto kao to je Bezbjedna zona. Ne postoji smrtna opasnost kod paninih napada i zato je sjedenje kod kue isto kao i sjedenje pod zvijezdama na pustom ostrvu. Naravno, va um e vam odmah rei da je pusto ostrvo strano mjesto da se bude na njemu jer tamo nema bolnica, sedativa, doktora, NEMA BEZBJEDNOSTI. Prisjetite se vaih ranijih paninih napada. Zar jo uvijek niste tu, ivi i zdravi, ak i poslije svih tih napada tokom kojih ste bili ubijeeni da ete umrijeti? Mogue je da je bilo situacija kad su vas vozili u bolnicu gdje su vam dali lijekove da vas umire, ali da li stvarno mislite da biste umrli i da vam nisu dali te lijekove? Ne biste umrli. Kada bi se napad desio na pustom ostrvu, preivjeli biste, ak i kad bi bili sami. Kada je ovjek stvarno bolestan, kada ima astmu, dijabetes i sl. tada bi lijekovi bili neophodni, ali ni jedan doktor na svijetu vam nee rei da postoje bezbjedne zone i da se jedino u njima smijete kretati. Poto ja znam bolje od ikoga kako uasavajue moe biti izlazak iz bezbjedne zone i osjeati kako strah raste u vama, ne elim da zvuim grubo. Ovaj kurs nije namijenjen da ljude kori zbog njihovog ponaanja. On je nain traenja rjeenja i oslobaanja od mitova koji vas sputavaju kao zatvorski zidovi. Cilj je da ponovo imate bogat i ispunjen ivot. Ja takoe razumijem i zato ljudi oko vas ne razumiju zato vam je toliki problem

jednostavan odlazak u kupovinu. Moraete da im oprostite to i probajte da se ne ljutite zbog njihovog nerazumijevanja vaeg problema. Ako va partner ili lan porodice nije imao slian problem sa anksioznou, teko e shvatiti kroz ta prolazite i nee ba saosjeati s vama. Siguran sam da ste bezbroj puta bili izvueni iz kue dok ste vritali i utali oko sebe. Ovo moe dovesti do tenzija i svaa i do jo veeg osjeaja da vas niko ne razumije. Ljudi u okruenju agorafobiara samo pokuavaju da urade ono to oni misle da je najbolje. Ako vidite da su im namjere dobre (iako esto pogreno ispoljeno), onda treba da ih uputite u vae stanje da bolje razumiju o emu se radi i tako ete izbjei neeljene konflikte. Siguran sam da ete se sloiti da ste upravo vi jedina osoba koja vas moe osloboditi agorafobije. To su vae misli i jedino vi moete da ih promijenite. Noenje sa dugogodinjom agorafobijom je dugotrajan proces, ali kad se rezultati ponu pojavljivati, onda sve ide bre i bre, dok ne doete do take kad ne moete vjerovati koliko je to bilo lako.

Studija sluaja agorafobije Silvijina tehnika jednog poteza Ja ovu tehniku vidim kao prelazak iz ivota punog ogranienja u ivot pun slobode i samopouzdanja. Bila sam 5 godina vezana za kuu. Mogla sam funkcionisati do odreenog nivoa jer sam imala mua i djecu koji su mi pomagali, ali iznutra sam umirala. Bila sam ljuta na sebe jer nisam bila hrabra i osjeala sam se zarobljenom i da e me fobija pratiti do kraja ivota. Vrlo je deprimirajue kada ne vidite izlaz iz takve situacije. Moj problem je poinjao optom anksioznou koja je prelazila u strah da e me napolju uhvatiti panini napad. Boravak na bilo kojem mjestu van kue

inio me je ekstremno anksioznom. ak i odlazak do kraja dvorita bio mi je problem. Nisam sigurna kako je se ova fobija tako pogorala, ali kada sam dotakla samo dno, odluila sam da moram da prestanem ovako ivjeti. Moj brak je trpio i nisam sigurna ni koliko bi jo trajao da se nisam uhvatila u kotac sa agorafobijom. Trebalo mi je rjeenje. Moj mu me je stvarno podravao, ali znala sam da ali za onom enom, punom samopouzdanja, koju je oenio nekoliko godina ranije. Kada se sada osvrnem, vidim da sam ivjela u praznoj koljci ivota. Od sebe sam napravila zatvorenika, ne u svojoj kui, nego u svom umu. Moje misli bile su zatvorski uvari koji su mi prijetili da u da snosim posljedice ukoliko pokuam pobjei. Na kraju je ispalo da su te posljedice zapravo sloboda! Ljutnja je bila to to me je najvie potaklo da istraujem i na kraju kupim knjigu Panika Zbogom. Proitala sam je i na poetku nisam bila toliko uzbuena. Mislim da sam traila metodu koja nije zahtijevala da ja neto radim i koja e mi omoguiti da jednostavno izbriem sva sjeanja na strah nekakvu arobnu tabletu. Proitala sam je jo par puta i vie je nisam uzimala sve dok stvarno vie nisam mogla podnijeti. Prvi put sam odluila da ovu tehniku upotrijebim kada sam ila u kupovinu. Ve neko vrijeme planirala sam da kupim zavjese i stvarno sam htjela sama da ih izaberem. Dola sam do oping centra sa muem, uplaena, ali i uzbuena jer e danas da bude drugaije. Mogla sam to da osjetim. Poela sam da razgovaram sa strahom, ka to sam proitala, nisam reagovala na njegov strani glas, nego sam ga jednostavno posmatrala i govorila mu kao da se radi o petogodinjem djetetu. Kada je iskrsla misao o nadolazeoj panici, shvatila sam da sam poela da paniim. Taman sam htjela da kaem sebi Umrijeu ako ne stignem do

kue. Upravo to je bila misao koja me je drala zatvorenom u kui. Kakva besmislica. Brzo sam se pribrala i rekla Ne, samo doi! Doi paniko, pokai ta zna. Udari najjae to moe i neka prti na sve strane, ja poslije moram da kupim zavjese. Nita. Hajde sad s tim paninim napadom i umiranjem itd., itd. Nemam cijeli dan na raspolaganju. Balon se tada i tu rasprio. Sada sam bila uiteljica u koli koja je nemirnu djecu (moje misli) drala pod kontrolom. To je bio moan osjeaj. Kupovinu i put zavrila sam bez problema, vratila se kui i proslavila sa muem uz au vina. Moj kompletan oporavak nije bio trenutan. Trebalo mi je jo nekoliko odlazaka iz kue sa nekad velikim razoarenjima prije nego to sam se zaista vratila u kolosijek. Uskoro sam poela da se budim ujutro razmiljajui gdje bih danas voljela da idem. Nedugo zatim, sama sam putovala. Nadam se da mogu da inspiriem ostale itaoce koji moda imaju sline probleme i da im poruim da zapamte da nada uvijek postoji. Ne dozvolite da vam te misli zarobe um i da vam kau da je kua jedino bezbjedno mjesto. To nije tano. To jednostavno nije tano.

Strah od letenja Letenja se esto boje i osobe koje nemaju problema sa estom anksioznou i paninim napadima, pa je razumljivo kakav je to izazov za one koji te probleme imaju. Demonstrirau vam kako da pobijedite strah od letenja koristei tehniku jednog poteza tako da ete bez straha i puni samopouzdanja moi da letite, kako na kratkim, tako i na dugim relacijama. Veina ljudi koji pate od paninih napada tokom leta, generalno se ne boje mehanikog kvara aviona, nego vie kvara u njima samima, odnosno pravljenja scene u avionu. To je zato to se osoba, koja ima panine napade, osjea kao da u sebi ima bombu koja e eksplodirati svakog trenutka i to je gura u spiralu panike. Ako ta bomba eksplodira na sigurnom mjestu, kao to je kua, onda je se lake nositi sa njom jer je kua sigurna zona u umu te osobe. Ali ako je na visini od 10 kilometara, to je sasvim druga pria, jer se tu ne osjea ugodno. Takoe, tu je esto i element klaustrofobije, koja se manifestuje kao strah od letenja. Osoba koja pati od ovoga eli otvoren prostor ili mjesto da se sakrije i bude sama. Ako osjetite strah ve im rezerviete let, taj va poetni stav je veoma vaan. Budite uzbueni to imate tu priliku. Podsjetite se da ete sad, dok budete u avionu, imati nove tehnike koje e vam pomoi da savladate strah i da letite bezbrino i duge destinacije. Ne brinite, u avionu ete biti bezbjedni. est, bezbrian let poinje no ranije. Pokuajte se dobro odmoriti prije leta. Tako ete izbjei umor koji moe da izazove stres. Na dan leta dobro se organizujte da bi izbjegli gnjavae pri dolasku na aerodrom, prolasku kroz

carinu, itd. Dajte sebi dosta vremena da bi izbjjegli dodatni stres urei na aerodrom. Kada ulazite u avion, ponovite sebi injenicu da vam anksioznost, ukoliko se pojavi, nee nauditi. Kao i svaki put, kroz nju ete proi neozlijeeni i to to ste u avionu ne znai da sada nee biti tako. Ovo je va novi pristup letenju. Ukrcavate se na avion, ne sa nadom da ete biti oputeni i mirni, nego sa nadom da ete iskusiti anksioznost koje se tako bojite. Kao i uvijek, trik kod metode jednog poteza je da se potpuno uivite u iskustvo. Ako ostanete pri miljenju da su sva osjeanja i senzacije loi, samo ete se jo vie prestraiti i osjeati manje pozitivnim oko letenja. Ukrcajte se na avion, sjedite u vae sjedite i, ako ne osjeate ni jednu poznatu senzaciju anksioznosti, traite da dou. Ako su tamo, traite da se pokau. To moete da uradite jer se ne krijete niti bjeite od njih. Ne sjedite u vaem sjeditu molei se da se ne pojave sjetite se kako ste se ponaali proli put kada su se poele pojavljivati. Najvjerovatnije, poeli ste da paniite i mislite kako je avion zadnje mjesto na svijetu na kojem elite da budete. Te misli su rasle do trenutka dok se niste izbezumili od straha, a sve to se desilo ak i prije nego to su zatvorena vrata aviona. Ako, meutim, ne osjeate nita alarmantno, to je u redu; itajte novine, knjigu ili sluajte muziku; ali, da bi bili sigurni, provjeravajte osjeaje s vremena na vrijeme da vidite ima li ikakvih naznaka anksioznosti. U nadi da ete dobiti panini napad, svojevoljno pokuavajte da dozovete senzacije anksioznosti. Zvui kao zadnja stvar koju bi trebali da radite u

avionu, ali zapamtite da se nikad ne povlaite pred potencijalnim dolaskom paninog napada. To je glas u vama koji uzvikuje jednu od dvije stvari: A) Molim te, Boe, ne sad, ne mogu se s tim boriti ovdje. Uzbuna! ili pozitivnu, osnaujuu B) A tu si; Oekivao sam da se pojavi. Pa pokai mi ta ima. Spreman sam, ekam i zainteresovan sam. Ako osjeate poetak paninog napada, to je u redu. Niste ni pokuavali da pobjegnete; u stvari, nadali ste se da e da se pojavi da bi se mogli suoiti s njim. Iako je situacija toliko strana i vi se plaite loeg ishoda, ipak morate biti malo hrabri da svim srcem zatraite jo, jer to iskrenije zahtijevate jae napade, to ete postajati snaniji i samopuzdaniji. Ponekad moe pomoi i da budete emocionalni i uzbueni kada traite od straha da se pokae jer to pomae emocijama da se oslobode. Ako osjetite navalu adrenalina/straha, primijetiete da dolazi u talasima. Krui kroz tijelo i, ako obratite panju, osjetiete kako brzo proe, za 20 ili 30 sekundi. Tu nema niega ega bi se plaili. Nakon to proe, samopouzdanje se vraa, do sledeeg talasa i tako ukrug, dok na kraju ne vidite ablon. I ako ne reagujete, efekat na vas je nita vie nego tjelesna senzacija minus panika. Ako letite sa drugima s kojima niste ba bliski, ne govorite im da se bojite letenja jer vas to moe uiniti jo nervoznijim. Oni se zabrinu za vas i to moete pogreno da protumaite kao da stvarno imaju razlog za brigu.

elbookers.com

Recite sebi: Primijeniu tehniku, a ako kasnije stvarno budem imao potrebu da im kaem, rei u im. Sad u sam da se prepustim iskustvu. Konano, ako se osjeate vrlo anksiozno i to vas preplavljuje, evo jo nekoliko savjeta za oputanje prije leta: Ako ne uzimate nikakve sedative, razmotrite da odete doktoru i objasnite mu situaciju. ak i ako ga nikad ne uzmete, mala doza Xanex-a, na primjer, moe biti korisna. U stvari, ja vam preporuujem da tablete uvijek imate sa sobom. Tako moete rei sebi da, ako stvarno postane neizdrivo, uvijek moete uzeti tabletu da se smirite. Sama injenica da ih imate moe utiati anksiozne misli. Pijte dosta vode i ponesite flau vode sa sobom. Vrlo je lako dehidrirati na dugim letovima. Voda vam takoe pomae da progutate tokom uzlijetanja i slijetanja da bi izjednaili pritisak u uima. Ako mislite da e pomoi, prije polijetanja recite posadi da ste nervozni kad letite. Oni imaju mnogo iskustva sa tim strahom i uvijek e biti tu za razgovor ako ih budete trebali, jer to je dio njihovog posla i za to su i obueni. Neki se osjeaju manje usamljeno kada posadi kau da se boje letenja. Realnost je da niste sami; vjerovatno u istom avionu s vama ima jo nervoznih letaa.

Studija sluaja Stivenov strah od letenja Prije nego to sam doivio svoj prvi panini napad 1999. godine, godinama sam letio bez ikakvog straha. Poslije tog prvog napada, koji se dogodio prilikom sluenja u crkvi, moj stav prema letenju dramatino se promijenio. Nije bio problem to sam u avionu iznad Atlantskog okeana; problem je bio to sam van kue. Primijetio sam kako sam poeo smiljati izgovore da ne letim. Ubjeivao sam djevojku da e nam za praznike biti mnogo ljepe kod kue i da stvarno nema potrebe da letimo u nepoznata mjesta. 2001. promijenio sam posao i dio njega je bilo i redovno letenje. To je za mene postalo veliki izvor stresa. No prije leta jedva da sam spavao, a kada bih se nekako natjerao da uem u avion, dohvatio bih se alkohola da smirim ivce. Na odredite bih dolazio malo pijan, umoran i nesposoban za posao. Neto se moralo promijeniti. Na jednom forumu itao sam o ovom programu i odluio da ga isprobam i da vidim da li e mi pomoi sa mojim, sada ve hroninim, strahom od letenja. Za nekoliko dana trebao sam ponovo da letim i stvarno sam traio udo. Jutro polijetanja je dolo i stigao sam na aerodrom, u rukama nosei mali prtljag, a u glavi nove vjetine za paniku. Na papiru mi je ova tehnika imala smisla, ali da li e djelovati u stvarnoj situaciji? Sjeo sam na svoje sjedite u zadnjem dijelu aviona i skenirao se iznutra da provjerim kako se osjeam. Da, bio sam uplaen. To je bilo u redu, reeno mi je da to mogu oekivati. Avion je izaao na pistu i, kao i obino, osjetio sam malo veu anksioznost. Smijeno je da ja stvarno znam kada e napad panike da pone. Misli su mi divljale, a oi su lutale po avionu i svaki mali

48

pokret ili zvuk mi je smetao. Imao sam boicu alkohola i razmiljao sam da li da, kao i obino, popijem malo ili da isprobam novu tehniku. Moje uzbuenje mora da je bilo ravno onom kao kod vojnika kada iskoi iz rova i pojuri u borbu. Sjeam se da sam vritao (u mislima) i zvao anksioznost da doe po mene POKAI MI NAJGORE. Zavalio sam se u sjedite i ekao napad. Hrabro sam se oslobaao straha. Osjetio sam navalu adrenalina, ali nisam bio van kontrole. Zato to sam pozivao strah, radije nego ekao da me talasi udave, osjeao sam se kao da surfujem na njima. Bilo je mnogo lake jahati ih nego se daviti pod njima. Nastavio sam da radim ovo jo nekoliko minuta. Kao to sam i itao, strah se u talasima kretao kroz moje tijelo, ali ako to ima ikakvog smisla, osjeao sam kao da sam ga nekako sagorijevao. Nakon to je navala prola, osjeao sam se nekako ivahno, hrabro, kao malo dijete. Godinama se nisam tako osjeao. Taj let i oni naredni proli su odlino. Nakon jo nekoliko letova, prestao sam toliko da brinem no ranije. Poeo sam da vjerujem da mogu da se nosim sa svakom situacijom. Nije sad da sam ba skroz oputen kad letim, i dalje sam malo napet kad ulazim u avion i kad prolazimo kroz turbulencije. Stvarna razlika za mene je ta da sam proao tu prepreku koja je letenje inila tako stranim. Prepreka je bila strah od gubljenja u avionu. Sad shvatam da je to bila samo iluzija. Dozvolio sam svom umu da vjeruje da je gubljenje stvarna mogunost i ta misao me je uvukla u spiralu panike. Zanimljivo, kada sam savladao strah od letenja, briga od doivljavanja paninog napada na vrstom tlu nestala je. Vjerujem da se to desilo jer je jedan dio mog uma shvatio da, ako moe da savlada strah u avionu, onda je pretrpano kino ili vonja automobilom kao etnja u parku.

Strah od javnog govora Vrlo je est sluaj da je najvei strah, ne od smrti, ve od javnog govora. Postoji ala da bi ti ljudi radije leali u mrtvakom sanduku nego govorili u javnosti. Javni govor je, kod ljudi koji pate od anksioznosti i paninih napada, esto glavni izvor briga nedjeljama, pa i mjesecima prije nastupa. Ovi govori ne moraju nuno biti na podijumu. To moe biti i obian sastanak u kancelariji gdje osoba mora da govori pred drugima. Kod nje se javlja strah da e imati panini napad dok govori i da nee moi rei ono to treba. Osoba razmilja kako e morati da pobjegne sa sastanka i poslije da izmilja razne razloge zato je pobjegla, maltene kroz prozor kancelarije... Ovo se malo razlikuje od veine ljudi koji se plae javnih govora jer njihov strah postepeno nestaje kad ponu govoriti. I za njih je javni govor problem, ali oni ne osjeaju prijetnju ili paniku, jer je najvjerovatnije nisu nikad ni doivjeli. Pa, kako se onda anksiozna osoba nosi sa ovim problemom? Prva faza je prihvatanje da te neugodne i bizarne senzacije nee nestati preko noi. U stvari, nemojte ni pomisliti da ete ih se osloboditi do sledeeg govora. Kada se pojave tokom govora ili sastanka, pristupiete im na drugaiji nain. Ono to treba da uradimo jeste da ponovo izgradimo vae samopouzdanje i da bude kao prije. Ovaj put ete problemu pristupiti na jedinstven, osnaujui nain, omoguavajui vam da se ponovo osjeate kao nekad. Kae se da najvei govornici osjeaju anksioznost prije govorenja, ali oni tu svoju nervozu nekako upotrijebe da svoj govor ak i poboljaju. Pokazau vam kako da uradite upravo to.

50

Prva taka veoma je vana. Prosjena zdrava osoba moe da osjeti niz vrlo neugodnih senzacija tokom govora i nije u opasnosti da izgubi kontrolu, niko ak nee ni primijetiti ni najmanji trag anksioznosti. Bez obzira kako teko bilo, uvijek ete zavriti svoj dio, ak i ako ve otpoetka bude teko i vrlo neugodno. Ni na koji nain neete biti onesposobljeni. Stvarni uspjeh deava se kada u potpunosti povjerujete da niste u opasnosti i da e senzacije proi. Ovo je kljuna stvar kod tehnike jednog poteza; traei jo, vi zapravo govorite: Svjestan sam da mi ti (anksioznost) nisi prijetnja. Ono zbog ega se panini napad stalno vraa jeste strah od straha strah da e vas sledei napad stvarno izbaciti iz cipela i mislite da ste samo pukom sreom proli napad preivjeli neozlijeeni. Poto su napadi tako strani, vae samopouzdanje je poljuljano zbog prethodnih anksioznih epizoda. Jednom, kada shvatite da vam nita ne prijeti, imaete novi odgovor na anksioznost koja se javlja kada govorite. Uvijek postoji prelomna taka kada anksioznost prelazi u panini napad, a to se, kada javno govorite, deava kada pomislite: Neu moi da se nosim sa tim pred svim ovim ljudima. Taj djeli sekunde sumnje u samog sebe izaziva navalu adrenalina i ekstremna anksioznost pojuri u talasima. Meutim ako, kada osjetite tu poetnu anksioznost, reagujete sa znanjem da vam ona nije prijetnja, tada e se brzo povui. Ovaj novi pristup je moan saveznik jer vam govori da je u redu da se plaite dok javno govorite; osjetiete anksioznost i senzacije, ali ete,

51

zajedno sa njima, proi kroz to. Zato to se on ili ona osjea vrlo anksiozno, esto i prije poetka govorenja, ta osoba moe pomisliti da je ve iznevjerila samu sebe. Sada se moete opustiti, to se tie toga, potpuno je prirodno osjeati anksioznost. Uzmite za primjer najgoru senzaciju koja vam se ikad desila u toj situaciji osjeanje opte nelagodnosti zbog gubitka daha. Vaa automatska reakcija bila bi: Opasnost doivjeu epizodu anksioznosti, a stvarno sebi ne mogu dopustiti da mi se to desi ovdje. U ovoj taki veina reaguje na ovaj nain zbog svih tih senzacija i osjeaju da im kola idu nizbrdo, a negativne misli se gomilaju i stvaraju anksioznost koja ima negativan uticaj na vae prezentacijske sposobnosti. Zato, pustite o Boe, ne sada misao da proe i odmah zauzmite stav: A tu si pitao sam se kada e doi, i usput, ni malo se ne plaim ni jedne tvoje senzacije, ovdje sam potpuno bezbjedan. Umjesto potiskivanja emocija i uzbuenja, vi se kreete kroz njih. Vae tijelo je blago uzbueno, ba kako bi i treblao da bude tokom govora, zato oslobodite tu energiju u sopstveno izraavanje. Potisnite je kroz prezentaciju, ne u sebe. Na taj nain, anksioznost okreete u svoju korist tako to je koristite da va govor bude ivlji, energiniji i upeatljiviji. Kada primijetite da se anksioznost povukla, to je zato to ste svojom voljom proli kroz nju. Onda brzo pomislite hou jo. Traite jo tih intenzivnih senzacija jer vas zanimaju i uopte ih se ne plaite.

Ovo izgleda kao mnogo stvari o kojima treba da se razmilja prije govora, ali u stvari nije. Bili bi iznenaeni da znate koliko nepovezanih misli moete imati tokom govora. Ovim pristupom usvajate novi stav o samopouzdanju koje ste negdje izgubili zbog dosadanjeg straha. Ako je va najvei strah kod javnog govorenja da ete se osjetiti kao u zamci, onda vam savjetujem da smislite nekakav vid mentalnog oputanja koje moete pripremiti ranije. Na primjer, na nekim govorima/sastancima i same sluaoce je mogue ukljuiti u razgovor, pa tako odvraate panju sa sebe. Neke vidove oputanja moete pripremiti i u glavi. Ne znai da et eih uopte i upotrijebiti, ali samo znanje da imate izlaz ve vas oputa. To moe biti neto jednostavno kao zahtjev od sluaoca da se predstave ili davanje mogunosti da postavljaju pitanja i sl. Razumijem da ovakve diverzije nisu uvijek mogue i da zavise od situacije, ali bilo ta to moete smisliti uinie da se osjeate manje sputano.

Studija sluaja
Robertovo iskustvo sa javnim govorenjem Ja sam izvrni direktor kompanije koja se bavi razvojem softvera. esto drim govore na konferencijama i prezentacijama naih proizvoda. Grupe pred kojima govorim variraju od malih do onih od nekoliko stotina ljudi. Nekoliko godina to sam radio bez problema dok nisam dobio ono to je kasnije dijagnosticirano kao panini napad. Moj prvi panini napad desio se tokom jedne vrlo stresne sedmice. Vee prije prezentacije ostao sam do kasno u gradu i ujutro sam bio pomalo mamuran. Taman sam htio da ponem svoj dio kad sam osjetio kako mi srce poinje ubrzano raditi. Osjetio sam trnce u lijevoj ruci i kako mi vrelina udara u obraze. Bio sam ubijeen da dobijam srani udar. Otiao sam do organizatora i rekao mu da ne mogu da otvorim prezentaciju zbog virusa i da je pomjeri za kraj dana.

Ovo me je stvarno uplailo i, iako su svi nalazi, koje sam odmah uradio, bili uredni, teko mi je bilo povjerovati da je to bila samo anksioznost. Znao sam ta je anksioznost, ali ovakvu nisam osjetio nikad ranije, ne ovako jaku. Poto sam do kraja godine imao jo planiranih govora, morao sam da odradim ovaj da se ne bih skroz preplaio javnih nastupa. Ovo mi je zaista bio veliki problem jer su javni nastupi kljuni dio moje funkcije u kompaniji. Moja ena je istraivala po internetu i pronala knjigu Panika zbogom i kupila je. Otili smo na odmor za vikend to mi je dalo vremena da sagledam ta se dogaa sa mnom. Navee bih pravio zabiljeke iz programa i gledao da li postoji nain da ga u potpunosti primijenim da mi pomogne sa ovim strahom. Senzacije su bile vrlo neugodne i nisam bio siguran da ih ita osim lijekova moe eliminisati. Moj sledei govor nije proao savreno, mogao sam i bolje, ali bitna razlika bila je u tome da vie nisam osjeao senzacije koje su me ranije dovodile u stanje paninog napada. Mislio sam da su tablete jedini nain da se oslobodim straha, ali sam nauio da su ta osjeanja u redu; ona su bila neto to je mom tijelu iz nekog razloga izazivalo ubrzan rad srca, znojenje dlanova, pritisak u grudima itd. Nauio sam da drugaije reagujem na to i to je bio preokret. Prije sam sebi govorio da u umrijeti, a sada te senzacije prihvatam potpuno i ak ih pozivam i pozdravljam. Samo ih posmatram i ne oznaavam ih kao dobre ili loe. One su jednostavno ono to jesu senzacije. Kako je vrijeme prolazilo osjeao sam se sve slobodnije zahvaljujui svom novom stavu prema senzacijama koji je omoguio da ih veoma brzo eliminiem. Tokom mog poslednjeg govora u novembru bio sam oputeniji

nego ikad. Kroio sam na podijum sa dubokim osjeajem samopouzdanja u stomaku. To je bio stav: Evo nas opet. Toliko dugo sam u ovom poslu i imam toliko mnogo iskustva da bi me uplaile nekakve bezvezne misli i senzacije. Odrau ovu prezentaciju i, ako padnem mrtav ovdje pred svima, ko ga ia neka padnem. To je bilo prosvetljenje koje sam dobio iz ove knjige. Tehnika jednog poteza bio je alat koji mi je omoguio da se otvorim i kaem: Samo navali, ja ne idem nikuda. vrst sam kao stijena. Lino vjerujem da svi provodimo previe vremena radei na osnovu misli u naoj glavi. Veina ljudi s kojima radim, zbog stresa su van ravnotee. Tehnika jednog poteza nauila me da premostim loe misli koje uzrokuju paniku i vrati mi panju nazad u moje tijelo. Vraanjem osjeajima i nepretjeranom reakcijom na njih, vie ih nisam odgurivao od sebe i gomilao pritisak. Sada sam ih proivljavao punom snagom i vraao se u mirno stanje.

Poglavlje 5
Kada se suoite sa paninim napadom, tehnika jednog poteza je najmonije psiholoko orue koje postoji. im osjetite dolazak paninog napada, primijenite tehniku i odmah ete smiriti situaciju. Govorili smo o razvoju strategije suoavanja sa strahom da bi ga oslabili i kontrolisali. Strah je jak samo kad bjeimo od njega i kada ga se bojimo. Moemo biti njegove rtve samo ako mi to dozvolimo. Uradite neto ega se plaite i smrt od straha je izvjesna. - Ralph Waldo Emerson Sad, da kaemo neto o nus-pojavama paninih napada. Veina ljudi koji imaju este panine napade kau da su dugo anksiozni, ak i nakon to panini napad zavri. Panini napadi nisu spontani, sluajni dogaaji. Njihov korijen je u podsvjesnoj anksioznosti koja je plodno tlo za pojavu napada. Neki ljudi tvrde da njihovi napadi dolaze iz vedra neba, ali kada se bolje sagleda, oni su ve osjeali anksioznost i prije pojave paninog napada. U ovom poglavlju govoriemo o ovoj, pozadinskoj anksioznosti. Optu anksioznost ljudi opisuju kao vor u stomaku, zajedno sa loim mislima. Ovakvo stanje naziva se Opti anksiozni poremeaj ili OAP. Ova opta anksioznost je plodno tlo za razvoj buduih paninih napada i vano je da bude prepoznata i eliminisana da bi osoba mogla normalno da funkcionie.

Oznaimo jainu anksioznosti skalom od 0 do 10. Stanje najvee panike je 10, a totalna smirenost je 0.

U tipinom danu, nivo stresa/anksioznosti kod prosjene osobe koja ivi u gradu iznosi izmeu 4 i 5. Poreenja radi, ljudi sa paninim napadima rekli bi da tokom napada dosegnu sam vrh skale (9/10) i da se neko vrijeme ne mogu vratiti u normalu. injenica je da se velika veina ljudi nikada potpuno ne vrati na normalan nivo. Mnogi ljudi, koji imaju este panine napade, esto kau da su stalno anksiozni, svaki dan su izmeu 6 i 7. Ujutro se bude sa anksioznou i navee s njom lijeu. Ova konstantna anksioznost ini ih nervoznim, napetim i psihiki su loe. Tijelo postaje napeto a um opsjednut anksioznim senzacijama. Neprestana napetost u tijelu i umu vodi do nelagodnih senzacija kao to su: Munina Vrtoglavica Iscrpljenost Zamuen vid Grevi

57

Loe misli Osjeaj nestvarnosti i depresija Ovo stanje obino se dijagnosticira kao Opti anksiozni poremeaj (OAP) i esto je povezan sa paninim napadima. Ako vam je dijagnostificiran Opti anksiozni poremeaj, ne uvjeravajte sebe da imate kliniku bolest. Nemate. Ovaj poremeaj ne znai da imate fiziku ili mentalnu bolest. Va mozak je u redu; vae tijelo je u redu. Kada bih mogao, u knjigama psihologije bih ukinuo termin poremeaj jer je pogrean. Navodi na ideje o haosu i totalnom slomu psihe, a to nije tano. OAP je naviknuti nain ponaanja koji se lako moe promijeniti pratei niz koraka. Ponovo moete ivjeti oputeno ako budete pratili korake i tehnike koje u vam sada predstaviti.

Tretiranje opte anksioznosti Kada jednom primijenite tehniku jednog poteza, intenzivni strah, koji ste osjeali, jednostavno oslabi. A kako on slabi, tako i anksioznost iezava i vraate se u mirno stanje. Ako se meutim, anksioznost ni nakon nekog vremena ne smanji, moete primijeniti korake koje u sada navesti. Moda ste vi osoba koja nikad nije iskusila panini napad, ali imate problem sa stalnom anksioznou. Ako je to sluaj sa vama, onda je ovo poglavlje za vas. Pokazau vam pet vrlo monih orua za uklanjanje anksioznosti iz vaeg ivota i vraanje vaeg uma i tijela u stanje mira i spokoja. Ova orua mogu se primijeniti odvojeno, ali su najefikasnija kada se primijene zajedno, a ona su sledea:

Eliminisanje anksioznih misli Dijeta Vjeba Zaokupljanje panje Terapija polja misli (Thought Field Therapy (TFT))

Noenje sa neeljenim mislima

U skoro svim sluajevima, anksiozno razmiljanje je glavni faktor koji uzrokuje senzacije. Bez prepoznavanja tih anksioznih misli, teko da ete ukloniti izvor anksioznosti. Ljudi koji esto imaju panine napade moraju da se bore sa negativnim sporednim efektima neeljenih anksioznih misli. One mogu biti briga za zdravlje, zabrinutost za voljene osobe ili nekakvi iracionalni strahovi koji im stalno lete mislima. Ponekad, neeljene misli dolaze iz nekog prethodnog iskustva, a nekad su stvarno bizarne i, bez obzira odakle su, izazivaju stres i brigu. Sada u vas provesti kroz jednostavan proces iz dva koraka koji je djelimino povezan sa tehnikom jednog poteza, ali je skrojen specijalno za anksiozno razmiljanje.

Da bi eliminisali negativne misli, mora doi do promjene stava zajedno sa specifinim alatima vizualizacije.

Promjena stava Anksioznost nije izazvana negativnom misli, nego nainom na koji reagujete na nju, reakcijom koja joj omoguava da utie na vas i ima mo nad vama. Da bi bolje shvatili kako negativna misao djeluje, zamislite sledee: Stojite na ulici, a svuda oko vas lijeno plutaju misli. Neke su vae, a neke su iz drugih izvora, kao to su novine, TV, magazini, itd. Primjeujete kako, kada obratite panju na neku misao, ona vam prilazi blie. Ostale, koje ignoriete, i dalje plutaju nesmetano. Kada poblie istraite misao, uviate kako se ona vee za drugu, slinu, i uhvatite sebe kako skaete od jedne do druge. Nekad su to svakodnevne misli, kao to su rauni, kuni poslovi i sl., a nekad su to misli o prolosti ili matanje. U naem zamiljenom scenariju, vi neoekivano primijetite kako misao koje se plaite lebdi prema vama. Ovu misao nazvaemo Strah X. X moe biti panini napad, bolest ili neto bizarno. Ne moete se oduprijeti nagonu da pogledate u tu misao i, kad joj date punu panju, ona prilazi sve blie i blie. Reagujete sa strahom jer vam se ne svia to to vidite.

Dalje uoavate kako je ta poetna misao povezana sa jo briga ta ako, koje takoe istraujete do detalja. to vie pokuavate da pobjegnete od te misli gurajui je od sebe, to vas vie zaokuplja. Pokuavate da se fokusirate na lijepe misli, ali stalno se vraate na tu lou. Postoji izraz misli se lijepe kao ljepilo. Sam in emocionalne reakcije na lou misao lijepi je za vas, i to vie brinete, bie sve gore jer se ljepilo sui i tee ju je odvojiti. Loa misao, i sve to je vezano uz nju, s vama su ujutro, kada se probudite, i navee, kada pokuavate da zaspite. Misli su oblik energije, ni dobar ni lo. Od nas zavisi kako emo je procijeniti i kako e uticati na na ivot. Misli se hrane panjom, ali ono to one zaista vole jeste snana emocionalna reakcija koja e ih zalijepiti za vas! Misli koje ostaju s nama su prvo privuene naom panjom, a onda se vrsto lijepe u zavisnosti od nivoa nae emocionalne reakcije na njih. Ovo je vano istai. Misao moe imati uticaj na vas samo ako joj to dozvolite. Naa emocionalna reakcija je njen izvor energije. Interesantno je da je njoj svejedno da li je emocionalna reakcija pozitivna ili negativna. Energija i panja je ono to je privlai. Jednom kada ispoljite emocionalnu reakciju na misao, stalno e vam se vraati, sve dok emocionalna reakcija ne izgubi energiju i izblijedi. Na primjer, ako vam neko da kompliment, moda uhvatite sebe kako nenamjerno mislite na to svaki put kada imate slobodnog vremena. Tokom dana, vae samopouzdanje i raspoloenje vjerovatno e da se popravi. Ali, na alost, mi teimo da se fokusiramo vie na negativne nego na pozitivne stvari. Prelako zaboravimo komplimente i okrenemo se stvarima koje nas uznemiravaju. Uzmimo obratan primjer. Ako vas neko koga poznajete

uvrijedi, siguran sam da e vaa reakcija na to biti mnogo intenzivnija i vjerovatno e dosta due trajati. Dakle, u osnovi razmiljanje ide ovako: Ako niste zaokupljeni nekom aktivnou, va um tei da trai misli na koje imate snanu reakciju. Poto na misli ljutnje i straha reagujemo sa najvie emocija, one prve isplivaju. Najneefikasniji nain za njihovo eliminisanje je potiskivanje. Studije o potiskivanju misli (Wegner, Schneider, Carter, & White, 1987) su dokazale da pokuaj potiskivanja neeljenih misli samo izaziva njihovo ojaavanje. To se naziva efekat odbijanja. Jednostavno reeno, to ih vie potiskujete, one se jae pojavljuju (odbijaju). Pa, kako poinjemo da rjeavamo problem neeljenih misli? Potrebna je promjena stava. Kada kaem promjena stava, mislim na nain reagovanja na misli. Promjena stava brzo e razoruati vau emocionalnu reakciju na loe misli i one e da oslabe. Ranije ste vjerovatno pokuavali da se borite sa tim mislima tako da ih potpuno eliminiete. Trik, meutim nije u njihovoj potpunoj eliminaciji, nego u novoj reakciji na njih. Nikada u potpunosti ne moemo kontrolisati ta e prolaziti kroz na um, ali moemo da kontroliemo kako emo na to reagovati. To je kljuna razlika izmeu onih koji su sputani loim mislima i onih koji to nisu. Misli koje nas prestravljuju ne pogone neke vanjske sile; to su nae vlastite misli. Mi ih ojaavamo, kao to ih i eliminiemo. Kada imate lou misao, radije bi da ne mislite, vaa prva reakcija je napetost i govorenje sebi O ne, ne svia mi se ta ideja. Ne elim tu misao sada. Kada pokuate da suzbijete tu misao i, naravno, ne uspijete, onda se uznemirite i misao postane jo intenzivnija u vaoj psihi.

To je kao da vaem umu stalno govorite ta god radio, ne misli na roze slonove, i pogodite ta? Ne moete pomisliti ni na ta to nije vezano za roze slonove. Dok god se borite sa misli, va um e joj se, kao smjelo dijete, stalno vraati. Ne moete rei da va um radi protiv vas. Tanije je da va um uporedite sa radarom koji kupi misli na koje se veu jake emocionalne reakcije. Da ne bi emocionalno reagovali, potrebno je da onemoate faktor straha misli; onda morate da prihvatite i da budete oputeni na bilo ta to vam prolazi kroz um. Nemojte se kriti od anksioznih misli i nemojte ih pokuavati potisnuti. Da uzmemo primjer: Recimo da kroz va um prolazi strah X. Taj strah moe biti bilo ta to va um moe pojmiti. Znate da misli nisu realan strah i elite da vam prestanu zagoravati ivot. Sledei put kada loe misli dou u va um, ne potiskujte ih. Ovo je vano. Recite sebi da je to u redu i da misli slobodno mogu da nastave da se igraju u vaem umu ako ele, ali da neete mnogo obraati panju na njih i sigurno neete reagovati sa strahom. Duboko u srcu znate da se to loe, to ste pomislili, nee desiti. Imate dublji osjeaj povjerenja i loe misli ga nee poremetiti. Recite sebi: Ta misao/strah je mogue da se desi, ali vrlo malo vjerovatno i zato neu da brinem o tome danas. Danas vjerujem da je sve u redu.

Od kljune vanosti je da se ne uznemirite ni kada misli i osjeaji ponu da ojaavaju. Da bi izbjegli snanu emocionalnu reakciju, dajte misli/strahu neki lik iz crtaa. Na primjer, zamislite da vam Paja Patak kae Neto strano e se desiti. Boji li se? dajte liku piskutav glasi i napravite smijenu scenu. Kako anksioznog patka sa velikim stopalima moete uzeti za ozbiljno? Ovakav nain reakcije na misao slabi njen autoritet nad vama, tako smanjujete strah. Kada to uradite, vratite se onome ta ste radili prije pojave misli. Zapamtite, vi ne pokuavate da potisnete misao ili je tjerate tabletom i slinim stimulansima. Na poetku je za ovo potrebna vjeba, ali desie se da ponet eprimjeivati kako osjeate sve manji strah tokom dana, a poto vie nema snane emocionalne reakcije, nee biti ni loih misli. Ovo je prvi korak oslobaanja od anksioznosti neutralnost. Va um je kruio negativnim krugom, a vi sada uite kako da ga zaustavite i preete u neutralni krug (pogledajte sliku ispod). Iz ove nove, neutralne pozicije osjetiete sve mnogo jasnije, daleko od anksioznih misli. Misli nas obino vode u jednom ili drugom pravcu pozitivan krug (mir/osjeaj kontrole i reda) ili negativan krug (anksioznost/strah/konfuzija). Sledei korak je prilagoavanje oputenom, mirnom stanju uma i prelazak energije u pozitivan krug razmiljanja.

Sada u vam pokazati tehniku koja

e stvarno da vam napumpa

samopouzdanje a va um e usmjeriti na pozitivno razmiljanje. Kada budete vjebali ovu tehniku, osjetiete prosvetljenje i vei smisao svega oko vas, kao i novu perspektivu stvari koje su vas muile. Vae misli e ii u suprotnom pravcu od anksioznosti to znai da e udaljenost izmeu vas i anksioznosti biti vea.

Zatvorite oi i usmjerite panju na predio srca. Zamislite toplinu koja izbija u sredini vaih grudi. Ponite da se fokusirate na neto u vaem ivotu to istinski cijenite. To moe biti jedna ili vie stvari (porodica, zdravlje, prijatelji, posao, va dom, itd.) Nastavite da se fokusirate na ovo jo nekoliko minuta dok ne osjetite zahvalnost u srcu i primijetite pozitivnu promjenu vaeg emocionalnog stanja.

Vjebe da se cijeni ono to imate u ivotu veoma je staro orue za pozitivne promjene i vijekovima se ui u svim religijama. Trenutno je vrlo popularno u bezbrojnim programima samopomoi. Ameriki Institut za srce sproveo je neka vrlo zanimljiva istraivanja o tome kako je srce blisko povezano sa mozgom i to kroz centralni nervni sistem. Istraivai sa ovog instituta zakljuili su da fokusiranje na srce i nakupljanje pozitivnih emocija alje signale mozgu koji uzrokuju da vii nivoi mozga rade u veoj harmoniji. Takoe, ovim smanjujete i krvni pritisak kao i nivo stresa u vaem tijelu.

Ove vjebe kompletiraju prvi dio pristupa u eliminaciji anksioznih misli, promjena stava. Promjenu stava morate vjebati svaki dan, sve dok vam ona ne postane druga priroda, dio vas. Moda ste se pitali zato su neki ljudi podloniji brigama i neeljenim mislima od drugih. Sada znate odgovor. Razlika je u tome da bezbriniji ljudi ne reaguju snano na anksiozne misli. Ovi ljudi imaju iste misli kao i anksiozne osobe, ali ih oni ne doivljavaju kao neto ega se treba plaiti. Oni se oslobaaju takvih misli smijui se i znajui da e sve biti u redu. Oni ne vide smisao da se uznemiravaju zbog takvih misli i zato one nemaju mo nad njima. Moda mislite da ste vi po prirodi anksiozna osoba i da ete uvijek reagovati sa strahom jer je tako ve godinama. To nije tano. Neprestano anksiozno razmiljanje je naviknuto ponaanje i mogue je se odviknuti, kao i svake druge navike. Pokazao sam vam najbri i najefikasniji nain za to jedinstvena promjena stava. Vrlo brzo moete smanjiti nivo anskioznosti koji ste godinama imali. Samo je potrebna vjeba. Na poetku ovog dijela napomenuo sam da je za potpuno eliminisanje anksioznosti najefikasniji dvostrani pristup. Sada u vam objasniti drugi dio pristupa, a to je upotreba vizuelizacije.

Vizuelizacija za okonanje anksioznog razmiljanja Anksioznost uzrokuje neravnoteu u vaem ivotu zbog koje sve brige koje imate kreiraju jako neprijatne senzacije. Sva vaa panja, iz centra tijela usmjerena je u glavu. kole meditacije esto vole da demonstriraju kako zbog te neravnotee tijelo lako gubi osjeaj gdje centar treba da bude.

Polaznik se pozove da izae ispred grupe i stane rairenih nogu. Trener tada kae polazniku da se fokusira na svoje line brige i strahove. Kada se polaznik fokusira na njih, trener se tiho pomakne u stranu i kae mu da e pokuati da ga gurne. Tada gurne polaznikovo rame i relativno lako ga izbaci iz ravnotee. Tada se polazniku kae da zaboravi brige i vizuelizuje vrsto stojanje na podlozi. Trener tada ponovo pokuava da ga gurne, ali sada osjea mnogo jai otpor. Polaznik vrsto stoji. Ovo pokazuje koliko je vano osjeati se vrsto i uravnoteeno, a ne stalno razmiljati. Anksiozne osobe mogu se osjeati iskljueno iz vlastitog ivota, odnosno kao da je ukljuen autopilot koji im upravlja ivotom. Nauiu vas jednu vizuelizaciju koja je podijeljena na tri dijela. Svrha vizuelizacije je da vam pomogne da se brzo rijeite stresa i napetosti. Vizuelizacija se moe koristiti kad ste pod stresom, a djelimino je korisna kada vam loe misli jure glavom. Postoji bezbroj takvih vizuelizacija koje moete nai u razliitim kursevima samopomoi, ali ja sam kombinovao tri najefikasnije i prilagodio ih tako da stvorim jednu koja moe biti upotrijebljena u bukvalno svakoj situaciji. Kada se praktikuje esto, ovaj proces vizuelizacije vrlo je efikasan za eliminaciju anksioznosti i nametljivih misli. Da bi bila potpuno efikasna, vjeba se mora izvoditi due od 10 minuta bez prestanka. Sve krae nee donijeti eljene rezultate. Ne postoji dobar ili lo nain izvoenja ove vjebe. Budite intuitivni i ne osjeajte se kao da ne moete da izvedete ovu vjebu jer niste dobri u vizuelizaciji stvari. Sve dok vam je panja usmjerena na vjebu, to je dovoljno da imate korist od nje. Na poetku je najbolje da vjebate na tihom mjestu, gdje neete biti uznemiravani, a kasnije ete moi da vjebe izvodite i na bunijim mjestima, npr. na poslu. Osjetiete kako vam se um i tijelo lagano smiruju i dolaze u stanje mirne oputenosti.

Dobro, hajde da ponemo. Moete sjediti ili stajati, zatvorite oi i panju usmjerite na disanje. Da biste postali svjesni svog disanja, jednu ruku stavite na grudi, a drugu na stomak. Neka vam se stomak ispupi kada udahnete i vrati nazad kada izdahnete. Nastavite da diete tako. Nastojte da vam disanje bude ravnomjerno, istog ritma. Ruka na stomaku se pomjera zajedno sa njim dok bi ruka na grudima trebala malo ili ni malo da se pomjera. Ovo se zove dijafragmino disanje. Kada se naviknete na ovu tehniku, pokuajte da usporite ritam disanja pravei kratku pauzu izmeu udaha i izdaha. Na poetku vam se ovo moe uiniti teko i da nemate dovoljno vazduha, ali vjebom ete naviknuti na sporiji ritam.

Da bi vam bilo lake navii se, kod udaha brojte do tri, napravite pauzu, onda brojte do tri dok izdiete (ili do 2, ili do 4 kako vam je lake). Ovo e vam takoe pomoi da se koncentriete samo na disanje, da ne mislite ni na ta drugo. Ako druge misli ponu nadolaziti, samo ih pustite da prou i obratite panju na disanje i brojanje. Nastavite tako nekoliko minuta. Ako vjebate ovo, zateete miie dijafragme i poee normalno da rade, a vi ete se osjeati lijepo i oputeno cijelo vrijeme.

Sada panju usmjerite na vaa stopala. Pokuajte da stvarno osjetite vaa stopala, da osjetite svaki prst. Sada vizuelizujte korijenje koje polako raste iz vaih tabana, probija se kroz onove i ulazi u zemlju. Korijenje raste sve bre i ulazi duboko u tlo. Sada ste vrsto ukorijenjeni za zemlju i osjeate se kao veliki hrast ili sekvoja. Zadrite taj osjeaj vrstine nekoliko trenutaka.

Kada ste doivite taj osjeaj da ste vrsto srasli sa tlom kao drvo, elim da vizuelizujete oblak jarkog svjetla koji se formira visoko iznad vas.

68

Munja iz tog sjajnog oblaka udara u tjeme vae glave i formira snop jarko bijele svjetlosti koja se sa vae glave polako sputa niz tijelo, preko nogu i kroz prste. Kada svjetlost pree preko vas, osjetite kako vam se um razbistrava. Doivljavate prosvjetljenje uma i ienje svog otpada koji se tamo nalazi. Ponovite ovu sliku etiri ili pet puta, sve dok ne osjetite bistrinu i olakanje.

Na kraju, zamislite da stojite ispod velikog, svijetleeg vodopada. Voda je blistava, sa mjehuriima i puna vitalnosti i ivota. Dok voda pada po vama, osjeate je svakim centimetrom tijela, tu blagost i ljepotu, a u svaku poru vam se ukapava osjeaj spokoja i mira. Pokuajte da okusite vodu. Otovrite usta i pustite je neka ulazi, osvjeavajui vas. Posluajte kako pada oko vas. Voda je ivot i ona sapira stres i brige iz vaeg uma. Otvorite oi. Pokuajte da koristite sva ula kod vizuelizacije. Da bi u vaem umu napravili to realistiniju sliku, koristite ula dodira, ukusa i sluha. Osjetite vodu kako vam klizi niz tijelo; sluajte njen zvuk koji pravi kada pada na tlo. to su zamiljeni scenariji realistiniji, vie koristi ete imati od njih. Mnogi ljudi kau da im je vizuelizacija veoma korisna i oputajua kada je esto koriste. Um je kao mii da bi se opustio, povremeno mora da pusti ono za ta se dri. Vizuelizujui razliita scenarija, omoguujete umu da se oslobodi. To je kao da aljete poruku mozgu da, kada zatvorite oi, vrijeme je da pusti sve za ta se tada dri. Za poetak, da bi istrenirali mozak da se opusti i rijei stresa, vano je da ovo vjebate svaki dan. Sa vjebanjem ete nauiti da se rijeite stresa za svega nekoliko minuta. Savjetujem vam da vjebate prije spavanja jer ete tako bolje spavati. Mnogi ljudi ne rade vizuelizaciju u spavaoj sobi, nego nekoj drugoj. Na taj nain, kada uu u spavau sobu i zatvore vrata, sav stres, brige i nervozu ostavljaju iza sebe.

69

Vizuelizacija, kao orue za eliminaciju stresa, vrlo je efikasna. Ako se pravilno izvede, postii ete duboku smirenost. Iz iskustva, meutim, ne mislim da vizuelizacija moe eliminisati panini napad ili napad anksioznosti (to je posao tehnike jednog poteza), ali je veoma snano pomono sredstvo za oslobaanje senzacija opte anksioznosti. Ovim se zakljuuje dvostrani pristup noenja sa anksioznim mislima. Vjebajui, primijetiete da e proi dani i dani bez anksioznih misli koje vam smetaju da normalno ivite, a opta anksioznost koju osjeate e biti znatno smanjena. Sada emo da se pozabavimo sledeim vanim oruem dijetom.

Dijeta
Voda Ne postoji bri nain za smanjenje opte anksioznosti od pravilne ishrane i redovne hidratacije organizma. Jedan od najefikasnijih sastojaka vae dijete jeste voda. Voda sjajno gasi e a za vas jo vanije anksioznost.

Skoro svaka tjelesna funkcija zavisi od toka vode kroz va sistem. Voda transportuje hormone, hemijske nosioce poruka i hranljive sastojke do vitalnih organa. Kada tijelo nije dovoljno hidrirano, ono moe da reaguje na razne naine, npr. anksioznou, za koju nikad ne bismo pomislili da je vezana za slabu hidrataciju.

Evo

nekoliko

zanimljivih

informacija

vodi:

1. 75% Amerikanaca je hronino dehidrirano. 2. Kod 37% Amerikanaca receptori za e toliko su slabi da se esto pogreno protumae kao receptori za glad. 3. ak i mala dehidracija oslabie metabolizam za 3%. 4. Jedna aa vode eliminisae pononu glad za skoro 100% ljudi na dijeti koji su ispitivani od strane Vaingtonskog Univerziteta. 5. Nedostatak vode glavni je uzronik iscrpljenosti.

Redovno pijenje vode je najznaajnija stavka kod vae dijete. Kada smo dehidrirani, nae elije to osjete na molekularnom nivou i to prenose u podsvijest, gdje anksioznost lukavo eka da izae. Da bi postigli balans tenosti, dnevno bi trebalo da pijemo osam aa vode.

Da li ste ikada ranije osjetili efekte dehidracije na vae emocije? Ako ste ikada imali jak mamurluk nakon lude noi, onda razumijete kakav je osjeaj dehidratacije. Mamurluk je rezultat dehidratacije i neravnotee elektrolita. Siguran sam da mnogi od vas imaju tzv. Strah od mamurluka. To je jak osjeaj anksioznosti i nervoze koji je rezultat dehidracije, koja je opet, uzrokovana mamurlukom. Za nekoga ko pati od anksioznosti, najsigurniji nain da dobije panini napad jeste da navee popije dosta alkohola i saeka mamurluk ujutro.

Vano je znati da dehidracija u velikoj mjeri doprinosi anksioznosti. Dobra vijest je da se to lako da popraviti jednostavnim konzumiranjem dovoljno vode. Ja lino, otkrio sam da je redovna hidratacija dobra, ne samo za

eliminaciju anksioznosti, nego je i vrlo efikasna kod izbjegavanja osjeaja iscrpljenosti.

Dijeta (Hrana)

Veina ljudi dri veoma kisele dijete to, ne samo da uzrokuje veu podlonost stresu, nego izaziva i niz drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Vaa dijeta je neto nad im odmah moete preuzeti kontrolu. Kada ovladate njome, ne samo da ete poboljuati vae fiziko zdravlje, nego ete izgraditi i pozitivan stav koji kae, Ja imam kontrolu nad svojim tijelom.

Kisela

dijeta

moe

pogorati anksioznost.

Tijelo

je

zdravije

ako

je

izbalansirano

iznutra. Tijelo je potrebno dovesti u stanje u kojem je pH

vrijednost u prihvatljivim okvirima. Eliminacija anksioznosti nije laka osim ako jedete hranu koja je alkalno izbalansirana. Ako je hrana prekisela ili jedete previe, vae tijelo ne moe normalno funkcionisati. Teko e izbacivati toksine iz sistema i biti pod stresom, a vi ete biti ranjivi i nemoni kada anksioznost udari. Hrana kao to je so, eer i preraeni proizvodi smanjuju otpornost tijela, dok hrana kao to je voe i povre otpornost poveavaju. Kada kontroliete vae tjelesne potrebe, ojaavate i gradite snano tijelo koje se nee plaiti anksioznosti.

Proteini, orasi, itarice i mlijeni proizvodi (osim jogurta), zajedno sa alkoholom , eerom i soli su kisela hrana. voe, povre i sokovi su alkalna hrana.

Optimum je 80% alkalna dijeta. To znai ishrana voem i sirovim povrem uz malo proteina kada vam je potrebna energija. Osoba sa dobrom dijetom

treba samo 50 g proteina dnevno. To se nalazi u 200 g ivotinjskog proteina ili u jednoj litri jogurta. Ostatak vae dijete treba da bude alkalna (ako imate veoma stresan posao, trebae vam vie od 50 g proteina dnevno).

Nie je detaljnija lista alkalnih namirnica koja e pomoi da postignete vei balans kod vae dijete.

Patrnak Gljive Graak Dinja Ananas Naranda Borovnica Kruka Suha smokva Groice Slatki krompir Badem Zelena repica Grba Limeta Kupus Prokelj Sirovi pinat

Rutabagas Mahune Bijeli krompir Cerovaa Mandarina Groe Breskva Jabuka Suhe datule Avokado Lubenica Proso Celer Kiseli kupus Krastavac Brokula Mrkva

Karfiol Krompir Jagoda Kajsija Malina Grah Banana Suha ljiva Sirup Blitva Zelena salata Rotkva Cvekla Soja

Minerali Minerali u organizmu napadaju kiseline i ponitavaju ih, odnosno stvaraju alkalno okruenje. Nedostatak minerala moe dovesti do kisele tjelesne pH vrijednosti. Minerali odravaju alkalnost u tijelu i ravnotea moe biti poremeena usljed nedostatka minerala. Zaostaci i minerala i kiselina izluuju se preko urina. Vremenom, minerali se iscrpe ukoliko se ne obnavljaju. To je razlog zato minerali moraju biti sastavni dio vae dijete. Ako konzumiranjem voa i povra ne moemo dobiti dovoljno minerala, tada trebamo uzimati dodatke prehrani koji ih sadre. Najbolji hranljivi sastojci koji pomau tijelu da se nose stresom ukljuuju kompleks B vitamina, sirovi koncentrat nadbubrenjaka, suha jetra, laneno ulje i koloidni minerali. Balansirani suplement vitamina Bkompleksa je kljuan za normalno luenje nadbubrene lijezde. Bez Bkompleksa lijezda nee proizvoditi dovoljno vitamina. Minerali su apsolutno kljuni za normalno funkcionisanje tijela, naroito autonomnog nervnog sistema. Dobar primjer njihove vanosti jeste mineral magnezijum. Magnezijum je prisutan u preko 270 biohemijskih reakcija u tijelu. Takoe pomae u regulaciji pH (ravnotea kiselina i baza). Ljudsko tijelo funkcionie sa vrlo malim oscilacijama pH vrijednosti. Natrijum i kalijum su kljuni za funkcionisanje nervnog sistema. Bez bilo kojeg od njih, na nervni sistem ne bi funkcionisao i umrli bi. Ovi minerali obino se nalaze u povru koje jedemo. Meutim, zbog osiromaenja tla, minerali iz povra lagano nestaju. Zato je ponekad neophodno uzimati minerale iz suplemenata, odnosno dodataka prehrani. Istina je da je vrlo teko odrati snagu i pouzdati se u svoju sposobnost da se moemo nositi sa svim to nam ivot nosi, ako u prehrani imamo manjak vitalnih stvari. Zadovoljite potrebe svog tijela i biete sposobni da se suoite, ne samo sa paninim napadima, nego i sa svim oblicima svakodnevnog stresa.

Uvjeren sam da e kroz 5 do 10 godina dijeta biti definitivno oznaena kao jedan od glavnih faktora anksioznosti i paninih napada kod ljudske populacije. Postoji veoma zanimljivo istraivanje iz 2004. gdje je dokazana povezanost poveanja izofrenije sa ekstremnom bezglutenskom dijetom. Iako izofrenija nema veze sa anksioznou i paninim napadima, i ovo je dokaz kako nauka obraa panju na prehranu i njenu povezanost sa mentalnim zdravljem.

Vjeba
Vjeba je odlina i vrlo korisna za prevazilaenje stresa i anksioznosti. Pored svih dokazanih i dokumentovanih koristi koje donosi, vjeba takoe pomae da poveate vjeru u sposobnosti svog tijela. Tokom paninog napada, mnogi simptomi su slini onima nakon dobre vjebe: Ubrzan puls Znojenje Poveane tjelesne senzacije Brzo disanje

Jedna od najveih prednosti zdrave kardiovaskularne vjebe jeste da vas ui da vam povean napor ne smeta. Energina vjeba daje vam priliku da bezbjedno opteretite vae tijelo do nivoa kada su senzacije sline kao i kada imate panini napad. Vjeba pomjera vae granice i vodi vas do stanja da vam te senzacije vie ne smetaju. Ovo gradi novo samopouzdanje i vjeru u vae tijelo da senzacije kao to su ubrzan rad srca, brzo disanje, znojenje i sl. moe podnijeti bez problema. Ako svom tijelo redovno dajete ansu da se odmori nakon napora i vrati u oputeno stanje, tada vie neete osjeati prijetnju kada vam se otkucaji

srca ubrzano poveaju tokom paninog napada. Moi ete da kaete sebi da to nije nita i da e se otkucaji vratiti u normalu jer je vae tijelo to radilo mnogo puta do sada. Svjesni ste da se nakon kratkog perioda vae tijelo vraa u stanje oputenosti. Faktor straha zbog neobinih senzacija je za mnoge glavni okida paninih napada. Vjeba je zdrav stres za tijelo. Pomae nam da se oslobodimo nagomilane napetosti u nama i slui kao odlian ventil za izduvavanje. Da bi potpuno izgradili vjeru u fizike sposobnosti vaeg tijela, trebalo bi da minimalno 20 do 30 minuta dnevno radite kardiovaskularne vjebe. To moe biti brzo hodanje, tranje, plivanje bilo ta to e vas dobro oznojiti. Kada ponete sa programom vjebanja, najbolje je da krenete lagano i da postavite skromne ciljeve pred sebe. Izaberite aktivnost koja nije preteka i u kojoj uivate, tako da ne odustanete. Radite vjebe tako da vam srce brzo udara i da teko diete. Najbolja je vjeba u kojoj par minuta radite na granici izdrljivosti, a onda usporite, odmorite, pa opet punom parom. Na taj nain pomjerate granice izdrljivosti i nikad ne stagnirate. Kada vae tijelo zaista dovedete u formu, vae samopouzdanje e biti ogromno. Siguran sam da ste i prije nekad vjebali i osjetili taj elan nakon vjebe. To je jasna poruka da je ubrzan rad srca i teko disanje sasvim prirodno i normalno i da ih vae tijelo sa lakoom podnosi. Nedavno istraivanje pokazuje da vjeba u vaem mozgu puni odbojnike stresa. Fiziki aktivni ljudi su manje anksiozni i depresivni od onih neaktivnih. Istraivai sada trae vezu izmeu vjebanja i hemikalija u mozgu koji su povezani sa stresom, anksioznou i depresijom. Istraivanje koje je sproveo Mark Sotman, PhD, sa Indiana University School of Medicine, pokazuje da, bioloki gledano, vjebanje praktiki tijelu daje ansu da se nosi sa stresom. Ono sve fizioloke sisteme, koji su ukljueni u odgovor na stres, tjera da komuniciraju blie nego inae: kardiovaskularni sistem komunicira sa bubrenim sistemom, koji onda komunicira sa miinim sistemom.

Svi oni su kontrolisani od strane simpatikih nervnih sistema, koji opet, moraju komunicirati meusobno. Ovo treniranje komunikacionih sistema u tijelu moda predstavlja i pravu vrijednost vjebanja. Nema sumnje da je za poinjanje vjebanja i istrajnost u tome, potrebna posveenost. Ako mislite da za to nemate vremena onda ne razumijete vanost toga. Vjebanje e imati nevjerovatno velik pozitivan uticaj na vae mentalno, emocionalno i fiziko zdravlje. Nivo vae energije e rasti, kao i otpor na stres, istovremeno smanjujui optu anksioznost. Kako vae samopouzdanje bude raslo, i va pogled na ivot e se promijeniti. Budite blagi prema sebi, ne grdite se jer niste u formi i ne moete odmah da pretrite 10 kilometara. Ponite polako i budite odluni. Ako budete redovno vjebali, korist e biti viestruka.

(U knjiarama postoji mnogo knjiga i na internetu mnogo tekstova o razliitim vjebama. Ako imate nekih zdravstvenih problema, prije poetka vjebanja, kao i uvijek, prvo konsultujte svog doktora.)

Odvraanje panje
Da bi se odmakli od opte anksioznosti, potrebno je da se 100% bacite u ta god je pri ruci. Na poetku to moe biti teko, naroito ako ste okupirani svakodnevnim poslovima kao to je pranje sua, kupovina namirnica, za koje i ne treba toliko angaovanja. Ono to trebate je da radite neto to e vam kompletno okupirati panju, neto u ta se potpuno moete udubiti. to je aktivnost fiziki zahtjevnija, to bolje. To moe biti rad u bati, sviranje na nekom muzikom instrumentu, bavljenje nekim sportom ili jednostavno dobar razgovor sa prijateljem. Ideja je da pronaete neto to moete raditi svakodnevno to e vam odvratiti panju od loih misli. to se vie unesete u neku aktivnost, to se vie ukljuujete u ivot i osjeate manju anksioznost. Jedna od najboljih aktivnosti za odvraanje panje i koju ja preporuujem ako niste sigurni ime bi se bavili, jeste volontiranje u nekoj humanitarnoj organizaciji ili dogaaju. To moe biti javna kuhinja, pomaganje beskunicima i sl. Takoe, moe biti i volontiranje u organizaciji za zatitu okoline. Ako moete odvojiti makar 2 sata sedmino za ove aktivnosti, ne samo da e vam se podii samopouzdanje, nego ete uzdrmati anksioznost i osjeaj izolacije i usamljenosti, koji esto prate anksioznost i panine napade. Sigurno da negdje blizu postoji organizacija u kojoj moete volontirati i gdje jedva ekaju nekoga poput vas da im pomogne. Umjetnost odvraanja panje uvijek se upotrebljavala da se izbjegne koncentrisanje na neto to vas uznemirava i izaziva neugodnost, bilo fiziki ili psihiki. To moe biti ak i voenje u grad prijatelja koji je pozvao cimera, kome je djevojka slomila srce, da se zabavi. Zubari i doktori stalno koriste tehnike za odvraanje panje da bi pacijent zaboravio na bol i neugodnost, dajui im neto drugo na ta e da se fokusiraju (obino je to raun). Svrha odvraanja panje kod onih koji ele da se rijee anksioznosti jeste da iskuse neto novo, neto to ih ne podsjea na anksiozni poremeaj koji im utie na kvalitet ivota.

Ako zamislite da su sve loe, anksiozne misli, koje idu kroz va um, kao rolna filma koja prolazi kroz projektor (va um) i izlaze u va ivot, fokusiranje na neku aktivnost smjesta presijeca tu rolnu i dovodi vas direktno ovdje i sada. Kada ivite u trenutku, nema mjesta za anksioznost. To vaem umu i tijelu kupuje vrijeme za relaksaciju i izbacivanje nagomilanih hemikalija koje uzrokuju anksioznost iz vaeg sistema.

Terapija Polja Misli (Thought Field Therapy

(TFT))

Kao etvrto i poslednje orue za eliminaciju svih osjeanja anksioznosti iz vaeg sistema, elim da vam predstavim revolucionarni prirodni tretman za koji sam dobio mnogo dobrih komentara: Terapija polja misli (TFT). Desetine hiljada ljudi koriste ovu tehniku za psiholoke probleme, kao to su anksioznost, fobije i uopteno, negativne emocije. TFT je dokazano mono orue koje ljudima pomae da prevaziu ove probleme. Dodajem ga ovdje za vas kao pomono orue koje e vam pomoi da u potpunosti eliminiete anksioznost iz vaeg ivota. Ono to je divno kod TFT jeste da je potpuno bezbjedno i da se moe primijeniti u samo nekoliko minuta. Terapija polja misli vjerovatno je drugaija od bilo kojeg drugog

psiholokog tretmana koji ste dosad isprobali ili uli za njega. To je sistem koji dolazi do sri uzroka problema i rjeava ga, bio taj problem panini napad, trauma, fobija, tuga itd., jednostavno tapkajui po odreenim takama na vaem tijelu. Da bi potpuno razumjeli TFT, kratko u vas upoznati sa osnovama akupunkture. Akupunktura dodiruje energetski sistem tijela. Ovaj drevni sistem lijeenja, koji su razvili Kinezi, zasnovan je na pretpostavci da stimulacija toka energije u tijelu aktivira mreu samoizlijeenja.

TFT upravo oko te energije primjenjuje svoju tehniku. TFT je proces gdje se dodiruju tano odreene take, gdje se tradicionalno bodu igle, da bi se stimulisala energija ili i i uklonile blokade energetskog polja iz sistema. Terapeuti Polja misli opisuju emocije kao informacije koncentrisane u obliku energije, vezane za ono to se odnosi na polje misli. Tretman se zasniva na djelovanju na bioenergiju tijela tako to e se prstima dodirivati odreene take na tijelu koje se nalaze du energetskih meridijana. Vjeruje se da negativne emocije budu blokirane ili ponu da stagniraju u energetskom polju i to uzrokuje razvoj anksioznosti, iracionalnih strahova, itd. Te negativne emocije se onda eliminiu nizom tapkanja prstima po specifinim takama. Moram priznati, na poetku sam bio skeptian prema ovoj terapiji, ali izvjetaji i prie ljudi koji su je isprobali zaista su ohrabrujui. Objasniu vam kako ide terapija. Prvo, ispitanik se podstie da misli na problem, tj. anksioznost i panine napade i onda na skali od 1 do 10 kau koliko je to uznemirujue za njega. Imajui to u vidu, odreuju se vjebe tapkanja na odreene dijelove tijela u odreenim razmacima. Kada se to zavri, uklanja se dizbalans energije u tijelu i eliminiu se negativne emocije i simptomi stresa. Moe li vam ovo stvarno pomoi? Pa, najjednostavniji nain je da probate. Vrlo interesantno je da ova tehnika djeluje gotovo trenutno. Potrebno je nita vie od tapkanja po odreenim takama, znai potpuno bezopasna terapija za eksperimentisanje. Ljudi su oduevljeni ovom tehnikom i priali su mi koliko im je pomogla, pogotovo kod uklanjanja vora u stomaku, to je esto kod anksioznosti. Sada u vam pokazati niz vjebi tapkanja koje se koriste kod anksioznosti i paninih napada. (Postoje razliite vjebe za razliite negativne emocije i fobije).

Korak 1

Namjerno mislite na anksioznost i bilo koji panini napad koji doivljavate. Pokuajte da osjetite bol koji vam ta situacija nanosi. Oznaite skalu bola od 1 do 10. Broj 1 oznaava stanje bez imalo bola, dok broj 10 oznaava najvei mogui bol. Ove oznake zovu se subjektivne jedinice bola. Korak 2 Sa dva prsta tapkajte ispod oka, 2 cm ispod donje strane one jabuice, u centar kosti one duplje, visoko na obrazu. Tapkajte malo jae, ali ne da vas zaboli. 5 tapkanja bie dovoljno (Slika 1. ispod).

Napomena: Svejedno je na kojoj strani tapkate, lijevoj ili desnoj.

Korak 3 Tapkajte malo jae na bonoj strani grudi, ispod ruke, 10-ak centimetara tano ispod pazuha, opet 5 puta. Ova taka je kod mukaraca u nivou sa bradavicom, a kod ena je u nivou sa kopom grudnjaka (Slika 2.)

Korak 4 Naite taku kljune kosti na sledei nain. Dva prsta bilo koje ruke stavite na grlo i klizite nadole do gornjeg dijela grudne kosti. Odatle idite nadole jo 3 cm, pa onda idite 3 cm lijevo ili desno. Ovu taku tapkajte 5 puta (Slika 3).

Korak 5 Sada se zapitajte kako se osjeate. Ako je nivo opao za 2 ili vie stepena na skali, nastavite sa korakom 6. Samo ukoliko nema promjene ili je ima vrlo malo, pratite sledee instrukcije. U suprotnom nastavite sa korakom 6:

Pronaite PR taku (Slika 4). Nalazi se na vanjskoj strani ake otprilike na pola puta izmeu lanka i osnove malog prsta. Tapkajte ovu taku 5 puta sa prstima druge ruke, a onda se vratite na Korak 1.

Korak 6 U redu, osjetili ste smanjenje anksioznosti ili osjeanja koji prethode paninim napadima. Sledei korak naziva se gama taka. Nalazi se na zadnjoj strani ake oko 2.5 cm ispod ispupenja prstenjaka i malog prsta kada zatvorite aku (Slika 5). Ponite tapkati taku sa dva prsta druge ruke, 3 puta u sekundi i nastavite tapkati dok izvodite sledei niz koraka.

1. Zatvorite oi 2. Otvorite oi 3. Pomjerite oi nadole u jednu stranu, glava mirno 4. Pomjerite oi nadole u drugu stranu, glava mirno 5. Zakolutajte oima u jednom smjeru 6. Zakolutajte oima u drugom smjeru 7. Otpjevuite nekoliko nota neke pjesme 8. Glasno brojte od 1 do 5 9. Otpjevuite nekoliko nota pjesme Ovdje je trik da neprestano tapkate gama taku dok prolazite kroz sve ove korake.

Korak 7 Sada ponovo ocijenite nivo anksioznosti. Kolika je ona sad na skali od 1 do 10. Ako je ocijenite sa 1, odnosno da je vie nema, tada preite na korak 8. Ako se smanjila, ali ne znaajno, vratite se na korak 5. i tapkajte PR taku kao to je opisano u tom koraku, samo to ete sada umjesto 5 puta, tapkati 15 puta.

Napomena: PR taka se koristi kod ljudi koji ne dobijaju maksimalne rezultate. Stimulie se taka gdje je energiji potrebna dodatna stimulacija da se odblokira i slobodno tee. Korak 8 Kolutanje oima od ploda do plafona radi se na kraju uspjene serije tretmana. U ovoj fazi, kod veine je vrijednost na skali 1 ili 2 i ona slui da se uvrsti na 1 ili da se dovede sa 2 na 1. Subjekt tapka gama taku dok glava miruje (dosta ljudi tei da pomjera glavu umjesto oiju kod ove vjebe pa pokuajte da drite glavu mirno). Sada, dok tapkate gama taku: Pomjerite oi nadole prema podu, a onda Pomjerite vertikalno u plafon, pa opet u pod i tako u trajanju od oko 10 sekundi Tokom pomjeranja neprestano tapkajte gama taku To je to! Znam da ovo zvui udno, ali kada isprobate ovu terapiju vidjeete koliko je efikasna. Prema istraivanjima ova terapija ne djeluje kratkotrajno nego trajno uklanja strahove i fobije. Ukoliko elite vie da se informiete, preporuujem vam da proitate knjigu Terapija polja misli, koju je napisao Roger Callahan.

Poglavlje 6
Piti lijekove ili ne

Ako ve pijete lijekove protiv anksioznosti za vae panine napade, svaka ast to ste potraili ljekarsku pomo. Mnogi, koji pate od paninih napada, plae se da e im, ako odu kod doktora, on samo rei da je njihovo zdravstveno stanje mnogo gore nego to su mislili. Izgleda da postoji previe informacija o paninim napadima koje ih ine da se osjeaju krivim i slabiima, samo zato to uzimaju tablete da bi pregurali dan.

Lijekovi za panine napade mogu biti veoma korisni ako se ne pretjeruje. Postoje hiljade ljudi koji bez lijekova ne bi mogli ni posao da zadre ili da povrate normalan ivot. Opasnost kod lijekova se javlja kada osoba postane previe zavisna od njih, gdje sama pomisao da je zaboravila da lijek ponese sa sobom izaziva panini napad.

Veina dobrih doktora savjetuje odgovarajui plan tretmana u kojem, kada pacijent osjeti veu kontrolu, doza se postepeno smanjuje. Ni pod kojim okolnostima pacijent ne smije sam da potpuno prestane sa terapijom bez konsultacije sa doktorom. Primijenite tehniku jednog poteza i etiri orua koja sam opisao. Kada osjetite poboljanje (a hoete vrlo brzo), razgovarajte o tome sa svojim doktorom.

Kada priamo o lijekovima, trebalo bi govoriti o prirodnim ili biljnim metodama, koje su postale veoma popularne za slabljenje snage i uestalosti paninih napada. Argument za koritenje prirodnih lijekova lei u tome da se od njih tee stvara zavisnost i imaju manje neeljenih efekata od konvencionalnih lijekova. Najefikasniji prirodni metod na koji elim da vam kratko ukaem jeste Bahovi biljni lijekovi (Bach herbal remedies).

1930. dr Edward Bach ostavio je posao i potpuno se posvetio istraivanju lijekova i usavravanju svog metoda lijeenja pomou cvjetova. Lijekove je traio u biljnom svijetu, lijekove koje e bolesnima povratiti zdravlje i vitalnost, pomoi im da savladaju brige i depresiju i tako doprinesu vlastitom izlijeenju. Lijekovi, koji se koriste kod ovog metoda, napravljeni su od cvjetova divljih biljaka, bunja ili drvea. Ni jedan od njih nije opasan i ne stvara zavisnost. Uzimaju se, ne direktno za fiziku bolest na koju se alite, nego se njima djeluje na strah, brigu, bijes ili depresiju, a time ujedno i na stanje uma. Prema Bahu, Disharmonino stanje uma ne samo da e ometati oporavak i usporiti ozdravljenje, nego je i glavni uzrok bolesti. Na primjer, lijek za teror uasnog straha (kamena rua) daje se kada pacijenta, ili nekog bliskog njemu, epa pravi teror, tj. panini napad. Priroda stanja ili ime bolesti nije bitno. Ako je teror tu, onda je lijek za njega ono to pacijent (ili neko njemu blizak) treba. Dalje, mjeavina 5 cvjetova, koje je Bah podesno nazvao Lijek spasa, dobra je za svakodnevni strah i anksioznost. Ovaj lijek se obino koristi za neugodne trenutke u ivotu, npr. prije ispita, odlaska zubaru ili vanog intervjua. Bahovi lijekovi nisu tetni ni na koji nain i ne uzrokuju neprijatne reakcije. Obino se uzimaju kao tablete sa aom vode. Ovi biljni proizvodi su lako dostupni u veini prodavnica zdrave hrane ili preko interneta. Svrha ovog poglavlja je da vam ukaem da uvijek postoje opcije borbe sa paninim napadima. Nikada svom umu ne dopustite da vas prevari da pomislite da nema izlaza. Siguran sam da ete se sloiti da je jedini pravi oporavak onaj kojem ne treba nikakvo pomono sredstvo kao to je alkohol, tablete ili ak partner ili prijatelj koji je tu za vas. Svrha ove knjige je da upotrebom tehnike

jednog poteza postanete nezavisni od bilo kakvih pomagala i da se, bez obzira gdje ste i s kim, nikad ne plaite paninih napada.

Poglavlje 7
Otkrivanje vaeg skrivenog potencijala

Kao to smo vidjeli, ubrzan puls ili stezanje u grudima nije ono to izaziva strah kada panini napad udari. Strah se vee za brigu koja kae, Ne mogu da se borim sa ovim, ovo je previe, ne mogu da se nosim sa ovom situacijom, moram da pobjegnem.

Svako je sposoban da se nosi sa stresnim situacijama. Problem sa paninim napadima je to oni napadaju iznutra i vremenom potpuno razoruavaju vae samopouzdanje i sposobnost da se nosite sa stresnim situacijama.

Upotrijebite tehnike za um i tijelo koje sam vam opisao u ovoj knjizi da bi povratili vae srueno samopouzdanje i vjeru u sebe. Ojaajte svoju sposobnost da se, ne samo nosite sa paninim napadima, nego sa bilo im to vam ivot priredi.

Za kraj, evo vam jo jedno mono orue za pomo. Svi znamo da je na karakter odreen iskustvom koje imamo. Preciznije, odreen je sjeanjem na iskustva kroz koja smo proli. Dan kada smo poloili neki veoma teak ispit, dobili posao koji smo htjeli i, najvanije od svega, svi momenti kada ste mislili da ete se izgubiti ili umrijeti tokom paninih napada, a ostali ste ivi i zdravi.

Ti uspjesi u prolosti daju nam vjeru u to kako emo se u budunosti nositi sa takvim situacijama. Panini napadi unitavaju tu vjeru. Ako nita drugo, oni vam alju poruku da ne moete da kontroliete situaciju i da su senzacije koje doivljavate van kontrole. Svaki pokuaj da ih kontroliete ine situaciju samo jo gorom. Ali ta se stvarno desilo? ak i ako niste mogli da imate kontrolu koliko ste eljeli, da li ste umrli? Da li ste pretrpjeli ozbiljne tjelesne povrede?

Ne. Panini napad je doao i, kao i uvijek, otiao. Sada, kad ste naoruani tehnikama koje ste ovdje nauili, pogotovo tehnikom jednog poteza, vidjeete kako e se budui panini napadi povui brzo kao to su i doli. Ovdje se nalazi osnova za ponovnu izgradnju vjere u sebe.

Gradite na prolosti, na svakom putu kada ste uspjeli.

Podsjetite sebe na ovo, ne samo kad ste uplaeni, nego kad god imate slobodnog vremena za sebe. Vrtite taj film u glavi, ponovo i ponovo, o svim tim paninim napadima koji su doli i otili, a vi ste ostali neozlijeeni; u stvari, ne samo neozlijeeni, nego i netaknuti.

Za sve dobre stvari potrebna je vjeba. Na alost, mi nemamo naviku da se podsjeamo na uspjehe u prolosti, ali drite se toga.

Sada moda mislite da panini napadi i borba s njima nije neto s im se moe ponositi. Ja se ne slaem. Panini napadi su vjerovatno jedni od najuasnijih stvari s kojima se ovjek moe suoiti. U veini sluajeva osoba se osjea kao da dolazi u dodir sa samom smru, a to nije mala stvar s kojom se borite u vaoj pauzi za ruak!

Budite ponosni na vaa iskustva niste kukavika rtva, nego borac koji je pobijedio napad i nastavio da obavlja svoje dunosti na poslu, a kasnije jo otiao i pokupio djecu iz kole. Nastavili ste sa ivotom.

Prisjetite se i ostalih situacija, nevezanih za panine napade, kada ste rijeili neke teke situacije ili ste nekom pomogli i dali mu podrku.

Ako godinama imate panine napade, jo bolje; imate vie iskustva na osnovu kojeg ete graditi vjeru u sebe i svoje mogunosti. Naravno, moda ima nekoliko upavih situacija sa paninim napadima u prolosti koje bi radije da zaborayvite, ali sjetite se da ste sve preivjeli i da ste danas ovdje, ivi i zdravi.

Izgradite obilje uspomena i bie vai prijatelji, izvor energije. Zapiite ih jer ete ih tako uvrstiti i napraviti jo realistinijim u vaem umu. esto ih itajte sebi.

Samopouzdanje je, kao i strah, veoma zarazno, i uskoro ete ga iriti naokolo u svim sferama ivota. ivot e vam dobiti novi kvalitet, vei ak i od onog prije nego to ste poeli dobijati panine napade.

Zakljuak
Primijenite tehnike koje su opisane u ovoj knjizi. Uzmiite sebi vremena, radite dan po dan. Uskoro, pogledaete oko sebe i zatei se kako ivite potpuno nov ivot, pun samopouzdanja i bez straha. Ova knjiga je napisana za sve koji pate od paninih napada, ali prvenstveno za one koje misle da e im cijeli ivot proi u strahu i teroru i da nema izlaza. Vaa budunost bie svijetla. Kako ja to znam? Zato to sad imate tehniku koja je mnogim ljudima promijenila ivot; napravili ste prvi korak investirajui u svoje zdravlje samo kupivi ovu knjigu. Kada uloite trud, uspjeh je siguran. Najtamnije je prije svitanja, ali svitanje uvijek doe.

Za vau svijetlu budunost, Joe Barry

Reference
Wegner, D.M., Schneider, D.J., Carter, S., III & White, L. (1987) Paradoxical effects of thought suppression. Journal of Personality and Social Psychology, 58, 409-418.

elbookers.com