IVAN GUNDULI: OSMAN

Biljeke o piscu: Ivan Gunduli rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je lan jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. kolovao se iskljuivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku poeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katolike obnove. Obavljao je razliite dunosti u dravnoj upravi, i to kao lan Velikog vijea, Vijea umoljenih (senat) i Malog vijea (vlada). Knjievnim radom Gunduli se bavio tijekom cijelog ivota. Nakon mladenakih ljubavnih i melodramskih knjievnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio ozrelijim temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvanija dijela: Dubravka (1628.) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) - refleksivna poema, te Osman (1621. - 1638.) - ep. Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj knjievnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignua u knjievnosti europskog baroka. Kratki sadraj: Pod vodstvom Osmana 1621. godine bila je poraena turska vojska u bici kod Hoima. Za tu je pobjedu bio zasluan kraljevi Vladislav. Nakon tog poraza Osman je pobjegao natrag na Istok, da bi prikupio snanu vojsku da ponovo osvoji Zapad. Kada se vrato kui, dogovara se sa savjetnicima o potrebi nasljednika (o enidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja nove vojske. Na pregovore je u Poljsku poslao Ali-pau. Kazlar-aga je dobio zadatak da ide traiti Osmanu ene, te je tako otiao u Smederevo i oteo lijepu Sunanicu ocu. Sokolica je bila turska junakinja koja je obeala da se vie nee boriti protiv krana te se vratila u Carigrad kod Osmana, jer je bila jako zaljubljena u njega i tako sprijeila brak Osman s Sunanicom. Na kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vjeti iskoristili za svrgavanje Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe. Osman je na kraju bio zadavljen.

Analiza djela: Osman je barokni ep u dvadeset pjevanja od kojih je etrnaesto i petnaesto pjevanje izgubljeno. U 19. st. Ivan Maurani je vrlo dobro nadomjestio ova dva pjevanja, tako da je danas ono cijelo. Maurani je odlino nadopunio Gundulievo dijelo zbog njegovog dobrog poznavanja Gundulieva naina pisanja. Gotovo je nemogue prepoznati da su djelo pisala dva razliita autora. Osman je ponegdje lirski oblikovan osjeajima likova, ali ipak najveu tenju daje na epski stil. Pri nastanku ovog djela Gunduli je zapravo htio prevesti Tassov Osloboeni Jeruzalem, ali je potaknut stvarnim dogaajima, bitkom kod Hoina 1621. godine, napisao povijesni ep. Odstupao je od povijesne teme uvodei i druge likove koji ne pripadaju tom dogaaju. Sljedeim stihovima Gunduli prikazuje ljudsku oholost i promjenjivost sree. S napomenom da to se vie uzdiemo, to emo i dublje pasti. ...Ah, ijem si se zahvalila, tata ljudska oholosti? Sve to vie stere krila, sve e paka nie pasti. Gunduliev nain izraavanja je aforistian i za sva vremena istinit, jer pie paralelama. Stih je pisan u osmercu, rimovan parnom rimom - abab rimom. Djelo je pisano dubrovakom tokavtinom s nekim elementima akavtine; preteno prevladava ijekavica, ali i malo ikavice. Po uzoru na Tassa Gunduli je u djelo ubacio i romantino viteke epizode. Otmica Sunanice pisana je lirskim i emotivnim tonovima - ljubav oca prema kerci i bol za njenim gubitkom. Ideja: U djelu se istiu ideje o relativnosti i prolaznosti ivota. Djelo je napisano u kontrastima (lijepo-runo - Europa-Turci, Kranstvo-Islam - dobro-zlo). Strah za Dubrovnik: U djelu Osman Ivan Gunduli prikazuje opasnost za svoj Dubrovnik od Tuaraka i Mleana, a to moemo viditi kroz suprotnosti izmeu kranstva i islama. Poto se otkriem Amerike konkurencija za prevlast nad morskom trgovinom u mediteranskom moru poveala, Gunduli strahuje za Dubrovnik zbog konkurencije Venecije u tom pogledu. Zakljuak: Gunduli u svom djelu vjeto ispreplee formu i sadraj, bira izraze koji mi ponekad nisu bili i najrazumljiviji. Teme njegovih djela su stvarne, ivotne, a autor je inspiriran izrazom narodne poezije.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org