Nadilazei Boga*

ovjesniarka i biv{a opatica Karen Armstrong kae da je zagrobni ivot zabluda, mrnja prema religiji patologija, te da se mnogi Zapadnjaci dre infantilne predstave o Bogu. Karen Armstrong cijela je izdavaka industrija u jednoj eni, ona je autorica gotovo 20 knjiga o religiji. Nakon proboja knjigom Povijest Boga koja se pojavila 1993. godine, ova britanska spisateljica ubrzo je postala poznata kao jedna od vodeih svjetskih povjesniarki duhovnih tema. Njen rad oslikava {iroko znanje o religijskim tradicijama od monoteistikih religija do budizma. Ono {to zapanjuje jeste da se za takvu karijeru izborila nakon {to je odustala od ivota u crkvi. Kad joj je bilo 17, Armstrong je oti{la u asne sestre. Nakon sedam munih godina napustila je katoliki samostan. Nisam uspjela podariti se Bogu, napisala je u nedavnim memoarima Spiralne stepenice. I dok je oajavala {to ne uspijeva osjetiti prisutnost Boga, Armstrong se takoer jeila na restriktivan ivot kakav namee samostan, a koji je opisala u svojoj prvoj knjizi Kroz uzana vrata. Kad je 1969. napu{tala samostan, niti je ula za Beatlese, ni za rat u Vijetnamu, ali je izgubila i vjeru u Boga. Poela je raditi za britansku televiziju na kojoj je postala uvena kao sekularna komentatorica religije. I onda se ne{to udno dogodilo. Nakon {to se TV projekt raspao, ponovno je otkrila religiju radei na dvije knjige: Povijesti Boga i Muhamedovoj biografiji. Njeno izuavanje svetih tekstova
*
Razgovor koji je Steve Paulson vodio s Karen Armstrong za Wisconsin Public Radio, maja 2006, preneseno prema www.salon.com 269

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

napokon joj je pruiilo dugo ueno uvaavanje religije ne religije kao sustava vjerovanja, nego kao kapije svijeta tajnog i neiskazivog. Muhamed: Biografija Proroka knjiga je koja ju je nainila jednom od najprominentnijih braniteljica islama. Danas Armstrong sebe naziva freelance monoteistkinjom. U dana{njem svijetu koji traga za duhovno{u lako je razumjeti njenu privlanost. Kao biv{u asnu sestru, razumiju je ljudi koji su otpadnici od organizirane religije. Armstrong ne tolerira bukvalno tumaenje Biblije, nego tvrdi da sveti tekstovi daju vrlo duboke uvide ukoliko ih itamo kao mit ili poeziju. Naroito je privlai mistina tradicija koju po njenom mi{ljenju esto izvre institucionalizirana religija. I dok su je njene knjige uinile jako popularnom, ne iznenauje da je takoer uspjela razbjesniti i kr{anske fundamentaliste i ateiste. U svojoj najnovijoj knjizi Velika preobrazba, Armstrong pi{e o religijama koje su se pojavile tokom aksijalnog doba - izraz je skovao njemaki folozof Karl Jaspers. To je razdoblje u kojem se pojavljuju mnogi veliki mudraci, kao Buda, Sokrat, Konfucije, Jeremija i mistici Upani{ada. Razgovarao sam s Armstrong usred njene naporne amerike turneje na kojoj je predstavljala knjigu. Mrzi letjeti u malm avionima, pa je njen izdava unajmio auto i vozaa da je vozi iz Minnesote u Wisconsin, gdje smo razgovarali prije njenog sastanka s grupom vjernika. ena koja me je pozdravila po izlasku iz auta, bila je prilino niska i energina, pomalo mrzovoljna zbog zahtjeva za intervju u zadnji as. Ali im smo se smjestili, promolila se njena strast za religiju. Bila je puna iznenaenja. Armstrong odbacuje zagrobni ivot kao nebitan, i povlai neke intrigantne analogije: ba{ kao {to postoji dobar i lo{ seks, dobra i lo{a umjetnost, tako imamo dobru i lo{u religiju. Religija je, veli ona, naporan rad. Za{to Vas toliko zanima aksijalno doba? Zato {to je ono bilo prvotno, osovina, oko koje se vrtio budui duhovni razvoj ovjeanstva. Nikad se nismo udaljili od ovih prvobitnih uvida. A toliko toga imaju nam rei i danas, jer esto u na{im vjerskim institucijama proizvodimo upravo onu vrstu religioznosti koje su se htjeli rije{iti Buda i ljudi slini njemu. Dok sam istraivala za ovu knjigu, inilo mi se da se oni obraaju izravno nama u ovom na{em nesretnom vremenu.
270

Zenike sveske

Koje su se religije pojavile tokom aksijalnog doba? Od 900. do 200. godine p.n.e. tradicije koje je ovjeanstvo nastavilo njegovati ili su nastale, ili vode porijeklo iz etiri velike regije svijeta. Pa tako imamo konfuijanizam i taoizam u Kini, hinduizam, budizam, dainizam u Indiji, monoteizam u Izraelu i filozofski racionalizam u Grkoj. Kaete da su se te razliite religije razvile neovisno jedna od druge. Ali nosile su jednu zajedniku poruku koja se javila gotovo istovremeno. Da. Bez doticaja, one su sve do{le do zapanjujue slinih rje{enja za duhovne bolesti ovjeanstva. Prije aksijalnog doba, religije su bile vrlo razliite. Zasnivale su se uglavnom na izvanjskim ritualima koji su ljudima pruali veliku bliskost. Meutim, prije aksijalnog doba nije postojala disciplinirana introspekcija. Aksijalni mudraci otkrili su unutarnji svijet. A religije su postale mnogo oduhovljenije jer je ovjeanstvo napravilo skok naprijed. Ljudi su stvarali mnogo vea carstva i kraljevstva nego ikada prije. Tri{na ekonomija bila je u povoju. To je znailo da stare, prilino uske vizije vi{e nisu odgovarale. A ova je podneblja raskidao nikad prije vieni kre{endo nasilja. U svakom pojedinom sluaju, odbijanje nasilja bilo je katalizator za religijsku promjenu. Dakle kakva je ta duhovna poruka koja se protivila nasilju? Prje svega, sve one su inzistirale na odustajanju od i napu{tanju ega. Mudraci su tvrdili da korijeni patnje lee u na{oj oajnikoj brizi za same sebe, a to esto zahtijeva uni{tenje drugih da bi se sebe sauvalo. Pa su tako oni istrajavali na tome da ukoliko iskoraimo izvan ega, tada bismo mogli susresti ono {to zovemo Brahma ili Bog, nirvana ili Tao. Kaete da je jedna od zajednikih poruka u svim ovim religijama ono {to danas nazivamo Zlatnim pravilom. A Konfucije je vjerojatno bio prvi koji je iznio tu ideju. Svi ti mudraci, s izuzetkom grkih, uspostavili su ideologiju suprotnu nasilju njihova vremena. Najsigurniji nain da se rije{e egotizma bio je putem suosjeanja. Prva osoba koja je obznanila Zlatno pravilo, a koje je kamen temeljac te empatine duhovnosti, bio je Konfucije 500 godina prije Krista.
271

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

Njegovi uenici su ga pitali: Koja je to nit {to se provlai kroz sva tvoja uenja i dri ih na okupu? A Konfucije je odgovorio: Pogledajte u vlastito srce. Otkrijte {ta vam zadaje bol. I potom odluite da isti takav bol ne zadajete drugima. Njegovi su uenici takoer pitali: Uitelju, koje od tvojih uenja moemo prakticirati svakodnevno? A Konfucije je rekao: Ne inite drugima ono {to ne elite da oni ine vama. Buda ima svoju verziju Zlatnog pravila. Isus ga je nauavao znatno kasnije. A Rabin Hillel, stariji Isusov suvremenik, tvrdio je da je Zlatno pravilo bit judaizma. E sad, postavlja se pitanje da li je sve to zapravo religija. Mislim, starogrki filozofi - Sokrat i Platon uope nisu bili religiozni. Su{tinski, budizam je filozofija uma. A pretpostavljam da se konfucijanizam moe smatrati, u biti, etikim sustavom. To je vrlo {ovinistiko zapadnjako gledi{te, ako mogu tako rei. Vi kaete, ovo mi smatramo religijom i sve {to se ne uklapa u tu predstavu nije religija. Mislim da bi budist ili konfucijanac bili prilino uvrijeeni da uju kako to {to prakticiraju nije religija. Pa dobro, objasnite. ta je religija? Religija je potraga za transcendentnim. Ali transcendencija se ne mora nuno nalaziti u nekom izvanjskom bogu, koji moe biti vrlo neduhovan, ireligiozni koncept. Svi mudraci su bili krajnje obuzeti transcendentnim, prevazilazei sebe i otkrivajui jednu domenu, stvarnost koju se ne moe opisati rijeima. Budisti govore o nirvani istim pojmovima kojima monoteisti opisuju Boga. To je fascinantno. Dakle poruka budizma, koji je neteistiki, ili njegov doivljaj nirvane isto je {to i kr{anski Bog? Doivljaj je isti. Problem je u tome {to mi svog Boga definiramo previ{e usko. U mojoj knjizi Povijest Boga, nagla{avam da su svi najeminentniji idovski, kr{anski i muslimanski teolozi rekli da o Bogu ne treba razmi{ljati kao o prostoj osobi, eksternom biu. Bolje je bilo rei da Bog ne postoji stoga {to je na{e poimanje egzistencije previ{e ogranieno da bi se primijenilo na Boga.
272

Zenike sveske

Ne kau li mnogi ljudi da je Bog izvan jezika? Da moemo doivjeti tek treptaj Boga. To je Buda rekao. Ne moe se definirati nirvana, ne moe se rei {ta je ona. Buda je takoer kazao da se nova vrsta ljudskog bia moe stvoriti u dodiru s transcendencijom. Jednom mu je, prolazei pred njega dok je kontemplirao, pitanje uputio bramanski sveenik, potpuno opinjen tim ovjekom koji sjedi u krajnjem spokojstvu: Jeste li vi Bog, gospodine? Jeste li aneo, ili duh? A Buda je odgovorio: Ne, ja sam budan. Njegov discipliniran nain ivota aktivirao je one dijelove njegove ljudskosti koji su inae uspavani. I svako to moe uiniti ako dovoljno uporno vjeba. Budisti i konfucijanci kao i najvei monoteistiki mistici inili su sa svojim umovima i srcima ono {to gimnastiari i plesai ine sa svojim tijelima. Kaete da te drevne mudrace zapravo nije bilo briga za velike metafizike sustave. Njih nije zanimala teologija. Ne, ni jednoga od njih. Niti Isusa. Isus nije provodio vrijeme raspravljajui o trojstvu ili prvobitnom grijehu ili inkarnaciji, o pitanjima koja su zaokupljala kasnije kr{ane. On je i{ao naokolo inei dobro i suosjeajui s drugima. U Kuranu, metafizike spekulacije smatraju se samo-zadovoljnim nagaanjem. A ona ljude ine, kae Kuran, svaalicama i glupavo sekta{kim. I onako ne moete te stvari dokazati, emu onda svaa? Taoisti su smatrali egotizmom tu vrstu spekuliranja u kojem se ljudi naduveno dre svojega mi{ljenja. A kad se suoite s neiskazivim i neopisivim, rekli bi da je minoriziranje svoditi ga na vlastitu mjeru. Ponekad mi se nain na koji monoteisti govore o Bogu ini nereligioznim. Nereligioznim? Kao kad govore o Bojoj osobi? Da, ljudi esto govore o njemu kao da im je poznanik koga mogu prozrijeti za sekundu. Ljudi e rei Bog voli ovo, Bog voli ono, Bog prezire ne{to drugo. A vrlo esto, ini se da se mi{ljenje boanstva podudara ba{ s mi{ljenjem onoga koji govori.
273

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

Pa ipak sigurno razaznajemo Boju osobu u raznim svetim tekstovima. Ljudi to nisu tek tako izmislili. Ne, ali veliki teolozi judaizma, kr{anstva i islama kau kako se s idejom boga koji je osoba poinje. Ali Bog nadilazi osobnost kao {to transcendira i svaku drugu ljudsku osobinu, kao recimo rod. Ako se na tome zaustavimo, to je onda sasma nezrelo. esto prvi put ujemo za Boga otprilike u isto vrijeme kad doznajemo i za Djeda Mraza. Ali poimanje Djeda Mraza s vremenom sazrijeva i mijenja se, dok ideja o Bogu ostaje infantilna. ta je s natprirodnim, onda? Treba li nam ikakav smisao za udo, ili za stvari koje znanost ne moe objasniti? Mislim da nas religije dre u stanju strahopo{tovanja i uenja. Ljudi poput Bude smatrali su uda poprilino vulgarnim znate, pokazivanje moi i ega. Ako pogledate u uda iscjeljenja koja se pripisuju Isusu, u njima je openito sadran jedan simboliki aspekt iscjeljenja du{e prije nego pokazivanje natprirodnih moi. Zapadnjaci smatraju da je nadnaravno su{tina religije, ali to je prije ne{to kao ideja o izvanjskom bogu. To je gledi{te manjine u odnosu na cijeli svijet. Stvarno mi smeta, u ime budista, konfucijanaca i hindusa {to imamo nekolicinu zapadnjakih filozofa koji s visoka odbacuju njihove religije kao nereligiozne stoga {to se ne uklapaju u zapadnjake norme. To je vrhunac uskogrudosti. Mislim da su ova pitanja iznimno vana danas kad sve vi{e ljudi, naroito oni sa znanstvenim otklonom, kau da nam religija vi{e nije potrebna. Znanost je zamijenila religiju. Znate, religija je nekad davala obja{njenja za sve na svijetu. A danas to uglavnom radi znanost. A ljudi koji nisu religiozni kau kako je dovoljno da budu moralno ispravni. Mogu biti. Ja to potpuno prihvatam. Ne mislim da mora{ vjerovati u izvanjskog boga da bi se pridravao Zlatnog pravila. U aksijalno doba, kad su se ljudi poeli previ{e koncentrirati na ono emu transcendiraju znai, Boga a zanemarili ono od ega transcendiraju svoju pohlepu, nadmeni egotizam, okrutnost tad su izgubili osnovu, ono religiozno. Eto za{to je Bog teak religijski koncept. Mislim da religiozni ljudi esto koriste Boga da bi svom egotizmu dali sveti peat boanskog odobrenja, umjesto da vas on povede ka nadilaenju ega.
274

Zenike sveske

A {to se tie znanstvenika, oni mogu objasniti mnogo toga. Ali ne mogu previ{e rei o smislu. Ako vam umre dijete, ili ste svjedokom uasne prirodne nesree kao {to je bio uragan Katrina, elite dobiti znanstveno obja{njenje za to. Ali to nije sve {to ljudskom biu treba. Mi smo bia koja vrlo lako padaju u oaj stoga {to smo stvorovi koji tragaju za smislom. A ako stvari ne saberemo na neki nain, na{a nas utuenost moe uiniti bogaljima. Da li biste, dakle, rekli da religijske prie i mitovi daju odgovore na ova pitanja? Da. U pred-modernom svijetu do istine se moglo stii na dva naina. Platon ih je, na primjer, nazivao mithosom i logosom. Mit i razum, ili znanost. Uvijek nam je trebalo oboje. U pred-modernom svijetu bilo je vano shvatiti da su te dvije stvari komplementarne, mit i znanost. Jedna drugu ne iskljuuju. Pa dobro, {ta imate rei znanstvenicima, posebno darvinistima Richard Dawkins bi bio klasini primjer koji su prilino ljutiti na religiju? Oni tvrde da je religija korijen mnogih zala na svijetu. Ratovi su voeni zbog religije i potaknuti njome. A sad kad smo u 21. stoljeu, oni kau da je vrijeme da znanost zamijeni religiju. Ne mislim da hoe. U doba znanosti, vidjeli smo masovni religiozni preporod svugdje osim u Europi. A neki od tih ljudi ne svi izgleda da su sekularni fundamentalisti. Njihov pogled na religiju jednako je bigotan kao {to ga neki religijski fundamentalisti imaju kad je u pitanju sekularizam. Danas je previ{e dogmatizma. Uzmite Richarda Dawkinsa, na primjer. Napravio je nekoliko vjerskih programa koje sam sreom propustila. Bilo je to jako, jako jednostrano gledi{te. Pa, on mrzi religiju. To nije ono {to bi Buda nazvao vje{tinom. Ako vas pojede mrnja Freud je bio prilino slian onda vas to puni gorinom i zamagljuje vam vid. Ono {to trebate jeste s uvaavanjem i mirnoom gledati na druge tradicije. Ako mrzite religiju, po svoj prilici mrzit ete i ljude koji ju prakticiraju.

275

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

To meutim povlai pitanje kako itati svete tekstove. Upravo tako. Zbog svih zapaljivih rijei koje su izreene. Na primjer, mnogi dijelovi i Biblije i Kurana potiu pravovjerne da ubijaju nevjernike. Sam Harris u svojoj knjizi Kraj vjere navodi sedam gusto tiskanih stranica nieg drugog do kuranskih citata sa samo jednom porukom. Boja kletva na nevjernike, ubijajte ih gdje god na njih naiete; borba je za vas obavezna, koliko god vam se ne sviala. I jo{ Sam Harris nagla{ava da muslimanski bomba{i samoubojice nisu odstupanje od islama. Oni su poruka islama. To prosto nije istina. Uzeo je dijelove tih tekstova, a izostavio njihove zakljuke, koji kau da ti je borba mrska. Mora{ to initi ako si napadnut, kao {to je Muhamed bio napadnut u vrijeme kad je taj ajet objavljen. Ali pra{tanje je bolje za tebe. Mir je bolji. No kad ivimo u nasilnom dru{tvu, na{a religija postaje takoer nasilna. Religija zaglavi u problem i postane dio njega. Ali izdvojiti ove tekstove kao da oni izraavaju cjelinu tradicije vrlo je pakosno i opasno u dana{nje vrijeme kad smo u opasnosti od polarizacije ljudi na obje strane. A ova vrsta zapaljivog govora o islamu uvjerava muslimane diljem svijeta koji nisu ekstremisti, da je Zapad neizljeivo islamofoban i da nikad nee po{tovati njihovu tradiciju. Mislim da je to u dana{njem trenutku neodgovorno. No mnogo e ljudi rei da ne moete niti odabrati samo miroljubive odlomke svetih tekstova, pune ljubavi. Mnogo je onih dijelova koji su zastra{ujui. Ja bih rekla da je u Bibliji vi{e takvih dijelova posveenih nasilju nego u Kuranu. Mislim da svi religiozni ljudi trebaju pogledati u vlastite svete tradicije. Ne samo upirati prstom u tuu, nego i u svoju. Kr{ani treba dobro da se zadube u Knjigu Otkrovenja. I trebaju pogledati u pasae Petoknjija koji govore o uni{tenju neprijatelja. Trebaju to ozbiljno prostudirati. I ne treba zaboraviti da je u svojoj kratkoj povijesti i sekularizam imao svojih katastrofa.
276

Zenike sveske

Odista, velike tragedije dvadesetog stoljea prouzroili su sekularisti Staljin, Hitler, Mao. I Saddam Hussein, sekularist kojeg smo mi Zapadnjaci podravali 10 godina, ak i kad je plinom trovao Kurde. Podravali smo ga jer je bio sekularist. Ako se ljudi u Iraku danas opiru sekularizmu, to je zbog toga {to se njihov najsvjeiji doivljaj sekularizma odnosi na Saddama. Dakle ta vrsta {ovinizma koji kae sekularizam je ispravan, sva religija je besmislica to je jednostrano i mislim u osnovi egotistino. Ljudi govore moje mi{ljenje je ispravno a svaije drugo nije. To vas naljuti. Daje vam osjeaj svete pravinosti, kad se osjeate zastra{ujue zadovoljni sami sobom i to odjekne i o tome se {apue. Ali ja ne vidim da to pomae ovjeanstvu. I kad potisnete religiju i poku{ate je se osloboditi, ona e po svoj prilici uzeti nezdrave oblike. Tada se pojavljuje fundamentalizam. Da, jer fundamentalizam se razvio u svakoj od glavnih tradicija kao odgovor na sekularizam koji je odbacivao i ak okrutno poku{avao da zbri{e religiju. A kad je poku{ate potisnuti kao {to se desilo u Sovjetskom Savezu tamo se javlja veliki vjerski preporod ali nije sve u njemu zdravo. To je kao potiskivanje seksualnog nagona. Ako potiskujemo seksualni nagon i poku{avamo ga suspregnuti, najvjerojatnije e razviti sve mogue vrste perverzija i izopaenih oblika. I religija isto tako. Dakle, meni se ini da vi takoer tvrdite kako je biti religiozan istinski religiozan iznimno naporan rad. Mnogo tee nego samo otpjevati nekoliko himni. ili samo doslovno itati evanelja. Ne moe se tako ivjeti. Religija je teak posao. To je oblik umjetnosti. To je put ka smislu, kao umjetnost, kao slikanje, kao poezija, u svijetu koji je nasilan i svirep i esto izgleda besmislen. I umjetnost je teak posao. Ne moete sliku tek tako namaljati. Slikarstvo zahtijeva godine studiranja. Mislim da oekujemo neko instant religijsko znanje, ali ono nadolazi i raste polako. Jer religija je kao i svaka
277

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

druga aktivnost. Kao kuhanje ili seks ili znanost. Imate dobru umjetnost, seks i znanost, ali i lo{u umjetnost, lo{ seks i lo{u znanost. Dobro initi nije nimalo lako. Kako bismo onda trebali prii svetim tekstovima? Kako ih trebamo itati? Sveti su tekstovi tradicionalno bili most ka boanskome. Oni su svi te{ki. Oni nisu prosti prirunik knjiga s uputstvom koje ti kae kako da doivi{ prosvjetljenje do sljedee sedmice, kao {to ti Atkinsova dijeta propisuje kako e{ smr{aviti. To je spor proces. Mislim da se najbolja slika o itanju svetih tekstova javlja u prii o Jakovu koji je cijelu no proveo sa strancem. A ujutro, pokae se da je taj stranac zapravo njegov Bog. Tad je Jakov dobio ime Izrael onaj koji je na{ao Boga. A on se udaljava i gubi na obzoru. Evanelje je naporno. Je li vjera naporna? Pa, vjera nije stvar uvjerenja u ne{to. To je opet moderna zapadna ideja. Ona je u opticaju tek od 18. stoljea. Vjerovanje nije ni ovdje ni tamo, uprkos tome {ta kau neki religiozni ljudi i neki sekularisti. To je vrlo ekscentrina religijska pozicija, u opticaju doista samo u zapadnom kr{anskom svijetu. Nemate toga mnogo na primjer u judaizmu. Ali ne iznenauje da se religija izjednaava s vjerovanjem stoga {to su to poruke koje uejmo dok odrastamo, bez obzira koje smo vjere. ujemo to od nekih. I mislim da smo u na{e znanstveno doba postali poglupi za religiju. Da ste neka od ovih doslovnih tumaenja Biblije predstavili ljudima u pred-moderno doba, oni bi to smatrali prilino tupavim. Njima bi bilo neshvatljivo da ljudi stvarno vjeruju da prvo poglavlje Postanja obja{njava porijeklo ivota. Kako onda da itamo priu o stvaranju u Postanju? Dakle, to nije doslovno obja{njenje jer je postavljeno tik uz drugi izvje{taj u Poglavlju 2, koji mu potpuno protivrjei. U Bibliji ima i drugih pria o stvaranju koje prikazuju Jahvea kao srednjoistonog boga koji ubija morsko udovi{te da bi stvorio svijet. Kozmogonija u drevnom svijetu nije bila obja{njenje fizikog porijekla ivota. Kozmogonija je uglavnom kori{tena u terapeutske svrhe. Kad su
278

Zenike sveske

ljudi bili bolesni ili u vremenu ugroenosti, itali bi kozmogoniju kako bi dobili upliv boanskoga, kako bi se napojili te velianstvene energije koja je stvorila ne{to iz niega. Izgleda da je to pitanje koje danas mui znanastvenike. Da li je Veliki prasak nastao iz niega? Ba{ tako. Mislim da neki znanstvenici ispisuju novi vid religijskog diskursa, uei nas da nam se nasuprot nalazi mrani svijet nestvorene stvarnosti i gurajui nas natrag ka misterioznom. Oni pribjegavaju mitolo{kom imaginariju: Veliki prasak, crna rupa. Imaju svaku vrst odjeka jer je to izvan na{eg saznanja. Radoznao sam kako su se ova pitanja odigrala u va{em ivotu, po{to ste razmjerno mladi oti{li u samostan, sa 17. ivjeli ste tamo sedam godina. Pisali ste kako ste nastojali pronai Boga a niste mogli. I iza{li ste oajni. Ne znam da li ste sebe nazivali ateistkinjom, ali ste sigurno bili blizu tome. A onda, kako ste radili na knjizi Povijest Boga, izgleda da ste prona{li ne{to za {to ranije niste znali. U samostanu se nisam mogla dobro slagati s religijom jer je to bila jedna vrlo neprijazna ustanova. Udaljila sam se od nje. Nisam eljela nikad vi{e imati ni{ta s religijom, ali sam joj se vratila studirajui druge religijske tradicije u poetku judaizam i islam, kasnije budizam, hinduizam i konfucijanizam. Zapravo, studiranje povijesti i tekstova pomoglo je da doete do religioznog doivljaja. Da, kad sam prestala pozirati i {epuriti se po TV-u, gdje se od mene oekivalo da imam provokativno mi{ljenje i da ga dopustim i drugima. Sve je to bio isti egotizam. Uradila sam neke rane televizijske programe i vrlo pametno izraavala svoj sekularizam. Malo sam popustila s pametovanjem, koje moe biti zabavno i duhovito na urki poslije veere i uivala sam u tome koliko i svako drugi. Ali ono moe biti povr{no. Kad je do{lo do preokreta u mojoj televizijskoj karijeri, ostala sam nasamo s tim tekstovima. Nije bilo nikoga da podrugljivo usklikne o iracionalnosti nekog grko-pravoslavnog teksta ili gluposti izvjesnog jevrejskog misticizma. Poela sam ih itati kao poeziju, a to je ono {to teologija jeste. Ona je poezija. Ona je poku{aj da se iskae neizrecivo. Ona treba ti{inu. Ne moete itati
279

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

Rilkeov sonet na zabavi. Ponekad pjesma moe ivjeti u va{oj glavi dugo vremena prije no {to vam se njeno znaenje napokon otkrije. I ako prerano poku{ate uhvatiti to znaenje, moete izokrenuti pjesmu. A po{to sam bila izopena iz svijeta medija i ivjela sam u svijetu ti{ine i samoe, ti tekstovi i ja smo otpoeli jedan drukiji odnos. Smatrate li se religioznom osobom? Da. To je za mene neprekidna potraga. Nemjerljivo mi je pomogla da prevaziem oaj vlastitog ivota. Ali nema te{kih a brzih odgovora. Recimo da vam se nee svidjeti pitanje, vjerujete li u Boga? Ne, jer ljudi koji to pitanje postavljaju esto imaju prilino pojednostavljenu predstavu o tome {ta je Bog. ta je sa zagrobnim ivotom? to se mene tie, to je zabluda. Ali morate imati neko mi{ljenje o tom pitanju. Da li se sve zavr{ava na{om smru? Ne znam. Radije u po tom pitanju biti agnostik, kao {to je i veina svjetskih religija. Doista samo su kr{anstvo i islam opsjednuti zagrobnim ivotom na taj nain. U aksijalno doba nije se o tome brinulo, ni jedna od religija. Mislim da su stari scenariji o raju i paklu nereligijski. Ljudi znaju initi dobra djela u istom duhu kao kad uplauju u mirovinski fond. A u tome nema ni{ta religiozno. Religija bi se trebala ticati gubitka ega, a ne njegova vjenog preivljavanja. Ali svakako da mnogi ljudi i znanstvenici i religiozni ljudi razmi{ljaju o tome postoji li neki kozmiki poredak. Za revolucionarne biologiste, pitanje je ima li nekog prirodnog napretka u evoluciji. Ko zna?
280

Zenike sveske

I ima li kraja? Iz kozmolo{ke perspektive, da li je svemir posebno stvoren za ivot? Da li su vana ta pitanja? Mislim da to mogu biti divna pitanja. Ali ona me previ{e ne zaokupljaju. Vjerujem da je sada{njost ono {to imamo. Religije kau da vjenost moe{ doivjeti u ovom ivotu, ovdje i sada, dolazei do onih trenutaka zanosa gdje vrijeme prestaje biti prinuda. A to inite primijenjujui Zlatno pravilo i suosjeajui. Dok vam neprestane spekulacije o drugom svijetu uskrauju velike doivljaje na ovome. Prevela s engleskog: Venita Popovi

281