Diktatura proletarijata u Gotham Cityju

Slavoj iek

i t e z tame: Povratak po tko zna koji put svjedoi kako su holivudske uspje{nice precizni pokazatelji ideolo{kog stanja u kojem se nalaze na{a dru{tva. Slijedi (pojednostavljena) pria. Osam godina nakon dogaaja iz Viteza tame, prethodnog nastavka sage o Batmanu, u Gotham Cityju vladaju zakon i red: na temelju izvanrednih ovlasti koje je omoguio Dentov zakon, komesar Gordon gotovo je iskorijenio nasilne zloine i organizirani kriminal. Ipak, osjea krivnju zbog prikrivanja zloin Harveyja Denta (nakon {to poku{a ubiti Gordonova sina kojeg spa{ava Batman, Dent umire, a kako bi spasio mit o Dentu, Batman preuzima na sebe krivicu, dopu{tajui da ga se demonizira kao gotamskog zlikovca) te planira razotkriti zavjeru na javnom domjenku u Dentovu slavu, ali zakljuuje kako grad nije spreman za istinu. Bruce Wayne ivi u izolaciji na svom imanju, prestao je biti aktivan kao Batman, a tvrtka mu se raspada nakon {to je uloio u projekt iste energije zami{ljen da upregne mo fuzije, a kojeg gasi nakon {to dozna da bi se jezgra mogla modificirati i pretvoriti u nuklearno oruje. Lijepa Miranda Tate, lanica izvr{nog odbora Wayne Enterprises, potie Waynea na povratak u dru{tvo i nastavak njegovog filantropskog rada. Uspostava narodnog terora Tu na scenu stupa (prvi) negativac u filmu: Bane, teroristiki voa i nekada{nji lan Lige sjenki, doepa se kopije Gordonova govora. Nakon {to Baneove financijske makinacije dovedu Wayneovu tvrtku blizu bankrota, Wayne povjerava Mirandi kontrolu nad svojim poduzeem i upu{ta se s njom u kratku ljubavnu avanturu. (Ona se u tome natjee sa Selinom Kyle, vrhunskom provalnicom koja pljaka imune kako bi redistribuirala bogatstvo, no na kraju se ponovno
125

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

pridruuje Wayneu i snagama zakona i reda.) Nakon {to saznaje da se Bane doepao i njegove fuzijske jezgre, Wayne se vraa kao Batman i sukobljava s Baneom, koji izjavljuje kako je preuzeo Ligu sjenki nakon smrti Ras al Ghula. Osakativ{i Batmana u bliskoj borbi, Bane ga smje{ta u zatvor iz kojega je gotovo nemogue pobjei: zatvorenici ispriaju Wayneu pripovijest o jedinoj osobi kojoj je to uope uspjelo poi za rukom, djetetu voenom nudom i istom snagom volje. Dok se utamnieni Wayne oporavlja od svojih ozljeda i trenira kako bi ponovno postao Batman, Bane uspijeva pretvoriti Gotham City u izolirani graddravu. Prvo namami vei dio Gothamove policijske snage ispod zemlje i tamo ih zatoi; onda pokrene eksplozije koje uni{te veinu mostova koji povezuju Gotham City s kopnom, i objavi kako e bilo kakav poku{aj napu{tanja grada rezultirati detonacijom Wayneove fuzijske jezgre koja je pretvorena u bombu. Ovdje stiemo do kljunog trenutka u filmu: Baneovo preuzimanje popraeno je ogromnom politiko-ideolo{kom ofenzivom. Bane na vidjelo javnosti iznosi zata{kavanje Dentove smrti i oslobaa zatvorenike zatvorene Dentovim zakonom. Osuujui bogate i mone, obeava kako e vratiti vlast narodu, i poziva obine ljude da uzmu svoj grad natrag Bane se pokazuje kao ultimativni okupator Wall Streeta, koji poziva 99% na ujedinjenje i svrgavanje dru{tvenih elita.1 Ono {to slijedi pokazuje kako film zami{lja narodnu vlast: pokazna suenja po kratkom postupku i smaknua bogatih, ulice preplavljene kriminalom i lupe{tvom... Nekoliko mjeseci kasnije, dok Gotham City nastavlja patiti pod narodnim terorom, Wayne uspijeva pobjei iz zatvora, vraa se u Gotham kao Batman i vojai svoje prijatelje kako bi mu pomogli osloboditi grad i zaustaviti fuzijsku bombu prije nego {to eksplodira. Batman konfrontira i obuzdava Banea, no Miranda se umije{a i bodeom rani Batmana dru{tvena dobrotvorka razotkriva se kao Talia al Ghul, Rasova ker: ona je pobjegla iz zatvora kao dijete, a Bane je bio jedini koji joj je pomogao pri bijegu. Nakon {to objavi svoj plan za dovr{enje oeva rada na uni{tenju Gothama, Talia bjei. U nastalom meteu, Gordon onemoguava daljinsku detonaciju bombe, a Selina ubije Banea, omoguavajui Batmanu da se baci u potjeru za Taliom. Batman ju poku{ava prisiliti da vrati bombu u fuzijsku komoru kako bi se stabilizirala, no ona poplavi komoru. Talia umire kad joj kamion sleti s ceste, uvjerena da se bombu ne
1

Tyler ONeil, Dark Knight and Occupy Wall Street: The Humble Rise, Hillsdale Natural Law Review, 21. srpnja 2012, dostupno online na http://hillsdalenaturallawreview.com/2012/07/21/darkknight-and-occupy-wall-street-the-humble-rise/. 126

Zenike sveske

moe zaustaviti. Koristei poseban helikopter, Batman nosi bombu izvan granica grada, ona detonira iznad oceana i po svoj prilici ga ubije. Dickensova pria o dva grada Batmana se sada slavi kao heroja ija je rtva spasila Gotham City, dok se za Waynea pretpostavlja da je umro u neredima. Nakon {to je njegovo imanje razdijeljeno, Alfred vidi da su Bruce i Selina ivi, zajedno u kafiu u Firenci, dok Blake, mlad i po{ten policajac koji je upoznat s Batmanovim identitetom, nasljeuje Bat-{pilju. Ukratko, Batman spa{ava dan, izranja neozlijeen i nastavlja dalje s normalnim ivotom, a netko drugi preuzima njegovu ulogu za{titnika sistema.2 Prvi klju za otkrivanje ideolo{kih temelja ovakvog svr{etka prua Alfred, Wayneov vjerni sluga, koji na (tobonjem) Wayneovom sprovodu ita posljednje retke iz Dickensove Prie o dva grada: To {to inim mnogo je bolja stvar nego {to sam ikada inio; mir prema kojem idem, mnogo je bolji nego onaj kojeg sam ikada poznavao. Neki recenzenti filma ovaj su citat uzeli kao pokazatelj da se film uzdie do najplemenitijih razina Zapadne umjetnosti. Film priziva sredi{te amerike tradicije ideal plemenite rtve za obine ljude. Batman se mora poniziti kako bi se uzvisio, i poloiti svoj ivot kako bi prona{ao novi. (...) Kao ultimativna figura Krista, Batman rtvuje sebe kako bi spasio druge.3 I, u stvari, iz ove perspektive, samo je korak unazad od Dickensa do Krista na Golgoti: Tko hoe ivot svoj spasiti, izgubit e ga, a tko izgubi ivot svoj poradi mene, nai e ga. Ta {to e koristiti ovjeku ako sav svijet stekne, a ivotu svojemu naudi? (Matej 16:25 26, prev. Kr{anska sada{njost) Batmanova rtva kao ponavljanje Kristove smrti? Nije li ova ideja kompromitirana posljednjom scenom filma (Wayne sa Selinom u firentinskom kafiu)? Nije li religijski pandan ovakvom svr{etku poznata bogohulna ideja o Kristu koji, preivjev{i svoje raspee ivi dugim, mirnim ivotom (u Indiji ili ak Tibetu, prema nekim izvorima)? Jedini nain na koji se posljednja scena moe spasiti jest da ju itamo kao dnevno sanjarenje (halucinaciju) Alfreda, koji sjedi sam u firentinskom kafiu. Jo{ jedna dikenzijanska znaajka filma, depolitizirani je prigovor o jazu izmeu bogatih i siroma{nih rano u filmu, Selina {apue Wayneu
2

Karthick R. M., The Dark Knight Rises a Fascist?, Society and Culture, 21. srpnja 2012, dostupno online na http://wavesunceasing.wordpress.com/2012/07/21/the-dark-knight-rises-a-fascist/.
3

Tyler ONeil, op.cit. 127

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

dok ple{u na ekskluzivnoj zabavi za vi{u klasu: Dolazi oluja, gospodine Wayne. Vi i va{i prijatelji bolje se pripremite. Jer kad udari, nee vam biti jasno kako vam je palo na pamet da moete ivjeti tako rasko{no, a ostaviti nama ostalima tako malo. Nolana, kao svakog dobrog liberala, brine ova nejednakost i priznaje kako ta zabrinutost prodire u film: ono {to vidim u filmu, a da se odnosi na stvarni svijet, ideja je nepo{tenja. Film se bavi njezinim putem do toke usijanja (...) Ideja o ekonomskoj raspodjeli u{uljala se u film, a razlog za to je dvojak. Kao prvo, Bruce Wayne je milijarder. To se moralo adresirati. (...) No kao drugo, postoji mnogo stvari u ivotu, a ekonomija je jedna od njih, u vezi kojih dosta toga {to nam se kae moramo uzeti na povjerenje, jer se veina nas ne osjea kao da ima na raspolaganju analitika orua pomou kojih bi saznali {to se dogaa. (...) Ne mislim da postoji lijeva ili desna perspektiva u filmu. Postoji samo po{tena procjena ili po{teno istraivanje svijeta u kojem ivimo i stvari koje nas zabrinjavaju.4 Obrana struktura poretka Iako gledatelji znaju da je Wayne mega-bogat, esto zaboravljaju izvor njegova bogatstva: proizvodnju oruja i {pekulacije na burzi dionica, zbog ega Baneove igre na burzi mogu uni{titi njegovo carstvo trgovac orujem i {pekulant, to je prava tajna ispod Batmanove maske. Kako se film njom bavi? Uskrisiv{i arhetipsku dikenzijansku temu dobrog kapitalista koji se bavi financiranjem siroti{ta (Wayne) nasuprot lo{eg, pohlepnog kapitalista (Stryver, kao u Dickensu). U takvoj dikenzijanskoj pretjeranoj moralizaciji, ekonomska nejednakost prevodi se u nepo{tenje koje treba po{teno analizirati, iako nam manjka bilo kakvo pouzdano kognitivno mapiranje, i takav po{ten pristup vodi nas do sljedee paralele s Dickensom kao {to to otvoreno kae Jonathan, brat Christophera Nolana (i ko-scenarist): Pria o dva grada meni je najmuniji prikaz civilizacije koju prepoznajem i s kojom se mogu poistovjetiti, a koja se potpuno raspala. Uasi u Parizu i u Francuskoj tijekom toga razdoblja nije te{ko zamisliti da stvari mogu postati toliko lo{e i pogre{ne.5 Prizori osvetoljubivog narodnog ustanka u filmu (rulja koja ea za krvlju bogatih koji su ih zanemarili i eksploatirali) evociraju Dickensov opis Strahovlade, tako da, iako film nema veze s politikom, slijedi Dickensov roman
4 5

Christopher Nolan, intervju u Entertainment 1216 (Srpanj 2012, str. 34.

http://www.buzzinefilm.com/interviews/film-interview-dark-knight-rises-christopher-nolanjonathan-nolan-07192012. 128

Zenike sveske

u po{tenom portretiranju revolucionara kao opsjednutih fanatika, i tako prua karikaturu onoga {to bi u stvarnom ivotu bio ideolo{ki posveen revolucionar u borbi protiv strukturne nepravde. Hollywood govori ono {to strukture poretka ele da znate revolucionari su brutalna stvorenja, s potpunom nebrigom za ljudski ivot. Unato emancipatornoj retorici o osloboenju, potajno imaju zlokobne planove. Stoga, koji bi god mogli biti njihovi razlozi, treba ih eliminirati.6 Tom Charity ispravno primjeuje kako film brani strukture poretka u obliju filantropskih milijardera i nepotkupljive policije7 u svojem nepovjerenju u to da ljudi uzmu stvari u svoje ruke, film istovremeno pokazuje udnju za dru{tvenom pravdom i bojazan kako to ustvari moe izgledati u rukama rulje.8 Karthick ovdje postavlja oekivano pitanje, s obzirom na veliku popularnost lika Jokera iz ranijeg filma: otkud tako grubo raspoloenje prema Baneu, ako se Jokerom bavilo s popustljivo{u u prethodnom filmu? Odgovor je jednostavan i uvjerljiv: Joker, zazivajui anarhiju u naji{em obliku, kritiki nagla{ava licemjerja burujske civilizacije kakvu znamo, no njegova stajali{ta ne mogu se prevesti u masovnu akciju. Bane, s druge strane, predstavlja egzistencijalnu prijetnju sustavu ugnjetavanja. (...) Njegova snaga nije samo u njegovoj tjelesnoj grai, nego i u njegovoj sposobnosti da upravlja ljudima i mobilizira ih kako bi ostvario politiki cilj. On predstavlja avangardu, organiziranog predstavnika potlaenih, koji u njihovo ime vodi politiku bitku kako bi doveo do strukturnih promjena. Takvu silu, s najveim subverzivnim potencijalom, sistem ne moe prihvatiti. Ona mora biti eliminirana.9 Revolucija i ljubav? Meutim, ak i ako Baneu manjka fascinacija Jokera u izvedbi Heatha Ledgera, on posjeduje osobinu koja ga razlikuje od potonjeg: bezuvjetnu ljubav,
6 7

Karthick, op.cit.

http://edition.cnn.com/2012/07/19/showbiz/movies/dark-knight-rises-review-charity/ index.html?iref=obinsite.
8

Forrest Whitman, The Dickensian Aspects of The Dark Knight Rises, 21. srpnja 2012, dostupno online na http://www.slate.com/blogs/browbeat/2012/07/23/the_dark_knight_rises.
9

Op.cit. 129

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

pravi izvor njegove grubosti. U kratkom, ali dirljivom prizoru, Bane govori Wayneu kako je, u inu ljubavi usred te{ke patnje, spasio Taliu kad je bila dijete, ne marei za posljedice i plativ{i zbog toga stra{nu cijenu (Bane je bio pretuen nadomak smrti branei je). Karthick potpuno opravdano smje{ta ovaj dogaaj u dugu tradiciju od Krista do Che Guevare koja velia nasilje kao djelo ljubavi, kao u poznatim retcima iz Che Guevarina dnevnika: Dopustite da kaem, uz rizik da ispadnem smije{an, kako je pravi revolucionar voen snanim osjeajima ljubavi. Nemogue je zamisliti autentinog revolucionara koji ne posjeduje ovu kvalitetu.10 Ono s ime se ovdje susreemo nije toliko kristifikacija Chea, nego prije eizacija samog Krista Krista ije skandalozne rijei iz Evanelja po Luki (Doe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, enu i djecu, brau i sestre, pa i sam svoj ivot, ne moe biti moj uenik! (14:26, prev. Kr{anska sada{njost)) ciljaju u istom smjeru kao i Cheov poznati citat: Moda ete morati biti grubi, ali nemojte izgubiti svoju njenost.11 Izjavu o tome kako je istinski revolucionar voen snanim osjeajem ljubavi treba itati zajedno s puno problematinijim Guevarinim izjavama o revolucionarima kao strojevima za ubijanje: Mrnja je element borbe; neumoljiva mrnja prema neprijatelju koja nas nagoni onkraj prirodnih ljudskih ogranienja i preobraava u uinkovite, nasilne, selektivne, i hladne strojeve za ubijanje. Na{i vojnici stoga moraju biti takvi; narod bez mrnje ne moe pobijediti brutalnog neprijatelja.12 Ili, da ponovno parafraziram Kanta i Robespierrea: ljubav bez okrutnosti je nemona; okrutnost bez ljubavi je slijepa, kratkotrajna strast koja postojano gubi svoju o{tricu. Guevara ovdje parafrazira Kristove izjave o jedinstvu ljubavi i maa u oba sluaja, temeljni paradoks je da ono {to ljubav ini aneoskom, {to ju uzdie iznad puke nestabilne i patetine sentimentalnosti, jest sma njezina okrutnost, njezina veza s nasiljem ta veza uzdie ljubav onkraj prirodnih ljudskih ogranienja, pretvarajui ju u bezuvjetan poriv. Zbog toga je, vratimo li se Vitezu tame: Povratak, jedina autentina ljubav u filmu Baneova, teroristova, u jasnoj suprotnosti s Batmanovom.
10

Citirano iz Jon Lee Anderson, Che Guevara: A Revolutionary Life, New York: Grove 1997, str. 636-637.
11 12

Citirano u McLaren, op.cit., str. 27. Op.cit., ibid.

130

Zenike sveske

Demistifikacija nasilja Po istoj liniji, lik Rasa, Talijina oca, zasluuje blii pogled. Ras je mje{avina arapskih i orijentalnih znaajki, agent kreposnog terora koji se bori kako bi stvorio protuteu korumpiranoj zapadnjakoj civilizaciji. Igra ga Liam Neeson, glumac ija linost na ekranu obino zrai dostojanstvenom dobrotom i mudro{u (glumi Zeusa u Sudaru titana), i koji takoer igra Qui-Gon Jinna u Fantomskoj prijetnji, prvoj epizodi Star Wars serijala. Qui-Gon je jedi-vitez, mentor Obi-Wan Kenobija, kao i onaj koji otkrije Anakina Skywalkera, uvjeren da je Anakin onaj Odabrani koji e vratiti ravnoteu svemiru, ignorirajui Yodina upozorenja o Anakinovoj nestabilnoj prirodi; na kraju Fantomske prijetnje, Qui-Gona ubija Darth Maul.13 U trilogiji o Batmanu, Ras je i uitelj mladog Waynea: u Batman: Poetak, pronalazi ga u kineskom zatvoru; predstavljajui se kao Henri Ducard, nudi momku put. Nakon pu{tanja na slobodu, Wayne se penje do sjedi{ta Lige sjenki, gdje ga eka Ras, iako se predstavlja kao sluga drugom ovjeku, kojega zove Ras al Ghul. Nakon dugog i bolnog treninga, Ras obja{njava Bruceu da mora uiniti sve {to je potrebno u borbi protiv zla, otkrivajui kako su Brucea uvjebavali s namjerom da vodi Ligu u uni{tenje Gotham Cityja, za koji vjeruju da je postao beznadno korumpiran. Ras tako nije jednostavno utjelovljenje Zla: on predstavlja kombinaciju vrline i terora, egalitarnu disciplinu koja se bori protiv korumpiranog imperija, i tako pripada liniji koja se (u nedavnoj fikciji) protee od Paula Atreidesa u Dini do Leonidasa u 300. I presudno je da je Wayne njegov uenik: on je formirao Waynea kao Batmana. Ovdje se nameu dvije zdravorazumske primjedbe. Prvo, bilo je udovi{nih masovnih ubojstava i nasilja u pravim revolucijama, od staljinizma do Crvenih Kmera, dakle jasno je da se film ne bavi samo reakcionarnom ma{tom. Drugi, suprotan prigovor: stvarni Occupy Wall Street (OWS) pokret nije bio nasilan, njegovi ciljevi definitivno nisu bili nova strahovlada; u onoj mjeri u kojoj Baneova pobuna toboe ekstrapolira imanetnu tendenciju OWS pokreta, film tako ridikulozno krivo predstavlja njegove ciljeve i strategije. Anti-globalistiki protesti u tijeku su{ta su suprotnost Baneovom brutalnom teroru: Bane predstavlja
13

Valja primijetiti ironiju injenice da je Neesonov sin predan {iitski musliman, i da sam Neeson esto pria o svojoj predstojeoj konverziji na Islam.
131

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

zrcalnu sliku dravnog terora, krvoednu fundamentalistiku sektu koja preuzima i vlada pomou terora, a ne njezino prevladavanje narodnom samoorganizacijom... Ono {to oba prigovora imaju zajedniko, odbijanje je lika Banea. Odgovor na ove dvije primjedbe vi{estruk je. Prvo, treba jasno naznaiti pravi raspon nasilja najbolji odgovor na tvrdnju da je reakcija nasilne rulje na ugnjetavanje gora od samog tog prvobitnog ugnjetavanja, pruio je jo{ Mark Twain u svojoj Jenki na dvoru kralja Artura: Ako se prisjetimo i razmotrimo, postojale su dvije Strahovlade; jedna kovana u vrelom aru, druga nemilosrdno i hladnokrvno... mi se grozimo samo uasa manjeg Terora, takorei momentalnog Terora, meutim, {to je uas brze smrti pod sjekirom u usporedbi s cijelim ivotom umiranja od gladi, hladnoe, uvrede, okrutnosti, i slomljenog srca? Jedno gradsko groblje moglo bi primiti lijesove napunjene tim kratkim Terorom od kojega smo svi marljivo nauili strepjeti i kojeg smo nauili oplakivati; no te{ko da bi se cijela Francuska mogla ispuniti lijesovima koje je napunio onaj stariji i pravi Teror, taj neizrecivo gorak i stra{an Teror, kojeg nas nitko nije nauio gledati u njegovom beskraju ili saalijevati kao {to zasluuje. Zatim, treba demistificirati problem nasilja, odbacujui simplificirane tvrdnje kako je Komunizam 20. stoljea koristio previ{e prekomjernog, ubojitog nasilja, i kako bismo trebali pripaziti da ponovno ne upadnemo u istu zamku. Kao injenica, ovo je, naravno, zastra{ujue istinito, no takav izravan fokus na nasilje namjerno zakriva temeljno pitanje: {to je bilo pogre{no u projektu Komunizma 20. stoljea kao takvom, koja je to imanentna slabost ovog projekta gurnula Komuniste (i ne samo njih) na vlasti da pribjegnu neobuzdanom nasilju? Drugim rijeima, nije dovoljno rei da su Komunisti zanemarili problem nasilja: puno dublji dru{tveno-politiki neuspjeh je taj koji ih je gurnuo u nasilje. (Isto vrijedi i za stanovi{te da su Komunisti zanemarili demokraciju: njihov cjelokupni projekt dru{tvene transformacije nametnuo im je to zanemarivanje.) Nije dakle samo Nolanov film taj koji ne uspijeva zamisliti autentinu mo naroda pravi radikalno-emancipirajui pokreti takoer nisu to ni sami bili u stanju uiniti, ostali su zarobljeni u koordinatama starog dru{tva, zbog ega je prava mo naroda esto bila takav nasilni horor. I posljednje, ali ne i najmanje vano, previ{e je jednostavno tvrditi kako ne postoji nasilni potencijal u OWS-u i slinim pokretima pri svakom autentinom emancipatornom procesu na djelu JEST nasilje: problem koji film
132

Zenike sveske

ima je taj da pogre{no prevodi ovo nasilje u krvoedni teror. Koje je to, onda, uzvi{eno nasilje u usporedbi s kojim je ak i najbrutalnije ubojstvo in slabosti? Krenimo preicom preko romana Gledanje Josa Saramage, koji donosi priu o udnim dogaajima u bezimenoj metropoli neidentificirane demokratske zemlje. Nakon {to izborno jutro biva pokvareno ki{nim pljuskovima, odaziv biraa je uznemirujue nizak, no vrijeme se proljep{a do sredine poslijepodneva i narod masovno kree prema birali{tima. Olak{anje vlasti je, meutim, kratkog vijeka, jer prebrojavanje glasova otkriva kako je vi{e od 70% listia ubaenih u metropoli ostavljeno prazno. Zbunjena ovom oitom graanskom pogre{kom, vlast daje graanstvu naknadnu {ansu u jo{ jednom izbornom danu, samo tjedan dana kasnije. Rezultati su gori: sada je 83% glasakih listia ostavljeno prazno. Dvije glavne politike stranke vladajua stranka desnice (SD) i njihov glavni protivnik, stranka centra (SC) u panici su, dok nesretno marginalizirana stranka ljevice (SL) iznosi analizu tvrdei kako su prazni listii u biti glas za njihovu progresivnu agendu. Nesigurna oko toga kako reagirati na benigan protest, ali uvjerena u postojanje anti-demokratske zavjere, vlada brzo etiketira pokret kao isti, nepatvoreni terorizam i proglasi izvanredno stanje, {to joj dozvoli da suspendira sve ustavne garancije i pokrene niz sve drastinijih koraka: graane se nasumce otima i oni nestaju u tajnim lokalitetima za ispitivanje, policiju i sjedi{te vlade se povlai iz metropole, grad se zatvara na svim ulazima i izlazima, i konano, stvara se vlastiti teroristiki kolovoa. Grad cijelo vrijeme nastavlja funkcionirati gotovo normalno, a narod parira svakom od vladinih nasrtaja neobja{njivim jedinstvom i doista gandijevskom razinom nenasilnog otpora... ovo, apstinencija biraa, sluaj je uistinu radikalnog boanskog nasilja koje potie brutalne panine reakcije onih na vlasti. to bi bilo kad bi OWS preuzeo vlast? Vratimo li se Nolanu, trijada filmova o Batmanu tako slijedi imanentnu logiku. U Batman: Poetak, junak ostaje unutar ogranienja liberalnog poretka: sustav se moe braniti moralno prihvatljivim metodama. Vitez tame je ustvari nova verzija dvaju western klasika Johna Forda (Fort Apache i ovjek koji je ubio Libertyja Valancea) koji razvijaju ideju da, ako se eli civilizirati Divlji Zapad, treba izmisliti legendu i ignorirati istinu ukratko, kako na{a civilizacija mora biti utemeljena na Lai: kako bi se obranio
133

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

sustav, treba prekr{iti pravila. Ili, postavimo to drukije, u Batman: Poetak, junak je samo klasina figura urbanog osvetnika koji kanjava zloince kada to policija nije u stanju uiniti; problem je {to se policija, slubena agencija za provedbu zakona, dvosmisleno odnosi prema Batmanovoj pomoi: iako priznaje njezinu uinkovitost, ipak doivljava Batmana kao prijetnju svom monopolu na silu i svjedoanstvo vlastite neuinkovitosti. Meutim, Batmanov prijestup ovdje je isto formalan, on se sastoji u djelovanju u ime zakona bez legitimacije da se to ini: u njegovim postupcima, on nikada ne kr{i zakon. Vitez tame mijenja ove koordinate: Batmanov pravi suparnik nije Joker, njegov protivnik, nego Harvey Dent, bijeli vitez, agresivni novi javni okruni tuitelj, vrsta slubenog osvetnika ija ga fanatina borba protiv kriminala vodi u ubijanje nevinih ljudi i uni{tava. Kao da je Dent odgovor pravnog poretka na prijetnju Batmana: naspram Batmanove osvetnike borbe, sistem generira vlastiti ilegalni eksces, vlastitog osvetnika, puno nasilnijeg od Batmana, izravno kr{ei zakon. Tako da ima poetske pravde u injenici da, kad Bruce odlui javno razotkriti svoj identitet Batmana, Dent uskae i umjesto njega progla{ava sebe Batmanom on jest vi{e Batman nego Batman sm, aktualizirajui isku{enje kojem je Batman jo{ uvijek bio u stanju odoljeti. Tako, kada na kraju filma Batman, kako bi spasio reputaciju narodnog heroja koji utjelovljuje nadu za obine ljude, preuzme na sebe zloine koje je poinio Dent, njegov in samoukidanja sadri zrnce istine: Batman na odreeni nain vraa uslugu Dentu. Njegov in gesta je simbolike razmjene: prvo Dent na sebe preuzima identitet Batmana, onda Wayne pravi Batman na sebe preuzima Dentove zloine. Naposljetku, Vitez tame: Povratak gura stvari jo{ dalje: nije li Bane zapravo Dent doveden do ekstrema, do vlastite samo-negacije? Dent koji donosi zakljuak da je sm sistem nepravedan, te da se, kako bi se uinkovito borilo protiv nepravde, treba okrenuti direktno protiv sistema i uni{titi ga? I, na istom potezu, Dent koji gubi posljednje inhibicije i spreman je upotrijebiti svu ubilaku brutalnost kako bi ostvario taj cilj? Uspon takve figure mijenja cijelu konstelaciju: za sve participante, ukljuujui Batmana, moralnost je relativizirana, ona postaje pitanjem prikladnosti, ne{to {to se odreuje okolnostima: rije je o otvorenom klasnom ratu, i sve je dopu{teno kako bi se obranilo sistem u situaciji kada se ne radi samo o ludim gangsterima nego o narodnom ustanku. Je li to onda t? Trebaju li oni koji se bave radikalnim emancipatornim borbama samo hladno odbiti film? Stvari su dvosmislenije, i film se mora itati na nain na koji valja interpretirati kinesku politiku pjesmu: odsustva i iznenaujua
134

Zenike sveske

prisustva se raunaju. Sjetimo se stare francuske prie o supruzi koja se ali kako joj muev najbolji prijatelj iznosi nedozvoljene seksualne ponude: potrebno je neko vrijeme dok iznenaeni prijatelj shvati na ovakav uvrnut nain, ona ga poziva da ju zavede... Poput frojdijanskog nesvjesnog koje ne poznaje negaciju: ono {to je bitno nije negativan sud o neemu, nego sama injenica da je ne{to spomenuto u Vitez tame: Povratak, vladavina naroda jest ovdje, postavljena kao Dogaaj, u kljunom koraku prema naprijed od uobiajenih Batmanovih protivnika (kriminalnih mega-kapitalista, gangstera i terorista). Ovdje nailazimo na prvi trag vjerojatnost da OWS pokret preuzme vlast i uspostavi narodnu demokraciju na Manhattanu je toliko oigledno apsurdna, toliko potpuno nerealistina, da ne moemo ne postaviti pitanje: za{to onda jedan od glavnih holivudskih hitova sanja o tome, za{to priziva taj bauk? Za{to uope sanjati kako OWS eksplodira u nasilno preuzimanje? Oiti odgovor (kako bi se umrljalo OWS optubama o gajenju teroristiko-totalitaristikog potencijala) nije dovoljan da opravda snanu privlanost koju sa sobom nosi perspektiva vladavine naroda. Nije udo {to pravo funkcioniranje te vlasti ostaje prazno, odsutno: nema detalja o tome kako ova narodna vlast funkcionira, {to mobilizirani ljudi ine (sjetite se da Bane kae ljudima kako mogu initi {to god ih je volja on im ne namee svoj vlastiti poredak). Zbog toga vanjska kritika filma (njegov prikaz vladavine OWS-a je ridikulozna karikatura) nije dovoljna kritika mora biti imanentna, mora unutar samog filma locirati mno{tvo znakova koji ukazuju na autentini Dogaaj. (Prisjetite se, primjerice, da Bane nije samo brutalni terorist, ve osoba duboke ljubavi i portvovnosti.) Ukratko, ista ideologija nije mogua, Baneova autentinost mora ostaviti traga u teksturi filma. Zbog toga film zasluuje pomno itanje: Dogaaj narodna republika Gotham Cityja, diktatura proletarijata na Manhattanu imanentan je filmu, on je njegov odsutni centar. S engleskog preveo Martin Bero{

135