HRVATSKA NORMA

HRN EN 62305-4
Prvo izdanje 2008-xx

Zatita od munje 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina

SADRAJ PREDGOVOR ............................................................................................................ 5 UVOD ........................................................................................................................ 7

1. 2. 3. 4. PREDMET PROMATRANJA ......................................................................................................................... 8 UPUIVANJE NA NORME ............................................................................................................................ 8 NAZIVI I DEFINICIJE .................................................................................................................................... 9 PROJEKTIRANJE I IZVEDBA SUSTAVA ZATITNIH MJERA PROTIV LEMP (LPMS) .............. 13 4.1 PROJEKTIRANJE LPMS .................................................................................................................................. 16 4.2 ZONE ZATITE OD MUNJE (LPZ) .................................................................................................................... 17 4.3 OSNOVNE MJERE ZATITE U LPMS ............................................................................................................... 21 5. UZEMLJIVANJE I IZJEDNAIVANJE POTENCIJALA ....................................................................... 22 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 6. 6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 7. 8. SUSTAV UZEMLJIVAA .................................................................................................................................. 22 SPOJNA MREA (MREA ZA IZJEDNAIVANJE POTENCIJALA) ......................................................................... 24 SABIRNICE ZA IZJEDNAIVANJE POTENCIJALA ............................................................................................... 29 IZJEDNAIVANJE POTENCIJALA NA GRANICI LPZ .......................................................................................... 29 GRADIVO I DIMENZIJE SASTAVNICA SUSTAVA ZA IZJEDNAIVANJE POTENCIJALA ......................................... 30 ZASLANJANJE PROSTORA ............................................................................................................................... 30 OKLAPANJE UNUTARNJIH VODOVA ................................................................................................................ 31 VOENJE UNUTARNJIH VODOVA .................................................................................................................... 31 OKLAPANJE VANJSKIH VODOVA .................................................................................................................... 31 GRADIVO I DIMENZIJE MAGNETSKIH ZASLONA .............................................................................................. 31

MAGNETSKO ZASLANJANJE I VOENJE VODOVA .......................................................................... 30

USKLAENA SPD ZATITA ....................................................................................................................... 31 UPRAVLJANJE SUSTAVOM LPMS .......................................................................................................... 32 8.1 PLAN UPRAVLJANJA SUSTAVOM LPMS ......................................................................................................... 33 8.2 PREGLED SUSTAVA LPMS ............................................................................................................................. 34 8.3 ODRAVANJE ................................................................................................................................................ 35

Dodatak A (obavijesni) Osnove prorauna elektromagnetske okoline u LPZ-u ....................................

36

Dodatak B (obavijesni) Upotreba zatitnih mjera protiv LEMP za elektronike sustave u postojeim graevinama........................................................................................................... 61 Dodatak C (obavijesni) Usklaivanje SPD-a ........................................................... 79 Dodatak D (obavijesni) Izbor i ugradnja usklaene SPD zatite ........................................................... 97

Izvori ......................................................................................................................101

Slika 1 Ope naelo podjele na razliite zone zatite LPZ 14 Slika 2 Zatita od LEMP Primjeri moguih mjera zatite od LEMP (LPMS) 16 Slika 3 Primjeri meusobnog spajanja zona zatite LPZ 19 Slika 4 Primjeri proirenja zona zatite od munje 20 Slika 5 Primjer trodimenzijskog sustava uzemljenja koji se sastoji od sustava za izjednaivanje potencijala sa sustavom uzemljivaa 22 Slika 6 Mreasti sustav uzemljivaa nekog postrojenja 23 Slika 7 Uporaba armaturnih ipki graevine za izjednaivanje potencijala 25 Slika 8 Izjednaivanje potencijala u graevini s elinom armaturom u betonu 26 Slika 9 Uklapanje elektronikih sustava u sustav za izjednaivanje potencijala 27 Slika 10 Kombinacije metoda integracije elektronikih sustava u spojnu mreu 28 Slika A.1 Situacija LEMP pri udaru munje 38 Slika A.2 Simulacija porasta magnetskog polja kod priguenih oscilacija 39 Slika A.3 Zaslon velikog obujma (prostora) izveden uz pomo metalne armature i metalnih okvira 40 Slika A.4 Prostor elektrinih i elektronikih sustava unutar unutarnjeg LPZ n 41 Slika A.5 Smanjenje uinaka indukcije nainom voenja i zaslanjanjem 43 Slika A.6 Primjer sustava LPMS neke uredske zgrade 44 Slika A.7 Proraun jakosti magnetskog polja u sluaju izravnog udara munje 46 Slika A.8 Proraun jakosti magnetskog polja u sluaju bliskog udara munje 48 Slika A.9 Razmak sa ovisan o polumjeru kotrljajue kugle i dimenzija graevine 51 Slika A.10 Vrste (tipovi) reetkastih zaslona velikih prostora (obujmova) 53 Slika A.11 Jakost magnetskog polja H1/maks unutar reetkastog zaslona tipa 1 54 Slika A.12 Jakost magnetskog polja H1/maks unutar reetkastog zaslona tipa 1 54 Slika A.13 Pojednostavnjeno ispitivanje za odreivanje magnetskog polja unutar zaslonjene graevine 56 Slika A.14 Naponi i struje inducirani u petlji koju ine vodovi 57 Slika B.1 Nadogradnja mjera zatite od LEMP i elektromagnetske spojivosti na postojeim graevinama 63 Slika B.2 Mogunosti uspostave zona LPZ u postojeim graevinama 69 Slika B.3 Smanjenje povrine petlje uz pomo zaslonjenih kabela blizu metalne ploe 72 Slika B.4 Primjer metalne ploe kao dodatnog zaslona 73 Slika B.5 Zatita antena i druge vanjske opreme 75 Slika B.6 Prirodna zatita koju pruaju ljestve i cjevovodi spojeni na sustav izjednaivanja potencijala 76 Slika B.7 Idealni poloaji vodova na stupu (presjek elinog reetkastog stupa) 77 Slika C.1 Primjer upotrebe SPD-a u elektroenergetskim razdjelnim mreama 80 Slika C.2 Osnovni model za energetsko usklaenje SPD-ova 82 Slika C.3 Kombinacija dvaju naponski ograniavajuih SPD-ova 84 Slika C.4 Primjer usklaivanja dvaju naponsko ograniavajuih odvodnika MOV 1 i MOV 2 86 Slika C.5 Kombinacija naponsko sklopivih iskrita (SG) i naponsko ograniavajuih varistora (MOV) 87 Slika C.6 Primjer usklaenja naponsko sklopive i naponsko ograniavajue vrste varistora (MOV) 88 Slika C.7 Odreivanje vrijednosti odvojne induktivnosti za udarne valove 10/350 s i 0,1kA/s 89 Slika C.8 Primjer usklaenja iskrita (SG) i varistora (MOV) za strujni val oblika 10/350 s 81 3

Slika C.9 Primjer usklaivanja s iskritem i varistorom (MOV) za udarni val 0,1kA/s 92 Slika C.10 Inaica usklaivanja I s naponsko ograniavajuom vrstom SPD-ova 93 Slika C.11 Inaica usklaivanja II s naponsko ograniavajuom vrstom SPD-a 94 Slika C.12 Inaica usklaivanja III naponsko sklopive i naponsko ograniavajue vrste SPD-a 94 Slika C.13 Inaica usklaivanja IV nekoliko SPD-ova u jednom sklopu 95 Slika C.14 Usklaivanje prema metodi prolaza energije 96 Slika D.1 Prenapon izmeu vodia pod naponom i sabirnice za izjednaivanje potencijala 98

MEUNARODNO ELEKTROTEHNIKO POVJERENSTVO

ZATITA OD MUNJE 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina PREDGOVOR 1) Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo (IEC) je meunarodna organizacija za normizaciju koja obuhvaa sve nacionalne elektrotehnike odbore (IEC nacionalni odbori). Cilj je IEC-a promicati meunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiu normizacije na polju elektrotehnike i elektronike. Uz spomenuto kao i druge aktivnosti, IEC objavljuje meunarodne norme, tehnike specifikacije, tehnike izvjetaje, javne specifikacije (PAS) i Upute (nadalje navoene kao IEC izdanja). Priprema tih izdanja povjerena je tehnikim odborima; svaki nacionalni odbor IEC-a koji je zainteresiran za odreeno pitanje moe sudjelovati u pripremnim radovima. U tim pripremama takoer sudjeluju i meunarodne, vladine i nevladine organizacije povezane s IEC. IEC usko surauje s meunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u skladu s uvjetima odreenim u ugovoru izmeu te dvije organizacije. 2) Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehnikim pitanjima izraavaju, koliko je vie mogue, meunarodni konsenzus miljenja o odreenim pitanjima dok u svakom tehnikom odboru sjede predstavnici svih zaineteresiranih IEC nacionalnih odbora. 3) Objavljene publikacije imaju oblik preporuke za meunarodnu uporabu i objavljene su u obliku normi, tehnikih specifikacija, tehnikih izvjetaja ili uputa i nacionalni ih odbori prihvaaju u tom smislu. 4) Da bi se promicalo meunarodnu usklaenost, IEC nacionalni odbori e poduzeti sve da IEC publikacije budu jasno prikazane koliko je vie mogue u svojim nacionalnim i regionalnim izdanjima. Ako postoje neke razlike izmeu IEC publikacije i odgovarajueg nacionalnog ili regionalnog izdanja, one moraju u ovim posljednjim biti jasno naznaene. 5) IEC ne koristi nikakve postupke oznaavanja da bi pokazao svoje odobrenje i ne moe se smatrati odgovornim ako je za neku opremu dana izjava o sukladnosti s IEC publikacijom. 6) Svi se korisnici moraju pobrinuti da imaju najnovije izdanje ove publikacije. 7) IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i lanovi tehnikih odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za bilo koju povredu osobe, tetu na imovini ili ostale tete bilo koje prirode, bilo izravne ili neizravne, kao ni za trokove (ukljuujui zakonske obveze) i trokove koji bi proizali na temelju publikacije, njene primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a. 8) Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. eli li se ispravno koristiti ovu publikaciju, popisane publikacije ne moe se zamijeniti drugim izvorima. 5

9) Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podloni nekim patentnim pravima. Ne moe se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili sva takva patentna prava. Meunarodnu normu IEC 62305-4 pripremio je Tehniki odbor 81 IEC-a: Zatita od munje. Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) nainjen je u skladu s Novim planom objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na jednostavniji nain i u racionalnijem obliku nadomjeta i osvjeava izdanja serije IEC 61024, IEC 61312 i IEC 61663. Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-4 sastavljen je na temelju norma koje i nadomjeta: IEC 61312-1, prvo izdanje (1995); IEC 61312-2, prvo izdanje (1998); IEC 61312-3, prvo izdanje (2000); IEC 61312-4, prvo izdanje (1998). Tekst ove norme osniva se na sljedeim dokumenatima: FDIS 81/265/FDIS Izvjetaj o glasovanju 81/270/RVD

Punu obavijest o glasovanju za prihvaanje ove norme moe se nai u izvjeu o glasovanju navedenom u gornjoj tablici. Ovo izdanje napisano je, koliko je vie bilo mogue, u skladu s ISO/IEC Smjernice, 2. dio. HRN EN 62305 se sastoji od sljedeih dijelova pod opim naslovom Zatita od munje: 1. dio: Opa naela 2. dio: Upravljanje rizikom 3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina 5. dio : Pojni vodovi1 Meunarodno je povjerenstvo odluilo da e sadraj ove publikacije ostati nepromijenjen do dana osvjeavanja koji je naveden na IEC-ovoj internetskoj stranici "http://webstore.iec.ch" meu podacima koji se odnose na pojedine naklade. Do tog nadnevka publikacija e biti: potvrena povuena zamijenjena revidiranom publikacijom ili izmijenjena

Objavit e se naknadno

UVOD Udar munje kao izvor tete je pojava koja sadri veliku energiju. Udari munje oslobaaju mnogo megadula energije. Kad se ta energija usporedi s energijom od nekoliko milidula koja je dovoljna da prouzroi tetu na osjetljivoj elektronikoj opremi u elektrinim i elektronikim sustavima unutar graevine, postaje jasno zato je potrebno zatititi od munje neke takve ureaje. Potreba donoenja ove norme nastala je zbog poveanja trokova kvarova elektrinih i elektronikih sustava koje (kvarove) su prouzroili elektromagnetski uinci munje. Od posebne vanosti su elektroniki sustavi znatnih kapitalnih vrijednosti, veliine i sloenosti koji slue za obradu podataka kao i nadzor procesa i sigurnosti postrojenja (gdje su ispadi postrojenja vrlo nepoeljni zbog sigurnosnih razloga). Udar munje moe prouzroiti razne vrste teta na graevini, kako je definirano u normi HRN EN 62305-2: D1 povrede ivih bia zbog dodirnih napona i napona dodira D2 materijalnih teta zbog mehanikih, toplinskih, kemijskih i eksplozijskih uinaka D3 kvarova elektrinih i elektronikih sustava zbog elektromagnetskih uinaka. Norma HRN EN 62305-3 bavi se mjerama zatite u cilju smanjenja rizika of materijalnih teta i opasnosti za ivot, ali ne pokriva polje zatite elektrinih i elektronikih sustava. Ovaj 4. dio norme HRN EN 62305 stoga prua obavijesti o mjerama zatite za smanjenje rizika trajnih kvarova elektrinih i elektronikih sustava unutar graevina. Trajni kvarovi elektrinih i elektronikih sustava mogu biti posljedica elektromagnetskog impulsa (udarnog vala) (LEMP) dovedenog: a) putem vodljive veze ili induciranog vala, prenesenog do ureaja vodiima b) putem elektromagnetskog polja izravno u sam ureaj. to se tie graevine, udarni valovi mogu nastati izvan graevine ili u njoj: udarni valovi izvan graevine nastaju pri udarima munja u pojne vodove ili okolno tlo te se tim putem prenose do elektrinih i elektronikih sustava udarni valovi unutar graevine nastaju pri udarima munja u graevinu ili okolno tlo. Mehanizmi ovih sprega mogu biti razliiti: otporna sprega (npr. impedancija uzemljenja sustava uzemljenja ili otpor kabelskog zaslona) sprega putem magnetskog polja (npr. zbog petlja na voenju instalacije u elektrinih i elektronikim sustavima ili zbog induktivnosti spojnih vodia) sprega putem elektrinog polja (npr. zbog prijema putem tapne antene).
NAPOMENA Uinci sprege putem elektrinog polja openito su vrlo mali u usporedbi sa spregom putem magnetskog polja i mogu se zanemariti.

Zraenje elektromagnetskog polja moe nastati: zbog struje munje koja tee kroz kanal munje, zbog djelomine struje munje koja tee kroz vodie (npr. kroz odvodne vodie vanjskog LPS prema normi HRN EN 62305-3 ili kroz vanjski prostorni tit (zaslon) u skladu s ovom normom). 7

ZATITA OD MUNJE 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina

1. Predmet promatranja
Ovaj dio norme HRN EN 62305 prua obavijesti o projektiranju, izvedbi, pregledu, odravanju i ispitivanju mjera zatite od LEMP (LPMS) za elektrine i elektronike sustave unutar graevine, uz pomo kojih se moe smanjiti rizik trajnih kvarova zbog udarnih elektromagnetskih valova. Ova norma ne obrauje zatitu od elektromagnetskih utjecaja munje koji mogu prouzroiti kvarove elektronikih sustava. Meutim, za proraun takvih smetnja mogu se upotrijebiti i obavijesti dane u Dodatku A. Mjere zatite od elektromagnetskih utjecaja dane su u normi IEC 60364-4-44 te u nizu norma IEC 61000 [1]2. Ova norma prua upute za suradnju projektanta elektrinih i elektronikih sustava s projektantom mjera zatite kako bi se postigla optimalna uinkovitost zatite. U ovoj normi nisu dani detalji samih elektrinih i elektronikih sustava.

2. Upuivanje na norme
Sljedei navedeni dokumenti prijeko su potrebni za koritenje ove norme. Ako je uz dokument naveden i njegov datum (nadnevak) izdanja, uputa vrijedi samo za to izdanje. Ako uz dokument nije naveden datum, uputa vrijedi za zadnje izdanje navedenog dokumenta (ukljuujui i dodatke). IEC 60364-4-44:2001, Elektrine instalacije zgrada 4-44. dio: Zatita radi sigurnosti Zatita od naponskih i elektromagnetskih smetnja IEC 60364-5-53:2001, Elektrine instalacije zgrada 5-53. dio: Izbor i postavljanje elektrine opreme Odvajanje, sklapanje i nadzor IEC 60664-1:2002, Usklaivanje izolacije za opremu u niskonaponskim mreama 1. dio: Naela, zahtjevi i ispitivanja IEC 61000-4-5:1995, Elektromagnetska spojivost (EMC) 4-5. dio: Tehnika mjerenja i ispitivanja Ispitivanja otpornosti na udarni val IEC 61000-4-9:1993, Elektromagnetska spojivost (EMC) 4-9. dio: Tehnika mjerenja i ispitivanja Ispitivanje otpornosti na udarno magnetsko polje IEC 61000-4-10:1993, Elektromagnetska spojivost (EMC) 4-10. dio: Tehnika mjerenja i ispitivanja Ispitivanje otpornosti na prigueno oscilatorno magnetsko polje
2

Brojke u uglatim zagradama odnose se na izvore (literaturu).

IEC 61000-5-2:1997, Elektromagnetska spojivost (EMC) 5. dio: Upute za ugradnju i ublaavanje 2. odjeljak: Uzemljivanje i kabliranje IEC 61643-1:1998, Ureaji za zatitu od udarnih valova u niskonaponskoj distribucijskoj mrei 1. dio: Zahtijevane znaajke i metode ispitivanja IEC 61643-12:2002, Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih valova, 12. dio: Ureaji za zatitu od udarnih valova u niskonaponskoj distribucijskoj mrei Izbor i naela upotrebe IEC 61643-21:2000, Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih valova 21. dio: Ureaji za zatitu od udarnih valova u telekomunikacijskim i signalnim mreama Zahtijevane znaajke i metode ispitivanja IEC 61643-22:2004, Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih valova 22. dio: Ureaji za zatitu od udarnih valova u telekomunikacijskim i signalnim mreama 22. dio: Izbor i naela upotrebe HRN EN 62305-1, Zatita od munje. 1. dio: Opa naela HRN EN 62305-2, Zatita od munje. 2. dio: Upravljanje rizikom HRN EN 62305-3, Zatita od munje. 3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot ITU-T Preporuke K.20:2003, Otpornost telekomunikacijske opreme ugraene u telekomunikacijskim centralama na prenapone i udarne struje ITU-T Preporuke K.21:2003, Otpornost telekomunikacijske opreme ugraene kod korisnika na prenapone i udarne struje

3. Nazivi i definicije
Za potrebe ovog dokumenta, vrijede sljedei nazivi i definicije, osim naziva i definicija danih u drugim dijelovima niza norma HRN EN 62305. 3.1 elektrini sustav sustav koji sadri niskonaponske sastavnice za napajanje 3.2 elektroniki sustav sustav koji sadri osjetljive elektronike sastavnice kao to je oprema za komunikacije, raunala, upravljanje i mjerenje, radio sustave, ureaje uinske elektronike. 3.3 unutarnji sustavi elektrini i elektroniki sustavi unutar graevine 9

3.4 elektromagnetski udarni val (impuls) munje LEMP elektromagnetski uinci struje munje
NAPOMENA To ukljuuje udarne valove kao i uinke izraenog udarnog elektromagnetskog vala.

3.5 udarni val prolazna pojava u obliku prenapona i/ili udarne struje zbog LEMP
NAPOMENA Udarni valovi nastali zbog LEMP-a mogu nastati zbog (djelominih) struje munje, zbog indukcije u petljama instalacije te zbog prestalih prenapona (valova) iza SPD.

3.6 nazivna naponska vrstoa na udarni napon Uw vrstoa na udarni napon koju je oznaio proizvoa na opremi ili njenom dijelu, koja oznaava vrstou izolacije na udarni napon
NAPOMENA U ovoj normi uzima se samo vrstoa izolacije izmeu vodia pod naponom i zemlje.

3.7 razina zatite od munje LPL broj koji se odnosi na odreenu cjelinu parametara struje munje koja je mjerodavna za vjerojatnost da odgovarajue najvee i najmanje projektirane vrijednosti ne e biti prekoraene u prirodnim okolnostima udara munja.
NAPOMENA Razina zatite od munje koristi se za projektirnje mjera zatite u skladu s odgo-varajuim kompletom parametara struje munje.

3.8 zona zatite od munje LPZ zona u kojoj vrijedi odreena elektromagnetska okolina
NAPOMENA Granice zona LPZ ne moraju nuno biti fizike granice (npr. zidovi, pod ili strop).

3.9 sustav zatitnih mjera protiv LEMP LPMS cjeloviti sustav zatitnih mjera za unutarnje sustave protiv LEMP 3.10 reetkasti prostorni zaslon magnetski zaslon s karakteristinom veliinom otvora
NAPOMENA Za zgrade ili prostorije reetkasti se prostorni zaslon najbolje izvodi meusobnim spajanjem metalnih sastavnica konstrukcije graevine (npr. ipke u armiranom betonu, metalni okviri i metalne potpore).

10

3.11 sustav uzemljivaa dio vanjskog LPS koji je namijenjen odvoenju i rasprenju struje munje u zemlji 3.12 spojna mrea (sustav izjednaivanja potencijala) mrea koja povezuje sve vodljive dijelove graevine i unutarnjih sustava (bez vodia pod naponom) sa sustavom uzemljivaa 3.13 uzemljenje cjeloviti sustav koji obuhvaa sustav uzemljivaa i spojnu mreu 3.14 ureaj za zatitu od udarnog vala SPD ureaj koji je namijenjen ograniavanju prolaznih prenapona i odvoenju udarne struje. Sadri najmanje jednu nelinearnu sastavnicu 3.15 SPD ispitan na Iimp SPD-ovi koji su otporni na djelominu struju munje tipinog oblika vala 10/350 s, moraju se ispitati na udarnu struju Iimp
NAPOMENA Za elektroenergetske vodove, pogodna struja munje Iimp odreena je postupkom za klasu I prema normi IEC 61643-1.

3.16 SPD ispitan na In SPD-ovi koji su otporni na inducirane udarne struje tipinog oblika vala 8/20 s, moraju se ispitati odgovarajuom udarnom strujom In
NAPOMENA Za elektroenergetske vodove pogodna ispitna struja In definirana je postupkom za klasu II prema normi IEC 61643-1.

3.17 SPD ispitan sloenim (kombiniranim) valom SPD-ovi koji su otporni na inducirane udarne struje tipinog oblika vala 8/20 s i zahtijevaju ispitivanje udarnom strujom Isc
NAPOMENA Za elektroenergetske vodove pogodan sloeni val definiran je postupkom za klasu III prema normi IEC 61643-1 uz napon otvorenog kruga Uoc 1,2/50 s i struju kratkog spoja Isc 8/20 s, 2 - skog generatora sloenog vala.

3.18 SPD s naponskim sklapanjem SPD velikog otpora kad nema naponskog vala, ali mu se otpor naglo smanji kad takav val na njega naie
NAPOMENA 1 Uobiajeni primjeri ureaja s naponskim sklapanjem ukljuuju iskrita, plinske izbojne cijevi (GDT), tiristore (silikonski upravljivi ispravljai) i triake. Takvi se SPD ponekad nazivaju "crowbar

11

vrstom zatite. NAPOMENA 2 Ureaj s naponskim sklapanjem ima prekinutu karakteristiku napon/struja.

3.19 SPD s naponskim ograniavanjem SPD velikog otpora kad nema naponskog vala i koji se pri nailasku vala postupno smanjuje s poveanjem udarne struje i napona
NAPOMENA 1 Uobiajeni primjeri ureaja koji se koriste kao nelinearni ureaji su varistori i prigune diode. Takvi se SPD-ovi ponekad nazivaju "clamping vrstom zatite. NAPOMENA 2 Ureaj s ograniavanjem napona ima neprekinutu karakteristiku napon/struja.

3.20 sloeni SPD SPD koji sadri obje vrste sastavnica i to s naponskim sklapanjem i naponskim ograniavanjem, te se moe ponaati kao naponski ventil, naponsko ograniavalo ili obavljati obje te uloge, ovisno o znaajkama naponskog vala 3.21 usklaena SPD zatita niz SPD pravilno izabranih, usklaenih i ugraenih, radi smanjenja kvarova elektrinih i elektronikih sustava

12

4. Projektiranje i izvedba sustava zatitnih mjera protiv LEMP (LPMS)

Elektrini i elektroniki sustavi podloni su tetama zbog elektromagnetskog udarnog vala (impulsa) munje (LEMP). Stoga je, da bi se izbjegli kvarovi unutarnjih sustava, potrebno poduzeti mjere zatite od LEMP-a. Zatita od LEMP-a osniva se na zamisli dijeljenja (tiene graevine) na zone zatite od munje (LPZ): prostor koji sadri sustave koje treba zatititi treba podijeliti na zone LPZ. Te su zone teorijski oznaeni prostori u kojima su znaajke LEMP usporedive s razinom otpornosti unutarnjih sustava u tim zonama (pogledajte sliku 1). Pojedine zone u hijerarhiji zona imaju razliite znaajke to se tie estine pojave LEMP. Granica neke LPZ odreena je uporabljenim zatitnim mjerama (pogledajte sliku 2).

NAPOMENA Slika prikazuje primjer podjele graevine na unutarnje zone zatite (LPZ-e). Svi metalni opskrbni vodovi koji ulaze u graevinu spojeni su putem sabirnica za izjednaivanje na granici zone LPZ 1. Dodatno su vodljivi pojni vodovi koji ulaze u LPZ 2 (npr. u prostor s raunalima) spojeni putem sabirnica za izjednaivanje na granici zone LPZ 2.

Slika 1 Ope naelo podjele na razliite zone zatite LPZ

13

Slika 2a LPMS ostvaren uz pomo prostornog zaslona i usklaene SPD zatite ureaji zatieni od udarnih valova putem vodljive veze (U2<<U0 i I2<<I0) i od vanjskog magnetskog polja (H2<<H0)

Slika 2b LPMS ostvaren uz pomo prostornog zaslona zone LPZ 1 i SPD zatite na ulazu u zonu LPZ 1 ureaji zatieni od udarnih valova putem vodljive veze (U1<U0 i I1<I0) i od vanjskog magnetskog polja (H1<H0)

14

Slika 2c LPMS ostvaren oklapanjem unutarnjeg voda i SPD zatite na ulazu u zonu LPZ 1 ureaji zatieni od udarnih valova putem vodljive veze (U2<U0 i I2<I0) i od vanjskog magnetskog polja (H2<H0)

Slika 2d LPMS ostvarena samo uz pomo usklaene SPD zatite ureaji zatieni od udarnih valova putem vodljive veze (U2<<U0 i I2<<I0), ali ne i od vanjskih magnetskih polja (H0)
NAPOMENA 1 SPD-ovi mogu biti postavljeni na sljedeim mjestima (pogledajte i D.1.2): na granici zone LPZ 1 (npr. na glavnom el. en. razdjelniku (MB, tj. GRO); na granici zone LPZ 2 (npr. na sekundarnom razdjelniku (SB, tj. RO); na ureaju ili blizu njega (npr. na utinici (SA)). NAPOMENA 2 Za podrobnija pravila instalacije pogledajte normu IEC 60364-5-53. NAPOMENA 3 Legenda za crte na slici: debela crta - zaslon na granici zone, tanka crta - bez zaslona na granici zone.

Slika 2 Zatita od LEMP Primjeri moguih mjera zatite od LEMP (LPMS)

15

Trajni kvarovi elektrinih i elektronikih sustava pri pojavi LEMP mogu nastati zbog: dovedenih i induciranih udarnih valova prenesenih do ureaja vodiem; uinaka elektromagnetskog polja koje djeluje izravno na ureaj.
NAPOMENA 1 Kvarovi zbog elektromagnetskih polja koja udaraju izravno u opremu su zanemariva uz uvjet da je oprema ispitana to se tie otpornosti na emisije radijskih frekvencija, te prema odgovarajuim EMC normama za proizvode. NAPOMENA 2 Za opremu koja nije u skladu s odgovarajuim EMC normama za proizvode, pruene su u Dodatku A obavijesti kako provesti zatitu od elektromagnetskih polja koja izravno utjeu na tu opremu. Razinu otpornosti opreme od vanjskih magnetskih polja treba odabrati u skladu s normama IEC 61000-4-9 i IEC 61000-4-10.

4.1

Projektiranje LPMS

LPMS se moe projektirati za zatitu opreme od udarnih valova i elektromagnetskih polja. Na slici 2 prikazani su primjeri: LPMS-a ostvarenog uz pomo prostornog zaslona i usklaene SPD zatite to omoguuje zatitu od vanjskih magnetskih polja i udarnih valova putem vodia (pogledajte sliku 2a). Stupnjevani prostorni zasloni i usklaeni SPD-ovi mogu smanjiti magnetsko polje i udarne valove na nie razine opasnosti. LPMS ostvarenog uz pomo prostornog zaslona zone LPZ 1 i SPD-a na ulazu u zonu LPZ 1 to moe zatititi ureaj od vanjskog magnetskog polja i udarnih valova putem vodia (pogledajte sliku 2b).
NAPOMENA 1 Zatita nije dovoljna ako magnetsko polje ostaje preveliko (zbog manje uinkovitosti zaslona zone LPZ 1) ili ako amplituda udarnog vala ostaje prevelika (zbog previsoke razine zatite SPD-a te zbog indukcije u instalaciji iza SPD-a).

LPMS ostvarenog uz pomo zaslonjenih vodova u kombinaciji s oklopljenim kuitima ureaja (opreme) to prua zatitu od vanjskih magnetskih polja. SPD na ulazu u zonu LPZ 1 prua zatitu od udarnih valova putem vodia (pogledajte sliku 2c). za postizanje nie razine opasnosti od udarnih valova, moe se zahtijevati postavljanje posebnih SPD (npr. dodatnih usklaenih odvodnika unutar zone) da bi se postigla dovoljno niska razina zatite. LPMS ostvarenog uz pomo usklaenog sustava SPD zatite, to je pogodno za zatitu opreme koja nije osjetljiva na vanjsko magnetsko polje, ukoliko postavljeni SPD-ovi pruaju zatitu od udarnih valova putem vodljive veze (vodia) (pogledajte sliku 2d). Nia razina opasnosti od udarnih valova moe se postii uz pomo usklaenih SPD-ova.
NAPOMENA 2 Preporuuju se rjeenja prema slikama 2a do 2c, posebno za opremu koja nije u skladu s odgovarajuim EMC normama za proizvode. NAPOMENA 3 LPS izveden u skladu s HRN EN 62305-3, koji se osniva samo na SPD-ima za izjednaivanje potencijala ne daje uinkovitu zatitu od kvarova osjetljivih elektrinih i elektronikih sustava. Takav se LPS moe poboljati smanjenjem veliine oka mree i odabirom pogodnih SPD-ova, kako bi postali uinkovitim sastavnicama LPMS.

16

4.2

Zone zatite od munje (LPZ)

S obzirom na opasnost od munje, definirane su sljedee zone zatite LPZ (pogledajte HRN EN 62305-1): Vanjske zone: LPZ 0 Zona gdje postoji opasnost zbog nepriguenog elektromagnetskog polja i gdje na unutarnje sustave moe djelovati puna ili djelomina struja munje. LPZ 0 se dalje dijeli na sljedee podzone: LPZ 0A zona gdje postoji opasnost zbog izravnog udara munje i punog elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustave moe djelovati puna udarna struja munje LPZ 0B zona koja je zatiena od izravnih udara munje ali postoji opasnost utjecaja punog elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustave mogu djelovati djelomine udarne struje munje. Unutarnje zone: (zatiene od izravnih udara munje) LPZ 1 zona gdje je udarna struja ograniena dijeljenjem struje i uz pomo SPD-ova na granici zone. Elektromagnetsko polje munje moe se priguiti uz pomo prostornog zaslona. LPZ 2 ... n zona gdje se udarna struja moe jo ograniiti dijeljenjem ili uz pomo dodatnih SPD-ova na granici zone. Uz pomo dodatnog prostornog zaslona moe se priguiti elektromagnetsko polje munje. Te se LPZ-e upotrebljavaju pri izvedbi LPMS, npr. postavljanju usklaene SPD zatite i/ili magnetskog zaslona (pogledajte sliku 2). Ovisno o broju, vrsti i razini otpornosti na udarne napone i struje opreme koju treba zatititi, treba odrediti pogodnu zonu zatite LPZ. To moe znaiti male lokalne zone (npr. kuita opreme) ili velike sveobuhvatne zone (npr. koje obuhvaaju cijelu graevinu) (pogledajte sliku B.2). Ako su dvije odvojene graevine spojene elektrinim ili signalnim vodovima te ako se zahtijeva smanjenje broja SPD-ova, moe se pokazati potrebnim meusobno spojiti LPZ jednakog reda (pogledajte sliku 3).

17

i1, i2 - djelomine struje munje NAPOMENA Slika 3a prikazuje dvije LPZ 1 spojene elektroenerg. i signalnim vodovima. Mora se obratiti posebna pozornost ako obje LPZ 1 predstavljaju odvojene graevine s odvojenim sustavima uzemljenja, razmaknutih meusobno desetine ili stotine metara. U takvom sluaju vei dio struje munje tee du spojnih vodova koji nisu zatieni. Slika 3a Meusobno spajanje dviju zona LPZ 1 uz pomo SPD-ova NAPOMENA Slika 3b pokazuje da se taj problem moe rijeiti uz pomo zaslonjenih kabela ili oklopljenog kabelskog kanala koji spaja obje zone LPZ 1, uz uvjet da zasloni mogu podnijeti djelominu struju munje. SPD-ovi se mogu ukloniti ako gubitak napona du zaslona nije prevelik. Slika 3b Meusobno spajanje dviju zona LPZ 1 uz pomo zaslonjenih kabela ili oklopljenog kabelskog kanala

18

NAPOMENA Slika 3c prikazuje dvije zone LPZ 2 spojene elektroenergetskim i signalnim vodovima. Zbog izloenosti vodova opasnosti na razini zone LPZ 1, potrebno je ugraditi SPD na ulazu u svaku zonu LPZ 2. Slika 3c Meusobno spajanje dviju zona LPZ 2 uz pomo SPD

NAPOMENA Slika 3d pokazuje da se takav utjecaj moe izbjei, te izostaviti SPD-ove ako se upotrijebe zaslonjeni kabeli ili oklopljeni kabelski kanali za spojne kabele izmeu dviju zona LPZ 2. Slika 3d Meusobno spajanje dviju zona LPZ 2 uz pomo zaslonjenih kabela ili oklopljenog kabelskog kanala

Slika 3 Primjeri meusobnog spajanja zona zatite LPZ U posebnim se sluajevima moe pokazati potrebnim proiriti jednu LPZ u drugu LPZ ili se to moe koristiti kako bi se smanjio broj potrebnih SPD (pogledaje sliku 4). Detaljniji proraun elektromagnetske okoline nekog LPZ dan je u dodatku A.

19

NAPOMENA Slika 4a prikazuje graevinu koja se napaja putem transformatorske stanice. Ako je transformatorska stanica smjetena izvan graevine, treba SPD-ima zatititi samo samo niskonaponski vod koji ulazi u graevinu. Ako je transformatorska stanica smjetena u graevini, vlasniku zgrade obino nije doputeno izvoditi mjere zatite na srednjonaponskoj strani. Slika 4a Transformatorska stanica izvan graevine

NAPOMENA Slika 4b pokazuje da se problem moe rijeiti proirenjem zone LPZ 0 u zonu LPZ 1, to opet zahtijeva ugradnju SPD-ova samo na niskonaponskoj strani.

Slika 4b Transformatorska stanica unutar graevine (LPZ 0 proirena u zonu LPZ 1

NAPOMENA Slika 4c prikazuje LPZ 2 u koju ulazi elektroenergetski ili signalni vod. Taj vod zahtijeva postavljanje dvaju usklaenih SPD-ova: jedan na granici LPZ 1, drugi na granici LPZ 2. Slika 4c Potrebna dva usklaena odvodnika: SPD (0/1) i SPD (1/2)

NAPOMENA Slika 4d pokazuje da vod moe ui neposredno u LPZ 2 i da je potreban svega jedan SPD, ako je LPZ 2 proirena u LPZ 1 uz pomo zaslonjenih kabela ili oklopljenih kabelskih kanala. U svakom e sluaju SPD odmah sniziti opasnost na razinu LPZ 2. Slika 4d Potreban samo jedan odvodnik: SPD (0/1/2) (LPZ 2 proirena u zonu LPZ 1)

Slika 4 Primjeri proirenja zona zatite od munje

20

4.3

Osnovne mjere zatite u LPMS

Osnovne mjere zatite od LEMP ukljuuju: Uzemljivanje i spajanje (izjednaivanje potencijala) (pogledajte odjeljak 5) Sustav uzemljivaa odvodi i raspruje struju munje u zemlji. Spojna mrea smanjuje potencijalne razlike, a moe smanjiti i magnetsko polje. Magnetsko zaslanjanje i voenje vodova (kabliranje)(pogledajte odjeljak 6) Prostorno oklapanje priguuje magnetsko polje unutar LPZ, koje nastaje zbog udara munja izravno u graevinu ili pokraj nje i smanjuje unutarnje udarne valove. Oklapanje unutarnjih vodova, uporaba zaslonjenih kabela ili kabelskih kanala smanjuje unutarnje inducirane udarne valove. Nainom voenja unutarnjih vodova moe se smanjiti indukcijske petlje i unutarnje udarne valove.
NAPOMENA 1 Mogu se kombinirati prostorno oklapanje, oklapanje i nain voenja unutarnjih vodova ili koji od tih postupaka upotrijebiti zasebno.

Oklapanje vanjskih vodova koji ulaze u graevinu smanjuje veliinu udarnih valova koji bi putem vodova bili uvedeni u unutarnje sustave. Usklaena SPD zatita (pogledajte odjeljak 7) Usklaenom se SPD zatitom ograniuje uinke vanjskih i unutarnjih udarnih valova. Uzemljivanje i spajanje (izjednaivanje potencijala) mora se izvesti uvijek i to spajanjem svakog vodljivog pojnog voda izravno ili izjednaivanjem potencijala putem SPD-a na mjestu ulaza u graevinu.
NAPOMENA 2 Izjednaivanje potencijala munje (EB) prema normi HRN EN 62305-3 prua zatitu samo od opasnog iskrenja. Zatita unutarnjih sustava od udarnih valova zahtijeva usklaenu SPD zatitu u skladu s ovom normom.

Druge se mjere zatite od LEMP mogu koristiti zasebno ili u kombinaciji. Zatitne mjere od LEMP moraju moi izdrati oekivana pogonska naprezanja na mjestu postavljanja (npr. toplinska naprezanja, vlaga, korozijska atmosfera, vibracije, napon i struja). Izbor najpogodnijih mjera zatite od LEMP obavlja se u postupku procjene rizika u skladu s normom HRN EN 62305-2 uz uzimanje u obzir tehnikih i gospodarskih imbenika. Praktine obavijesti o upotrebi mjera zatite elektronikih sustava od LEMP u 21

postojeim graevinama dane su u Dodatku B.

NAPOMENA 3 Daljnje obavijesti o upotrebi zatitnih mjera od LEMP mogu se nai u normi IEC 60364-4-44.

5. Uzemljivanje i izjednaivanje potencijala

Pogodno uzemljenje i izjednaivanje potencijala osniva se na cjelovitosti sustava uzemljenja (pogledajte sliku 5) uz kombinaciju: sustava uzemljivaa (koji raspruje struju munje u zemlji)) i sustavom za izjednaivanje potencijala (kojim se smanjuju razlike potencijala i smanjuje magnetsko polje).

NAPOMENA Nacrtani spojevi su meusobno spojeni metalni dijelovi konstrukcije graevine ili posebni spojni vodii. Neki od njih mogu posluiti za prihvat, odvoenje i rasprenje struje munje u zemlji.

Slika 5 Primjer trodimenzijskog sustava uzemljenja koji se sastoji od sustava za izjednaivanje potencijala sa sustavom uzemljivaa

5.1

Sustav uzemljivaa

Sustav uzemljivaa graevine mora biti u skladu s normom HRN EN 62305-3. Pri graevinama u kojima su ugraeni samo elektrini sustavi (nema elektronike) moe se upotrijebiti A vrsta uzemljivaa, ali se preporuuje vrsta B. Za graevine s 22

elektronikim sustavima preporuuje se B vrsta uzemljivaa. Prstenasti uzemljiva postavljen oko graevine ili u betonskom temelju na obodu graevine mora se spojiti s mreom vodia ispod i oko graevine ije je oko mree tipine veliine 5 m. Takva izvedba uveliko poboljava znaajke sustava uzemljivaa. Takoer pogodnu izvedbu dobiva se ako je armatura u betonskom podu podruma u obliku spojene mree, tipine veliine oka 5 m, jo i spojena sa sustavom uzemljivaa. Primjer mree sustava uzemljivaa nekog postrojenja prikazan je na slici 6.

Legenda zgrada s mreom spojeva u armatiranom betonu toranj unutar postrojenja samostalna oprema kabelski kanal

Slika 6 Mreasti sustav uzemljivaa nekog postrojenja Ako treba smanjiti razlike potencijala izmeu dva unutarnja sustava koji imaju odvojene sustave uzemljenja, mogu se upotrijebiti sljedee metode: poloiti nekoliko vodia za izjednaivanje potencijala istom trasom s elektrinim kabelima ili kabelima u zatvorenim armiranobetonskim kanalima (ili metalnim kanalima u neprekinutom elektrinom spoju), a da su ti vodii spojeni na oba 23

sustava uzemljivaa upotrijebiti zaslonjene kabele sa zaslonima odgovarajue povrine presjeka koji su na krajevima spojeni svaki na svoj sustav uzemljenja.

5.2

Spojna mrea (mrea za izjednaivanje potencijala)

U unutarnjim LPZ-ima potrebno je postaviti spojnu mreu niske impedancije da bi se izbjeglo opasne razlike potencijala izmeu svih ureaja. Takva spojne mrea, tovie, takoer smanjuje i magnetsko polje (pogledajte Dodatak A). Spojna se mrea moe izvesti objedinjavanjem vodljivih dijelova graevine ili dijelova unutarnjih sustava te izravnim spajanjem metalnih dijelova ili vodljivih dijelova pojnih vodova na granici svake LPZ ili putem odgovarajuih SPD-ova. Spojna mrea moe imati strukturu u tri dimenzije s tipinom irinom oka mree od 5 m (pogledajte sliku 5). Takva struktura zahtijeva mnoga spajanja metalnih sastavnica u i na graevini (npr. armaturu u betonu, vodilice dizala, kranove, metalne krovove, metalna proelja, metalne okvire prozora i vrata i kabelskih kanala). Sabirnice za izjednaivanje potencijala (npr. prstenaste sabirnice, neke sabirnice na raznim katovima graevine) i magnetski zasloni zatitnih zona LPZ moraju biti obuhvaeni na isti nain. Primjeri spojnih mrea prikazani su na slici 7 i 8.

24

Legenda
1 vodi hvataljke 2 pokrovni lim parapeta 3 ipke u armiranom betonu 4 mrea vodia dodana armaturi u betonu 5 spojevi vodia mree 6 izvod za unutarnju sabirnicu za izjednaivanje 7 spoj izveden zavarivanjem ili spojnicom 8 proizvoljan spoj 9 elina armatura u betonu (s dodanom mreom vodia) 10 prstenasti uzemljiva (ako postoji) 11 temeljni uzemljiva a tipina irina oka mree od 5 m kod dodane mree u betonu b tipinan razmak od 1 m za spajanje te mree s armaturom

Slika 7 Uporaba armaturnih ipki graevine za izjednaivanje potencijala

25

Legenda
1 2 3 4 5 6 elektroenergetski ureaj elini nosa metalni pokrov proelja spoj na spojnu mreu elektrina ili elektronika oprema sabirnica za izjednaivanje 7 elina armatura u betonu (s dodanom mreom vodia) 8 temeljni uzemljiva 9 zajedniko mjesto ulaza raznih pojnih vodova

Slika 8 Izjednaivanje potencijala u graevini s elinom armaturom u betonu

26

Vodljivi dijelovi (npr. ormari, kuita, police) i zatitni dozemni vodi (PE) unutarnjih sustava trebaju biti spojeni na spojnu mreu prema jednoj od sljedeih konfiguracija (pogledajte sliku 9):

Slika 9 Uklapanje elektronikih sustava u sustav za izjednaivanje potencijala U spoju S treba sve metalne sastavnice (npr. ormare, kuita, police) unutarnjih sustava odvojiti od sustava uzemljenja. Spoj S se uklapa u sustav uzemljenja iskljuivo putem pojedinih sabirnica potencijala koje postaju referentne toke uzemljenja (ERP) to u konanici daje tip SS. Kad se koristi tip S spajanja, svi vodovi izmeu pojedinih ureaja moraju biti voeni paralelno sa spojnim vodiima u obliku zvijezde da bi se izbjegle indukcijske petlje. Spoj S se koristi na mjestima s malim unutarnjim sustavima u malim zonama i kad svi vodovi ulaze u zonu na jednom mjestu. Ako se koristi spoj M, metalne sastavnice (npr. ormari, kuita, police) unutarnjih sustava 27

ne moraju biti odvojeni od sustava uzemljenja, ali moraju biti ukljueni u njega na vie spojnih mjesta, to u konanici daje tip Mm. Za unutarnje sustave preporuuje se spoj M proiren na relativno vee zone ili na cijelu graevinu, gdje su izmeu pojedinih ureaja poloeni mnogi vodovi i gdje pojni vodovi ulaze u graevinu na vie mjesta. U sloenim sustavima mogu se kombinirati prednosti oba naina spajanja (M i S) kako je prikazano na slici 10, i to kao kombinacija 1 (SS kombinirano s Mm) ili kao kombinacija 2 (MS kombinirano s Mm).

Slika 10 Kombinacije metoda uklapanja elektronikih sustava u spojnu mreu

28

5.3

Sabirnice za izjednaivanje potencijala

Sabirnice za izjednaivanje postavljaju se tako da se spoje: svi vodljivi pojni vodovi koji ulaze u LPZ (izravno ili uz pomo odgovarajueg SPD-a), zatitni dozemni vodii PE, metalne sastavnice unutarnjih sustava (npr. ormari, kuita, police), magnetski zasloni LPZ na vanjskoj i unutarnjoj strani graevine. Za izvedbu uinkovitog izjednaivanja potencijala vana su sljedea pravila: osnova svih spajanja je postizanje niske impedancije spojne mree sabirnice za izjednaivanje moraju biti spojene na sustav uzemljivaa najkraim moguim putom (uz pomo vodia duljine najvie 0,5 m) gradivo i dimenzije sabirnica i spojnih vodia moraju biti u skladu s odjeljkom 5.5 SPD mora biti najkraim moguim putom spojen na sabirnicu za izjednaivanje kao i na vodi pod naponom, ime se induktivni gubitak napona svodi na najmanju mjeru na zatienoj strani kruga (iza SPD), moraju se svesti na najmanju mjeru induktivni uinci i to bilo smanjenjem povrine petlje, oklapanjem kabela ili oklapanjem kabelskih kanala.

5.4

Izjednaivanje potencijala na granici LPZ

U odreenoj zoni LPZ spajanjem se mora obuhvatiti sve metalne dijelove i pojne vodove (npr. metalne cijevi, elektroenergetske vodove i signalne vodove) koji prelaze granicu te zone LPZ.
NAPOMENA Nain spajanja pojnih vodova koji ulaze u LPZ 1 treba dogovoriti s isporuiteljem odreene usluge (npr. operatera elektronergetske mree ili operatera telekomunikacijske mree), jer moe doi do sukoba u zahtjevima.

Spajanje treba obaviti putem sabirnica za izjednaivanje koje su postavljene na granici zone i to je blie mogue ulazu. Na mjestima gdje god je mogue, ulazni vodovi trebaju ui u LPZ na istom mjestu i treba ih spojiti na istu sabirnicu za izjednaivanje. Ako pojni vodovi ulaze u LPZ na raznim mjestima, svaki pojni vod treba spojiti na svoju sabirnicu i sve sabirnice spojiti meusobno. U tu se svrhu preporuuje izvesti prsten vodia (prstenastu sabirnicu) koji e obuhvatiti sve sabirnice. Izjednaivanje potencijala uz pomo SPD(ova) potrebno je izvesti uvijek na ulazu u LPZ spajanjem na sabirnicu ulaznih vodova koji napajaju unutarnje sustave u LPZ. Zaslonjeni kabeli ili meusobno spojeni metalni kabelski kanali spojeni na svakoj granici LPZ mogu se koristiti bilo za meusobno spajanje nekoliko LPZ iste razine zatite u jednu zajedniku LPZ ili proirenje LPZ do sljedee granice.

29

5.5

Gradivo i dimenzije sastavnica sustava za izjednaivanje potencijala

Gradivo, dimenzije i uvjeti upotrebe moraju biti u skladu s HRN EN 62305-3. Najmanje povrine presjeka za spojne sastavnice moraju biti u skladu s tablicom 1. Spojnice moraju biti dimenzionirane u skladu s vrijednou struje munje odreene razine zatite (LPL) (pogledajte normu HRN EN 62305-1) i proraunom raspodjele struje munje (pogledajte Dodatak B, HRN EN 62305-3). SPD mora biti dimenzioniran u skladu s odjeljkom 7. Tablica 1 Najmanji presjeci sastavnica sustava za izjednaivanje potencijala Povrina Sastavnica sustava za izjednaivanje potencijala Gradivo presjeka mm2
Sabirnice za izjednaivanje (bakar ili pocinano eljezo) Vodii za spajanje sabirnica za izjednaivanje potencijala sa sustavom uzemljenja ili drugim sabirnicama Vodii za spajanje unutarnjih metalnih instalacija sa sabirnicama za izjednaivanje potencijala Vodii za spajanje s SPD Cu, Fe Cu Al Fe Cu Al Fe 50 14 22 50 5 8 16

klasa I 5 klasa II Cu 3 klasa III 1 NAPOMENA Druga gradiva, ako se koriste, moraju imati povrine presjeka koje daju jednaki otpor

6. Magnetsko zaslanjanje i voenje vodova

Magnetskim se zaslanjanjem moe smanjiti elektromagnetsko polje kao i amplituda unutarnjeg induciranog udarnog vala. Amplituda unutarnjeg induciranog udarnog vala moe se smanjiti takoer i odgovarajuim voenjem unutarnjih vodova. Obje te mjere uinkovite su za smanjenje trajnih kvarova unutarnjih sustava.

6.1

Zaslanjanje prostora

Prostorni zaslon odreuje zone zatite koje se mogu protezati preko cijele graevine ili njenog dijela, pojedine prostorije ili samo kuita ureaja. Zaslon moe biti u obliku reetke ili punog metalnog zaslona ili sadravati prirodne sastavnice same graevine (pogledajte HRN EN 62305-3). Savjetuje se postavljanje prostornih zaslona na mjestima gdje je to izvedivo i korisno za zatitu odreene zone graevine, umjesto nekoliko zasebnih dijelova za zatitu. Prostorne se zaslone treba predvidjeti u ranoj fazi projektiranja nove graevine ili novog unutarnjeg sustava. Naknadna dorada postojeih instalacija moe kao rezultat imati vie trokove i vee tehnike potekoe. 30

6.2

Oklapanje unutarnjih vodova

Oklapanje moe biti svedeno na vodove i opremu sustava koji treba zatititi, za to se upotrebljavaju sljedee mjere: metalni zasloni kabela, zatvoreni metalni kabelski kanali i metalna kuita ureaja.

6.3

Voenje unutarnjih vodova

Pogodno voenje unutarnjih vodova smanjuje indukcijske petlje i smanjuje stvaranje prenapona unutar graevine. Povrina petlje moe se smanjiti na najmanju mjeru voenjem blizu prirodnih sastavnica graevine koje su uzemljene i/ili zajednikim voenjem energetskih i signalnih vodova.
NAPOMENA Ipak je potrebno zbog izbjegavanja smetnji voditi energetske i signalne vodove na odreenom razmaku.

6.4

Oklapanje vanjskih vodova

Oklapanje vanjskih vodova koji ulaze u graevinu obuhvaa kabelske oklope, zatvorene metalne kanale i armiranobetonske kabelske kanale s meusobno spojenom elinom armaturom u betonu. Oklapanje vanjskih vodova je povoljno, ali je esto izvan nadlenosti projektanta LPMS-a (s obzirom da je vlasnik vanjskog voda obino operator mree).

6.5

Gradivo i dimenzije magnetskih zaslona

Na granici zone LPZ 0A i LPZ 1, moraju gradivo i dimenzije magnetskih zaslona (npr. reetkastih prostornih zaslona, kabelskih zaslona i kuita ureaja) biti u skladu s normom HRN EN 62305-3 za vodie hvataljke i/ili vodie odvoda. Posebno vrijedi da: najmanja debljina metalnog lima, metalnih kanala, cijevi i kabelskih zaslona moraju odgovarati vrijednostima u tablici 3, norme HRN EN 62305-3 razmjetaj reetkastog prostornog zaslona i najmanji presjek vodia tog zaslona mora biti u skladu s tablicom 6 norme HRN EN 62305-3 Ako magnetski zaslon nije predvien za voenje struje munje, ne zahtijeva se dimenzioniranje zaslona u skladu s tablicama 3 i 6 norme HRN EN 62305-3: na granici zona LPZ 1/2 ili viim, uz uvjet da je ispunjen zahtjev sigurnosnog razmaka izmeu magnetskih zaslona i LPS (pogledajte odjeljak 6.3 u HRN EN 62305-3) na granici bilo koje zone LPZ, ako sastavnica rizika RD zbog udara munja u graevinu ima zanemarivu vrijednost (pogledajte HRN EN 62305-2).

7. Usklaena SPD zatita

Zatita unutanjih sustava od udarnih valova moe zahtijevati sustavni pristup koji se sastoji od usklaivanja SPD-ova na energetskim kao i signalnim vodovima. Osnovni pristup usklaivanju SPD-ova (pogledajte Dodatak C) je isti u oba sluaja, ali zbog velike razliitosti elektronikih sustava i njihovih znaajka (analogni ili digitalni, istosmjerna ili izmjenina 31

struja, niska ili visoka frekvencija), pravila izbora i postavljanja usklaene SPD zatite razlikuju se od pravila za izbor SPD-ova obinih elektrinih sustava. Pri LPMS-u koji slijedi zamisao zona zatite s vie od jedne zone LPZ (LPZ 1, LPZ 2 i vie zone), SPD-ovi moraju biti postavljeni na ulazu voda u svaku zonu LPZ (pogledaajte sliku 2). Ako LPMS obuhvaa samo zonu LPZ 1, SPD mora biti postavljen barem na ulazu voda u tu zonu LPZ 1. U oba sluaja ako je udaljenost od SPD-ova i ureaja (opreme) koji se tite prevelika, potrebno je postaviti dodatne SPD-ove (pogledajte Dodatak D). Zahtjevi ispitivanja SPD-ova moraju biti u skladu sa normom: IEC 61643-1 za elektroenergetske mree (sustave) IEC 61643-21 za telekomunikacijske i signalne mree (sustave). Izbor i postavljanje usklaene SPD zatite mora biti u skladu sa normom: IEC 61643-12 i IEC 60364-5-53 za zatitu elektroenergetskih mrea IEC 61643-22 za zatitu telekomunikacijskih i signalnih mrea. Neke osnovne obavijesti o izboru i postavljanju usklaene SPD zatite dane su u Dodatku D ove norme. Obavijesti o amplitudi udarnih valova munje za potrebe dimenzioniranja SPD-ova na raznim mjestima u graevini, dane su u Dodatku E u normi HRN EN 62305-1.

8. Upravljanje sustavom LPMS

Za postizanje trokovno valjanog i uinkovitog sustava, projekt sustava zatite unutarnjih sustava mora se nainiti tijekom projektiranja graevine, te svakako prije poetka gradnje. To omoguuje optimiranje upotrebe prirodnih sastavnica graevine i nagodbu o im boljim moguim trasama kabela i smjetaju opreme. Za naknadnu doradu postojeih graevina, troak LPMS je openito vei nego kad se radi o novoj graevini. Dakako, trokove ulaganja mogue je smanjiti na najmanju mjeru izborom odgovarajueg LPZ i upotrebom postojeih instalacija ili njihovom dogradnjom. Odgovarajua zatita moe se postii samo ako: mjere zatite odredi strunjak za zatitu od munje, postoji dobra suradnja izmeu raznih strunjaka ukljuenih u izvedbu graevine i sustava LPMS (npr. graevinskih inenjera i inenjera elektrotehnike), se postupa po planu upravljanja u odjeljku 8.1. Sustav LPMS mora se odravati pregledima i radovima odravanja. Nakon znaajnijih izmjena na graevini ili mjerama zatite mora se nainiti nova procjena rizika.

32

8.1

Plan upravljanja sustavom LPMS

Za planiranje i usklaivanje odreenog LPMS potrebno je nainiti plan upravljanja (pogledajte tablicu 2), poevi od procjene rizika (HRN EN 62305-2), da bi se odredile zahtijevane mjere zatite uz pomo kojih se rizik smanjuje na prihvatljivu razinu. Da bi se to obavilo, moraju se najprije odrediti zone zatite od munje. Tablica 2 Planiranje upravljanja LPMS-om za nove graevine te pri veim izmjenama konstrukcije ili naina uporabe graevina
Korak Poetna analiza rizika1) Cilj Provjeriti potrebu postavljanja zatite od LEMP Ako je potrebno, odabrati odgovarajui LMPS uz pomo metode za procjenu rizika Optimirati odnos trokova i dobiti (cost/benefit) za odabrane mjere zatite ponovno uz pomo metode procjene rizika Kao rezultat definira se sljedee: - LPL i parametri munje - LPZ i njihove granice Odreivanje mjera LPMS: - prostorno oklapanje - spojne mree - sustavi uzemljivaa - oklapanje vodova i njihovo voenje - oklapanje pojnih vodova - usklaena SPD zatita Projekt LPMS Opi nacrti i opisi Priprema specifikacija za ponude Nacrti detalja i vremenskog plana izvedbe Kakvoa izvedbe Dokumentacija Mogua revizija nacrta detalja Provjera i dokumentiranje izvedenog stanja sustava Ustanoviti je li sustav LPMS odgovarajui Tko treba uiniti Strunjak za zatitu od munje 2) Vlasnik Strunjak za zatitu od munje 2) Vlasnik

Konana analiza rizika1)

Planiranje LPMS

Strunjak za zatitu od munje Vlasnik Arhitekt Projektanti unutarnjih sustava Projektanti odgovarajuih instalacija Projektni ured ili slino

Izvedba LPMS ukljuujui nadzor

Strunjak za zatitu od munje Izvoa sustava LPMS Projektni ured Nadzorni inenjer Neovisni strunjak za zatitu od munje Nadzorni inenjer Strunjak za zatitu od munje Nadzorni inenjer

Tehniki prijem LPMS

Periodini pregledi
1) 2)

pogledajte normu HRN EN 62305-2. koji ima ire znanje o EMC i praksu u izvedbi.

U skladu s LPL odreenim u HRN EN 62305-1 i mjerama zatite koje e se prihvatiti, moraju se poduzeti sljedei koraci: predvidjeti sustav uzemljenja koji obuhvaa sustav za izjednaivanje potencijala i sustav uzemljivaa 33

 vanjske metalne dijelove i ulazne vodove spojiti izravno ili putem SPD-ova na spojnu mreu unutarnji sustav zatite treba uklopiti u spojnu mreu postaviti prostorni zaslon (oklop) u kombinaciji sa zaslonima vodova i trasa vodova odrediti zahtjeve usklaene SPD zatite za postojee graevine moe se pojaviti potreba postavljanja posebnih mjera zatite (pogledajte Dodatak B). Nakon toga treba ponovno izraunati i optimirati omjer trokova i dobiti (cost/benefit) zatitnih mjera, opet uz pomo procjene rizika.

8.2

Pregled sustava LPMS

Pregled obuhvaa provjeru tehnike dokumentacije, vizualni pregled i ispitivanje mjerenjem. Svrha je pregleda provjeriti: da LPMS odgovara projektu da mjere LPMS mogu udovoljiti projektiranoj namjeni da je svaka novo dodana zatitna mjera pravlino ukljuena u LPMS. Preglede treba obavljati: tijekom postavljanja LPMS, nakon postavljanja LPMS, periodino (u redovitim vremenskim razmacima), nakon svake zamjene sastavnica vanih za LPMS, po mogunosti nakon udara munje u graevinu (npr. gdje je to zabiljeeno brojaem udara munja ili gdje postoji svjedoenje oevidca o udaru u graevinu ili gdje postoji vidljivo oteenje od udara munje u graevinu). Uestalost periodinih pregleda odreuje se s obzirom na: lokalne uvjete okoline, kao to su korozivna tla i korozivni atmosferski uvjeti vrstu upotrijebljenih mjera zatite.
8.2.1 Postupak pregleda

8.2.1.1 Provjera tehnike dokumentacije

Nakon postavljanja novog LPMS, mora se provjeriti je li tehnika dokumentacija u skladu s odgovarajuim normama i je li cjelovita. Prema tome, dokumentaciju treba stalno obnavljati, npr. nakon svake izmjene ili proirenja LPMS.
8.2.1.2 Pregled

Pregled (vizualni) obavlja se da se provjeri: da nema olabavljenih spojeva, niti sluajnih prekida vodia i spojeva, da nijedan dio sustava nije oslabljen uslijed korozije, posebno na razini tla, da su spojni vodii (za izjednaivanje potencijala) i kabelski zasloni netaknuti da nema dodataka niti izmjena koje zahtijevaju daljnje zatitne mjere da nema znakova oteenja na SPD-ima i njihovim osiguraima ili rastavljaima da su zadrane trase vodova da su odrani sigurnosni razmaci i prostorni zasloni (oklopi). 34

8.2.1.3 Mjerenja

Za one dijelove sustava uzemljenja i spojne mree koji nisu vidljivi za pregled, moraju se obaviti mjerenja elektrine neprekidnosti.
8.2.2 Dokumentacija za pregled

Zbog pojednostavnjenja postupka pregleda treba pripremiti upute za pregled. Upute moraju sadravati dovoljno obavijesti koje e pomoi pregledatelju u njegovoj zadai, tako da budu dokumentirani svi aspekti instalacije i njezinih sastavnica, te metode i rezultati ispitivanja. Pregledatelj mora pripremiti izvjee koje e se priloiti tehnikoj dokumentaciji i prethodnim izvjeima pregleda. Izvjee o pregledu mora sadravati obavijesti o: opem stanju LPMS, bilo kojim odstupanjima od tehnike dokumentacije, rezultatima obavljenih mjerenja.

8.3

Odravanje

Nakon pregleda moraju se svi zamijeeni nedostatci ispraviti bez odgaanja. Ako je potrebno, aurirati treba i tehniku dokumentaciju.

35

Dodatak A
(obavijesni) Osnove prorauna elektromagnetske okoline u LPZ-u U ovom dodatku pruene su obavijesti o proraunu elektromagnetske okoline unutar odreene LPZ, koji se moe upotrijebiti za zatitu od LEMP, to je pogodno i za zatitu od elektromagnetskih utjecaja. A.1 tetni uinci munje na elektrinim i elektronikim sustavima A.1.1 Izvor teta Prvenstveni izvor tete je struja munje i njezino magnetsko polje koje ima isti valni oblik kao i struja munje.
NAPOMENA to se tie zatite, utjecaj elektrinog polja munje je od najmanjeg interesa.

A.1.2 Ugroena oprema Unutarnji sustavi postavljeni na ili u graevini koji imaju ogranienu vrstou na udarne valove i magnetska polja, mogu biti oteeni ili djelovati nepravilno kad ih zahvate uinci munje i naknadna magnetska polja. Sustavi postavljeni izvan graevine izloeni su velikom riziku zbog nepriguenog magnetskog polja i, ako se graevina nalazi na izloenoj lokaciji, takoer i udarnim valovima pune struje munje pri izravnim udarima munje u graevinu. Sustavi ugraeni unutar graevine izloeni su riziku zbog preostalog priguenog magnetskog polja i dovedenim ili induciranim unutarnjim udarnim valovima te vanjskim udarnim valovima dovedenim putem pojnih vodova. Za detaljnije razmatranje razina otpornosti ureaja (opreme), vane su sljedee norme: razina otpornosti (izolacijska vrstoa) energetske instalacije odreena je u normi IEC 60664-1. razina otpornosti telekomunikacijske opreme odreena je u ITU-T K.20 i K.21. openito je razina otpornosti opreme odreena u proizvoakim specifikacijama ili se moe ispitati: s obzirom na dovedene udarne valove, uz upotrebu norme IEC 61000-4-5 s naponskim razinama ispitivanja: 0,5 1 2 4 kV uz valni oblik 1,2/50 s, te s razinama ispitivanja pri strujama: 0,25 0,5 1 2 kA uz valni oblik 8/20 s
NAPOMENA Da bi odreena oprema ispunila zahtjeve gornjih norma, ona moe imati ugraene unutarnje SPD-ove. Karakteristike tih unutarnjih SPD-ova mogu utjecati na zahtjeve usklaivanja (vanjskih SPDova).

s obzirom na magnetska polja uz upotrebu norme IEC 61000-4-9 s razinama ispitivanja: 100 300 1 000 A/m i valnim oblikom 8/20 s te norme IEC 61000-4-10 s razinama ispitivanja: 10 30 100 A/m na 1 MHz.

Oprema koja ne podnosi ispitivanja radiofrekvencijom (RF), zraenjem i ispitivanja imunosti 36

prema odgovarajuim EMC normama za proizvode, moe biti rizina zbog izloenosti izravnom zraenju magnetskog polja. S druge strane, kvarovi opreme koja je u skladu s tim normama, mogu se zanemariti. A.1.3 Mehanizam sprege izmeu izvora i ugroene opreme Izolacijska vrstoa opreme mora biti usklaena s izvorom tete. Da bi se to postiglo, mora se na odgovarajui nain upravljati mehanizmima sprege kreiranjem zasebnih zona zatite od munje (LPZ). A.2 Prostorno zaslanjanje (oklapanje), voenje vodova i njihovo oklapanje

A.2.1 Openito Magnetsko polje nastalo unutar koje LPZ pri udaru munje u graevinu ili u okolno tlo moe se smanjiti postavljanjem prostornog zaslona samo za tu LPZ. Udarni valovi inducirani u elektronikom sustavu mogu se smanjiti na najmanju mjeru, bilo uz pomo prostornog zaslona, bilo nainom voenja vodova i njihovih zaslona ili kombinacijom obiju tih metoda. Na slici 6 prikazan je primjer LEMP u sluaju udara munje u graevinu koja je podijeljena na zatitne zone LPZ 0, LPZ 1 i LPZ 2. Elektroniki sustav koji treba zatititi, postavljen je unutar zone LPZ 2.

37

1. Primarni izvor tete LEMP Kako je odreeno iz parametara za LPL I do IV: I0 udarni val 10/350 s (i 0,25/100 s) IEC 62305-1 udarni val 10/350 s (i 0,25/100 s) H0

200-150-100-100 kA izraunano iz I0

2. Izolacijska vrstoa elektroenergetske instalacije Kako je odreeno za kategorije prenapona I do IV za nazivne napone 230/400 V i 277/480 V: U kategorija prenapona I do IV 6 4 2,5 1,5 kV IEC 60664-1 3. Izolacijska vrstoa za telekomunikacijske instalacije ITU Preporuke K.20 ili K.21 4. Ispitivanje opreme koja nije podrana primjerenim normama za proizvode Izolacijska vrstoa za (ugroene) ureaje Kako je odreeno za uinke munje putem vodljive veze (U, I): UOC udarni val 1,2/50 s 4 2 1 0,5 kV IEC 61000-4-5 2 1 0,5 0,25 kA ISC udarni val 8/20 s 5. Ispitivanje opreme koja nije u skladu s odgovarajuim EMC normama za proizvode Izolacijska vrstoa za (ugroene) ureaje Kako je odreeno za uinke munje putem zraenja (H): IEC 61000-4-9 H udarni val 8/20 s, 1 000 300 100 A/m (priguene oscilacije 25 kHz),Tp = 10 s IEC 61000-4-10 H udarni val 0,2/0,5 s, 100 30 10 A/m (priguene oscilacije 1 MHz), Tp = 0,25 s
Slika A.1 Situacija LEMP pri udaru munje u graevinu 38

Prvenstveni elektromagnetski izvor tete za elektroniki sustav je struja munje I0 i magnetsko polje H0. Djelomine struje munje teku kroz pojne vodove za opskrbu. Te struje kao i magnetska polja imaju isti valni oblik. Struja munje koju treba uzeti u obzir sastoji se od prvog udara If (tipinog oblika vala s dugim hrptom 10/350 s) i naknadnih udara Is (s oblikom vala 0,25/100 s). Struja prvog udara If stvara magnetsko polje Hf, a struje naknadnih udara Is magnetska polja Hs. Uinci magnetske indukcije uglavnom su prouzroeni strmim elom magnetskog polja. Kao to je prikazano na slici A.2, elo polja Hf moe se opisati priguenim oscilirajuim poljem 25 kHz s amplitudom Hf/maks i vremenom do amplitude Tp/f od 10 s. Na isti nain elo Hs se moe opisati priguenim oscilirajuim poljem od 1 MHz s amplitudom Hs/maks i vremenom do amplitudne vrijednosti Tp/s od 0,25 s. Slijedi da se magnetsko polje prvog udara moe opisati tipinom frekvencijom od 25 kHz, a magnetska polja naknadnih udara tipinom frekvencijom od 1 MHz. Priguena oscilirajua magnetska polja tih frekvencija za potrebe ispitivanja odreena su u normama IEC 61000-49 i IEC 61000-4-10. S postavljanjem magnetskih zaslona i SPD-ova na suelja raznih zona LPZ, uinak nepriguenog djelovanja munje koji je odreen veliinama I0 and H0, smanjen je na razinu otpornosti ugroenog ureaja. Kao to je prikazano na slici A.1, ugroeni ureaj izdrat e naprezanja uslijed okolnog magnetskog polja H2 i dovedene struje munje I2 i napona U2. Smanjenje struje I1 na I2 i napona U1 na U2 je predmet razmatranja u Dodatku C, dok se smanjenje H0 na dovoljno nisku vrijednost H2 ovdje razmatra na sljedei nain: U sluaju reetkastog prostornog zaslona moe se pretpostaviti da je valni oblik magnetskog polja unutar LPZ-ova (H1, H2) jednak valnom obliku magnetskog polja izvan njih (H0). Oblici priguenih oscilirajuih valnih oblika prikazanih na slici A.2 u skladu su s ispitivanjima definiranim u normama IEC 61000-4-9 i IEC 61000-4-10 i mogu se rabiti za odreivanje razine otpornosti opreme na magnetska polja nastala pri porastu magnetskog polja prvoga udara Hf i naknadnih udara Hs. Inducirani udarni valovi zbog sprege magnetskog polja i indukcijske petlje (pogledajte odjeljak .4), moraju biti manji ili jednaki razini otpornosti opreme.

39

prema osnovnoj normi: IEC 61000-4-9

Slika A.2a Simulacija porasta jakosti polja prvoga udara (10/350 s) uz pomo pojedinanog vala 8/20s (priguene 25 kHz oscilacije)

prema osnovnoj normi: IEC 61000-4-10

Slika A.2b Simulacija porasta jakosti polja naknadnog udara (0,25/100 s) uz pomo priguenih 1 MHz oscilacija (viestruki udari 0,2/0,5 s)

NAPOMENA 1 Iako se definicije vremena do amplitude TP i trajanje ela T1 razlikuju, ovdje se zbog pogodnog pristupa njihove vrijednosti uzimaju jednakima. NAPOMENA 2 Omjer najveih vrijednosti Hf/maks / Hs/maks = 4: 1.

Slika A.2 Simulacija porasta magnetskog polja kod priguenih oscilacija A.2.2 Reetkasti prostorni zasloni U praksi, zasloni (oklopi) oko zona LPZ velikih volumena obino se sastoje od prirodnih sastavnica graevine kao to je metalna armatura u stropovima, zidovima i podovima, metalne konstrukcije, metalni krovovi i metalna proelja. Te sastavnice zajedno ine reetkasti prostorni zaslon. Za uinkovito tienje (zaslanjanje) potrebna je mrea s tipinom irinom oka manjom od 5 m.
NAPOMENA 1 Uinak zaslanjanja moe se zanemariti ako je zona LPZ 1 zatiena samo obinim vanjskim LPS-om prema HRN EN 62305-3 s tipinom irinom oka mree i razmacima vodia veim od 5 m. S druge se strane znakoviti uinak zaslona dobiva u velikim graevinama s mnogo elinih elemenata u konstrukciji. NAPOMENA 2 Zaslanjanje (oklapanje) daljnjih unutarnjih LPZ-ova moe se obaviti bilo postavljanjem

40

prostornog zaslona, bilo uporabom metalnih polica odnosno ormara ili metalnih kuita oko ureaja (opreme).

Slika A.3 prikazuje kako se moe upotrijebiti metalnu armaturu u betonu i metalne okvire (za metalna vrata i eventualno oklopljene prozore) da bi se nainilo zaslon velikog obujma za prostoriju ili zgradu.

Legenda: - zavareni spoj ili spojnica na svakoj ipki i na krianju ipki NAPOMENA U stvarnosti nije mogue na velikim graevinama zavariti ili postaviti spojnicu u svakoj toki. Meutim, veina toaka su prirodno spojene izravnim dodirom ili icom za povezivanje armature. U praksi stoga moe biti spoj priblino na svakih 1 m.

Slika A.3 Zaslon velikog obujma izveden uz pomo metalne armature i metalnih okvira Elektroniki sustavi moraju biti smjeteni unutar sigurnosnog obujma koji uvaava sigurnosne razmake od zaslona zone LPZ (pogledajte sliku A.4). Razlog tomu su relativno jaka magnetska polja blizu zaslona zbog djelominih struja munje koje teku kroz zaslon (to osobito vrijedi za LPZ 1).

41

NAPOMENA Obujam VS je na sigurnosnom razmaku ds/1 ili ds/2 od zaslona LPZ n.

Slika A.4 Prostor elektrinih i elektronikih sustava unutar unutarnjeg LPZ n A.2.3 Trase vodova i oklapanje vodova Udarni valovi koji se induciraju u elektronikim sustavima mogu se smanjiti pogodnim voenjem voda (trasom) (smanjivanjem na najmanju mjeru povrina indukcijskih petlja) ili uporabom zaslonjenih kabela ili metalnih kabelskih kanala (smanjivanjem na najmanju mjeru uinaka indukcije iznutra) ili kombinacijom obiju metoda (pogledajte sliku 5). 42

Pojni kabeli spojeni na elektronike sustave moraju se voditi im blie metalnim sastavnicama spojne mree. Povoljno je voditi te kabele u metalnim kanalima spojne mree, primjerice u U-profilima ili metalnim kanalima (pogledajte i IEC 61000-5-2). Posebnu pozornost treba obratiti pri polaganju kabela blizu zaslona zone LPZ (posebno zone LPZ 1) zbog znatne jakosti magnetskog polja na tom mjestu. Ako treba zatititi kabele izmeu odvojenih graevina, mora ih se poloiti u metalne kabelske kanale. Kanale se na oba kraja mora spojiti na sabirnice za izjednaivanje potencijala pojedinih graevina. Ako kabelski zasloni (spojeni na oba kraja na sustav izjednaivanja) mogu podnijeti predvienu djelominu struju munje, dodatno uvlaenje (polaganje) u kabelske kanale nije potrebno. Naponi i struje inducirani u instalacijskim petljama imaju za posljedicu pojavu uobiajenih oblika udarnih valova na elektronikim sustavima. Prorauni tih induciranih napona i struja opisani su u odjeljku A.4. Slika A.6 prikazuje primjer velike uredske zgrade: zaslanjanje zone LPZ 1 je postignuto elinom armaturom i metalnim proeljem, a u zoni LPZ 2 oklopljenim kuitima osjetljive elektronike opreme. U svakoj je prostoriji postavljeno nekoliko spojnih mjesta (izvoda) da se moe nainiti mala mrea za izjednaivanje potencijala. zona LPZ 0 je proirena u zonu LPZ 1 da prihvati elektroenergetski vod 20 kV, jer postavljanje SPD-ova na srednjonaponskoj strani u tom posebnom sluaju, neposredno na ulazu, nije bilo mogue.

43

LEGENDA 1 metalno kuite ureaja 2 elektroenergetski vod 3 signalni vod

4 indukcijska petlja instalacije 5 vanjski prostorni zaslon 6 metalni zaslon voda

Slika A.5 Smanjenje uinaka indukcije nainom voenja i zaslanjanjem 44

Slika A.6 Primjer sustava LPMS neke uredske zgrade

45

A.3 Magnetsko polje unutar LPZ-ova A.3.1 Priblina jakost magnetskog polja unutar LPZ-ova Ako nije obavljeno teorijsko (pogledajte A.3.2), ili pokusno istraivanje (pogledajte A.3.3) uinkovitosti zaslona, priguenje treba izraunati na nain opisan u daljnjem. A.3.1.1 Reetkasti prostorni zaslon zone LPZ 1 u sluaju izravnog udara munje Zaslon graevine (koji okruuje zonu LPZ 1) moe biti dijelom vanjskog LPS i kroz njega e tei struje pri izravnom udaru munje. Takvu situaciju prikazuje slika A.7a uz pretpostavku da munja moe udariti u bilo koju toku krova.

Unutar LPZ 1: NAPOMENA

H1 =

k H i0 w1 dw dr

Razmaci dw i dr odreuju se za razmatranu toku.

Slika A.7a Magnetsko polje unutar zone LPZ 1

46

H1 10SF2 / 20 NAPOMENA Razmaci dw i dr se odreuju za granicu sa zonom LPZ 2.

Unutar LPZ 2: H 2 =

Slika A.7b Magnetsko polje unutar zone LPZ 2 Slika A.7 Proraun jakosti magnetskog polja u sluaju izravnog udara munje Za jakost magnetskog polja H1 na nekoj proizvoljnoj toki unutar LPZ 1, vrijedi sljedei izraz:

H1 =

k H i0 w dw dr

(A/m)

(A.1)

gdje je: dr je najmanji razmak (u metrima) izmeu razmatrane toke i krova zaslonjene LPZ 1 dw je najmanji razmak (u metrima) izmeu razmatrane toke i zida zaslonjene zone LPZ 1 i0 je struja munje u LPZ 0A, A kH je koeficijent konfiguracije, (1/ m ), tipian kH = 0,01, 1/ m w je irina oka mree reetkastog zaslona zone LPZ 1, m. Rezultat ove formule je najvea jakost magnetskog polja u zoni LPZ 1 (uzevi u obzir donju napomenu): jakost magnetskog polja zbog prvog udara:

H1/f /max =

k H if /ma ks w dw dr

(A/m)

(A.2) (A.3)

jakost magnetskog polja zbog naknadnih udara: H1/ s /max =

k H is /ma ks w (A/m) dw dr

47

gdje je if/maks is/maks

je najvea jakost struje prvog udara za odreenu razinu zatite, A je najvea jakost struje naknadnih udara za odreenu razinu zatite, A.

NAPOMENA Polje se smanjuje za koeficijent 2 ako je poloena spojna mrea (mrea za izjednaivanje) prema odjeljku 5.2.

Te vrijednosti magnetskog polja vrijede samo unutar sigurnosnog obujma VS unutar reetkastog zaslona na sigurnosnom razmaku ds/1 od zaslona (pogledajte sliku A.4):

ds/1 = w (m)

(A.4)

PRIMJERI Kao primjer razmotrit e se tri reetkasta zaslona s dimenzijama danim u tablici A.1, koji imaju prosjenu irinu oka mree w = 2 m (pogledajte sliku A.10). To daje kao rezultat sigurnosni razmak od ds/1 = 2,0 m, ime je odreen i sigurnosni obujam Vs. Vrijednosti za H1/maks unutar Vs izraunane su na temelju i0/maks = 100 kA i prikazane na tablici A.1. Razmak do krova je polovica visine: dr = H / 2. Razmak od zida je polovica duljine: dw = L/2 (sredina) ili je jednaka: dw = ds/1 (najgori sluaj uz zid). Tablica A.1 Primjeri za i0/maks = 100 kA i w = 2 m Vrsta zaslona (v. sliku A.10) 1 2 3 LxWxH m 10 x 10 x 10 50 x 50 x 10 10 x 10 x 50 H1/maks (sredina) A/m 179 36 80 H1/maks (dw = ds/1) A/m 447 447 200

A.3.1.2 Reetkasti prostorni zaslon zone LPZ 1 u sluaju bliskog udara munje Situacija pri bliskom udaru munje prikazana je na slici A.8. Upadno magnetsko polje oko zaslonjenog obujma zone LPZ 1 moe se aproksimirati ravnim valom.

48

Slika A.8 Proraun jakosti magnetskog polja u sluaju bliskog udara munje

49

Koeficijent zaslanjanja SF reetkastog zaslona za ravni val dan je u tablici A.2. Tablica A.2 Magnetsko priguenje reetkastog prostornog zaslona za ravni val SF (dB) (v. napomene 1 i 2) 25 kHz (vrijedi za prvi udar) bakar ili aluminij elik (v. napomenu 3)
20 log ( 8,5 w )

Gradivo

1 MHz (vrijedi za naknadne udare)

20 log ( 8,5 w )

20 log ( 8,5 / w ) / 1 + 18 106 / r 2 w irina oka mree reetkastog zaslona, m r polumjer ipke reetkastog zaslona, m.

20 log (8,5 w )

NAPOMENA 1 u sluaju da je rezultat po formuli negativan, SF = 0. NAPOMENA 2 SF poveati za 6 dB, ako je postavljena spojna mrea prema odjeljku 5.2. NAPOMENA 3 permeabilnost r 200.

Upadno magnetsko polje H0 rauna se uz pomo izraza:

H0 =

i0 2 sa

(A/m)

(A.5)

gdje je i0 struja munje u zoni LPZ 0A , A sa razmak izmeu toke udara i sredine zaslonjenog obujma, m. Odavde se za najvee jakosti magnetskog polja u LPZ 0 dobiva: zbog prvog udara: H0/f/maks = if/maks /(2 sa) (A/m) zbog naknadnih udara: H0/s/maks = is/maks /(2 sa) (A/m) (A.7) gdje je if/maks is/maks (A.6)

najvea vrijednost struje munje prvog udara prema izabranoj razini zatite, A najvea vrijednost struje munje naknadnih udara prema izabranoj razini zatite, A.

Smanjenje H0 na H1 unutar LPZ 1 moe se izraunati i upotrebom SF vrijednosti danih u tablici A.2: H1/maks = H0/maks / 10SF/20 (A/m) (A.8) gdje je SF (dB) H 0/maks je koeficijent zaslanjanja izraunan iz formule u tablici A.2; je jakost magnetskog polja u zoni LPZ 0, A/m.

50

Odavde slijedi za najveu jakost magnetskog polja u LPZ 1: zbog prvog udara: H1/f/maks = H0/f/maks / 10 SF /20 (A/m) zbog naknadnih udara: H1/s/maks = H0/s/maks / 10 SF /20 (A/m)

(A.9) (A.10)

Te jakosti magnetskog polja vrijede samo unutar sigurnosnog obujma Vs unutar reetkastog zaslona na razmaku ds/2 od zaslona (pogledajte sliku A.4):

ds/2 = w SF / 10, m ds/2 = w, m

gdje je: SF w

za SF 10 za SF < 10

(A.11) (A.12)

koeficijent zaslanjanja izraunan iz formule na tablici A.2, dB irina oka mree reetkastog zaslona, m.

to se tie dodatnih obavijesti od pororaunu jakosti magnetskog polja unutar reetkastog zaslona pri bliksim udarima munja, pogledajte A.3.3. PRIMJERI Jakost magnetskog polja H1/maks unutar LPZ 1 u sluaju bliskog udara munje ovisi o struji munje i0/maks, koeficijentu zaslanjanja SF zaslona zone LPZ 1, te razmaku izmeu kanala munje i sredine zone LPZ 1 (pogledajte sliku A.8). Struja munje i0/maks ovisi o razini zatite LPL koja je izabrana (pogledajte HRN EN 623051). Koeficijent zaslanjanja SF (pogledajte tablicu A.2) najveim dijelom ovisi o irini oka mree reetkastog zaslona. Razmak sa moe biti: razmak izmeu sredine zone LPZ 1 i susjednog objekta (npr. stupa) u sluaju udara munje u taj objekt, ili najmanji razmak izmeu sredine zone LPZ 1 i kanala munje u sluaju udara munje u tlo blizu zone LPZ 1. Najgori uvjet, prema tome, je najvea jakost struje i0/maks u kombinaciji s najmanjim moguim razmakom sa. Kao to je prikazano na slici A.9, taj je najmanji razmak sa ovisan o visini H i duljini L (odnosno irini W) graevine (LPZ 1) i polumjeru kotrljajue kugle r koji odgovara struji i0/maks (pogledajte tablicu A.3), kako je definirano u elektrogeometrijskom modelu (pogledajte normu HRN EN 62305-1, poglavlje A.4).

51

Slika A.9 Razmak sa ovisan o polumjeru kotrljajue kugle i dimenzija graevine Razmak se moe izraunati iz izraza:

sa = 2 r H H 2 + L / 2 za H < r sa = r + L / 2 za H r

(A.13) (A.14)

NAPOMENA Za razmake manje od tih najmanjih vrijednosti munje udaraju izravno u graevinu.

Mogue je definirati tri vrste zaslona s dimenzijama danim u tablici A.4. Pretpostavlja se reetkasti zaslon od bakra prosjene irine oka mree od w = 2 m. To kao rezultat daje koeficijent zaslanjanja SF = 12,6 dB, a uz sigurnosni razmak od ds/2 = 2,5 m definiran je sigurnosni obujam Vs. Vrijednosti za H0/maks i H1/maks, za koje je pretpostavljeno da vrijede svugdje unutar obujma Vs, izraunane su za jakost struje od i0/maks = 100 kA i prikazane u tablici A.4. Tablica A.3 Polumjer kotrljajue kugle koji odgovara najveoj struji munje Razina zatite Najvea struja munje i0/maks kA 200 150 100 Polumjer kotrljajue kugle r m 313 260 200

I II III IV

52

Tablica A.4 Primjeri za i0/maks = 100 kA i w = 2 m, to odgovara koeficijentu SF = 12,6 dB Vrsta zaslona (v. sliku A.10) 1 2 3 LxWxH m 10 x 10 x 10 50 x 50 x 10 10 x 10 x 50 Sa m 67 87 137 H0/maks A/m 236 182 116 H1/maks A/m 56 43 27

A.3.1.3 Reetkasti prostorni zaslon za zonu LPZ 2 i vie zone U reetkastim zaslonima zone LPZ 2 i viih zona ne tee nikakva znakovitija djelomina struja munje. Stoga se u prvom koraku moe izraunati smanjenje polja unutar zone LPZ n+1, kako je dano u poglavlju A.3.1.2 za bliske udare munja:

H n +1 =

Hn , (A/m) 10SF/20

(A.15)

gdje je SF koeficijent zaslanjanja iz tablice A.2, dB Hn je jakost magnetskog polja unutar LPZ n, A/m. Ako je Hn = H1 to se polje moe izraunati kako slijedi: u sluaju udara munja izravno u reetkasti zaslon zone LPZ 1, pogledajte A.3.1.1 i sliku A.7b, gdje su dw i dr razmaci izmeu zaslona zone LPZ 2 i zida odnosno krova. u sluaju udara munja blizu LPZ 1, pogledajte A.3.1.2 i sliku A.8. Te jakosti magnetskog polja vrijede samo unutar sigurnosnog obujma Vs unutar reetkastog zaslona koji je na sigurnosnom razmaku ds/2 od zaslona, kako je definirano u odjeljku A.3.1.2 (pogledajte sliku A.4). A.3.2 Teorijski proraun magnetskog polja pri izravnim udarima munja U odjeljku A.3.1.1, se formule za proraun jakosti magnetskog polja H1/maks temelje na numerikim proraunima za tri tipina reetkasta zaslona kako je prikazano na slici A.10. Za potrebe tih prorauna pretpostavljen je udar munje u jedan od rubova krova. Kanal munje simuliran je vertikalnim vodljivim tapom duljine 100 m na vrhu krova, a ravninu tla simulira idealizirana vodljiva ploa.

53

Slika A.10 Vrste (tipovi) reetkastih zaslona velikih prostora (zapremnina) U proraunu je uzeta u obzir sprega magnetskih polja svih tapova unutar reetkastog zaslona, ukljuujui sve ostale tapove i simulirani kanal munje, to kao rezultat daje skup jednadbi za proraun struje munje u zaslonu. Iz te se raspodjele struja rauna jakost magnetskog polja unutar zaslona. Pretpostavljeno je da se otpor tapova moe zenemariti. Stoga su raspodjela struje u reetkastom zaslonu i magnetsko polje neovisni o frekvenciji. Da bi se izbjegli uinci prolaznih pojava, zanemarena je takoer i kapacitivna sprega. U primjeru zaslona tipa 1 (pogledajte sliku A.10) prikazani su neki rezultati na slikama A.11 i A.12.

54

Slika A.11 Jakost magnetskog polja H1/maks unutar reetkastog zaslona tipa 1

Slika A.12 Jakost magnetskog polja H1/maks unutar reetkastog zaslona tipa 1

55

U svim primjerima pretpostavljena je najvea struja munje i0/maks = 100 kA. Na obje slike je H1/maks najvea jakost magnetskog polja u toki, izvedena iz pojedinih sastavnica Hx, Hy i Hz , pa je:
2 2 H1/ max = H x + H y + H z2

(A.16)

Na slici A.11, H1/maks je izraunan du pravca, poevi od mjesta udara munje (x = y = 0, z = 10 m) sa zavretkom u sredini obujma (x = y = 5 m, z = 5 m). H1/maks je nacrtan u ovisnosti o duljini x na apscisi za svaku toku na tom pravcu, pri emu je kao parametar uzeta irina oka mree w reetkastog zaslona. Na slici A.12 je H1/maks izraunan za dvije toke unutar zaslona (toka A: x = y = 5 m, z = 5 m; toka B: x = y = 7 m, z = 7 m). Rezultat je prorauna nacrtan u ovisnosti o irini oka mree w. Obje slike pokazuju utjecaj glavnih parametara koji odreuju raspodjelu magnetskog polja unutar reetkastog zaslona: razmak od zida ili krova i irinu oka mree. Na slici A.11 treba uoiti da du drugih pravaca kroz obujam zaslona moe doi do prolaza kroz nultu vrijednost koordinate, te promjenu predznaka jakosti magnetskog polja H1/maks. Stoga su formule u odjeljku A.3.1.1 prve aproksimacije stvarne i sloenije raspodjele magnetskog polja unutar reetkastog zaslona. A.3.3 Pokusno odreivanje magnetskog polja pri izravnom udaru munje Magnetsko polje unutar zaslonjene graevine moe se odrediti i pokusnim mjerenjima. Na slici A.13 prikazan je prijedlog naina simulacije izravnog udara munje u proizvoljnu toku zaslonjene graevine uz pomo generatora struje munje. Naravno, takva se ispitivanja mogu izvesti malim strujama, s tim da valni oblik simulirane struje munje mora biti jednak stvarnom izbijanju munje.

56

LEGENDA U - tipian napon oko 10 kV

C - tipian kapacitet oko 10 nF

Slika A.13b Generator struje munje Slika A.13 Pojednostavnjeno ispitivanje za odreivanje magnetskog polja unutar zaslonjene graevine A.4 Proraun induciranih napona i struja Pri proraunima prema slici A.14 uzimaju se u obzir samo pravokutne petlje. Petlje koje imaju drugaiji oblik treba pretvoriti u odgovarajue jednake pravokutne povrine.

57

Slika A.14 Naponi i struje inducirani u petlji koju ine vodovi A.4.1 Situacija unutar LPZ 1 u sluaju izravnog udara munje Za magnetsko polje H1 unutar obujma Vs zone LPZ 1, vrijedi sljedee (pogledajte A.3.1.1): k i w , A/m (A.17) H1 = H 0 dw dr Napon otvorenoga kruga uoc dan je izrazom:

l w di0 , uoc = 0 b ln 1 + kH d l / r dt dl / w
Amplituda napona uoc/maks nastaje tijekom trajanja ela vala T1

(A.18)

l w i0 / max , uoc/max = 0 b ln 1 + kH d l / r T1 dl / w 58

(A.19)

gdje je 0 magnetska permeabilnost vakuuma 410-7 ,Vs/Am b irina petlje, m dl/w razmak petlje od zida zaslona, pri emu je dl/w > ds/1, m dl/r srednji razmak petlje od krova zaslona, m i0 struja munje u zoni LPZ 0A, A i0/maks najvea vrijednost struje udara munje u LPZ 0A, A kH koeficijent oblika, k H = 0,001 , 1 m l duljina petlje, m T1 trajanje ela vala struje munje u LPZ 0A, s w irina oka mree reetkastog zaslona, m Struja kratkog spoja Isc izraunava se uz pomo izraza:

l w i0 , I sc = 0 b ln 1 + kH dl / r L dl / w

(A.20)

pri emu je zanemaren djelatni otpor vodia (najgori sluaj). Najvea vrijednost struje Isc/maks dana je izrazom:

l w io / max , I sc/max = 0 b ln 1 + kH dl / w L dl / r
gdje je L samoinduktivnost petlje, H.

(A.21)

Za pravokutne petlje, samoinduktivnost petlje L moe se izraunati iz izraza:

L = 0,8 l 2 + b2 0,8 ( l + b ) + 0, 4 l ln 1+

2b r 1 + (b / l )
2

+ 0, 4 b ln 1+

2l r 1 + (l / b)
2

106 , H

(A.22)

gdje je r polumjer vodia, m. Napon i struja koje inducira magnetsko polje prvoga udara munje (T1 = 10 s) dano je izrazom:

59

 l w U oc/f/max = 1, 26 b ln 1 + if/max , V dl / w dl / r l w if/max , I SC/f/max = 12,6 106 b ln 1 + dl / w dl / r L

A

(A.23)

(A.24)

Napon i struja koje inducira magnetsko polje naknadnih udara munje (T1 = 0,25 s) dani su izrazima:

l w if / max , V U oc/s/max = 50, 4 b ln 1 + dl / w dl / r l w is/max , I SC/s/max = 12,6 106 b ln 1 + dl / w dl / r L

gdje je: if/maks je najvea vrijednost struje prvoga udara munje, kA is/maks je najvea vrijednost struje naknadnih udara munje, kA. A

(A.25)

(A.26)

A.4.2 Situacija unutar zone LPZ 1 u sluaju bliskih udara munja Pretpostavljeno je da je magnetsko polje H1 unutar obujma Vs zone LPZ 1 homogeno (pogledajte A.3.1.2). Napon otvorenoga kruga Uoc dan je izrazom:

U oc = 0 b l

dH1 , dt

(A.27)

Vrna vrijednost (amplituda) Uoc/maks nastaje tijekom trajanja ela vala T1:

U oc/max = 0 b l
gdje je:

H1/max , T1

(A.28)

b H1 H1/maks l T1

magnetska permeabilnost vakuuma 4107, Vs/Am irina petlje, m jakost magnetskog polja ovisno o vremenu unutar LPZ 1, A/m najvea jakost magnetskog polja u LPZ 1, A/m duljina petlje, m trajanje ela vala magnetskog polja, jednako trajanju ela vala struje udara munje, s

Struja kratkoga spoja Isc dana je izrazom:

60

H1 , A L pri emu je zanemaren djelatni otpor vodia (najgori sluaj). I SC = 0 b l

Najvea vrijednost Isc/maks, dana je izrazom:

(A.29)

H1/max , A (A.30) L gdje je L samoinduktivnost petlje (H) (za izraun L pogledajte odjeljak A.4.1). I SC/max = 0 b l
Napon i struja koje je induciralo magnetsko polje H1/f prvog udara (T1 = 10 s) dano je izrazom: U oc/f/max = 0,126b l H1/f/max , V (A.31)

I SC/f/max = 1,2610-6 b l

H1/f/max , A L

(A.32)

Napon i struja koje je induciralo magnetsko polje H1/s naknadnih udara (T1 = 0,25 s) dano je izrazom:

U oc/s/max = 5,04b l H1/s/max , V I SC/s/max = 1,2610-6 b l

gdje je H1/f/maks H1/s/maks A/m.

(A.33) A (A.34)

H1/s/max , L

najvea jakost magnetskog polja u LPZ 1 pri prvom udaru, A/m najvea jakost magnetskog polja u LPZ 1 pri naknadnim udarima,

A.4.3 Situacija unutar LPZ 2 i viih zona Pretpostavlja se da je magnetsko polje Hn unutar LPZ n, (pogledajte A.3.1.3).

za

n 2

homogeno

Stoga se moe upotrijebiti ista formula za izraun induciranog napona i struja (A.3.1.2), pri emu se H1 zamjenjuje jakou Hn.

61

Dodatak B
(obavijesni) Upotreba zatitnih mjera protiv LEMP za elektronike sustave u postojeim graevinama B.1 Ispitni list Kad se radi o postojeim graevinama, odgovarajuim zatitnim mjerama mora se uzeti u obzir postojea konstrukcija te stanje graevine i postojeih elektrinih i elektronikih sustava. Uz pomo ispitnog lista omoguuje se provedba analize rizika i izbor najpogodnijih zatitnih mjera. Za postojee graevine posebno treba pribaviti odgovarajue podloge za planiranje podjele na zone i uzemljenja, izjednaivanja potencijala (spajanja), odreivanje trasa vodova i oklapanja (zaslanjanja). Ispitni list kakav je prikazan na tablicama B.1 do B.4 treba se upotrijebiti za skupljanje podataka o postojeoj graevini i njezinim instalacijama. Na temelju tih podataka treba provesti procjenu rizika prema normi HRN EN 62305-2 da bi se odredila potreba postav-ljanja zatite i, ako se ustanovi da treba, projektirati najrentabilnije mjere zatite.
NAPOMENA 1 Za daljnje obavijesti o zatiti od elektromagnetskih utjecaja (EMI) u zgradama pogledajte normu IEC 60364-4-44.

Tablica B.1 Znaajke graevine i njene okoline Red. br. Pitanje 1 Zidovi, opeka, drvo, armirani beton, eline konstrukcije, metalna proelja? 2 Jedinstvena konstrukcija ili meusobno spojeni blokovi s dilatacijama? 3 Ravna ili visoka graevina? (dimenzije graevine) 4 ipke u armir. betonu spojene u cijeloj graevini? 5 Vrsta, tip i kakvoa gradiva metalnog krova? 6 Metalna proelja spojena? 7 Metalni okviri prozora spojeni? 8 Dimenzije prozora? 9 Graevina ima vanjski LPS? 10 Vrsta i kakvoa tog LPS? 11 Vrsta tla (kamen, zemlja)? 12 Visina, razmak i uzemljenje susjednih graevina?
NAPOMENA Za podrobnije obavijesti pogledajte normu HRN EN 62305-2.

62

Tablica B.2 Znaajke instalacija Red. br. 1 2 3 4 5 6 7 Pitanje Vrsta pojnih vodova (podzemni ili nadzemni)? Vrsta antena (antene ili drugi vanjski ureaji)? Vrsta el. en. napajanja (visoki napon, niski napon, nadzemni ili podzemni)? Trase vodova (broj i lokacija izvoda, kabelskih kanala)? Koriste li se metalni kanali? Jesu li elektroniki sustavi nezavisni unutar graevine? Ima li metalnih vodova prema drugim graevinama?

NAPOMENA Za podrobnije obavijesti pogledajte normu HRN EN 62305-2.

Tablica B.3 Znaajke opreme (ureaja) Red. br. 1 2 Pitanje Vrsta spojnih vodova u elektronikom sustavu (zaslonjeni ili nezaslonjeni vieilni kabeli, suosni kabeli, analogna i/ili digitalna veza, simetrino ili nesimetrino optereenje, kabeli s optikim vlaknima)? (v. napomenu 1) Je li navedena razina otpornosti elektronikog sustava? (v. napomene 1 i 2)

NAPOMENA 1 Za podrobnije obavijesti pogledajte HRN EN 62305-2. NAPOMENA 2 Za podrobnije obavijesti pogledajte ITU-T K.21, IEC 61000-4-5, IEC 61000-4-9 i IEC 61000-4-10.

Tablica B.4 Druga pitanja koja se tiu naina zatite Red. Pitanje 1 Vrsta zatite TN (TN-S ili TN-C), TT ili IT? 2 Mjesto na kojem je elektronika oprema? (v. napomenu) 3 Spojevi vodiima za uzemljenje elektronikog sustava sa sustavom za izjednaivanje potencijala?
NAPOMENA Za podrobnije obavijesti pogledajte Dodatak A.

B.2 Uklapanje novih elektronikih sustava u postojee graevine Kad se u postojeu graevinu ugrauju novi elektroniki sustavi, postojea instalacija moe ograniiti mjere zatite koje bi se mogle rabiti. Na slici B.1 prikazan je primjer gdje je postojea instalacija, prikazana lijevo, spojena s novom instalacijom, prikazanom desno. Postojea instalacija ima ograniene mjere zatite koje se mogu iskoristiti. Meutim, projektom nove instalacije moe se omoguiti da se primijene sve potrebne zatitne mjere.

63

Slika B.1 Nadogradnja mjera zatite od LEMP i elektromagnetske spojivosti na postojeim graevinama

64

B.2.1 Pregled moguih zatitnih mjera B.2.1.1 Elektroenergetsko napajanje Postojei sustav zatite u elektroenergetskim instalacijama graevina najee je TNC sustav zatite (pogledajte sliku B.1, br.1), koji moe biti uzrokom smetnji mrene frekvencije. Takve se smetnje moe izbjei odvojnim sueljima (pogledajte u daljnjem tekstu). Ako se postavlja nova elektroenergetska instalacija (slika B.1, br. 2), strogo se preporuuje postavljanje TN-S sustava zatite. B.2.1.2 Ureaji za zatitu od udarnog vala U svrhu upravljanja udarnim valovima na vodovima, postavit e se SPD-ovi na ulazima u svaku zonu LPZ i po mogunosti i pred opremu koju treba zatititi (pogledajte sliku B.1, br. 3 i sliku B.2). B.2.1.3 Odvojna suelja Zbog izbjegavanja raznih utjecaja mogu se izmeu postojee i nove opreme postaviti odvojna suelja: ureaji za odvajanje klase II (pogledajte sliku B.1, br. 5), odvojni transformatori (pogledajte sliku B.1, br. 6), kabeli s optikim vlaknima ili optiki sprenici (pogledajte sliku B.1, br. 7). B.2.1.4 Trase vodova i oklapanje vodova Velike petlje nastale nainom polaganja vodova mogu dovesti do vrlo visokih induciranih napona ili struja, to se moe izbjei voenjem elektrinih i signalnih (dojavnih) vodova jednih uz druge (pogledajte sliku B.1, br. 8), i tako na najmanju mjeru smanjiti povrinu petlje. Preporuljivo je koristiti zaslonjene signalne vodove. Takoer se u veim graevinama preporuuje dodatno oklapanje, npr. uz pomo metalnih kabelskih kanala koji su spojeni na sustav za izjednaivanje potencijala (pogledajte sliku B.1. br. 9). Svi zasloni moraju na oba kraja biti spojeni na sustav izjednaivanja. Trase vodova i njihovo oklapanje kao mjere zatite postaju to vanije to je manja uikovitost prostornog zaslona zone LPZ 1 i to je vea povrina petlje. B.2.1.5 Prostorni zaslon Prostorni zaslon zone LPZ za zatitu od magnetskih polja zahtijeva tipnu irinu oka mree manju od 5 m. Zatitna zona LPZ 1, nastala postavljanjem normalnog vanjskog LPS-a prema normi HRN EN 62305-3 (hvataljka, odvodi i sustav uzemljivaa) ima tipinu irinu oka mree i razmake vee od 5 m, to kao rezultat ima zanemarujui uinak zaslanjanja. Ako je potrebna vea uinkovitost oklapanja, vanjski se LPS mora nadograditi (pogledajte poglavlje B.7). Za zatitne zone LPZ 1 i vie zone moe se pojaviti potreba postavljanja prostornog zaslona za zatitu elektronikih sustava koji ne udovoljavaju zahjevima podnoenja radiofrekvencijskih polja i zahtjeve otpornosti na utjecaje.

65

B.2.1.6 Spajanje (izjednaivanje potencijala) Izjednaivanje potencijala za struju munje s frekvencijama do nekoliko MHz zahtijeva postavljanje mree niske impedancije irine oka tipino oko 5 m. Svi pojni vodovi koji ulaze u LPZ moraju se na nju spojiti izravno ili preko odgovarajueg SPD-a to je blie mogue granici zatitne zone LPZ. Ako se u postojeim graevinama ti uvjeti ne mogu ispuniti, moraju se poduzeti druge pogodne zatitne mjere. B.2.2 Uspostavljanje LPZ za elektrine i elektronike sustave Ovisno o broju, vrsti i osjetljivosti elektrinih i elektronikih sustava, definiraju se pogodne unutarnje LPZ u okviru malih lokalnih zona (kuita pojedinih elektronikih ureaja) do velikih sveobuhvatnih zona (obujma cijele zgrade). Na slici B.2 prikazana je tipina instalacija LPZ za zatitu elektronikih sustava koji omoguuje razna rjeenja, pogodna posebno za postojee graevine. Na slici B.2a prikazana je instalacija jedne LPZ 1, koja zatvara zatieni obujam unutar cijele graevine, npr. za poveanu razinu naponske otpornosti elektronikih sustava: takva LPZ 1 moe se ostvariti uz pomo LPS, prema normi HRN EN 62305-3, koja sadri vanjski LPS (hvataljka, odvodi i sustav uzemljivaa) kao i unutarnji LPS (sustav izjednaivanja potencijala struje munje i uvaavanje sigurnosnih razmaka). vanjski LPS titi LPZ 1 od udara munja u graevinu, ali magnetsko polje unutar LPZ 1 ostaje gotovo neprigueno. Razlog je tomu to hvataljke i odvodi imaju irinu oka mree veu od 5 m, pa je stoga uinak prostornog zaslona zanemariv, kako je gore objanjeno. Ako je rizik RD udara munja u graevinu vrlo malen, vanjski se LPS moe izostaviti. unutarnji LPS zahtijeva spajanje svih pojnih elektroenergetskih i signalnih vodova koji ulaze u graevinu na granici zone LPZ 1, to ukljuuje postavljanje SPD-ova ispitanih na udarnu struju Iimp na svim elektrinim i signalnim vodovima. To jami da e SPD-i odmah na ulazu ograniiti udarne valove dovedene putem ulaznih pojnih vodova.
NAPOMENA Ureaji za odvajanje (odvojna suelja) mogu biti korisni unutar LPZ 1 da bi se izbjegle niskofrekventne smetnje.

66

Slika B.2a Nezaslonjena zona LPZ 1 uz upotrebu LPS te SPD-ova na ulazu vodova u graevinu (npr. za poveanu razinu izolacijske vrstoe sustava ili za male petlje unutar graevine)

67

Slika B.2b Nezaslonjena LPZ 1 sa zatitom za nove elektronike sustave uz uporabu zaslonjenih signalnih vodova i usklaene SPD zatite na elektroenergetskim vodovima

68

Slika B.2c Nezaslonjena LPZ 1 i velika zaslonjena zona LPZ 2 za nove elektronike sustave

69

Slika B.2d Nezaslonjena LPZ 1 i dvije lokalne LPZ 2 za nove elektronike sustave Slika B.2 Mogunosti uspostave zona LPZ u postojeim graevinama

Slika B.2b pokazuje da novi ureaji u nezaslonjenoj LPZ 1 takoer trebaju biti zatieni od udarnih valova nailih putem vodljive veze. Kao primjer, signalni se vodovi mogu zatititi upotrebom zaslonjenih kabela, a elektroenergetski vodovi usklaenom SPD zatitom. To moe zahtijevati dodatne SPD-ove ispitane na struju In i SPD-ove ispitane kombiniranim valom, postavljene blizu opreme i usklaene sa SPD-ovima na ulazu pojnih vodova. Takoer se moe pojaviti zahtjev postavljanja dodatnih ureaja za odvajanje (suelja) klase II za opremu. Slika B.2c pokazuje instalaciju velike sveobuhvatne zone LPZ 2 unutar LPZ 1 za smjetaj novih elektronikih sustava. Reetkasti prostorni zaslon LPZ 2 omoguuje znakovito priguenje magnetskog polja munje. SPD-ovi postavljeni na lijevoj strani na granici zone LPZ 1 (prijelaz LPZ 0/1) i dalje na granici zone LPZ 2 (prijelaz LPZ 1/2), moraju biti usklaeni prema Dodatku C. SPD-ovi postavljeni na desnoj strani na granici zone LPZ 1 moraju biti izabrani za izravan prijelaz LPZ 0/1/2 (pogledajte odjeljak C.3.4).

70

Na slici B.2d prikazano je uspostavljanje dviju malih zona LPZ 2 unutar LPZ 1. Na granici svake zone LPZ 2 moraju se postaviti dodatni SPD-ovi na elektroenergetskim kao i na signalnim vodovima. Ti SPD-ovi moraju biti usklaeni s SPD-ovima na granici zone LPZ 1 prema Dodatku C. B.3 Nadogradnja elektroenergetskog napajanja i kabelske instalacije unutar graevine Elektroenergetske instalacije u starijim graevinama (pogledajte sliku B.1, br. 1) vrlo esto imaju sustav zatite TN-C. Smetnje na frekvenciji 50/60 Hz koje nastaju zbog veze uzemljenih signalnih vodova s PEN vodiem mogu se izbjei: ureajima za odvajanje (odvojnim sueljima) klase II za elektrine ureaje ili dvostruko izoliranim transformatorima. Takvo je rjeenje mogue upotrijebiti ako se radi o samo nekoliko elektrinih ureaja (pogledajte odjeljak B.5); rekonstrukcijom elektroenergetske instalacije na sustav zatite TN-S (pogledajte sliku B.1 br. 2). To je preporueno rjeenje, posebno kad se radi o velikim sustavima elektronike opreme. Pritom moraju biti ispunjeni zahtjevi uzemljenja, izjednaivanja potencijala i naina voenja vodova. B.4 Zatita uz pomo ureaja za zatitu od udarnih valova (SPD) Za ogranienje udarnih valova od munje na elektrinim vodovima, SPD-ovi moraju biti postavljeni na ulazu u svaku unutarnju LPZ (pogledajte sliku B.1, br.3 i sliku B.2) i meusobno usklaeni, kako je podrobno opisano u Dodatku C. U zgradama s neusklaenim SPD-ima, tete na elektronikom sustavu mogu nastati ako neki SPD iza ulaza pojnog voda ili SPD unutar ureaja sprijei pravilno djelovanje SPD-a na ulazu pojnog voda. Da bi se mogla odrati uinkovitost upotrijebljenih zatitnih mjera, potrebno je voditi dokumentaciju o rasporedu postavljenih SPD-ova. B.5 Zatita uz pomo odvojnih suelja (ureaja za odvajanje) Struje smetnje mrene frekvencije koje teku kroz ureaje i prikljuene signalne vodove mogu biti posljedicom velikih petlji ili ako mrea za izjednaivanje potencijala nema dovoljno nisku impedanciju. Za sprjeavanje takvih smetnja (uglavnom u instalaciji s TN-C zatitom), pogodno odvajanje postojee i nove instalacije moe se postii upotrebom odvojnih suelja kao to su: ureaji za odvajanje klase II (npr. dvostruko odvajanje bez PE-vodia), odvojni transformatori, kabeli s optikim vlaknima bez metala, optika suelja. Za odvojna suelja koja se upotrebljavaju za izbjegavanje induciranih prenapona uslijed munje, zahtijeva se poveana naponska otpornost. Tipina naponska otpornost koja se trai je 5 kV uz oblik vala 1,2/50. Zatita takvih suelja od viih prenapona, gdje je potrebno, moe se postii uz pomo SPD-ova. Zatitne naponske razine Up tih SPD-ova trebaju se izabrati malo ispod razine naponske otpornosti odvojnog suelja. Nii Up mogao bi naruiti zahtjeve sigurnosti.

71

NAPOMENA Mora se obratiti pozornost da metalna kuita ne bi sluajno bila galvanski spojena s mreom za izjednaivanje potencijala ili s drugim metalnim dijelovima, te moraju biti odvojena. Takva je situacija najea s obzirom da su elektroniki ureaji (oprema) u kuama ili uredima vezani sa zemljom samo putem spojenih kabela.

B.6 Zatitne mjere nainom voenja vodova i oklapanjem Pogodan nain voenja vodova i njihovo oklapanje su uinkovite mjere za smanjenje induciranih prenapona. Te su mjere posebno vane ako je uinkovitost prostornog zaslona (oklopa) zone LPZ 1 zanemariva. U tom sluaju, zatita se moe poboljati uporabom sljedeih naela: smanjiti na najmanju mjeru povrine indukcijskih petlji izbjegavati napajanje nove opreme iz postojee elektrine mree, jer ona ini veliku zatvorenu indukcijsku petlju, koja moe znakovito poveati rizik tete na izolaciji. Nadalje, voenjem elektroenergetskih i signalnih vodova jednih blizu drugima moe se velike petlje izbjei (pogledajte sliku B.1, no.8); upotrebljavati zaslonjene kabele zasloni tih signalnih vodova moraju biti meusobno spojeni najmanje na njihovim krajevima. upotrebljavati metalne kabelske kanale ili spojene metalne ploe pri emu pojedini metalni odjeljci moraju biti elektriki meusobno dobro spojeni. Spojevi moraju biti izvedeni spajanjem preklopljenih dijelova ili upotrebom prespojnih vodia. Da bi se zadrao nizak otpor kabelskog kanala, treba dijelove kanala spojiti vijcima ili trakama na vie mjesta po obodu kabelskog kanala (pogledajte IEC 61000-5-2). Primjeri dobrog voenja i tehnike zaslanjanja dani su na slikama B.3 i B.4.
NAPOMENA Na mjestima gdje je razmak izmeu signalnnih vodova i elektronike opreme unutar openamjenskih prostora (koji nisu posebno namijenjeni smjetaju elektronike opreme) vei od 10 m, preporuuje se upotreba simetrinih signalnih vodova s pogodnim galvanskim odvojnim sueljima, npr. optikim sprenicima, transformatorima za odvajanje signala ili odvojnim pojaalima. Nadalje moe se pokazati korisnim upotreba triaksijalnih (troosnih) kabela.

72

LEGENDA 1 PE, samo ako se upotrebljava klasa I opreme 2 proizvoljan zaslon kabela treba biti spojen (na sustav izjednaivanja potencijala) na oba kraja 3 metalna ploa kao dodatni zaslon (pogledajte sliku B.4) 4 mala povrina petlje NAPOMENA Zahvaljujui maloj povrini petlje, inducirani napon izmeu kabelskog zaslona i metalne ploe je malen.

Slika B.3 Smanjenje povrine petlje voenjem zaslonjenih kabela blizu metalne ploe

73

LEGENDA 1 kabelske obujmice sa ili bez spajanja kabelskih oklopa (zaslona) s ploom 2 na krajevima, magnetsko je polje vee nego u sredini ploe E elektrini vodovi S signalni vodovi

Slika B.4 Primjer metalne ploe kao dodatnog zaslona B.7 Poboljanje postojeeg LPS uz pomo prostornog zaslona zone LPZ 1 Postojei LPS (prema HRN EN 62305-3) oko LPZ 1 moe se poboljati: ukljuivanjem postojeih metalnih proelja i metalnih krovova u vanjski LPS, koritenjem eline armature (koja je elektriki neprekinuta od krova do sustava uzemljivaa) graevine, smanjenjem razmaka odvodnih vodia i smanjenjem irine oka mree sustava hvataljka na tipino ispod 5 m, postavljanjem savitljivih vodia za izjednaivanje potencijala preko dilatacijskih spojeva izbeu bliskih, graevinski odvojenih armiranih betonskih blokova. B.8 Zatita uz pomo mree (sustava) za izjednaivanje potencijala Postojei sustavi uzemljenja za mrenu frekvenciju ne mogu u potpunosti osigurati zadovoljavajue izjednaivanje potencijala za struje munje s frekvencijma od nekoliko MHz, jer na tim frekvencijama njihova impedancija moe biti previsoka. Za osjetljive elektronike sustave moe se pokazati nedovoljnim i uzemljenje LPS-a projektiranog u skladu s normom HRN EN 62305-3, koja predvia irinu oka mree tipino veu od 5 m, i koja obvezatno ukljuuje i izjednaivanje potencijala kao dijela

74

unutarnjeg sustava LPS-a. To je zato to impedancija tog sustava izjednaivanja potencijala jo uvijek moe biti prevelika za tu namjenu. Strogo se preporuuje upotreba mree za izjednaivanje potencijala niske impedancije s tipinom irinom oka mree od 5 m. Openito, mrea za izjednaivanje ne bi se smjela upotrebljavati niti za elektroenergetske niti za signalne povrate putove. Stoga PE vodi mora biti ukljuen u mreu za izjednaivanje potencijala, a PEN vodi ne smije. Doputeno je izravno spajanje vodia uzemljenja (npr. uzemljenja specifinog za elektroniki sustav) na niskoimpedantnu mreu za izjednaivanje potencijala, jer u tom e sluaju smetnja u sprezi sa elektroenergetskim ili signalnim vodovima biti vrlo mala. Nije doputeno izravno spajanje na PEN vodi ili na druge metalne dijelove spojene na njega, da bi se tako izbjegle smetnje mrene frekvenije u elektronikom sustavu. B.9 Zatitne mjere za opremu postavljenu izvan graevine Primjeri opreme postavljene izvan graevine su: osjetila svih vrsta, ukljuujui antene, meteoroloka osjetila, nadzorne TV kamere, izloeni senzori na proizvodnim pogonima (tlak, temperatura, brzina protjecanja, pozicija ventila ili zasuna i sl.) i bilo kakvi drugi elektrini, elektroniki ili radioureaji na mjestima izvan graevina, na stupovima ili u radnim posudama. B.9.1 Zatita vanjske opreme Gdje god je mogue, opremu treba uvesti u zatitnu zonu LPZ 0B koristei, primjerice, lokalnu hvataljku da bi se opremu zatitilo od izravnih udara munja (pogledajte sliku B.5).

75

LEGENDA 1 tapna hvataljka 2 elini stup s antenama 3 ograda 4 meusobno spojena armatura 5 vod koji dolazi iz LPZ 0B mora imati SPD na ulazu 6 vodovi koji dolaze iz LPZ 1 (unutar stupa) moda ne trebaju SPD-ove na ulazu r polumjer kotrljajue kugle

Slika B.5 Zatita antena i druge vanjske opreme

76

Na visokim graevinama, treba upotrebljavati metodu kotrljajue kugle (pogledajte normu HRN EN 62305-3) da bi se odredilo je li mogu izravni udar munje u postavljenu opremu. Ako je to mogue, potrebno je postaviti dodatne hvataljke. U mnogim sluajevima kao hvataljke mogu posluiti i ograde, ljestve, cjevovodi i sl. Na taj se nain moe zatititi sva oprema osim nekih vrsta antena. Antene neki put moraju biti postavljene na izloenim mjestima da bi se izbjegao utjecaj na njihovo djelovanje od strane bliih vodia LPS-a. Konstrukcija nekih antena je izvorno samozatitna jer su udaru munje izloeni samo dobro uzemljeni vodljivi dijelovi. Ostale dijelove moda je potrebno zatititi SPD-ima na pojnim kabelima da bi se sprijeilo ulaz prevelikih tranzijenata du kabela prema prijamniku ili odailjau. Ako postoji vanjski LPS, nosae antene treba spojiti na njega. B.9.2 Smanjenje prenapona u kabelima Visoki inducirani naponi i struje mogu se sprijeiti voenjem kabela u kanalima, policama ili metalnim cijevima spojenim na sustav za izjednaivanje potencijala. Svi kabeli koji vode do odreenog ureaja, odvajaju se iz kabelskog kanala na odreenom mjestu. Gdje je mogue treba im vie koristiti postojeu zatitu (oklop, zaslon) same graevine zajednikim voenjem svih kabela kroz cijevne elemente same graevine. Na mjestima gdje to nije mogue, primjerice kod radnih posuda, kabele treba voditi s vanjske strane, ali blizu graevine i im vie koristiti prirodne zaslone koje pruaju metalne cijevi, eline ljestve i bilo koji drugi vodljivi element, dobro ukljuen u sustav izjednaenja potencijala (pogledajte sliku B.6). Na reetkastim stupovima koji u kutovima imaju L-profile, kabele treba voditi unutar kuta tog profila da bi bili najbolje zatieni (pogledajte sliku B.7).

LEGENDA: 1 radna posuda, 2 eline ljestve, 3 cjevovodi NAPOMENA A, B, C - dobre alternativne pozicije za postavljanje kabelskih kanala.

Slika B.6 Prirodna zatita koju pruaju ljestve i cjevovodi spojeni na sustav izjednaivanja potencijala

77

LEGENDA 1 idelni poloaj kabela u kutu L-profila (kut elinoreetkastog stupa) 2 alternativni poloaj kabelske police spojene sa stupom

Slika B.7 Idealni poloaji vodova na stupu (vodoravni presjek elinog reetkastog stupa) B.10 Poboljanja na vodovima izmeu graevina Vodovi koji spajaju pojedine graevine su: nemetalni vodovi s optikim vlaknima ili metalni vodovi (npr. parice, vieilni kabeli, valovodi, suosni kabeli ili kabeli s optikim vlaknima s neprekinutim metalnim sastavnicama). Zahtjevi zatite ovise o vrsti voda, broju vodova i jesu li sustavi uzemljivaa graevina meusobno spojeni. B.10.1 Nemetalni vodovi Ako se upotrebljavaju kabeli s optikim vlaknima (npr. bez metalnog zaslona, plata protiv prodora vlage ili elinog nosivog ueta) izmeu pojedinih graevina, za te kabele nisu potrebne nikakve zatitne mjere. B.10.2 Metalni vodovi U sluaju i kad sustavi uzemljivaa susjednih graevina nisu meusobno spojeni, vodovi poloeni izmeu njih tvore niskoimpedantnu putanju struje munje. To moe dovesti do znatnih iznosa struje munje koja tee du tih vodova.

Zahtijevano izjednaivanje potencijala, izravno ili putem SPD na ulazima u obje zone LPZ 1 zatitit e samo opremu unutar njih, dok e vodovi izvana ostati nezatieni. Vodovi se mogu zatititi postavljanjem dodatnih paralelnih vodia za izjednaivanje 78

potencijala. Struja munje razdijelit e se tada na vodove i taj vodi za izjednaivanje. Preporuljivo je da se vodovi poloe u zatvorene i meusobno spojene metalne kabelske kanale. U tom sluaju su zatieni vodovi kao i oprema. Na mjestima gdje postoji dobra povezanost sustava uzemljivaa pojedinih graevina, ipak se preporuuje zatita vodova polaganjem u meusobno spojene metalne kanale. Ako je izmeu graevina poloeno vie kabela, moe se umjesto kabelskih kanala samo meusobno povezati zaslone tih kabela koji su na krajevima spojeni na sustave za izjednaivanje potencijala.

79

Dodatak C
(obavijesni) Usklaivanje SPD-a C.1 Openito Na mjestima gdje su na istom strujnom krugu jedan iza drugog postavljena dva ili vie SPD-a, oni moraju biti usklaeni tako da se energija meu njima dijeli prema njihovim mogunostima odvoenja energije. Za uinkovito usklaenje moraju se uzeti u obzir znaajke pojedinih SPD-ova (kako je objavio proizvoa), opasnost na mjestu postavljanja kao i znaajke opreme koju teba zatititi. Osnovna opasnost od munje slijedi iz njene tri sastavnice: prvog udara munje, naknadnih kratkih udara, dugog udara. Sve tri sastavnice su nametnute (utisnute) struje. Pri usklaivanju niza SPD-ova, kad se gleda raspodjela energije (naboj i amplituda), prevladavajui imbenik je prvi kratki udar munje. Slijedei kratki udari imaju manje specifine energije, ali vee strmine struje. Dugi udar je dodatni imbenik naprezanja koji nije potrebno uzeti u obzir pri usklaivanju.
NAPOMENA 1 - Ako su SPD-i namijenjeni za zatitu od prvoga udara, slijedei kratki udari ne prouzrouju dodatne probleme. Ako se kao odvojni lanovi upotrebljavaju induktivnosti, vee strmine ela struje olakavaju usklaivanje SPD-ova.

Parametri ukupne struje munje za razne razine zatite (LPL) navedeni su u tablici 3 u normi HRN EN 62305-1. Meutim, pojedini SPD trpi samo dio te ukupne struje munje, to zahtijeva odreivanje raspodjele struje, bilo raunalnom simulacijom uz pomo programa za analizu mrea ili priblinim proraunom prema Dodatku E u normi HRN EN 62305-1.
NAPOMENA 2 Analitike funkcije kratkih udara za potrebe analiza dane su u Dodatku B u normi HRN EN 62305-1.

Struja prvoga kratkog udara izravnoga udara munje moe se oponaati valnim oblikom 10/350 s. Djelomine ili inducirane struje munje u sustavu mogu imati razliite oblike vala zbog meudjelovanja izmeu struje munje i niskonaponske instalacije. Stoga se, za potrebe usklaivanja, u obzir uzimaju sljedee ispitne udarne struje (strujni valovi):

I10/350

ispitna struja valnog oblika 10/350 s koja se posebno upotrebljava za ispitivanje energetske usklaenosti SPD-ova. Za SPD-ove koji su namijenjeni za upotrebu na elektroenergetskim vodovima, taj oblik vala se upotrebljava u ispitnoj klasi I (pogledajte IEC 61643-1), koja je odreena svojom vrnom vrijednou Ivrno i nabojem Q.

80

I8/20

ispitna struja oblika 8/20 s. Za SPD-ove koji su namijenjeni za upotrebu na elektroenergetskim vodovima, taj oblik vala se upotrebljava u ispitnoj klasi II (pogledajte IEC 61643-1). izlazna struja generatora kombiniranog vala (IEC 61000-4-5). Taj valni oblik ovisi o optereenju (napon praznog hoda 1,2/50 s i struja kratkog spoja 8/20 s). Ta se izlazna struja upotrebljava za ispitivanja u klasi III (IEC 61643-1). ispitna struja strmine ela 0,1 kA/s. Odreena je za oponaanje djelominih struja munje unutar sustava koje imaju najmanju strminu ela zbog meudjelovanja izmeu struje munje i niskonaponske instalacije. Ta se struja posebno upotrebljava za ispitivanje raspregnutosti slijedeeg SPD-a u nizu.

ICWG

IRAMP

Na slici C.1 prikazan je primjer upotrebe SPD-a u elektroenergetskim instalacijama prema konceptu podjele na zone zatite od munje. SPD-ovi su postavljeni u nizu, te izabrani prema zahtjevima na odreenom mjestu postavljanja.

81

Slika C.1 Primjer upotrebe SPD-a u elektroenergetskim instalacijama Izabrani SPD-ovi i njihovo uklapanje u cjelokupan elektrini sustav u graevini mora jamiti da e djelomina struje munje biti skrenuta (odvedena) u sustav uzemljivaa na suelju zona LPZ 0A/LPZ 1. Kad je veina energije djelomine struje munje odvedena na prvom SPD-u, slijedei SPD-ovi moraju biti projektirani samo za preostali dio opasnog vala iza granice LPZ 0A i LPZ 1 kao i za uinke indukcije od elektromagnetskog polja unutar LPZ 1 (posebno ako LPZ 1 nema elektromagnetski zaslon).
NAPOMENA 3 Pri izboru daljnjih SPD-ova u nizu mora se uzeti u obzir da izabrana vrsta SPD-a s naponskim sklapanjem ne smije dosegnuti svoj radni prag.

Vodovi koji dolaze iz zone LPZ 0A (gdje su mogui izravni udari munje) prenose djelomine struje munje. Na granici zona LPZ 0A i LPZ 1 stoga treba postaviti SPD-ove ispitane na Iimp (SPD ispitane na klasu I) koji e te struje odvesti.

82

Vodovi koji dolaze iz zone LPZ 0B (gdje su iskljueni izravni udari munja, ali postoji puno elektromagnetsko polje), prenose samo inducirane valove. Na granici zona LPZ 0B i LPZ 1 treba uinke indukcije simulirati bilo strujnim valom oblika 8/20 s (SPD ispitani na klasu II) ili odgovarajuom kombinacijom ispitnih udarnih valova (SPD ispitani na klasu III) prema normi IEC 61643-1. Zahtjevi za odabir SPD-ova na granici LPZ 1 i LPZ 2 odreeni su veliinom preostalog prenapona na prijelazu zona LPZ 0 i LPZ 1 i uincima indukcije elektromagnetskog polja unutar LPZ 1. Ako se ne moe provesti podrobnija analiza tih opasnosti, glavni udar treba simulirati uz pomo udarnog strujnog vala oblika 8/20 s (SPD ispitani na klasu II) ili kombinacije ispitnih udarnih valova (SPD ispitani na klasu III) prema normi IEC 61643-1. Ako su na granici zona LPZ 0 i LPZ 1 postavljeni SPD-ovi s naponskim sklapanjem, postoji vjerojatnost da razina upadnog strujnog vala munje ne bude dovoljna za proradu odvodnika. U takvom sluaju ostali SPD-ovi iza tog SPD-a mogu biti izloeni valnom obliku 10/350 s. C.2 Opi ciljevi usklaivanja SPD-ova Usklaivanje energija potrebno je da se izbjegne prenaprezanje SPD-ova unutar sustava. Stoga se naprezanje pojedinih SPD-ova mora odrediti ovisno o njihovom mjestu postavljanja i znaajkama. im se u kaskadi postave dva ili vie SPD-a, potrebno je prouiti usklaenost tih odvodnika i opreme koju se titi. Energetsko usklaivanje je postignuto kad je dio energije kojoj je podvrgnut svaki SPD manji ili jednak njegovoj podnosivoj energiji. To usklaenje energija treba uzeti u obzir za etiri oblika vala navedena u C.1. Veliine podnosive energije treba uzeti iz: elektrinih ispitivanja prema normi IEC 61643-1; tehnikih obavijesti proizvoaa SPD-a. Slika C.2 prikazuje osnovni model energetskog usklaivanja SPD-ova. Taj model vrijedi samo ako se moe zanemariti impedancija mree za izjednaivanje potencijala i meuinduktivnost izmeu te mree i instalacije nastale prikljuivanjem SPD 1 i SPD 2.
NAPOMENA Odvojni (raspreni) lan nije potreban ako se usklaenje energije moe postii uz pomo drugih pogodnih mjera (npr. usklaenjem karakterisitika napon/struja SPD-ova ili uz pomo naponski sklapanih SPD-ova posebno konstruiranih za sklapanje pri niskim naponima SPD sklopki).

83

Slika C.2 Osnovni model energetskog usklaivanja SPD-ova C.2.1 Naela usklaivanja Usklaivanje meu SPD-ima moe se postii upotrebom jednog od sljedeih naela:

usklaivanje karakteristika napon/struja (bez odvojnih lanova).

Ta se metoda osniva na karakteristici napon/struja i moe se primijeniti na vrste SPDa koji ograniuju napon (npr. varistora (MOV) ili dioda). Metoda nije jako osjetljiva na oblik strujnog vala.
NAPOMENA 1 - Ta metoda ne zahtijeva odvajanje, ak ako i postoji neko unutarnje odvajanje zbog prirodne impedancije vodova.

usklaivanje uz uporabu namjenskih odvojnih lanova

Za potrebe usklaivanja mogu se kao odvojni lanovi upotrijebiti dodatne impedancije s dovoljno velikom otpornou na udarni val. Odvojni lanovi u obliku djelatnih otpora upotrebljavaju se prvenstveno u informacijskim sustavima, a induktivni prvenstveno u elektroenergetskim sustavima. Za uinkovitost usklaivanja induktivnih otpora odluujui je parametar stmina struje di/dt.
NAPOMENA 2 Odvojni lanovi mogu se nainiti kao odvojene naprave ili koristei prirodnu impedanciju kabela izmeu SPD-ova. NAPOMENA 3 Induktivnost voda ovisi o poloaju dvaju paralelnih vodia: ako su oba vodia (fazni i zatitni) unutar istog kabela, induktivnost iznosi priblino 0,5 H/m do 1 H/m (ovisno o presjeku vodia). Ako su vodii odvojeni, mogu se pretpostaviti vee vrijednosti induktivnosta (ovisno o razmaku vodia).

usklaivanje uz uporabu SPD-a sa sklapanjem (bez odvojnih lanova).

Usklaivanje se moe postii takoer i uporabom SPD-a sa sklapanjem ako elektroniki sklop moe jamiti da ne e biti prekoraena podnosiva energija sljedeeg SPD-a u nizu.
NAPOMENA 4 Ta metoda ne zahtijeva dodatne odvojne lanove, ak i ako postoje neki prirodni odvojni lanovi u obliku impedancije samih vodova.

84

C.2.2

Usklaivanje dvaju naponski ograniavajuih vrsta SPD-a.

Na slici C.3a prikazan je osnovni model strujnog kruga za usklaivanje dvaju naponski ograniavajuih vrsta SPD-a. Slika C.3b prikazuje raspodjelu energije u strujnom krugu. Ukupna energija koja ulazi u sustav raste s prorastom udarne struje. Usklaivanje je postignuto ukoliko energija koja prolazi kroz svaki od dvaju SPD-ova ne prelazi njihovu podnosivu energiju.

Slika C.3 Kombinacija dvaju naponski ograniavajuih SPD-ova

85

Usklaivanje energije dvaju naponski ograniavajuih SPD-ova bez posebnih odvojnih lanova treba obaviti usklaivanjem njihovih karakteristika napon/struja unutar odgovarajueg opsega struja. Ta metoda nije jako ovisna o valnom obliku struje koja se razmatra. Ako su potrebni dodatne induktivnosti kao odvojni lanovi, mora se u ozbir uzeti valni oblik udarne struje (npr. 10/350 s ili 8/20 s). Upotreba induktivnosti kao odvojnih lanova izmeu SPD-ova nije ba uinkovita ako valni oblik struje ima malu strminu (npr. 0,1 kA/s). Pri SPD-ovima namijenjenim za uporabu na signalnim vodovima, to se usklaivanje moe lake ostvariti uz pomo djelatnih otpora (ili prirodnih djelatnih otpora vodia) kao odvojnih lanova. Ako su dva naponsko ograniavajua SPD-a usklaeni, svaki od njih mora biti dimenzioniran na svoju udarnu struju i energiju. Trajanje razmatranog strujnog vala traje koliko i udarna struja. Na slikama C.4a i C.4b dan je primjer usklaivanja energija izmeu dvaju naponsko ograniavajuih SPD-ova u sluaju pojave udarnog vala oblika 10/350 s.

NAPOMENA Kao to se vidi u ovom primjeru, za potrebe usklaivanja nije dovoljno samo poznavanje referentnog napona Uref varistora (MOV-a).

Slika C.4a Strujno/naponske karakteristike varistora MOV 1 i MOV 2

86

Slika C.4b Strujne i naponske karakteristike MOV 1 i MOV 2 za udarni val 10/350 s Slika C.4 Primjer usklaivanja dvaju naponsko ograniavajuih odvodnika MOV 1 i MOV 2 C.2.3 ova Usklaivanje naponsko sklopivih i naponsko ograniavajuih vrsta SPD-

Na slici C.5a prikazan je model strujnog kruga za ovu vrstu usklaivanja uz uporabu iskrita (SPD 1) i varistora MOV (SPD 2). Slika C.5b prikazuje osnovno naelo usklaivanja energije uz uporabu karakteristika naponsko sklopivog SPD 1 i naponsko ograniavajueg SPD 2.

Slika C.5a Strujni krug s iskritem (SG) i varistorom (MOV)

87

Slika C.5b Naelo usklaivanja energija iskrita (SG) i varistora (MOV) Slika C.5 Kombinacija naponsko sklopive vrste iskrita (SG) i naponsko ograniavajuih varistora (MOV) Prorada iskrita (SPD 1) ovisi o zbroju preostalih napona Ures na MOV (SPD 2) i dinamikom padu napona na odvojnom lanu UDE. im napon U1 prijee dinamiki probojni napon iskrita USPARK, iskrite proradi i usklaivanje je postignuto. To ovisi samo o: karakteristici MOV, strmini i amplitudi nailazee udarne struje, odvojnom lanu (induktivni ili djelatni otpor). Kad se kao odvojni lan upotrijebi induktivni otpor, mora se u obzir uzeti vrijeme porasta i vrna vrijednost udarne struje. im je vea strmina di/dt, tim je potreban manji induktivni otpor za rasprezanje. Pri usklaivanju SPD-ova ispitanih na Iimp (klasa I ispitivanja) i SPD-ova ispitanih na In (klasa II ispitivanja) mora se uzeti struja munje s najmanjom strminom od 0,1 kA/s (pogledajte odjeljak C.1 norme HRN EN 62305-1). Usklaivanje tih SPD-ova mora se postii kako za struju munje oblika 10/350 s, tako jednako i za najmanju strminu struje od 0,1 kA/s. U obzir treba uzeti dvije osnovne situacije: kad iskrite ne proradi (slika C.6a): Ako iskrite (SG) ne proradi, cijela udarna struja tee kroz varistor (MOV). Kao to je prikazano na slici C.5b, usklaivanje nije postignuto ako je energija tog udarnog vala vea od podnosive energije varistora (MOV). Ako je potrebno postaviti dodatni induktivni otpor kao odvojni lan, usklaenje se mora izraunati za najgori sluaj sa

88

strminom udarne struje od najmanje 0,1 kA/s.

kad iskrite proradi (slika C.6b):

Ako iskrite (SG) proradi, vremensko trajanje prolaza struje kroz MOV je znatno smanjeno. Kako je prikazano na slici C.5b, odgovarajue usklaenje je postignuto ako iskrite proradi prije nego energija prijee podnosivu vrijednost za MOV.

Slika C.6a Struja i napon iskrita (SG) i varistora (MOV) pri pojavi udarne struje oblika 10/350 s (ako SPD 1 ne proradi)

Slika C.6b Struja i napon iskrita (SG) i varistora (MOV) pri pojavi udarne struje oblika 10/350 s (ako SPD 1 proradi) Slika C.6 Primjer usklaenja naponsko sklopive vrste iskrita (SG) i naponsko ograniavajue vrste varistora (MOV)

89

Slika C.7 prikazuje postupak odreivanja potrebne induktivnosti odvojnog lana po oba kriterija: struji munje oblika 10/350 s, kao i najmanjoj strmini struje munje od 0,1 kA/s. Pri odreivanju potrebne veliine odvojnog lana moraju se u obzir uzeti dinamike karakteristike napon/struja obaju SPD-ova. Uvjet za uspjeno usklaivanje je da iskrite proradi prije nego energija prijee podnosivu vrijednost za varistor (MOV).

90

LDE = (Uiskr U2) / (di/dt) gdje je U2 = f(Imaks) LDE-10/350 s = (Uiskr U2) / (Imaks / 10 s) LDE-0,1kA/s = (Uiskr - U2) / (0,1 kA/s) Traena LDE je vea vrijednost izmeu induktivnosti LDE-10/350 s i LDE-0,1kA/s
Slika C.7 Odreivanje vrijednosti odvojne induktivnosti za udarne valove 10/350 s i 0,1kA/s

91

Prorada iskrita ovisi o preskonom naponu USPARK kao i o zbroju napona U2 na MOV (SPD 2) i na odvojnom lanu UDE. Napon U2 ovisi o struji i (pogledajte karakteristiku napon/struja MOV-a), s obzirom da U DE = LDE di dt ovisi o strmini struje. Za oblik strujnog vala 10/350 s, strmina struje di dt I max 10 s ovisi o doputenoj amplitudi Imaks varistora (MOV) (odreenoj iz podnosive energije Wmaks). S obzirom da oba napona UDE i U2 ovise o Imaks, napon U1 na iskritu takoer ovisi o Imaks. im je vea Imaks, tim je vea i strmina napona U1 na iskritu. Stoga se za taj kriterij preskoni napon iskrita Uspark obino iskazuje udarnim preskonim naponom pri 1 kV/s. Za nagib od 0,1 kA/s, strmina struje di/dt = 0,1 kA/s je konstantna. Odatle je konstantan i napon UDE, s obzirom da je napon U2 ovisan o Imaks kao i prije. Strmina napona U1 na iskritu stoga slijedi karakteristiku napon/struja MOV-a i mnogo je manja u usporedbi s prvim primjerom. Preskoni napon iskrita se smanjuje s duljinom trajanja pada napona na iskritu zbog dinamine karakteristike proradnog napona iskrita (to trajanje ovisi o Imaks odreenoj iz podnosive energije Wmaks MOV-a.) Stoga treba pretpostaviti da se preskoni napon USPARK smanji gotovo do proradnog istosmjernog napona (DC) od 500 V/s da se povea trajanje struje kroz MOV. Za odvojnu induktivnost LDE treba na kraju upotrijebiti veu vrijednost izmeu dviju induktivnosti LDE-10/350 s i LDE-0,1kA/s . Pogledajte primjere na slikama C.8 i C.9.

Slika C.8a Shema strujnog kruga s usklaenjem na udarni strujni val 10/350 s
NAPOMENA Za odreivanje vrijednosti odvojnog lana u niskonaponskoj mrei, najgori sluaj bio bi kratki spoj na SPD 2 (U2 = 0) zbog maksimiranja zahtijevanog napona UDE. Ako je taj SPD 2 naponsko ograniavajue vrste, on ima rezidualni (preostali) napon U2 > 0, koji znatno smanjuje zahtijevani napon UDE. Taj rezidualni napon je konano vei od vrne vrijednosti mrenog napona (npr. izmjeninog nazivnog napona 230 V: vrna vrijednost 2 230 V = 325 V ). Kad se uzme u obzir preostali napon od SPD 2, moe se odvojne lanove zadovoljavajue dimenzionirati, inae bi bili predimenzionirani.

92

Slika C.8b Karakteristika struja/napon/energija za LDE= 8 H Usklaivanje energije za strujni val 10/350 nije postignuto (iskrite nije proradilo)

Slika C.8c Karakteristika struja/napon/energija za LDE = 10 H Usklaivanje energije za strujni val 10/350 je postignuto (iskrite je proradilo) Slika C.8 Primjer usklaenja iskrita (SG) i varistora (MOV) za strujni val oblika 10/350 s

93

94

Slika C.9c Karakteristika struja/napon/energija za LDE = 12 H usklaivanje energija za udarni val 0,1 kA/s je postignuto Slika C.9 Primjer usklaivanja iskrita i varistora (MOV) za udarni val 0,1kA/s C.2.4 Usklaivanje dvaju naponsko sklopivih vrsta SPD-ova Ta inaica usklaivanja opisana je kao primjer tehnike upotrebe iskrita (SG). Za usklaivanje dvaju iskrita, treba uzeti u obzir njihove dinamike radne karakteristike. Nakon prorade iskrita SG 2, usklaenje se realizira uz pomo odvojnog lana. Za odreivanje potrebne veliine odvojnog lana, SG 2 se moe zamijeniti kratkim spojem. Za proradu iskrita SG 1, dinamiki pad napona na odvojnom lanu mora biti vei od proradnog napona iskrita SG 1. Ako se kao odvojni lanovi upotrebljavaju induktivnosti, zahtijevani UDE ovisi uglavnom o strmini udarne struje. Stoga se u obzir mora uzeti valni oblik i strmina udarnoga vala. Meutim, ako se kao odvojni lanovi upotrebljavaju djelatni otpori, zahtijevani UDE ovisi uglavnom o vrnoj vrijednosti udarne struje. Ta vrijednost mora takoer biti uzeta u obzir i pri izboru impulsnih parametara odvojnih lanova. Nakon prorade SG 1, ukupna se energije dijeli prema karakteristici napon/struja pojedinih lanova.
NAPOMENA U primjeru iskrita ili plinskih izbojnih cijevi, strmina udarnoga vala ima prvenstveno znaenje.

95

C.3 Osnovne inaice usklaivanja u sustavima zatite Postoje etiri inaice naina usklaivanja sustava zatite: prve tri imaju SPD-ove s jednim prilazom, dok etvrta ima SPD-ove s dva prilaza s ugraenim odvojnim lanovima. Te se inaice naina usklaivanja moraju uzeti u obzir (uzevi u obzir takoer i SPD-ove ugraene u opremi koju treba zatititi). C.3.1 Inaica I Svi SPD-ovi imaju kontinuirane karakteristike napon/struja (npr. varistori (MOV) ili prigune diode) i jednake preostale napone URES. Usklaivanje SPD-ova i opreme koju treba zatititi normalno se postie impedancijama vodova izmeu njih (pogledajte sliku C.10).

URES (SPD 1) = URES (SPD 2) = URES (SPD 3) = URES (SPD 4)

Slika C.10 Inaica usklaivanja I s naponsko ograniavajuom vrstom SPDova

C.3.2 Inaica II Svi SPD-ovi imaju kontinuiranu karakteristiku napon/struja (npr. varistori (MOV) ili prigune diode). Preostali napon URES raste stupnjevito od SPD 1 do SPD 3 (pogledajte sliku C.11). Ta inaica usklaivanja namijenjena je za elektroenergetske mree.
NAPOMENA Ta inaica zahtijeva da preostali napon zatitne naprave unutar opreme koju treba zatititi (SPD 4) bude vei od preostalog napona SPD-a ugraenog izravno ispred opreme (SPD 3).

96

URES (SPD 1) < URES (SPD 2) < URES (SPD 3) < URES (SPD 4)
Slika C.11 Inaica usklaivanja II s naponsko ograniavajuom vrstom SPD-a C.3.3 Inaica III SPD 1 ima diskontinuiranu karakteristiku napon/struja (npr. iskrita). SPD-i koji slijede iza njega imaju kontinuiranu karakteristiku napon/struja (npr. MOV ili prigune diode). Svi SPD-ovi imaju jednaki preostali napon URES (pogledajte sliku C.12). Znaajka ove inaice je da se kod sklapanja SPD 1, postie smanjenje poluvremena izvornoga strujnog vala 10/350 s, to znatno pomae SPD-u koji slijedi iza njega.

URES (SPD 1) < URES (SPD 2) < URES (SPD 3) < URES (SPD 4)
Slika C.12 Inaica usklaivanja III naponsko sklopive i naponsko ograniavajue vrste SPD-a C.3.4 Inaica IV Mogu se upotrijebiti SPD-ovi s dva prilaza koji sadre unutarnju kaskadu meusobno usklaenih SPD-ova i serijske impedancije ili filtre (pogledajte sliku C.13). Uspjena unutarnja usklaenost jami prijenos minimalne energije na sljedee SPD-ove ili

97

opremu. Ti SPD-ovi moraju biti usklaeni u potpunosti s drugim SPD-ima u sustavu u skladu s inaicom I, II ili III kako je primjereno.

NAPOMENA Serijska impedancija ili filtar mogu se izostaviti ako je zajamena energetska usklaenost uz pomo drugih pogodnih mjera (npr. usklaenje karakterisika napon/struja ili upotreba sklopivih SPD-ova).

Slika C.13 Inaica usklaivanja IV nekoliko SPD-ova u jednom elementu (sklopu) C.4 Usklaivanje metodom prolaza energije

Za izbor i usklaivanje SPD-ova mogu su upotrijebiti udarni valovi iz generatora kombiniranog vala. Glavna prednost te metode je mogunost da se na SPD gleda kao na crnu kutiju (pogledajte sliku C.14). Za zadani udarni val na prilazu SPD 1, izlazne su veliine napona praznog hoda kao i struja kratkog spoja odreene (metoda "prolaza energije"). Te izlazne karakteristike pretvaraju se u ekvivalentni 2 kombinirani udarni val (napon praznog hoda 1,2/50 s, struja kratkog spoja 8/20 s). Prednost je u tome, da nije potrebno poznavanje unutarnje konstrukcije SPD-a.
NAPOMENA Ta metoda daje dobre rezultate ako SPD 2 nema povratnog djelovanja na SPD 1. To znai da su uvjeti vala na prilazu SPD 2 donekle slini uvjetima struje. To vrijedi ako se karakteristike napon/struja odvodnika SPD 1 i SPD 2 jako razlikuju (npr. pri usklaivanju iskrita i varistora (MOV)).

98

UOC (out) od SPD 1 UOC (in) od SPD 2

Pretvorba UOC (out) i ISC (out) u ekvivalentnu valnu kombinaciju: UOC (oblika vala 1,2/50 s), ISC (oblika vala 8/20 s), Zi = 2 Slika C.14 Usklaivanje prema metodi prolaza energije Cilj te metode usklaivanja je postii da ulazne vrijednosti SPD 2 (npr. struja izbijanja) budu usporedive s vrijednou SPD 1 (npr. naponskom zatitnom razinom). Za postizanje odgovarajueg usklaenja, ekvivalentni kombinirani val na izlazu SPD 1 ne smije premaiti kombinirani val koji SPD 2 moe prihvatiti bez oteenja. Ekvivalentna kombinacija vala na izlazu SPD 1 mora biti odreena za najgori sluaj udara (Imaks, Umaks, prolaz energije).
NAPOMENA to se tie te metode usklaivanja, dodatne obavijesti dane su u normi IEC 61643-12 [4].

C.5 Dokazivanje usklaenosti Usklaenost energija treba dokazati na sljedei nain: 1) Ispitivanjem usklaenosti Usklaenost se moe prikazati na pojedinim primjerima. 2) Proraunom Jednostavni se primjeri mogu priblino izraunati, dok sloeni zahtijevaju raunalnu simulaciju. 3) Upotreba usklaenih sklopova SPD-ova Proizvoai moraju dokazati usklaenost SPD-ova u sklopu.

99

Dodatak D
(obavijesni) Izbor i ugradnja usklaene SPD zatite U sloenim elektrinim i elektronikim sustavima moraju se, za izbor i postavljanje odgovarajue usklaene SPD zatite, uzeti u obzir elektroenergetski i signalni (komunikacijski) strujni krugovi. D.1 Izbor SPD-a

D.1.1 Izbor naponske razine zatite SPD-a Udarni podnosivi napon Uw opreme koju treba zatititi treba odrediti za: elektroenergetske vodove i prikljuke opreme prema normi IEC 60664-1, telekomunikacijske vodove i prikljuke opreme prema normama ITU-T K.20 i K.21, druge vodove i opremu prema obavijestima dobivenim od proizvoaa. Unutarnji sustavi su zatieni ako: je njihov udarni podnosivi napon Uw vei ili jednak SPD-ovoj naponskoj razini zatite UP plus dodatak za sigurnost, koji je potreban da se uzme u obzir gubitak napona na prikljunim vodovima su energetski usklaeni sa SPD-om koji prethodi.
NAPOMENA 1 Zatitna razina SPD-a ovisna je o preostalom naponu pri odreenoj nazivnoj struji In. U skladu s jakou struje koja tee kroz SPD, mijenja se i vrijednost napona na stezaljkama SPD-a. NAPOMENA 2 Ako je SPD spojen na opremu koju treba zatititi, induktivni gubitak napona U na prikljunim vodovima dodat e se zatitnoj razini napona UP SPD-a. Rezultantna efektivna zatitna razina napona UP/f, definirana kao napon na izlazu SPD-a, kao rezultat napona zatitne razine i gubitka napona u vodovima/spojevima (pogledajte sliku D.1) moe se pretpostaviti da je: UP/f = UP + U za naponsko ograniavajuu vrstu SPD-a UP/f = maks (UP, U) za naponsko sklopivu vrstu SPD-a. Za neke sklopive vrste SPD-a moe se gubitku napona U zahtijevati dodavanje napona luka. Taj napon luka moe dosei nekoliko stotina volta. Za sloene vrste SPD-a mogu biti potrebne i sloenije formule. Ako kroz SPD tee djelomina struja munje i ako je duljina prikljunih vodova 0,5 m, moe se pretpostaviti U = 1 kV po metru duljine ili dodati za sigurnost najmanje 20 %. Ako SPD vodi samo inducirane udarne struje, U se moe zanemariti. NAPOMENA 3 Zatitna naponska razina UP mora se usporediti s podnosivim udarnim naponom Uw opreme, ispitane pod jednakim uvjetima kao i SPD (jednaki valni oblik prenapona i udarne struje, opreme pod naponom itd.). Ovo se pitanje i dalje razmatra. NAPOMENA 4 Oprema moe sadravati unutarnje SPD-ove. Znaajke tih unutarnjih SPD-ova mogu utjecati na usklaivanje.

100

LEGENDA I UP/f = UP + U UP U = UL1+UL2 H, dH/dt

djelomina struja munje prenapon izmeu vodia pod naponom i sabirnice za izjednaivanje potencijala ograniujui napon SPD-a induktivni gubitak napona na (spojnim) vodiima za izjednaivanje potencijala jakost magnetskog polja i derivacija jakosti tog polja po vremenu

Udarni napon (prenapon) UP/f izmeu vodia pod naponom i sabirnice za izjednaivanje potencijala je vei od zatitne naponske razine UP tog SPD-a, jer induktivni gubitak napona U na spojnim vodiima (ak i ako se amplitude UP i U nuno ne pojave istodobno). Naime, djelomina struja munje koja tee kroz SPD inducira dodatni napon u petlji na zatienoj strani strujnog kruga iza SPD-a. Stoga najvei napon koji ugroava spojenu opremu moe biti znantno vei od naponske zatitne razine UP tog SPD-a.

Slika D.1 Prenapon izmeu vodia pod naponom i sabirnice za izjednaivanje potencijala D.1.2 Izbor SPD-a s obzirom na mjesto i jakost struje izbijanja SPD-i moraju moi podnijeti struju izbijanja koja se oekuje na mjestu njihova postavljanja u skladu s Dodatkom E u normi HRN EN 62305-1. Uporaba SPD-ova ovisi o njihovoj mogunosti podnoenja, kako je klasificirano u normi IEC 61643-1 za elektroenergetske, a u IEC 61643-21 za telekomunikacijske mree (sustave). SPD-ovi moraju biti izabrani prema predvienom mjestu postavljanja kao slijedi:

101

a) na ulazima pojnih vodova u graevinu (na granici LPZ 1, npr. na glavnoj razvodnoj ploi (MB)):

SPD ispitan na Iimp (klasa I ispitivanja) Mora se osigurati da zahtijevana udarna struja Iimp SPD-a zadovoljava to se tie jakosti (djelomine) struje munje koja se oekuje na tom mjestu na temelju izabrane razine zatite od munje (LPL) prema odjeljku E.1 i/ili odjeljku E.2 norme HRN EN 62305-1. SPD ispitan na In (klasa II ispitivanja) Ta se vrsta SPD-a moe upotrijebiti ako su ulazni vodovi u potpunosti unutar zone LPZ 0B ili ako se moe zanemariti vjerojatnost kvarova na SPD-ima zbog izvora tete S1 i S3. Zahtijevana nazivna struja izbijanja In SPD-a mora odgovarati razini udarne struje koja se oekuje na mjestu postavljanja na temelju izabrane LPL prema odjeljku E.2.2 norme HRN EN 62305-1.

b) U blizini ureaja koji treba zatititi (na granici LPZ 2 i vie zone, npr. na sekundarnoj razvodnoj ploi (SB), ili na utinici (SA)).

SPD ispitan na In (klasa II ispitivanja) Zahtijevana nazivna struja izbijanja In SPD-a mora odgovarati razini udarne struje koja se oekuje na mjestu postavljanja na temelju izabrane LPL prema odjeljku E.3 norme HRN EN 62305-1. SPD ispitan na kombinirani val (klasa III ispitivanja) Zahtijevani napon praznog hoda (otvorenog kruga) UOC generatora kombiniranog vala mora se izabrati tako da odgovarajua struja kratkog spoja Isc generatora kombiniranog vala zadovoljava za jakost udarne struje koja se oekuje na mjestu postavljanja na temelju izabranog LPL opet prema odjeljku E.3 norme HRN EN 62305-1.

D.2 Postavljanje usklaene SPD zatite Uinkovitost usklaene SPD zatite ne ovisi samo o pravilnom izboru SPD-ova, nego takoer i o njihovom pravilnom postavljanju (ugradnji), pri emu treba uzeti u obzir: mjesto ugradnje SPD-ova spojne vodie zatitni razmak zbog pojave oscilacija zatitni razmak zbog pojave indukcije. D.2.1 Mjesto ugradnje SPD Mjesto ugradnje SPD-ova mora biti u skladu s odjeljkom D.1.2, na to utjee uglavnom sljedee: specifian izvor tete (npr. udar munje u graevinu (S1), u vod (S3), u tlo pokraj graevine (S2) ili u tlo pokraj voda (S4)), najblie povoljno mjesto za odvoenje udarne struje u zemlju (im blie mogue mjestu ulaza voda u graevinu). Prvi kriterij koji se mora uzeti u obzir je: im je SPD blie mjestu ulaza ulaznog voda,

102

tim je vei dio opreme u graevini zatien tim SPD-om (gospodarska prednost). Tada treba provjeriti drugi kriterij: im je SPD blii opremi koju treba zatititi, zatita je uinkovitija (tehnika prednost). D.2.2 Spojni vodii Spojni vodii SPD-a moraju imati najmanji presjek vodia kako je dano u Tablici 1. D.2.3 Zatitni razmak zbog pojave oscilacija lpo Tijekom prorade SPD-a, napon izmeu njegovih stezaljka ogranien je na vrijednost Up/f na mjestu SPD-a. Ako je duljina kruga izmeu SPD-a i opreme prevelika, napredovanje udarnog vala moe dovesti do pojave oscilacija. U sluaju otvorenog kruga na stezaljkama opreme, napon se moe poveati na 2 UP/f , dok kvar na opremi moe nastati ak i ako je Up/f Uw. Zatitni razmak zbog pojave oscilacija lpo je najvea duljina kruga izmeu SPD i opreme za koju SPD zatita jo odgovara (uzevi u obzir pojavu oscilacija i kapacitivni teret). To ovisi o tehnologiji SPD-a, pravilima ugradnje te kapacitivnosti tereta. Ako je duljina strujnoga kruga manja od 10 m ili je UP/f < Uw/2, zatitni se razmak moe zanemariti.
NAPOMENA Ako je najvea duljina strujnoga kruga izmeu SPD i opreme vea od 10 m i UP/f > Uw/2, zatitni razmak zbog pojave oscilacija moe se izraunati uz pomo sljedee jednadbe: gdje je k = 25 V/m. lpo = [Uw UP/f] / k (m)

D.2.4 Zatitni razmak zbog pojave indukcije lpi Udari munja u graevinu ili u tlo pokraj graevine mogu inducirati prenapone u petljama krugova izmeu SPD-a i opreme koji se dodaju Up i time smanjuju zatitnu uinkovitost SPD-a. Inducirani prenaponi poveavaju se s veliinom petlje (nain voenja vodova, duljina strujnih krugova, razmak izmeu PE i vodia pod naponom, povrina petlje izmeu elektroenergetskih i signalnih vodova), a smanjuju se s priguenjem jakosti magnetskog polja (prostorno zaslanjanje i/ili oklapanje vodova). Zatitni razmak zbog pojave indukcije lpi je najvea duljina strujnoga kruga izmeu SPD i opreme, za koju jo zatita SPD-a zadovoljava (uzevi u obzir pojavu indukcije). Openito se mora zahtijevati smanjivanje petlji izmeu SPD-ova i opreme ako je magnetsko polje uslijed munje preveliko. S druge strane magnetsko se polje i uinci indukcije mogu smanjiti na jedan od sljedeih naina: prostornim oklapanjem graevine (LPZ 1) ili pojedinih prostora (LPZ 2 i vie zone), oklapanjem vodova (uporaba zaslonjenih kabela ili kabelskih kanala). Uz pridravanje tih mjera opreza, razmak za zatitu od pojave indukcije lpi moe se zanemariti.
NAPOMENA U vrlo tekim uvjetima (velike petlje sa nezaslonjenim vodovima i velikim jakostima

103

induciranih struja munje) zatitni se razmak zbog indukcije lpi moe procijeniti uz pomo sljedee jednadbe: lpi = [Uw UP/f] / h (m) gdje je h = 300 KS1KS2KS3 (V/m) za udare munje pokraj graevine, ili h = 30 000 KS0KS2KS3 (V/m) za udare munje u graevinu (najgori sluaj). KS1, KS2, KS3 su koeficijenti navedeni u odjeljku B.3 norme HRN EN 62305-2, naime: KS1 : prostorni zaslon kao LPS ili drugi zasloni na granici LPZ 0/1, KS2 : prostorni zasloni na na granici LPZ 1/2 ili viim, KS3 : znaajke unutarnjeg voenja instalacija. KS0 koeficijent koji uzima u obzir uinkovitost oklopa (zaslona) kao to je LPS na granici LPZ 0/1 i izraunava se kao: KS0 = 0,06 w0,5 za LPS u obliku mree sa irinom oka w (m), ili KS0 = Kc ako LPS nije u obliku mree (pogledajte Dodatak C u normi HRN EN 62305-3).

D.2.5 Usklaivanje SPD-ova Pri usklaenoj SPD zatiti, SPD-ovi u kaskadi moraju biti usklaeni prema normi IEC 61643-12 ili IEC 61643-22. Proizvoa SPD mora dati dovoljno obavijesti o nainu postizanja energetske usklaenosti izmeu njegovih SPD-ova. Obavijesti o usklaivanju SPD-ova dane su u Dodatku C. D.2.6 Postupak ugradnje usklaene SPD zatite Usklaena SPD zatita mora se ugraditi na sljedei nain: 1) Na ulazu voda u graevinu (na granici LPZ 1, npr. na glavnom razdjelniku (MB)) ugraditi SPD 1 (D.1.2). 2) Odrediti podnosivi udarni napon Uw unutarnjih sustava koje treba zatititi. 3) Izabrati zatitnu naponsku razinu Up1 za SPD 1, da se osigura da je efektivna razina zatite Up/f1 Uw. 4) Provjeriti zahtjeve zatitnih razmaka lpo/1 and lpi/1 (D.2.3 and D.2.4) Ako su uvjeti 3) i 4) ispunjeni, oprema je zatiena odvodnikom SPD 1. U drugom sluaju, potrebno je ugraditi dodatni SPD 2 ili vie njih: 5) uz opremu (na granici LPZ 2, npr. na sekundarnom razdjelniku (SB) ili na utinici (SA)), ugraditi SPD 2 (D.1.2), koji mora biti energetski usklaen s prethodnim odvodnikom SPD 1 (D.2.5). 6) Izabrati zatitnu razinu Up2 za SPD 2 i tako osigurati da efektivna zatitna razina bude Up/f2 Uw. 7) Provjeriti zahtjeve zatitnih razmaka lpo/2 i lpi/2 (D.2.3 i D.2.4). Ako su ispunjeni uvjeti 6) i 7), oprema je zatiena usklaenou odvodnika SPD 1 i SPD 2. U drugom sluaju potrebno je ugraditi dodatni SPD 3 (ili vie njih) uz opremu (npr. na utinici (SA)) i energetski ga uskladiti s prethodnim SPD 1 i SPD 2 (D.2.5).

104

Izvori [1] IEC 61000-1-1:1992, Elektromagnetska spojivost (EMC) 1. dio: Openito 1. odjeljak: Primjena i tumaenje osvnovnih definicija i nazivlja [2] IEC 61000-5-6:2002, Elektromagnetska spojivost (EMC) 5-6. dio: Upute za postavljanje i ublaavanje Ublaavanje vanjskih EM utjecaja

105