Professional Documents
Culture Documents
Autorska prava 2011 Projektni tim elektronske knjige. Neka prava su zadrana.
Ovaj rad je izdat pod licencom Pripisivanje zajednikog stvaralatva Dozvola za istovetno deljenje 3.0. Da vidite primerak ove licence posetite http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/, ili poaljite pismo na adresu: Creative Commons, 171 Second Street, Suite 300, San Francisco, California, 94105, USA. Knjigu Sigurni koraci malog pingvina Zaplovite u svet raunara i slobodnog softvera Potpuno optimizovano za Ubuntu Linux operativni sistem moete preuzeti bez novane nadoknade sa adrese: http://forum.ubuntu-rs.org/Thread-------- Doputamo vam, tavie, ohrabrujemo vas da raspodelite primerak ove knjige vaim kolegama, prijateljima, porodici i svima onima koji za istu mogu biti zainteresovani.
Sadraj
Predgovor prvom izdanju........................................................................................................... 1 GLAVA 1 Fundamentalni hardversko-softverski principi raunarskog sistema...........................2 1 Uvod....................................................................................................................................... 3 1.1 Raunar ili kompjuter...................................................................................................... 3 1.2 Razlika izmeu podatka i informacije..............................................................................3 2 Istorijski razvoj raunara........................................................................................................ 3 2.1 Olakavanje procesa raunanja primenom razliitih metoda..........................................4 2.2 Mehaniki kalkulatori...................................................................................................... 4 2.2.1 Paskalov kalkulator................................................................................................... 5 2.2.2 Aritmometar............................................................................................................. 5 2.3 Automatske maine........................................................................................................ 6 2.3.1 Analitika maina..................................................................................................... 6 2.3.2 Elektromehanika maina sa brojaima...................................................................8 2.4 Elektromehaniki raunari.............................................................................................. 8 2.5 Elektronski digitalni raunari........................................................................................... 9 2.5.1 Prva generacija raunara........................................................................................10 2.5.2 Druga generacija raunara.....................................................................................11 2.5.3 Trea generacija raunara......................................................................................11 2.5.4 etvrta generacija raunara...................................................................................11 2.6 Superraunari............................................................................................................... 11 2.7 Lini raunari................................................................................................................ 12 3 Brojni sistemi........................................................................................................................ 12 3.1 Dekadni brojni sistem................................................................................................... 12 3.2 Binarni brojni sistem..................................................................................................... 13 3.3 Oktalni brojni sistem..................................................................................................... 13 3.4 Heksadekadni brojni sistem.......................................................................................... 13 4 Bulova algebra..................................................................................................................... 14 4.1 Logiko sabiranje ILI operacija....................................................................................14 4.2 Logiko mnoenje I operacija.....................................................................................15 4.3 Komplement (Negacija) NE operacija.........................................................................15 5 Proces reavanja zadataka na raunaru...............................................................................16 6 Raunarski sistem................................................................................................................ 16 6.1 Memorija....................................................................................................................... 17 6.2 Ulazni ureaji................................................................................................................ 17 6.3 Izlazni ureaji................................................................................................................ 18 6.4 Procesor........................................................................................................................ 18 7 Hardverska struktura personalnih raunara.........................................................................18 7.1 Kuite personalnog raunara.......................................................................................18 7.1.1 Matina ploa......................................................................................................... 20 7.1.1.1 Mikroprocesor.................................................................................................21 7.1.1.2 Ram memorija................................................................................................ 22 7.1.1.3 Rom memorija.................................................................................................22 7.1.2 Grafika kartica...................................................................................................... 22 7.1.3 Hard disk................................................................................................................ 23 7.1.3.1 Organizacija podataka na hard disku..............................................................23 7.1.3.2 Priprema hard diska za rad.............................................................................24 7.1.4 Jedinica optikog diska........................................................................................... 24 7.1.4.1 Optiki diskovi.................................................................................................28 7.1.5 Napajanje............................................................................................................... 28 7.2 Tastatura....................................................................................................................... 30 7.3 Kompjuterski mi.......................................................................................................... 31 7.4 Monitor......................................................................................................................... 32 7.5 Zvunici........................................................................................................................ 34 8 Interfejs komandne linije...................................................................................................... 36 8.1 Logika stanja tastature................................................................................................38 9 Grafiki korisniki interfejs................................................................................................... 38 9.1 Logika stanja kompjuterskog mia..............................................................................40 a
10 Operativni sistem............................................................................................................... 40 GLAVA 2 Instalacija Ubuntu Linux operativnog sistema...........................................................42 11 Linuks................................................................................................................................. 43 11.1 Linuks distribucije....................................................................................................... 44 11.1.1 Ubuntu................................................................................................................. 44 11.1.1.1 Izdanja Ubuntu Linux operativnog sistema...................................................44 12 Kako doi do instalacije operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS............................45 12.1 er it........................................................................................................................... 45 12.2 Napravite sami svoju instalaciju..................................................................................45 12.2.1 Preuzimanje instalacije sa interneta.....................................................................45 12.2.1.1 Razlika izmeu 32-bitnih i 64-bitnih operativnih sistema..............................48 12.2.2 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u operativnom sistemu Microsoft Windows........................................................................................................................... 49 12.2.3 Pravljenje butabilnog CD/DVD-a odnosno butabilnog USB-a u operativnom sistemu Microsoft Windows...............................................................................................55 12.2.3.1 Pravljenje butabilnog CD/DVD-a....................................................................55 12.2.3.2 Pravljenje butabilnog USB-a..........................................................................61 12.2.4 Provera ispravnosti narezanog butabilnog CD/DVD-a...........................................66 12.2.4.1 Podeavanje ureaja sa kojih se podie operativni sistem............................66 13 Korienje operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS u lajv modu.............................70 14 Priprema raunara pre instaliranja novog operativnog sistema..........................................73 14.1 Pravljenje rezervne kopije svih vama vanih podataka sa hard diska.........................73 14.2 Particionisanje hard diska...........................................................................................73 14.2.1 Particionisanje hard diska novog raunara na kome e biti instalirana dva operativna sistema, Microsoft Windows i Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.................................75 14.2.2 Particionisanje hard diska novog raunara na kome e biti instaliran samo operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.....................................................................96 14.2.3 Particionisanje hard diska raunara na kome ve postoji operativni sistem Microsoft Windows, a pored njega se eli instalirati i operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS....................................................................................................................... 97 14.2.4 Sluaj kada jedan raunar ima vie hard diskova.................................................98 14.2.4.1 Hard diskovi zavise jedan od drugog.............................................................98 14.2.4.2 Hard diskovi su meusobno nezavisni...........................................................98 15 Instalacija operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.................................................99 GLAVA 3 Osnovni koraci u novom Ubuntu Linux operativnom sistemu..................................119 16 Korisniki interfejs operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS..................................120 16.1 Grafiki korisniki interfejs........................................................................................120 16.1.1 Grafiki korisniki interfejs Ubuntu Radne povrine............................................121 16.2 Interfejs komandne linije...........................................................................................121 17 Manipulacija prozorima.................................................................................................... 123 17.1 Zatvaranje/minimiziranje/maksimiziranje prozora.....................................................124 17.2 Proizvoljna promena veliine prozora........................................................................125 17.3 Proizvoljna promena poloaja prozora na ekranu......................................................128 17.4 Premetanje prozora na razliite Radne povrine......................................................129 17.5 Manipulacija sa vie istovremeno otvorenih prozora na Radnoj povrini...................130 18 Fajl menader................................................................................................................... 132 18.1 Kretanje kroz foldere.................................................................................................133 18.2 Otvaranje/zatvaranje fajlova/foldera.........................................................................134 18.3 Pravljenje, promena imena, kopiranje, premetanje i brisanje fajlova odnosno foldera................................................................................................................................. 136 19 Tekst editor....................................................................................................................... 146 19.1 Promena rasporeda tastature....................................................................................157 20 Softversko iskljuivanje/restartovanje raunara i zakljuavanje/otkljuavanje ekrana.....162 21 Raunarske mree............................................................................................................ 164 21.1 Internet..................................................................................................................... 165 21.1.1 Veb..................................................................................................................... 165 22 Zato je veoma korisno da va raunar bude prikljuen na internet dok koristite Ubuntu Linux 10.04.3 LTS operativni sistem............................................................................166 22.1 Povezivanje raunara na internet korienjem beinog USB modema.....................166 22.1.1 Pravljenje nove internet konekcije......................................................................167 b
22.1.2 Prekidanje i uspostavljanje internet veze...........................................................172 23 Podeavanje softverskih riznica........................................................................................173 24 Proveravanje dostupnosti vlasnikih drajvera za instalaciju.............................................180 25 Ubuntu softverski centar..................................................................................................181 25.1 Instaliranje aplikacionih programa............................................................................182 25.1.1 Instaliranje vlasnikih kodeka i drugih vlasnikih softverskih paketa neophodnih za potpun audio-video-grafiki doivljaj na Ubuntu Linux operativnom sistemu........................................................................................................................... 186 25.2 Brisanje aplikacionih programa.................................................................................188 26 Reprodukovanje audio i video fajlova...............................................................................190 27 Nadgledanje rada raunarskog sistema...........................................................................192 28 Krstarenje vebom............................................................................................................. 194 29 Promena jezika za korisniki interfejs sa amerikog engleskog (USA) na srpski jezik.......197 30 Zahvalnice saradnicima u realizaciji projekta..................................................................202 31 Pogovor............................................................................................................................ 203 Renik manje poznatih rei i izraza.......................................................................................204 Literatura.............................................................................................................................. 205
Ova knjiga predstavlja kompaktnu celinu. Najbolje ju je itati tek kada se ima dovoljno vremena, u okruenju potpune motivisanosti za razumevanjem bazinih principa raunarstva kao nauke u uem smislu.
1 Uvod
Raunar je maina,() napravljena da vri obradu informacija za unapred predviene svrhe. Tako pomou dananjih raunara moete da sluate muziku, gledate filmove, krstarite internetom. Sve ovo to sam naveo se moe raditi samo adekvatnom obradom informacija. Raunarom upravlja ovek, tako to mu zadaje ulazne podatke, koje raunar obrauje, a zatim ih vraa nazad oveku, u obliku izlaznih podataka ili informacija.
[4], [5].
Abakus (engl. abacus), koji se takoe moe nazvati okvirom za raunanje (engl. counting frame), je alat za raunanje, korien prvenstveno u delovima Azije za obavljanje aritmetikih operacija. Moemo ga zvati i raunaljka. Smatra se da je abakus nastao 4000 godina pre nove ere u Kini. Danas, abakusi su esto izraeni kao okvir od bambusovog drveta, sa kliznim perlama na icama. Abakus je korien u mnogim delovima sveta, a i danas se koristi u nekim zemljama [7].
sve u cilju da doe do reenja postavljene matematike operacije. Bez oveka, ove se maine nisu mogle primeniti nikako, odnosno, ovek je bio nezamenljiva spona za njihov uspean rad.
2.2.2 Aritmometar
Oko 1820. godine arls Havijer Tomas (Charles Xavier Thomas de Colmar), stvorio je prvi uspeni mehaniki kalkulator koji je doiveo iroku primenu i proizvodio se u masovnoj proizvodnji. Ovaj mehaniki kalkulator je operacije sabiranja i oduzimanja izvodio direktno, dok je za operacije mnoenja i deljenja koristio ugraen akumulator. (Ovde se ne misli na akumulator za automobil, ve na ureaj koji slui za privremeno sakupljanje, odnosno akumulaciju podataka).
Dugo vremena je unapreivan kako bi to bolje ili efikasnije radio. Meutim, sva ta unapreenja nisu dovela do toga da se ovekova fizika aktivnost u radu ove maine u znatnoj meri izostavi, odnosno ovek je i dalje bio taj koji je pokretao mainu i direktno zavisio od njenog uspenog rada [9]. Nakon ovog perioda se poelo razmiljati u drugom smeru, a to je kako zameniti ovekovu pokretaku fiziku i umnu snagu koja je neophodna za uspean rad maine, neim drugim. Dakle, osnovni cilj je bio to vie smanjiti direktni ovekov uticaj na rad maine a mainu pustiti da sama radi nezavisno od oveka. Ovim idejama su nairoko otvorena vrata jednoj novoj (danas ogromnoj), sferi ljudske delatnosti, koja se zove automatizacija procesa.
Ova maina je imala velika ogranienja u pogledu iroke primene, ali je ona predstavljala znaajan napredak u istoriji razvoja raunarstva. Bejbid je na usavravanju ove maine radio itavih deset godina, ali je onda izgubio interesovanje za nju, jer je doao na novu ideju koju je nazvao analitika maina.
pozivu a ne iskljuivo onim redosledom kojim su date. Takoe je predloila reenje za izraunavanje Bernulijevih brojeva korienjem ove maine. Ovaj predlog se smatra prvim programom za raunar, a Ada Bajron prvim programerom. U njenu ast je i jedan programski jezik opte namene dobio ime Ada.
arls Bejbid je uporno radio na planovima svoje analitike maine iako nije imao finansijsku podrku za izvoenje itavog projekta. Iako analitika maina nikada nije kompletirana, detaljnom analizom njegovih crtea se dolo do zakljuka da je ona gotovo identina dananjim raunarima, to se tie njenih logikih komponenata. Ulaz (programi i podaci), je prosleivan do maine putem buenih kartica. Za izlaz, maina bi koristila tampa, ploter krivih linija i zvono. Maina bi takoe bila u stanju da sama pie brojeve po karticama, kako bi kasnije mogla da ih ita. Memorija je trebalo da bude u stanju da memorie hiljadu pedesetocifrenih brojeva (oko 20,7 KB). Aritmetika jedinica, odnosno mlin, bi trebalo da obavlja sve etiri aritmetike operacije, plus poreenja i opciono kvadratni koren. Poput centralnog procesora u modernom raunaru, mlin bi se koristio za obradu podataka pri emu bi imao ugraene interne procedure(), kako bi mogao da izvri i neke sloenije instrukcije koje programer naknadno moe da zada. Programski jezik napravljen od strane korisnika, je bio slian modernim asembler () programskim jezicima. Petlje i uslovna grananja u programu je bilo mogue izvesti, pa bi ovako zamiljen jezik bio Tjuring kompletan, mnogo pre samog Tjuringovog koncepta. Koriena su tri razliita tipa buenih kartica: jedan za aritmetike operacije, jedan za numerike konstante i jedan za uitavanje i skladitenje operacija, prenos brojeva iz memorije do aritmetike jedinice i nazad. Postojala su tri razliita itaa za tri vrste kartica.
Slika 2.3.1.2 Dve vrste buenih kartica korienih za programiranje maine. U prvom planu su operativne karte za unos instrukcija, a u pozadini promenljive karte za unos podataka
Zamisao arlsa Bejbida nije realizovana tokom njegovog ivota, ali je ova maina kasnije napravljena u muzejske svrhe i funkcionisala je ba onako kako je to i arls Bejbid predvideo.
Ovo se idejno reenje proulo irom tadanjeg sveta kao vrlo efikasno. Herman Holerit je osnovao svoju firmu Tabulating Machine Company, koja je proizvodila maine i kartice i pruala usluge vladama irom sveta. Ova firma je sa jo etiri firme 1911. godine, formirala zajedniku firmu Computing Tabulating Recording Company . 1924. godine naziv firme je promenjen u International Business Machines Corporation (IBM).
U raunarskoj teoriji, sistem manipulacije podacima, sa tano utvrenim pravilima, je Tjuring kompletan ili raunarski univerzalan, ako i samo ako se moe iskoristiti za simulaciju bilo koje raunske funkcije koja je reiva [27], [28], [39]. Harvard Mark I [15], je elektromehaniki raunar, kreiran od strane Hauard Ajkena (Howard Hathaway Aiken) uz pomo firme IBM. Bio je zasnovan na elektromagnetnim relejima(). Radio je sa dvadesetocifrenim brojevima brzinom od tri operacije u sekundi. U memorijskoj jedinici je moglo da se uskladiti 60 brojeva. Maina je bila veoma glomazna (16 metara dugaka i 2,4 metara iroka). Prilikom jedne demonstracije maina je prestala da radi. Razlog je bila bubavaba koja je ula u mainu i napravila kratak spoj. Odatle potie i termin za greke u programima bag (engl. bug). Ovaj termin je uvela Grejs Huper (Grace Murray Hopper).
Slika 2.5.1 Programeri Beti an Denings (Betty Jean Jennings), levo, i Frans Bilas (Frances Bilas), desno, rade za glavnim kontrolnim panelom Eniaka na Mura Elektrotehnikom fakultetu (Moore School of Electrical Engineering)
EDVAC (engl. Electronic Discrete Variable Automatic Computer) [17], je jedan od najranijih elektronskih raunara. Za razliku od svog prethodnika, koji je poznat kao ENIAC, zasnivao se na binarnom a ne na dekadnom brojnom sistemu. Veoma vaan koncept kod ove maine je bio uskladitenje programa po kome maina radi, u memoriju. Do tog vremena su se podaci sa kojima je maina radila i program po kome je radila, unosili odvojeno u memoriju. Ovaj koncept je osmislio Don fon Nojman (Margittai Neumann Janos Lajos) [19]. Princip programiranja raunara, zasnovan na ovom konceptu se zadrao sve do dananjih dana. Ova maina je trebalo da ima samo desetinu komponenata od kojih je bio sastavljen ENIAC, a da ima sto puta veu memoriju. Raunar je izgraen tako da ima binarnu aritmetiku sa automatskim sabiranjem, oduzimanjem, mnoenjem i deljenjem i automatskom proverom rezultata, sa kapacitetom memorije od 1000 rei, svaka po 44 bita. Kasnije je memorija utvrena na 1024 rei, to znai da je ona iznosila ukupno 5,5 kilobajta.
Nakon pedesetih godina dvadesetog veka, nastavila su se poboljanja u raunarskoj tehnologiji. Raunari proizvedeni posle ovog perioda su klasifikovani u generacije.
10
2.6 Superraunari
Superraunari [18], su raunari koji su projektovani da izvravaju numerika izraunavanja najveom moguom brzinom koju nude poslednja elektronska raunarska tehnologija i arhitektura. Namenjeni su pre svega za nauno-tehnike proraune gde postoji potreba za izraunavanjem veoma velikog broja raunskih operacija, pri emu je vreme njihovog izvravanja kritian faktor, odnosno potrebno je da se operacije izvre za to krai vremenski period. Primenjuju se i za simulaciju fizikih procesa kao to su simulacija leta aviona, simulacija aerotunela itd. Takoe se primenjuju i u vojne svrhe. Ovi se raunari proizvode u malom broju, pre svega zbog ogranienog podruja njihove primene, a zatim i skupog tehnolokog procesa njihove proizvodnje kao i veoma zahtevnih uslova neophodnih za njihovu pravilnu eksploataciju, odnosno korienje.
11
Slika 2.6.1 Blue Gene/P superkompjuter u Argon Nacionalnoj laboratoriji (Argonne National Laboratory)
3 Brojni sistemi
Brojni sistem predstavlja okvir u kome se, po odreenim pravilima, brojevi predstavljaju numeralima. Numeral je znak ili grupa znakova koji predstavljaju broj. Numeral nije isto to i broj kao to nije isto re i ono to re predstavlja. Znaci 11, jedanaest i XI su razliiti numerali, ali predstavljaju isti broj [22]. Cifre predstavljaju tano definisani skup znakova ijom se kombinacijom ispisuju brojevi u odgovarajuem brojnom sistemu. Svaka cifra moe istovremeno predstavljati odgovarajui broj, ali je veoma bitno da znate da svaki broj ne moe istovremeno da predstavlja odgovarajuu cifru zbog toga to se neki brojevi zapisuju samo uz pomo jedne cifre, a drugi su pak, kombinacija vie cifara. U zavisnosti od izbora numerala, mogu se razmatrati razni brojni sistemi.
12
izvrili konverziju broja 123 iz heksadekadnog u dekadni brojni sistem. Savet 1: U datim primerima konverzije brojeva iz jednog u drugi brojni sistem, koriena je matematika operacija stepenovanje. Ona ovde nee biti izlagana, a onima koji ne znaju kako se ova matematika operacija izvodi preporuujem da proitaju literaturu [29]. Za razumevanje rada raunara je od krucijalne vanosti poznavanje binarnog brojnog sistema, ali sam naao za shodno da objasnim i ostale, najee koriene, brojne sisteme.
4 Bulova algebra
Bulova algebra je deo matematike logike algebarska struktura koja saima osnovu operacija ILI, I, i NE, kao i skup teorijskih operacija kao to su unija, presek i komplement. Bulova algebra je dobila ime po tvorcu Dordu Bulu (George Boole), engleskom matematiaru. Bulova algebra je, osim kao deo apstraktne algebre, izuzetno uticajna kao matematiki temelj raunarskih nauka [30], [31], [32], [33], [34], [35].
A+B=C
Tabela 4.1.1 Tablica logikog sabiranja nad dva operanda
A B C 0 0 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1
14
U prethodnoj tabeli su date sve mogue logike situacije ilustrativnog primera koji je prethodno opisan i dat na slici 4.1.1. Horizontalna (vodoravna) polja u tabeli predstavljaju vrste, a vertikalna (uspravna) polja u tabeli predstavljaju kolone. U prvoj vrsti tabele (gledano odozgore na dole) su dati redom logiko stanje mosta A, logiko stanje mosta B, i logiko stanje ispunjenosti zadatka, a to je prelazak puta iz take start u taku cilj, C, i ovi simboli definiu znaenje itave odgovarajue kolone u kojima se nalaze. Gledano sa leva na desno, svi simboli koji se nalaze u prvoj koloni, a ispod slova A, predstavljaju logika stanja mosta A, svi simboli koji se nalaze u drugoj koloni, a ispod slova B, predstavljaju logika stanja mosta B, i na kraju, svi simboli koji se nalaze u treoj koloni, a ispod slova C, predstavljaju logika stanja krajnje take na putu koja se zove cilj. Ukoliko ste stigli u taku cilj, C predstavlja logiko 1, a ukoliko niste, C predstavlja logiko 0. Ostale vrste predstavljaju sve mogue logike situacije navedenog ilustrativnog primera. Sada moete razumeti zato se logiko sabiranje zove ILI operacija. Zato to nije bitno da li idete putem 1 ili putem 2. Bitno je samo da stignete do cilja.
AxB=C
Tabela 4.2.1 Tablica logikog mnoenja nad dva operanda
A B C 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 1 1 Sada moete razumeti zato se logiko mnoenje zove I operacija. Zato to je bitno da oba uslova budu zadovoljena (da postoje oba mosta), kako biste stigli do cilja.
15
A B 0 1 1 0
6 Raunarski sistem
Raunarski sistem ine dve osnovne komponente, a to su hardver (engl. hardware) [44], [45], i softver (engl. software) [42], [43]. Hardver i softver raunara su meusobno povezani i ne mogu funkcionisati nezavisno. Hardver predstavlja sve fizike delove raunara a softver predstavlja sve programe koji se mogu koristiti na raunaru. Softver se deli u dve osnovne grupe a to su sistemski softver i aplikacioni softver. Sistemski softver obuhvata sve one 16
programe koji su neophodni za rad raunarskog sistema a aplikacioni (korisniki) softver, obuhvata sve one programe koji slue za konkretno reavanje problema korisnika raunara.
Na prethodnoj slici je prikazana uoptena blok ema raunara. Izmeu svake funkcionalne celine stoje po dve strelice suprotno orijentisane koje simbolizuju dvosmernu komunikaciju izmeu njih. Blok emom su ovde predstavljene samo kljune komponente raunarskog sistema u jednom apstraktnom (zamiljenom) obliku. Cilj ove blok eme je da se razume kako se odvija komunikacija (protok podataka i informacija), u raunarskom sistemu.
6.1 Memorija
Kao to je ve reeno, raunar reava zadatke izvravanjem programa. Program se zajedno sa podacima neophodnim za njegovo izvrenje smeta u memoriju raunara. Memorija raunara moe biti primarna i sekundarna. Primarna memorija [64], je memorija koja je direktno dostupna procesoru raunara a koristi se za privremeno pamenje podataka i instrukcija koje raunar u tom trenutku izvrava, pa se zato i odlikuje izuzetno velikom brzinom. Sastoji se iz bistabilnih memorijskih elemenata, odnosno elektronskih kola. Svako elektronsko kolo moe imati samo dva stabilna stanja, koja emo (prema ranijem dogovoru), simboliki nazvati 0 i 1. Ovakva elektronska kola koja mogu imati samo dva stabilna stanja se u digitalnoj elektronici [57], zovu bistabilna kola (engl. flip-flop) [58], [63]. Poto je koliina informacija koja moe da se uskladiti u jednom ovakvom elektronskom kolu veoma mala (svega jedan bit), vri se njihovo udruivanje u grupe (registre [59]), koje su najee duine od 8 bita. Grupa od 8 bita se zobe bajt (engl. byte). Kao primarne memorije koriste se Ram i Rom memorije. Kapacitet memorije raunara se obino izraava brojem bajtova koje ona poseduje. Tako se grupa od 1024 (210 bajta) oznaava sa 1 KiB (jedan kibibajt), grupa od 1024 kibibajta sa 1 MiB (jedan mebibajt), grupa od 1024 mebibajta sa 1 GiB (jedan gibibajt), itd. Ovakvo oznaavanje se vri po standardu za binarne prefikse [60], ali je kod nas odomaena upotreba po SI sistemu [61], gde se vri priblino zaokruivanje sa osnovom broja 10. Tako se grupa od 1000 bajta (to je priblino jednako 1024 bajta), oznaava sa 1 KB (jedan kilobajt), grupa od 1000 kilobajta sa 1 MB (jedan megabajt), grupa od 1000 megabajta sa 1 GB (jedan gigabajt), itd. Ba zbog ove male razlike je i uveden standard za binarne prefikse ali se on samo delimino i primenjuje [62]. Sekundarna memorija [65], je memorija kojoj procesor indirektno (posredno) pristupa putem primarne memorije. Slui za pamenje podataka veoma velikog obima, pa je zbog toga i znatno sporija od primarne memorije. Najpoznatija sekundarna memorija je hard disk, a pored njega poznati su i optiki diskovi.
17
6.4 Procesor
Procesor predstavlja ureaj koji upravlja radom itavog raunara. Za procesor moemo rei da je on mozak raunara. Sastoji se od dve jedinice: 1) Aritmetiko logike jedinice (engl. Arithmetic Logic Unit) i 2) Upravljake jedinice (engl. Control Unit). Aritmetiko logika jedinica je napravljena da moe da izvrava osnovne aritmetike operacije (sabiranje, oduzimanje, mnoenje i deljenje), kao i osnovne logike operacije (I, ILI i NE). Upravljaka jedinica upravlja tokom izvravanja zadataka na raunaru, tako to na osnovu programa koji se izvrava generie upravljake signale kojima regulie rad celokupnog raunarskog sistema, a sve u cilju uspene realizacije zadatka [46], [47].
Slika 7.1.1 ATX kuite Gigabyte Technology 3D Mercury Full-Tower izdvojeno od ostatka raunarskog sistema
sistema, to znai da je kuite prazno, odnosno u njemu nisu ubaeni matina ploa, hard disk, jedinice optikih diskova i ostali sastavni elementi raunarskog sistema. Kada se u kuite postave i poveu ostali elementi raunarskog sistema, njegov spoljanji izgled se malo menja, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Na svakom kuitu raunara i to obino na njegovoj prednjoj strani (ponekada i na gornjoj strani), postoje dva dugmeta. Jedno dugme slui za ukljuivanje raunara a drugo za restartovanje raunara.
Slika 7.1.3 Dugmad za ukljuivanje/iskljuivanje i restartovanje raunara, i indikatori rada raunara i hard diska
Legenda sa prethodne slike: 1) 2) 3) 4) Dugme za ukljuivanje/iskljuivanje raunara, Dugme za restartovanje raunara, Indikator rada raunara i Indikator rada hard diska.
Dugme za ukljuivanje/iskljuivanje raunara se uglavnom koristi samo za ukljuivanje raunara, dok se iskljuivanje raunara izvodi uglavnom softverski (prilikom korienja operativnog sistema, zadavanjem odreene komande od strane korisnika raunara). Da biste ukljuili raunar potrebno je da pritisnete i odmah zatim pustite dugme za 19
ukljuivanje/iskljuivanje raunara, ukoliko je raunar pre toga bio iskljuen. Ukoliko elite hardverski da iskljuite raunar potrebno je da pritisnete i drite tako pritisnuto dugme za ukljuivanje/iskljuivanje raunara otprilike pet sekundi, nakon ega e se raunar iskljuiti, pa moete da pustite dugme. Ovaj proces se zove hardversko gaenje raunara. Restartovanje raunara je proces kada se ponovo uitava itav softverski sistem. Obino se restartovanje raunara radi kada operativni sistem zablokira i ne postoji drugi nain da nastavite dalje sa radom. Postoji softversko restartovanje raunara i hardversko restartovanje raunara. Softversko restartovanje raunara se izvodi iz samog operativnog sistema zadavanjem odreene komande od strane korisnika raunara. Da biste hardverski restartovali raunar potrebno je da pritisnete i odmah zatim i pustite dugme za restartovanje raunara. Na osnovu ovoga moemo da kaemo da ova dugmad rade na uzlaznoj ivici logikog impulsa. (Logiki impulsi e biti objanjeni malo kasnije u tekstu). Indikator rada raunara je u obliku zelene svetlee diode koja neprekidno svetli za vreme rada raunara i time signalizira da raunar radi, odnosno da je pod naponom(). Indikator rada hard diska je u obliku crvene svetlee trepue diode. Ova dioda povremeno treperi kada hard disk nije puno optereen, odnosno neprekidno svetli kada je hard disk pod velikim optereenjem. U ovom primeru, svetlosni indikatori su zelene i crvene boje, mada, generalno gledano, mogu biti i u drugim bojama, u zavisnosti od toga koje se kuite posmatra.
20
Legenda sa prethodne slike: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) monitor, 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) SATA prikljuak, IDE prikljuak, BIOS ip, Juni most, CMOS baterija, Integrisani grafiki procesor, PCI prikljuak, Integrisani audio ip, Integrisani Eternet ip, PCI Express prikljuak, Prikljuci za ulazno/izlazne ureaje: PS/2 mi, tastaturu, serijski port, paralelni port, Firewire, USB, Eternet, zvunike, Prikljuak za montiranje mikroprocesora, Prikljuak za montiranje hladnjaka i kulera mikroprocesora Prikljuak za povezivanje kulera mikroprocesora u elektrino kolo, Prikljuak za memoriju, Super ulazno/izlazni ip, Prikljuak za napajanje matine ploe i Prikljuak za flopi ureaj.
Savet 1: Objanjavanje svakog elementa matine ploe izlazi iz okvira ove knjige. Ukoliko vas matina ploa detaljnije interesuje nego to je ovde napisano, proitajte dopunsku literaturu.
7.1.1.1 Mikroprocesor
Mikroprocesor je integralno kolo [49]. U poetku su se mikroprocesorima smatrali i procesori koji su se sastojali od mnotva integralnih kola, ali je danas opteprihvaeno da su sadrani u jednom jedinom integralnom kolu. Mikroprocesor predstavlja centralni ureaj raunara koji upravlja procesom obrade podataka i uzajamnom komunikacijom svih ostalih delova raunara. Najvanija karakteristika mikroprocesora jeste njegova brzina [50], [51], [52].
Slika 7.1.1.1.1 Mikroprocesor Intel 80486DX2 okrenut licem (levo) i nalijem (desno) prema nama, izdvojen od ostatka raunarskog sistema
Brzina mikroprocesora se izraava u jedinici MIPS (engl. Milion Instructions Per Second) [53], odnosno u milionima instrukcija u jednoj sekundi. Instrukcija moe biti, recimo, logiko sabiranje dva broja. Meutim, brzina mikroprocesora izraena u Mipsovima nije verodostojna stvarnoj brzini mikroprocesora, zato to je brzina mikroprocesora sloena veliina koja zavisi od vie parametara, kao to su: duina procesorske rei, asovnik i interni ke. Duina procesorske rei [54], predstavlja broj bitova koji se jednovremeno (istovremeno), prenose i obrauju unutar mikroprocesora. Danas su aktuelni 64-bitni mikroprocesori. asovnik (engl. clock) [55], je elektronsko kolo koje generie impulse kojima se iniciraju
21
operacije mikroprocesora. Dananji mikroprocesori rade na uestanosti reda GHz (gigaherca), to predstavlja milijarde impulsa u jednoj sekundi vremena. Interni ke [56], je lokalna memorija mikroprocesora koja premoava veliku razliku u brzini izmeu mikroprocesora i operativne memorije. Komunikacija izmeu mikroprocesora i ostalih delova raunarskog sistema se obavlja kanalima koji se zovu magistrale (engl. bus).
Slika 7.1.1.2.1 Izgled dva modula Ram memorije izdvojenih od ostatka raunarskog sistema
22
Prikljuuje se na matinu plou u predvieni prikljuak, a na sebi poseduje poseban prikljuak u koji se prikljuuje monitor raunara.
Prvi hard diskovi su bili kapaciteta oko par kilobajta. Vremenom se tehnologija proizvodnje hard diskova usavravala, pa su tako dananji hard diskovi kapaciteta reda 1 terabajta. Obino se koriste interni hard diskovi koji se nalaze unutar kuita i povezani su direktno sa matinom ploom. Postoje dva naina za njihovo povezivanje sa matinom ploom, a to su PATA i SATA. PATA postoji u nekoliko razvojnih izdanja kao to su PATA33, PATA100, PATA133. Takoe, i SATA ima svoja razvojna izdanja SATA1, SATA2 i SATA3 [73], [74]. Savet 1: Negde ete za oznaku hard diska videti HDD ili hdd, to je skraenica od hard disk ureaj (engl. Hard Disk Drive).
23
Legenda sa prethodne slike: A) B) C) D) staza, trag ili traka, geometrijski sektor, linijski sektor i klaster (engl. cluster).
Skup svih staza jednake udaljenosti od centra rotacije (pa tim i prenika) na svim diskovima hard diska se naziva cilindar. Geometrijski sektori su zamiljene povrine na ploama hard diska kojih ima vie, i sve su jednake po povrini. Linijski sektor je deo staze koji predstavlja najmanju jedinicu za pristup hard disku. Uobiajena duina sektora je 512 bajtova, ne raunajui dodatne podatke za pozicioniranje, kontrolu i korekciju greaka. Klaster predstavlja skup vie sektora i primenjuje se kao memorijska jedinica na razliitim tipovima fajl sistema [75], [76], [77], [78].
24
Na prethodnoj slici je prikazan izgled jedinice optikog diska koja stoji u prostoru izdvojena od ostatka raunarskog sistema, odnosno, izgled jedinice optikog diska koja jo uvek nije povezana sa matinom ploom i napajanjem i nije stavljena u kuite raunara. Kada se jedinica optikog diska povee sa ostatkom raunarskog sistema i stavi u kuite raunara, moe se videti samo njen prednji deo, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.1.4.2 Vidljivi deo jedinice optikog diska kada je ona povezana sa raunarom
Legenda sa prethodne slike: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Jedinica optikog diska, Deo kuita, Fioka jedinice optikog diska, Lampica koja signalizira rad jedinice optikog diska, Dugme za otvaranje/zatvaranje vrata jedinice optikog diska i Dugme za prinudno otvaranje vrata jedinice optikog diska.
Lampica koja signalizira rad jedinice optikog diska svetli na kratko odmah nakon ukljuivanja raunara, ime se inicijalizuje njeno prisustvo u raunarskom sistemu. Obino je zelene boje. Takoe svetli na kratko i prilikom otvaranja i zatvaranja vrata jedinice optikog diska kao i prilikom itanja podataka sa diska i pisanja podataka po disku. Kada nakon ukljuivanja raunara pritisnemo dugme za otvaranje/zatvaranje vrata jedinice optikog diska fioka e se otvoriti. Razmotriemo sada malo detaljnije itav ovaj proces gledano iz ugla logike. Dugme za otvaranje/zatvaranje fioke jedinice optikog diska ima dva stabilna stanja: 1) Prvo stabilno stanje, koje emo simboliki nazvati 0, je stanje kada dugme nije pritisnuto i 2) Drugo stabilno stanje, koje emo simboliki nazvati 1, je stanje kada je dugme pritisnuto. Ova se stabilna stanja mogu prikazati u vidu vremenskog dijagrama kao na narednoj slici, pod pretpostavkom da traju u vremenskim intervalima jednake duine.
25
Na prethodnoj slici je prikazan vremenski dijagram logikih stanja 0 i 1 u zavisnosti od vremena. Na horizontalnoj osi (horizontalna linija sa strelicom na svome desnom kraju), je prikazano vreme (t), koje je izdeljeno na jednake vremenske intervale vremenskim trenucima od t0 do t5. Na vertikalnoj osi (uspravna linija sa strelicom na svome gornjem kraju), je simboliki prikazana vrednost neke fizike promenljive (u ovom sluaju x) sa simbolikom oznakom 0 kada je i vrednost te fizike promenljive jednaka nuli, odnosno sa simbolikom oznakom 1 kada ta fizika promenljiva ima tano definisanu vrednost. Vremenski dijagram se ita na sledei nain. Kree se od nule, odnosno od take preseka horizontalne i vertikalne ose, a zatim se prati podebljana linija (u obliku stepenica) od svog poetka (taka 0) do svog kraja (koji se nalazi negde iza trenutka t 5). Ukoliko zamislimo da se ova podebljana linija sastoji iz debelih taaka (), tada se za svaku tu taku na podebljanoj liniji moe proitati koliko iznosi njena vrednost na horizontalnoj i vertikalnoj osi. Na primer, taka A (koja je na vremenskom dijagramu vidno izdvojena i uveana) ima vrednost t 1 na horizontalnoj osi, odnosno vrednost 1 na vertikalnoj osi. U svakom vremenskom trenutku se menja vrednost neke fizike veliine iz stanja u kome je ona jednaka nuli (praktino ne postoji), pa smo ovo stanje simboliki nazvali logikom 0, u stanje u kome je ona jednaka nekoj konanoj vrednosti, pa smo ovo stanje simboliki nazvali logikom 1, i obrnuto. Ova promena sa 0 na 1 i obrnuto se odvija munjevitom brzinom, pa smo vremenski interval za koji se ova promena vri idealizovano sveli na nulu. Zbog toga su promene nagle i zbog toga i nastaje ova podebljana linija u vidu stepenica. Ako zamislimo da stanje kada dugme za otvaranje/zatvaranje fioke jedinice optikog diska nije pritisnuto, odgovara logikoj 0, a stanje kada je dugme za otvaranje/zatvaranje fioke jedinice optikog diska pritisnuto, odgovara logikoj 1, moemo da zakljuimo sledee. Fioka se otvara/zatvara (u zavisnosti od toga da li je prethodno bila zatvorena ili otvorena), ba u trenutku kada smo pritisnuli dugme. Ukoliko pritisnemo, a zatim brzo otpustimo dugme, fioka e se otvoriti/zatvoriti. Ukoliko pritisnemo i neprekidno izvesno vreme drimo pritisnuto dugme, fioka e se otvoriti/zatvoriti, bez obzira koliko dugo drali pritisnuto dugme, i bez obzira kada ga otpustili. Dakle, moemo da zakljuimo da se fioka aktivira u trenutku pritiska dugmeta. Ovaj trenutak odgovara poetnoj ivici stepenika na vremenskom dijagramu logikih stanja prikazanom na prethodnoj slici. Ovakvih stepenika ima vie na prethodnoj slici, tako da se poetne ivice stepenika nalaze u trenucima t 1, t3 i t5. Moemo da kaemo da se fioka jedinice optikog diska aktivira na uzlaznoj ivici logikog impulsa. Moda je ovo detaljisanje oko dugmeta za otvaranje/zatvaranje fioke jedinice optikog diska bilo zamorno, ali e njegovo razumevanje svakako biti od koristi prilikom razmatranja rada ulaznih ureaja, a naroito kompjuterskog mia. Budite oprezni kada otvarate fioku jedinice optikog diska da nikakva prepreka ne stoji na njenom putu, jer se fioka moe i polomiti ako prilikom otvaranja udari u neku prepreku.
26
Slika 7.1.4.5 Otvorena fioka jedinice optikog diska sa pravilno postavljenim diskom u njoj
Slika 7.1.4.6 Otvorena fioka jedinice optikog diska sa pravilno postavljenim malim diskom u njoj
Na prethodnim slikama je pokazana fioka jedinice optikog diska kada je prazna, i kada je u njoj stavljen veliki (koji se najee i koristi), odnosno mali disk. Moete uoiti da i za veliki i za mali disk u fioci jedinice optikog diska postoji tano definisano leite u kome se disk mora nai, tako da trebate da vodite rauna da uvek ispravno postavite disk u njegovo leite pre nego to zatvorite fioku jedinice optikog diska.
27
Na prethodnoj slici je prikazan narezan DVD disk. Podaci su smeteni na irokom prstenu oznaenom brojem 1, a preostali prazan prostor je na uskom prstenu oznaenom brojem 2. Ukoliko na prstenu na kome se nalaze podaci primetite razliite nijanse boje (vie prstena razliitih nijansi boje), znai da brzina rezanja nije bila konstantna (stalna), ve je varirala u toku procesa rezanja. Varijacije brzine rezanja se mogu deavati ukoliko je kompjuter preoptereen dok traje proces rezanja diska, pa je preporuljivo da prilikom rezanja diska sve ostale korisnike programe zatvorite i time rasteretite raunarski sistem. Zbog svoje strukture i itave tehnologije itanja i pisanja podataka, preporuljivo je da optike diskove uvate kako bi oni to due trajali. To znai da se povrina optikog diska na kojoj se nalaze podaci treba uvati od ogrebotina, praine i bilo kakvih mehanikih oteenja.
7.1.5 Napajanje
Jedinica napajanja (engl. Power Supply Unit), napaja elektrinom energijom itav raunarski sistem [87].
Napajanja se, izmeu ostalog, mogu klasifikovati prema maksimalnoj izlaznoj snazi. Tako postoje napajanja za izlaznom snagom od 500 W (vati), koja se najvie primenjuju, napajanja sa izlaznom snagom od 300 W za obine nezahtevne kune raunare, kao i napajanja sa izlaznom snagom do 1400 W za veoma zahtevne kune raunare. 28
Slika 7.1.5.2 Zadnja strana napajanja gledano sa zadnje strane kuita raunara sa enskim (1) odnosno mukim (2) prikljukom za elektrini provodnik
Da biste povezali raunar sa elektrinom energijom potrebno je da elektrinim provodnikom koga ste dobili uz raunar (koji je prikazan na narednoj slici), poveete napajanje raunara sa izvorom elektrine energije (obino je to utinica u zidu vaeg stana).
Kraj 1 elektrinog provodnika ukljuujete u strujnu utinicu, a drugi kraj elektrinog provodnika (koji moe biti enski 2, ili muki 3), kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, povezujete sa odgovarajuim prikljukom na zadnjoj strani napajanja raunara. Ukoliko na zadnjoj strani napajanja vaeg raunara postoji samo muki prikljuak njega ete spojiti sa enskim prikljukom elektrinog provodnika. Ukoliko na zadnjoj strani napajanja vaeg raunara postoji samo enski prikljuak njega ete spojiti sa mukim prikljukom elektrinog provodnika. Ukoliko na zadnjoj strani napajanja vaeg raunara postoje i enski i muki prikljuak, moete da birate elektrini provodnik sa kojim ete povezati raunar sa elektrinom energijom u zavisnosti od toga da li ima muki ili enski prikljuak na svome kraju. Neka napajanja poseduju na sebi i prekida za ukljuivanje/iskljuivanje napajanja, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.1.5.4 Prekida napajanja, poloaj iskljueno na slici levo, i poloaj ukljueno na slici desno
29
7.2 Tastatura
Tastatura je periferni ulazni ureaj raunarskog sistema napravljen po uzoru na pisau mainu. Predstavlja primarni ureaj za komunikaciju sa raunarom u smeru od korisnika ka raunaru. Slui kako za unos teksta, brojeva i znakova, tako i za kontrolu operacija koje raunar izvrava [88], [89].
Fiziki, tastatura je skup tastera sa ugraviranim ili odtampanim slovima, brojevima, znakovima ili funkcijama. U veini sluajeva pritisak na taster prouzrokuje ispisivanje jednog simbola. Ipak, da bi se dobili neki simboli potrebno je pritisnuti i drati vie tastera istovremeno ili u odreenom redosledu. Pritiskom na neke od tastera ne dobija se nikakav simbol, ve se oni koriste za odreene operacije na samoj tastaturi.
30
Ukoliko vaa tastatura ima PS/2 prikljuak, kao to je prikazano na prethodnoj slici desno, potrebno je da taj prikljuak spojite sa PS/2 prikljukom na vaoj matinoj ploi, sa zadnje strane kuita raunara koji izgleda kao na prethodnoj slici levo. Vodite rauna da prilikom spajanja prikljuaka pravilno okrenete prikljuak na kraju provodnika tastature. Zarezi na prikljucima e vam pomoi da se lake orijentiete. Takoe, vodite rauna da spojite muki prikljuak od tastature sa enskim prikljukom takoe za tastaturu, kako se ne bi desilo da poveete tastaturu sa prikljukom za kompjuterskog mia. enski prikljuak za tastaturu koji se nalazi sa zadnje strane vaeg kuita, je po standardu, obavezno ljubiaste boje, dok muki prikljuak od vae tastature ne mora uvek da bude ljubiaste boje, ve moe biti i u nekoj drugoj boji. Dakle, u tom sluaju, nemojte se zbuniti ukoliko spajate razliite boje, ve samo vodite rauna da muki prikljuak iz tastature (koji ne mora da bude ljubiaste boje), spojite sa enskim prikljukom takoe za tastaturu (koji je obavezno ljubiaste boje). Ukoliko vaa tastatura ima USB prikljuak, kao na narednoj slici desno, potrebno je da je poveete sa vaim raunarom preko bilo kog slobodnog USB prikljuka na vaem kuitu raunara, kao na narednoj slici levo. I tada morate da vodite rauna da pravilno okrenete prikljuak.
7.3 Kompjuterski mi
Kursor (grafiki), je mesto oznaeno strelicom ili nekim drugim karakterom koje pokazuje gde e se sledei ulazni podatak ili slovo pojaviti na ekranu monitora raunara [92].
Poloaj kursora se moe menjati pomou tastera za kontrolu kursora na tastaturi. Meutim, danas je iroko zastupljena promena poloaja kursora putem kompjuterskog mia. Kompjuterski mi se postavlja na kompjuterskom stolu odmah pored tastature i direktno pretvara pomeranje ruke (ime pomeramo kompjuterskog mia), u pomeranje kursora na ekranu monitora.
31
Slika 7.3.2 Kompjuterski mi sa dva tastera, levim tasterom (1), desnim tasterom (2), i tokiem (3)
Prilikom pomeranja kompjuterskog mia, raunar prekida sve trenutne aktivnosti i istog trenutka se pomera i kursor po ekranu monitora na osnovu putanje mia. Vei prioritet u izvravanju procesa od kompjuterskog mia imaju samo tastatura i sat realnog vremena. Kompjuterski mi se sa raunarom povezuje preko standardnog PS/2 ili USB prikljuka [90], [91].
Slika 7.3.3 PS/2 prikljuci za kompjuterskog mia, enski (levo) i muki (desno)
Povezivanje kompjuterskog mia se odvija isto kao i povezivanje tastature, samo to se ovde treba povezati zelena sa zelenom bojom. Ukoliko pak, posedujete kompjuterskog mia koji ima USB prikljuak, sa raunarom ete ga povezati na isti nain na koji se povezuje USB tastatura, a koji je prethodno opisan. Takoe, i ovde se moe desiti da muki prikljuak iz kompjuterskog mia nije zelene boje kao enski prikljuak za kompjuterskog mia sa zadnje strane vaeg kuita. U tom sluaju, vodite rauna da muki prikljuak iz kompjuterskog mia (koji ne mora obavezno da bude zelene boje), poveete sa enskim prikljukom takoe za kompjuterskog mia (koji je obavezno zelene boje).
7.4 Monitor
Monitor je izlazni ureaj raunarskog sistema koji slui za prikazivanje tekstualnih i grafikih podataka. Pored tastature i mia, on predstavlja najvaniji ureaj za neposrednu komunikaciju izmeu raunara i korisnika. Slika se na ekranu monitora dobija obradom izlaznih podataka poslatih sa grafike kartice raunara [93], [94].
32
Da bi se monitor povezao sa ostatkom raunarskog sistema potrebno je povezati pravilno dva elektrina provodnika. Jedan elektrini provodnik slui za povezivanje monitora sa izvorom elektrine energije (obino je to elektrina utinica u vaem stanu), a drugi elektrini provodnik slui za povezivanje grafike kartice i monitora.
Slika 7.4.2 Prikljuci grafike kartice na zadnjoj strani kuita raunara, enski VGA prikljuak (1) i enski DVI prikljuak (2), i tv izlaz (3)
Slika 7.4.3 Muki VGA prikljuak (levo) i muki DVI prikljuak (desno)
Da biste pravilno povezali monitor sa grafikom karticom, potrebno je da spojite muki sa enskim VGA prikljukom (ukoliko imate monitor sa VGA prikljukom), odnosno muki sa enskim DVI prikljukom [99] (ukoliko imate monitor sa DVI prikljukom). Ukoliko pak imate monitor sa VGA prikljukom, a vaa grafika kartica ima samo DVI prikljuak, potreban vam je adapter koji DVI prikljuak sa vae grafike kartice pretvara u VGA prikljuak.
33
7.5 Zvunici
Zvunici spadaju u izlazne ureaje raunarskog sistema koji slue za reprodukovanje zvuka. Obino se koriste dva desktop zvunika pri emu se na jednom od zvunika nalazi kontrolni panel, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.5.1 Izgled desktop zvunika, levi bez kontrolnog panela i desni sa kontrolnim panelom
Iz zvunika sa kontrolnim panelom izlaze tri elektrina provodnika, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.5.2 Muki prikljuci na krajevima elektrinih provodnika koji izlaze iz zvunika sa kontrolnim panelom
34
Legenda sa prethodne slike: 1) Muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim panelom sa enskim audio prikljukom na matinoj ploi, 2) Muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim panelom sa drugim zvunikom bez kontrolnog panela i 3) Muki prikljuak za ukljuivanje zvunika sa kontrolnim panelom u izvor elektrine energije. Da biste povezali zvunike sa ostatkom raunarskog sistema, potrebno je da uradite sledee. Poveite prvo muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim panelom sa drugim zvunikom bez kontrolnog panela (koji je prikazan na prethodnoj slici), sa enskim prikljukom na zvuniku bez kontrolnog panela, koji je prikazan na narednoj slici.
Zatim je potrebno da poveete muki prikljuak za spajanje glavnog zvunika sa enskim audio prikljukom na matinoj ploi, sa tano odreenim enskim audio prikljukom na matinoj ploi (koji se nalazi sa zadnje strane kuita raunara).
Slika 7.5.4 enski audio prikljuci na matinoj ploi gledano sa zadnje strane kuita raunara
Na prethodnoj slici su pokazani svi enski audio prikljuci koje poseduje matina ploa koriena u ovom primeru. U prvoj vrsti, gledano sa leva na desno su redom: enski prikljuak za mikrofon (Mic), enski prikljuak za audio izlaz (Line Out) i enski prikljuak za audio ulaz (Line In). Prikljuci iz prve vrste se koriste za dvokanalni audio signal, kakav i koriste desktop zvunici. U drugoj vrsti su enski prikljuci koji se koriste za viekanalne zvunike, kao to su 5.1 zvunici, 7.1 zvunici itd. U ovom primeru, potrebno je spojiti muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim panelom sa enskim audio prikljukom na matinoj ploi, sa enskim prikljukom za audio izlaz (Line Out). Primetiete da je potrebno spojiti zelenu sa zelenu bojom. U vaem sluaju se moe desiti da boje na prikljucima nisu iste kao u ovom primeru, ali znajte da ako koristite desktop zvunike, morate da spojite ba muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim panelom sa enskim audio prikljukom na matinoj ploi, sa enskim prikljukom za audio izlaz (Line Out). Ukoliko ne znate koji je prikljuak na vaoj matinoj ploi zapravo Line Out prikljuak, proitajte dokumentaciju vae matine ploe u papirnom ili elektronskom obliku. I na kraju, potrebno je da muki prikljuak za ukljuivanje zvunika sa kontrolnim panelom u izvor elektrine energije, ukljuite u izvor elektrine energije. Sada kada ste povezali desktop zvunike kako treba, razmotriemo i kako se njima upravlja. Na zvuniku sa kontrolnim panelom se sa prednje strane nalaze upravljaka dugmad za kontrolu rada zvunika, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
35
Legenda sa prethodne slike: 1) 2) 3) 4) Dugme za ukljuivanje/iskljuivanje zvunika, Dugme za kontrolu jaine zvuka koga proizvode zvunici, Indikator rada zvunika i enski prikljuak za slualice.
Dugme za ukljuivanje/iskljuivanje zvunika ima dva stabilna stanja. Prvo stabilno stanje je kada je ovo dugme ukljueno, a drugo kada je ovo dugme iskljueno. Ukljuivanje zvunika se odvija na uzlaznoj ivici logikog impulsa, a iskljuivanje zvunika se odvija na silaznoj ivici logikog impulsa. Dugme za kontrolu jaine zvuka koga proizvode zvunici moe da se okree u smeru kazaljke na satu (kada se zvuk pojaava), i u smeru suprotnom od smera kazaljke na satu (kada se zvuk utiava). Indikator rada zvunika u obliku svetlee diode signalizira da li su zvunici ukljueni ili iskljueni. Ova dioda svetli kada su zvunici ukljueni, odnosno ne svetli kada su zvunici iskljueni. enski prikljuak za slualice se koristi da se poveu slualice na raunarski sistem kako bi se zvuk sluao preko njih, a ne preko zvunika.
36
Slika 8.1 Sadraj Terminala na jednoj od verzija Dentu Linuksa (engl. Gentoo Linux)
Dakle, kod interfejsa komandne linije postoji samo tekst na ekranu, odnosno nema slika. Ovakav korisniki interfejs je bio i jedini korisniki interfejs itavog operativnog sistema sve dok se personalni raunari nisu veoma razvili i poeli masovno da se primenjuju. Tada je interfejs komandne linije predstavljao prepreku daljem razvoju operativnih sistema, u smislu da oni budu to laki za upotrebu krajnjim korisnicima raunara. Zato se dolo na ideju grafikog korisnikog interfejsa koji je prijateljski nastrojen prema svim korisnicima raunara, bez obzira da li su oni poetnici ili napredni korisnici raunara.
37
38
Slika 9.1 Izgled Juniks (engl. Unix) Radne povri (engl. Desktop) sa pokrenutim X Window System grafikim korisnikim interfejsom ranih 1990-tih godina
Danas je grafiki korisniki interfejs u punom sjaju i sa gotovo neogranienim mogunostima za prilagoavanje krajnjem korisniku raunara, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 9.2 Radna povrina KDE Plazma Desktop (KDE Plasma Desktop) grafikog korisnikog interfejsa
39
10 Operativni sistem
Operativni sistem skraeno OS (engl. Operating System) [100], [101], je skup programa i rutina odgovoran za kontrolu i upravljanje ureajima i raunarskim komponentama kao i za obavljanje osnovnih sistemskih radnji. Operativni sistem objedinjuje u celinu raznorodne delove raunarskog sistema i sakriva od krajnjeg korisnika detalje funkcionisanja ovih delova. Operativni sistem stvara za korisnika radno okruenje koje rukuje procesima i datotekama (fajlovima), umesto bitovima, bajtovima i blokovima. Veina operativnih sistema dolazi sa aplikacijom koja obezbeuje korisniki interfejs za rukovanje operativnim sistemom, kao to su interpreter komandne linije i grafiki korisniki interfejs. Prvobitni raunari nisu imali operativni sistem, ime je korisnik raunara bio u mogunosti da apsolutno upravlja itavim hardverom raunara bez ikakvih prepreka. Programe su tada 40
runo unosili i pokretali operatori. Kada su razvijeni programi za uitavanje i pokretanje drugih programa logino je bilo da takvi programi dobiju naziv po onome iji posao obavljaju. Prvim raunarom emo smatrati onaj elektronski raunar koji se zasnivao na Fon Nojmanovoj arhitekturi, kod koga je program zajedno sa podacima koji su mu potrebni smeten u memoriju raunara. Automatizacija primene medijuma za skladitenje svih ovih podataka je dovela do razvoja operativnih sistema. Danas se pojam operativni sistem odnosi na sav softver potreban korisniku za upravljanje sistemom i pokretanje svih programa koji mogu raditi na tom sistemu.
41
42
11 Linuks
Linuks je dvojaki pojam [102], koji se koristi da oznai linuks operativni sistem, koji spada u najpoznatije primere slobodnog softvera razvijanog putem otvorenog koda, ali i samo jezgro tog operativnog sistema. Slobodni softver [103], kako ga definie Zadubina za slobodni softver, je softver koji se moe koristiti, umnoavati, prouavati, menjati i distribuirati dalje, bez ogranienja. Sloboda od takvih ogranienja je u sreditu koncepta slobodnog softvera, tako da suprotnost slobodnom softveru ini vlasniki softver, a ne softver koji se prodaje radi zarade, kao to je komercijalni softver. Softver otvorenog koda [104], je softver iji je izvorni kd (program napisan u nekom od programskih jezika), objavljen pod licencom koja korisnicima dozvoljava da prouavaju, prave izmene i unapreuju softver, kao i da ga redistribuiraju dalje u izmenjenom ili neizmenjenom obliku. Jezgro operativnog sistema ili kernel [105], je softver koji upravlja pristupom korisnikih programa hardveru raunara i softverskim resursima. To podrazumeva dobijanje procesorskog vremena, pristupanje memoriji, itanje i pisanje po diskovima, povezivanje u mree, interakciju sa terminalima ili grafikim korisnikim interfejsom (okruenjem), i tako dalje. Linuks je nastao kao akademski projekat Linusa Torvaldsa (Linus Torvalds) poetkom devedesetih godina prolog veka, dok je jo uvek studirao informatiku na Univerzitetu u Helsinkiju, Finska. Linus je kompletan svoj rad, linuks (jezgro), objavio na Internetu, gde su programeri i inenjeri iz celog sveta mogli da se pridrue razvoju. Istorija razvoja jezgra linuksa je usko povezana sa istorijom razvoja GNU-a, istaknutog projekta slobodnog softvera koga vodi Riard Stalman (Richard Stallman). Projekat GNU je zapoet 1983. godine sa ciljem razvoja kompletnog operativnog sistema nalik Juniksu (engl. Unix), ukljuujui razvojne alate i korisnike programe, u celosti od slobodnog softvera. Do izdavanja prve verzije linuks jezgra, GNU projekat je napravio sve neophodne komponente ovog sistema osim jezgra. Linus Torvalds i drugi rani programeri linuksa prilagodili su svoje jezgro tako da ono radi sa GNU komponentama i programima korisnikog okruenja da bi napravili u potpunosti funkcionalan operativni sistem. Tako je nastao GNU/Linuks (engl. GNU/Linux) operativni sistem. Linuks jezgro i operativni sistem su licencirani pod GNU-ovom optom javnom licencom, skraeno GOJL (engl. GNU GPL od GNU General Public License) [106]. Pingvin Tuks (engl. Tux), je maskota linuksa.
43
11.1.1 Ubuntu
Ubuntu je linuks distribucija [108], sa najveim brojem korisnika. Baziran je na distribuciji Debian. Ubuntu najvie panje posveuje lakoi korienja, slobodi od ikakvih ogranienja, redovnom objavljivanju novih izdanja i lakoi instalacije. Ubuntu sponzorie privatna kompanija junoafrikog biznismena Marka atlvorta (Mark Richard Shuttleworth), Kanonikal (Canonical). Naziv distribucije potie od afrike ideologije ubuntu, koja znai humanost prema drugima.
44
12.1 er it
Ubuntu er it (Ubuntu Share it), je akcija koju je pokrenula zajednica Ubuntu korisnika Srbije sa ciljem ublaavanja posledica koje loi carinski propisi u naoj zemlji uzrokuju, a koji se ogledaju u nemogunosti besplatne isporuke pakovanja sa Ubuntu operativnim sistemom. Sutina akcije je stvaranje mree korisnika koji mogu stajati na raspolaganju to veem broju zainteresovanih za nabavku Ubuntu pakovanja. lanovi zajednice koji trenutno stoje na raspolaganju su na spisku, razvrstani po gradovima. Sutina jeste u povezivanju ljudi iz istih sredina, kako bi se smanjili potanski trokovi, a korisnici bre dolazili do medijuma. eljenog korisnika je mogue kontaktirati putem privatne poruke, za ta je potrebno registrovati se na forumu. Nakon registracije moete pronai korisnika od koga ete zatraiti Ubuntu.
Napomena 1: Poeljno je da iso fajl preuzmete preko torenta kako biste izbegli njegovu proveru, a ujedno i doprineli rastereenju servera sa kojih se fajl preuzima. Takoe, vodite rauna o sledeem: 1) ukoliko elite 32-bitnu verziju operativnog sistema preuzmite torent pod nazivom ubuntu-10.04.3-desktop-i386.iso.torrent i 2) ukoliko elite 64-bitnu verziju operativnog sistema preuzmite torent pod nazivom ubuntu-10.04.3-desktop-amd64.iso.torrent. Nakon toga e se automatski pokrenuti vaa torent aplikacija (ukoliko je imate instaliranu na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu), pa moete preuzeti dati iso fajl. Ukoliko na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu nemate instaliranu nijednu torent aplikaciju potrebno je da prvo instalirate torent aplikaciju kako biste preuzeli iso fajl preko torenta. Potrebno je da preuzmete sa interneta besplatni i program otvorenog koda qBittorent. Idite na adresu http://www.qbittorrent.org/download.php a zatim kliknite na odgovarajui link za preuzimanje instalacije programa u sekciji Vindovs 2000 / XP / Vista / 7. Nakon to ste preuzeli instalaciju programa qBittorent sa interneta, potrebno je da ovaj program i instalirate. Najpre prekinite vezu sa internetom. Napomena 2: Podrazumeva se da ste prekinuli vezu sa internetom pre poetka procesa oflajn instaliranja bilo kog programa u Microsoft Windows operativnom sistemu a koji je pomenut u ovoj knjizi. Locirajte sada preuzetu instalaciju programa qBittorent sa interneta u vaem fajl menaderu, a zatim pokrenite instalaciju. To ete uraditi tako to ete pokrenuti preuzeti .exe fajl tako to ete kliknuti na njega jednom ili dva puta ( sve u zavisnosti od toga da li je na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu podeeno da se folderi otvaraju duplim ili jednim klikom mia) kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e vas instaler programa upitati da li elite da promenite neka podeavanja programa. Podrazumevana podeavanja su sasvim dovoljna, tako da nije potrebno da ita menjate ve samo kliknite na dugme Next, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
46
Zatim e vas instaler upitati na kojoj lokaciji na vaem hard disku elite da instalirate program. Podrazumevana lokacija je sasvim prihvatljiva pa nemojte ovde nita da menjate ve samo kliknite na dugme Install, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Za nekoliko trenutaka ete dobiti obavetenje da je instalacija uspeno obavljena. Kliknite sada na dugme Close, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Uspostavite sada vezu sa internetom a zatim kliknite na hiperlink koji vodi do eljenog torenta (Napomena 1 u ovom poglavlju). Nakon to ste kliknuli na eljeni hiperlink koji vodi do torent fajla neophodnog za preuzimanje instalacije dobiete pitanje da li elite da otvorite ovaj torent fajl pomou prethodno instalirane torent aplikacije qBittorent, ili elite da sauvate ovaj torent fajl na vaem hard disku, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.1.5 Preuzimanje instalacije Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku iso fajla preko torenta, korak 1
47
Ostavite izabranu opciju Open with qBittorrent (default), a zatim kliknite na dugme OK, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga ete biti obaveteni da je qBittorent zapravo program za razmenu fajlova i da e fajl koga preuzimate biti dostupan i drugima na internetu za preuzimanje. Prihvatite ove uslove tako to ete kliknuti na dugme I Agree, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.1.6 Preuzimanje instalacije Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku iso fajla preko torenta, korak 2
Nakon toga e se otvoriti qBittorent aplikacija i otpoee preuzimanje eljenog iso fajla, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.1.7 Preuzimanje instalacije Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku iso fajla preko torenta, korak 3
Nakon to iso fajl bude preuzet sa interneta dobiete obavetenje o tome. Podrazumevana lokacija na vaem hard disku na kome se snimaju fajlovi/folderi koji se preuzimaju preko torenta uz pomo qBittorent aplikacije je C:\Documents and Settings\Korisniko_ime\Downloads pa na ovoj lokaciji moete i pronai preuzeti iso fajl.
da zakljuite da se vie podataka moe preneti ukoliko se koristi 64-bitna hardverska arhitektura jer se jednovremeno mogu preneti odjednom 64 bita, za razliku od 32 bita koliko bi se jednovremeno prenelo korienjem 32-bitne hardverske arhitekture. Pomisliete da je 64bitna hardverska arhitektura duplo bra od 32-bitne hardverske arhitekture meutim, setite se da raunarski sistem ine hardver i softver, pa tako hardver bez softvera ne moe da radi, pa je i softverska arhitektura veoma uticajna na brzinu izvravanja procesa. Dakle, dolazimo do pojma 64-bitna softverska arhitektura. Primer 64-bitne softverske arhitekture je 64-bitni operativni sistem. Dakle, 64-bitni operativni sistem je softver koji je pisan iskljuivo za 64-bitnu kategoriju hardvera. Razvojem 64-bitnih operativnih sistema dolazi se i do razvoja 64-bitnih aplikacionih programa. Meutim, razvoj 64-bitnih aplikacionih programa ne moe u velikoj meri da prati nagli razvoj 64-bitnih hardverskih arhitektura raunara. Zbog toga dolazimo u situaciju da 64-bitni aplikacioni programi zapravo ne koriste sve hardverske resurse koji su im prueni, ve ih samo koriste delimino, nasuprot tome da troe mnogo vie memorije u odnosu na ekvivalentne 32-bitne aplikacione programe. Dakle, moemo da zakljuimo da softverska industrija jo uvek nije toliko uznapredovala kako bi njeni 64-bitni aplikacioni programi koristili pune potencijale 64-bitnih hardverskih konfiguracija. To dovodi do toga da neki 64-bitni aplikacioni programi sporije rade u odnosu na ekvivalentne 32-bitne aplikacione programe. Budunost svakako predstavljaju 64bitni aplikacioni programi, pri emu se korisnicima preporuuje da sami odaberu da li e koristiti 64-bitne ili 32-bitne operativne sisteme, odnosno 64-bitne ili 32-bitne aplikacione programe [113]. Napomena 1: Na 32-bitnoj hardverskoj arhitekturi se moe instalirati samo 32-bitni operativni sistem, dok se na 64-bitnoj hardverskoj arhitekturi moe instalirati i 32-bitni i 64-bitni operativni sistem. Napomena 2: Na 32-bitnom operativnom sistemu se mogu instalirati samo 32-bitni aplikacioni programi, dok se na 64-bitnom operativnom sistemu mogu instalirati i 32-bitni i 64-bitni aplikacioni programi. Napomena 3: Takoe, 32-bitni operativni sistemi mogu da koriste samo do 4 GB Ram memorije, pa ukoliko je vaa hardverska konfiguracija 64-bitna i imate vie od 4 GB Ram memorije, u tom sluaju se preporuuje da instalirate i 64-bitni operativni sistem.
12.2.2 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u operativnom sistemu Microsoft Windows
Provera ispravnosti preuzetog iso fajla se vri na sledei nain. Potrebno je prvo da preuzmete sa interneta WinMD5Sum, besplatni program za verifikaciju. Nakon to kliknete na prethodno dati hiperlink, otvorie se va podrazumevani internet pretraiva sa sadrajem kao to je to prikazano na narednoj slici.
49
Slika 12.2.2.1 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 1
Sada je potrebno da kliknete na Download WinMD5Sum hiperlink, da biste preuzeli ovaj program sa interneta, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon to kliknete na dati hiperlink va internet pretraiva e vas pitati da li elite da snimite dati fajl, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.2 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 2
Kliknite na dugme Save File, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon ovoga, va internet pretraiva e vas pitati gde elite da sauvate dati fajl, (ukoliko je u samim podeavanjima internet pretraivaa tako podeeno), kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.3 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 3
Kada odredite lokaciju na vaem hard disku, na kojoj elite da sauvate dati fajl, kliknite na dugme Save, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e se pojaviti prozor vaeg internet pretraivaa koji e vam pokazivati tok preuzimanja datog fajla sa interneta u vidu simbolike linije koja kree od levog ka desnom kraju tog prozora, i nestaje kada preuzimanje bude gotovo, a zatim prikazuje ime fajla, veliinu preuzetog fajla, adresu sa koje je fajl preuzet i vreme kada je fajl preuzet, kao to je to i prikazano na narednoj slici. 50
Slika 12.2.2.4 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 4
Napomena 1: Ukoliko vas va internet pretraiva ne pita gde elite da sauvate dati fajl, znai da je u podeavanjima internet pretraivaa podeen folder u kome e se uvati preuzeti podaci sa interneta. Podrazumevani folder za preuzete podatke sa interneta je C:\Documents and Settings\Korisniko_ime\Downloads mada moe biti i bilo koji drugi, ukoliko je korisnik runo unosio ova podeavanja. Sada je potrebno da otvorite va fajl menader, (odnosno Windows Explorer ili My Computer), i locirate preuzeti fajl, a zatim ga i pokrenete duplim klikom na njega (ili jednim klikom, sve u zavisnosti od toga da li je na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu podeeno da se folderi otvaraju duplim ili jednim klikom mia), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.5 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 5
Na ovaj nain se pokree instalacija programa WinMD5Sum u operativnom sistemu Microsoft Windows. Nakon to ste ovim putem pokrenuli instalaciju datog programa, dobijate obavetenje o licenci programa, sa pitanjem da li elite ili ne elite da prihvatite licencu pod kojom je program izdat, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.6 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 6
Kliknite na dugme I Agree kako biste prihvatili licencu pod kojom je program izdat, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e vas instaler () programa pitati da li elite da podesite dopunske opcije programa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
51
Slika 12.2.2.7 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 7
Podrazumevana podeavanja su sasvim prihvatljiva, pa nemojte nita da menjate, ve samo kliknite na dugme Next >, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e vas instaler pitati na kojoj lokaciji na vaem hard disku elite da instalirate dati program, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.8 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 8
Podrazumevana lokacija je sasvim prihvatljiva, pa nemojte nita da menjate ve samo kliknite na dugme Install, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, ime e otpoeti proces instaliranja datog programa. Nakon to instalacija programa bude zavrena dobiete obavetenje o tome, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.9 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 9
Dakle, sada je dati program instaliran na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu, pa moete zatvoriti prozor instalera tako to ete kliknuti na dugme Close, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zakljuno sa ovim korakom, instalacija programa za proveru preuzetog iso fajla je gotova, pa moete pristupiti i samoj proveri preuzetog iso fajla. To ete uraditi na sledei nain. Locirajte preuzeti iso fajl u vaem fajl menaderu, kao to je to i prikazano na narednoj slici. 52
Slika 12.2.2.10 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 10
Nakon to ste locirali preuzeti iso fajl, kliknite desnim klikom na njega. Zatim, u meniju koji e se pojaviti, dovedite kursor mia na tekst Send To, nakon ega e se sa desne strane postojeeg menija pojaviti jo jedan meni. Povlaite zatim mia pravo u desnu stranu sve dok se kursor ne pozicionira iznad teksta Compressed (zipped) Folder, a onda povlaite mia pravo dole sve dok se kursor ne pozicionira iznad teksta winMd5Sum, a zatim kliknite na taj tekst, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga je potrebno da saekate nekoliko trenutaka, posle ega e se pojaviti prozor programa sa izraunatom sumom, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.11 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 11
Sada je potrebno da kopirate odgovarajuu ispravnu sumu direktno sa Ubuntu sajta, odnosno sa adrese UbuntuHashes, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.12 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 12
Kada locirate odgovarajui iso fajl u koloni sa desne strane (u ovom sluaju to je ubuntu10.04.3-desktop-i386.iso), potrebno je da kopirate sumu koja je prikazana u istoj vrsti u koloni sa leve strane, tako to ete odmah ispred prvog znaka u sumi (gledano sa leve strane), 53
kliknuti i drati levi taster mia, a zatim drei pritisnut levi taster mia povlaiti mia pravo u desnu stranu sve dok se kursor (koji e u ovom postupku biti u obliku uspravne crtice, a ne u obliku strelice), ne pozicionira odmah iza zadnjeg znaka u sumi, nakon ega trebate da otpustite levi taster mia. Nakon toga e suma biti vidno oznaena (u ovom sluaju plavom bojom). Kliknite sada bilo gde na tu oznaenu sumu desnim tasterom mia, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknite na Copy, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Sada kada ste kopirali ispravnu sumu, potrebno je da je uporedite sa vaom izraunatom sumom, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.13 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 13
Kliknite desnim tasterom mia negde u okviru belog pravougaonika ispod teksta Compare, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknite na Paste, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatim e u datom belom pravougaoniku biti upisana ispravna suma koju ste prekopirali direktno sa Ubuntu sajta, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.14 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 14
Sada je potrebno da proverite da li su vaa izraunata suma i ispravna suma koju ste prekopirali direktno sa Ubuntu sajta identine. To ete uraditi tako to ete kliknuti na dugme Compare (koje se nalazi izmeu dugmadi Calculate i Exit), kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatim ete dobiti obavetenje o rezultatu provere, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.15 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 15
Rezultat provere kae: MD5 Check Sums are the same., to znai da je va preuzeti iso fajl ispravan, pa moete da nastavite dalje da napravite butabilnu verziju vaeg operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. To moete uraditi tako to ete napraviti butabilni CD/DVD ili butabilni USB. Kliknite na dugme OK, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, a zatim i zatvorite program WinMD5Sum za proveru suma. Ukoliko provera kae da neto nije u redu, morate ponovo preuzeti iso fajl i ponoviti prethodne korake.
54
Napomena 2: Jo jednom da ponovim. Nije potrebno proveravati preuzeti iso fajl ukoliko se isti preuzima preko torenta.
12.2.3 Pravljenje butabilnog CD/DVD-a odnosno butabilnog USB-a u operativnom sistemu Microsoft Windows
Napomena 1: Prilikom rezanja butabilnog CD/DVD-a koristite male brzine rezanja (410x za CD diskove, odnosno 24x za DVD diskove). Potrebno je da preuzmete i instalirate besplatni i program otvorenog koda, InfraRecorder. To ete uraditi na sledei nain. Ispratite hiperlink koji e vas odvesti na zvaninu internet stranicu programa InfraRecorder. Kada odete na pomenutu adresu potrebno je da kliknete na hiperlink sa tekstom Downloads, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e se otvoriti nova stranica u kojoj je potrebno da kliknete na hiperlink sa tekstom Download, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim e vas va internet pretraiva pitati gde elite da sauvate dati fajl, a vi mu odredite tanu lokaciju, pa ga zatim i sauvajte. Pokrenite zatim sauvani fajl (ir052.exe, ukoliko ga niste drukije nazvali prilikom postupka njegovog preuzimanja sa interneta), nakon ega e otpoeti proces instalacije datog programa. Prvo ete biti upitani na kom jeziku elite da vas instaler vodi kroz proces instalacije, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
55
Podrazumevano je podeen engleski jezik, ali vam savetujem da promenite na srpski jezik. To ete uraditi tako to ete kliknuti na strelicu usmerenu na dole koja se nalazi u plavom kvadratiu odmah iza rei English, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e se pojaviti meni sa ponuenim jezicima, pa je potrebno skrolovanjem mia da naete i kliknete na Serbian Latin (srpski latinica), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim, kada ste odabrali srpski jezik, kliknite na dugme OK, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e vam instaler poeleti dobrodolicu. Pritisnite na dugme Napred >, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
56
Zatim ete biti upoznati sa licencom pod kojom je dati program izdat i traie se od vas da prihvatite licencu ukoliko elite da koristite dati program. Pritisnite na dugme Prihvatam, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Potom ete biti upitani kakav tip instalacije elite. Podrazumevano je odabran full tip instalacije, pa neka tako i ostane. Kliknite samo na dugme Napred >, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim ete biti upitani na koju lokaciju na vaem hard disku elite da instalirate dati program. Neka ostane ono to je podrazumevano odabrano. Kliknite samo na dugme Instaliraj, kao to je to i prikazano na narednoj slici. 57
Za nekoliko trenutaka instalacija e biti zavrena pa ete dobiti obavetenje o tome. Kliknite zatim na dugme Zatvori, kako biste zatvorili prozor instalera, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno da pokrenete program InfraRecorder koga ste upravo instalirali. Ikonicu za pokretanje programa ete nai na lokaciji na kojoj ste podesili da se program instalira. Kliknite dva puta (ili jednom), na datu ikonicu da biste pokrenuli program, kao to je to prikazano na narednoj slici.
58
Ubacite sada prazan CD/DVD u CD/DVD drajv, u zavisnosti od toga da li imate CD/DVD reza, i u zavisnosti od toga da li elite da napravite butabilni CD odnosno DVD disk. Zatim kliknite na meni Akcije, a potom u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Rei sliku..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim e se otvoriti prozor u kome trebate da locirate preuzeti iso fajl, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
59
Kliknite na mali plavi kvadrati sa strelicom usmerenom na dole (koji se nalazi u okviru belog pravougaonika, a odmah iza teksta Look in:), kako biste nali lokaciju na koju ste snimili preuzeti iso fajl, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatim, kada ste nali preuzeti iso fajl, oznaite ga tako to ete kliknuti na njega, a zatim kliknite na dugme Open, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Otvorie se prozor u kome trebate da definiete ureaj koji e se koristiti za proces rezanja, kao i brzinu rezanja, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Dakle, ukoliko reete butabilni CD podesite brzinu rezanja na 8x, a ukoliko reete butabilni DVD podesite brzinu rezanja na 4x. Pritisnite zatim na dugme OK, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon ovoga otpoinje proces rezanja butabilnog diska, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon nekoliko minuta e se zavriti proces rezanja butabilnog diska, pa ete biti obaveteni o tome, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite zatim na dugme Potvrdi, zatvorite program InfraRecorder, i uzmite vau novu instalaciju operativnog sistema Ubuntu Linux. Sada, kada ste narezali va butabilni CD/DVD potrebno je da proverite njegovu ispravnost.
61
Ukoliko se pojavi sigurnosni prozor, ponovo kliknite na dugme Run, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga se otvara instaler programa Universal USB Installer. Sada je potrebno da prihvatite licencu pod kojom je dati program izdat. Kliknite na dugme I Agree, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno da oznaite Linuks distribuciju iz padajue liste za koju elite da napravite svoju instalaciju putem butabilnog USB flea. Oznaite Ubuntu 10.04.X, iz padajue liste, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
62
Zatim e vam biti ponueno da preuzmete instalaciju odabrane Linuks distribucije sa interneta u obliku iso fajla, ali kako ste vi ve preuzeli instalaciju u obliku iso fajla nemojte da ekirate opciju Download the iso (Optional)., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno da kliknete na dugme Browse, kako biste locirali instalaciju Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku preuzetog iso fajla, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Oznaite preuzeti iso fajl, a zatim kliknite na dugme Open, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
63
Oznaite sada va USB fle memorijski modul iz padajue liste, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Napomena 1: Vodite rauna da oznaite slovo koje predstavlja tano va USB fle memorijski modul, kako ne biste grekom obrisali itav Microsoft Windows operativni sistem, ili bilo koju drugu particiju sa podacima. Zato vam preporuujem da nikako ne ekirate opciju Show all Drives (USE WITH CAUTION), jer e tako biti prikazane sve particije na vaem hard disku i svi povezani USB fle memorijski moduli. Kada ova opcija nije ekirana, prikazuju se samo povezani USB fle memorijski moduli, ime se verovatnoa da ete da napravite greku drastino smanjuje. Slovo pod kojim je oznaen va memorisjski modul moete videti odmah nakon to otvorite My Computer. U ovom sluaju to je slovo H. Nakon to oznaite va USB fle memorijski modul, bie vam ponuene jo neke opcije, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
64
ekirajte opciju We will format H:\ Drive as Fat32, ime e ceo sadraj sa USB flea biti obrisan, pa e se na kraju na njemu nalaziti samo instalacija vaeg novog Ubuntu Linux operativnog sistema. Zatim kliknite na dugme Create, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e se pojaviti prozor u kome e biti prikazano koje e se operacije u ovom postupku pravljenja butabilnog USB flea izvriti. Takoe ete biti upitani da li ste apsolutno sigurni da je odabrani ureaj za pravljenje instalacije ba va USB memorijski modul, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ukoliko ste apsolutno sigurni da je odabrani ureaj (u ovom sluaju H:), ba va USB memorijski modul kliknite na dugme Yes, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon ovoga otpoinje proces pravljenja butabilnog USB flea. Saekajte sada nekoliko minuta dok ovaj proces traje. Nakon zavretka procesa dobiete obavetenje da je uspeno napravljena vaa nova instalacija Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku butabilnog USB flea, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
65
Kliknite zatim na dugme Close, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Ovime je zavren postupak pravljenja butabilnog USB flea.
biti i ESC, F1, F2, F10, F12, Ins, zatim kombinacija tastera Ctrl Esc, Alt Esc, Ctrl Alt Esc, Ctrl Alt Enter, ili pak neki drugi taster. U svakom sluaju dobro obratite panju na poruku na ekranu koja e vam ukazati koji taster ili kombinaciju tastera trebate da pritisnete. Ukoliko vam je raunar izuzetno brz, pa ne stignete ni da vidite ekran inicijalnog butovanja, korisno je da imate dokumentaciju matine ploe u papirnoj verziji gde ete nai uputstvo kako ui u Bios, odnosno koji taster ili kombinaciju tastera je potrebno za to pritisnuti. Ukoliko nemate dokumentaciju morate je nai na internetu (Motherboard User Manual). Moe se desiti da se od vas trai ifra (engl. password) da biste uli u Bios, pa ukoliko je ne znate zatraite je od administratora raunara. Podeavanje redosleda butovanja u Biosu (engl. Boot device priority) Kada uete u Bios budite veoma oprezni i ne akajte nita jer moete umnogome ugroziti stabilnost vaeg raunarskog sistema, ve samo podesite redosled butovanja na nain kako u vam sada objasniti. Koristei strelice na tastaturi za gore, dole, levo i desno naite stavku Boot i pritiskom na Enter otvorite je. U novom meniju koji e se pojaviti naite stavku Boot Device Priority ili Boot Sequence. Otvorite je i podesite da se prvo butuje CD-ROM. Snimite promene i izaite (Save & Exit). Obino se za proces snimanja promena u Biosu i izlazak iz njega koristi preica na tastaturi F10. Nakon to pritisnete taster F10 pojavie se poruka Save to CMOS and exit? Pritisnite zatim taster Y na tastaturi ime se slaete da e promene biti sauvane i da ete izai iz Biosa, (Y je skraeno od Yes to u prevodu sa engleskog na srpski jezik znai Da). Ukoliko pak mislite da neto niste podesili kako treba, pritisnite N na tastaturi ime ete ostati u Biosu kako biste uneli pravilne izmene (N je skraeno od No to u prevodu sa engleskog na srpski jezik znai Ne). Napomena 1: Kada kaem butujte raunar sa butabilnog CD/DVD diska, odnosno butabilnog USB flea, to znai da prethodno trebate da podesite da prvi ureaj za butovanje bude CD/DVD drajv, odnosno USB prikljuak, zatim ubacite prethodno napravljeni butabilni CD/DVD disk u CD/DVD drajv, odnosno butabilni USB fle u USB prikljuak, a zatim restartujete raunar, i saekate dalja uputstva. (Ukoliko ste dakle doli do instalacije putem er it nastavite dalje sa itanjem i kliknite ovde. Ukoliko nije tako, zanemarite ovaj tekst u zagradi i nastavite dalje da itate.) Sada, kada ste podesili da se va raunar butuje sa CD/DVD diska moete pristupiti proveri vaeg narezanog butabilnog CD/DVD diska. Ukoliko je va raunar iskljuen, ukljuite ga. Stavite zatim va narezani butabilni CD/DVD disk u CD/DVD drajv vaeg raunara i restartujte raunar. Kada se pojavi tastatura i oveuljak na dnu ekrana, kao to je to i prikazano na narednoj slici, pritisnite taster Space na tastaturi.
67
Nakon pritiska tastera Space pojavie se meni za izbor jezika, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ovde je potrebno odabrati jezik za prikaz menija. Odabir vrite pomou strelica za gore, dole, levo i desno na vaoj tastaturi. Preporuujem vam da odaberete engleski jezik. Kada oznaite English pritisnite taster Enter. Nakon toga e se pojaviti Ubuntu but meni, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
68
U dobijenom meniju, pritiskom strelica na tastaturi za gore, dole, odaberite stavku Check disc for defects. Zatim pritisnite Enter. Nakon ovoga otpoinje proces provere narezanog CD/DVD diska, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Saekajte sada malo dok traje proces provere. Kada se proces provere zavri dobijate obavetenje o rezultatu provere, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
69
Dobijate obavetenje o zavretku procesa provere i njenom rezultatu. U ovom sluaju narezani CD/DVD je ispravan, bez ijedne naene greke. Pritisnite zatim bilo koji taster na tastaturi da biste restartovali raunar. Napomena 1: Ukoliko provera pokae bilo kakve greke, morate ponovo narezati butabilni CD/DVD, a zatim ponoviti postupak provere sve do dobijanja pozitivnog rezultata.
70
Nakon toga se, za nekoliko trenutaka, pojavljuje ekran dobrodolice, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 13.2 Prozor dobrodolice koji vam nudi mogunosti da probate Ubuntu u lajv modu ili instalirate Ubuntu na va hard disk
Ukoliko kliknete na dugme Try Ubuntu 10.04.3 LTS koristiete Ubuntu u lajv, odnosno ivom modu. Naravno, u meniju sa leve strane moete odabrati srpski jezik i klikom na Probajte Ubuntu 10.04.3 LTS koristiti Ubuntu u lajv modu. Prilikom odabira srpskog jezika nee sve biti na srpskom jeziku kada uete, ve e samo vreme, datum i raspored tastature biti podeeni na srpski jezik, zato to se na instalacionom disku ne nalazi kompletna jezika podrka. Evo kako izgledaju poetni ekrani kada odaberete engleski odnosno srpski jezik u lajv modu.
71
Sada kada ste u lajv modu moete da vidite kako sistem radi. Moram napomenuti da se sve promene koje napravite u sistemu prilikom njegovog korienja u lajv modu automatski gube prilikom restartovanja raunara. Znai, kada restartujete raunar i ponovo uete u lajv mod sve e biti kao na gornjim slikama. Zato je dobro da ukoliko neto bitno radite u lajv modu prvo te vane promene sauvate na nekom prenosnom memorijskom medijumu, pa tek onda ugasite raunar. Takoe, u lajv modu, saglasno Ubuntu filozofiji, ne moete koristiti bilo koje multimedijalne fajlove (audio i video), ve samo one za iji rad su neophodni slobodni kodeci. Slobodni kodeci se nalaze na instalacionom CD/DVD disku odnosno USB fleu. Naravno, kada instalirate operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS na vaem hard disku, moete naknadno instalirati i preostale neslobodne kodeke. Testiranje operativnog sistema u lajv modu je veoma korisno kada se eli proveriti kompatibilnost novog operativnog sistema sa postojeim hardverom raunara. Ukoliko ste zadovoljni novim operativnim sistemom i sada biste eleli i da ga instalirate nastavite dalje da itate.
72
14.1 Pravljenje rezervne kopije svih vama vanih podataka sa hard diska
Ako ste vrsto reili da instalirate operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS najbolje bi bilo da prvo sauvate sve bitne podatke sa vaeg hard diska odnosno da uradite bekap (engl. backup). To ete uraditi tako to ete sve vae bitne podatke prekopirati na prenosne medijume: narezati na diskove (CD ili DVD), prekopirati na prenosne USB fle memorije ili eksterni USB hard disk. Nikad se ne zna ta sve moe poi po zlu u toku instalacije novog operativnog sistema, pa kako biste rizik od gubitka dragocenih podataka sveli na minimum, preporuujem vam da ovaj korak ne preskaete. Naravno, ukoliko ste tek kupili kompjuter, hard disk je prazan, pa ovaj korak moete preskoiti.
Ogranienje 1: Jedan hard disk moe da ima: 1) 2) 3) 4) Najvie 4 primarne particije, Najvie 1 proirenu particiju, Najvie 3 primarne particije ukoliko postoji proirena particija i Vie logikih particija u okviru proirene particije.
Ogranienje 2: Znajte da su vam za operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS potrebne tri particije: 1) Rut particija (engl. root partition), koja se oznaava sa / , a njen fajl sistem (engl. File System) je ext4, 2) Hom particija (engl. home partition), koja se oznaava sa /home , a njen fajl sistem je takoe ext4 i 3) Svap particija (engl. swap partition), koja se oznaava sa swap , a njen fajl sistem je linux-swap.
73
Savet 1: Postoji i izuzetak od druge take ogranienja 2. Naime, ne morate praviti /home particiju ukoliko to ne elite, ali vam preporuujem da je ipak napravite, jer ete na njoj uvati sve vama vane podatke, koji se nee izgubiti ni kada u budunosti instalirate noviju verziju operativnog sistema Ubuntu Linux, a postojeu verziju 10.04.3 obriete, ukoliko naravno, pri tome pazite ta radite. Savet 2: to se tie veliine particija, sasvim je dovoljno da / particija ima 20 GB (minimum je 2,6 GB), swap particija treba biti duplo vea od veliine vae Ram memorije (ukoliko je ona veliine do 1 GB), ili iste veliine kao i veliina vae Ram memorije (ukoliko je ona vea od 1 GB), a to se tie /home particije, izbor je va. Napomena 1: Sva ova ogranienja doputaju da na jednom hard disku imate vie operativnih sistema. Bitno je takoe da znate da se operativni sistem Microsoft Windows mora instalirati na primarnoj particiji, dok operativni sistem GNU/Linux nema to ogranienje.
Napomena 2: Budite izuzetno oprezni kada radite particionisanje! Da biste podelili hard disk na particije pokrenite Ubuntu Linux 10.04.3 LTS u lajv modu. Kliknite sada na gornjem panelu na SystemAdministrationGParted, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1 Pokretanje programa za particionisanje hard diska, GParted Partition Editor
Nakon to ste kliknuli na GParted saekajte malo, i za nekoliko trenutaka e se otvoriti program GParted Partition Editor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
74
Na prethodnoj slici je dat primer strukture particija na jednom hard disku. U gornjem desnom uglu iza sliice hard diska prikazana je putanja do hard diska (/dev/sda) i raspoloiva veliina itavog hard diska (u ovom sluaju 111.79 GiB). Ispod te sliice je po celoj irini prozora grafiki predstavljena struktura particija na hard disku u obliku uokvirenih belih pravougaonika. Ispod grafike strukture je i tabelarna struktura particija na hard disku. Detaljnije objanjenje prethodne slike: U svakom uokvirenom pravougaoniku stoji putanja do particije (na primer /dev/sda1) a ispod nje veliina particije (u ovom sluaju 35.00 GiB). Boja kojom je svaki pravougaonik obojen predstavlja tip fajl sistema. to se tie tabelarnog prikaza, vrste predstavljaju particije, a kolone predstavljaju informacije o njima. Te informacije su redom: File System (tip fajl sistema na datoj particiji), Mount Point (taka kaenja, odnosno montiranja date particije), Label (ime particije), Size (veliina particije), Used (zauzeti prostor na particiji) i Unused (slobodni prostor na particiji). Zadnja vrsta (unallocated), predstavlja nealocirani prostor na hard disku koji jo nije formatiran.
Dalje se daju predlozi formiranja particija kod razliitih situacija u kojima se moete nai, a koje ete formirati na osnovu prethodno datih ogranienja i dalje datih konkretnih primera formiranja potrebnih particija.
14.2.1 Particionisanje hard diska novog raunara na kome e biti instalirana dva operativna sistema, Microsoft Windows i Ubuntu Linux 10.04.3 LTS
Ukoliko je, dakle, va raunar nov, pri emu na njemu nije prethodno instaliran nijedan operativni sistem, to znai da je va hard disk prazan. Ostaje nam samo da vidimo i da li jeste ili nije, hard disk prethodno particionisan. Ukljuite va raunar, podignite Ubuntu u lajv modu, a zatim otvorite program GParted Partition Editor, na nain kako je to prethodno u tekstu objanjeno. Ukoliko je hard disk prethodno particionisan, GParted Partition Editor e pokazati koje sve 75
particije na njemu postoje, kao to je to prikazano u primerima na prethodno pokazanoj slici 14.2.2 i narednoj slici 14.2.1.1.
Kod vas e se struktura particija svakako razlikovati u odnosu na prethodno pokazana dva primera. Morate uoiti da na slici 14.2.2 za putanju do hard diska stoji /dev/sda, a na slici 14.2.1.1 za putanju do hard diska stoji /dev/sdb. To je zato to su na raunarski sistem istovremeno povezana dva hard diska. Prvi hard disk je /dev/sda, a drugi hard disk je /dev/sdb. U sluaju kada bi na raunarski sistem bio povezan i trei hard disk, putanja do njega bi bila /dev/sdc, i tako dalje. Sada je potrebno da obriete sve particije koje postoje na vaem hard disku. To ete uraditi na sledei nain. Ukoliko iza putanje do particije, u okviru tabelarnog prikaza particija, stoji klju, (kao u sluaju particije /dev/sdb1 sa prethodne slike), znai da je ta particija montirana za operativni sistem ili mauntovana (engl. mount). Pre nego to pristupite brisanju te particije, potrebno je da je prvo demontirate. To ete uraditi tako to ete kliknuti desnim tasterom mia na datu particiju (u okviru pravougaonika kojim je ona simboliki prikazana i koji je u ovom sluaju uokviren zelenom bojom) a zatim, u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na Unmount, kao to je to prikazano na narednoj slici.
76
Nakon toga, data particija e se demontirati pa e se i klju izgubiti, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada, kada je particija /dev/sdb1 demontirana, moete je obrisati. To ete uraditi tako to ete kliknuti desnim tasterom mia negde u okviru pravougaonika uokvirenog zelenom bojom, a zatim, u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na Delete, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga, morate da kliknete na dugme Apply, kako biste potvrdili da elite da obriete particiju, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
77
Zatim ete dobiti jedno upozorenje, gde ete biti upitani da li zaista elite da izvrite zadatu operaciju sa obavetenjem da bilo kakve promene u okviru particije mogu dovesti do gubitka svih podataka sa nje, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Primetiete da je dugme Cancel obojeno narandastom bojom to znai da ono predstavlja podrazumevani odgovor. Kako ste vi sigurni da elite da obriete particiju samo kliknite da dugme Apply. Zatim e particija biti obrisana, a vi ete dobiti obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene, kao na narednoj slici.
Kliknite zatim na dugme Close, nakon ega ete ugledati novonastalo stanje posle brisanja particije, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
78
Primetiete na prethodnoj slici da sada postoji samo jedan veliki sivi pravougaonik koji uopte nije uokviren i u kome pie unallocated, to znai da su sve particije sa hard diska obrisane pa sada na njemu postoji samo nealocirani prostor. Ukoliko je pak, va hard disk prethodno imao vie particija, postupak brisanja particija morate ponoviti za svaku od tih particija kako biste obrisali sve particije i doli u stanje kada vie nijedna particija na vaem hard disku ne postoji, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Naravno, moe se desiti da na vaem hard disku prvobitno nije postojala nijedna particija, ve samo nealocirani prostor, (kao na slici 14.2.1.8), pa tada ne trebate nita da briete, ve odmah pristupate procesu pravljenja potrebnih particija. Postupak pravljenja particija je opisan u tekstu koji sledi. (Ukoliko ste dovde doli tako to ste prethodno bili preusmereni sa take 14.2.2, nastavite dalje gde ste stali tako to ete kliknuti ovde, a ukoliko nije tako zanemarite ovaj celokupan tekst u zagradi). Sada, kada na vaem hard disku vie ne postoji nijedna particija, moete pristupiti pravljenju svih potrebnih particija za vaa dva nova operativna sistema, kao to je to i prikazano u primeru koji sledi. Da biste napravili novu particiju, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
79
Slika 14.2.1.9 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 1
slici.
Slika 14.2.1.10 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 2
U okviru ovog prozora (koji je prikazan na prethodnoj slici) se nalaze sva podeavanja vezana za pravljenje nove particije. U polju Free space preceding (MiB) stoji slobodni prostor na hard disku pre poetka nove particije. Poto na hard disku ne postoji nijedna particija u ovom polju stoji 1 MiB. Ne moe da stoji 0 MiB jer prva particija ne moe da krene od samog poetka hard diska. U polju New size (MiB), se unosi veliina nove particije u MiB. U polju Free space following (MiB), stoji preostali slobodni (nealocirani) prostor na hard disku. U polju Align to:, se vri podeavanje u kojim jedinicama e se meriti veliina particije i ostale mere. U ovom sluaju, podrazumevano je odabrano da jedinica bude mebibajt. U polju Create as:, se vri podeavanje tipa nove particije (primarna, proirena ili logika). U polju File system:, se bira tip fajl sistema nove particije, a u polju Label:, naziv nove particije. Za tip fajl sistema nove particije, odaberite ntfs, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
80
Slika 14.2.1.11 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 3
Ukucajte zatim, u polju New size (MiB), veliinu nove particije u mebibajtima, u polju Create as:, odaberite Primary Partition, (Primarna Particija), a u polju Label:, moete, a i ne morate, da ukucate simboliko ime vae nove particije. Kada ste sve podesili kako treba, kliknite na dugme Add kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.12 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 4
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
81
Slika 14.2.1.13 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 5
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.14 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 6
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.15 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 7
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to prikazano na narednoj slici.
82
Slika 14.2.1.16 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 8
Ovime ste napravili particiju na kojoj e biti instaliran Microsoft Windows operativni sistem i ta particija e se u novoinstaliranom Microsoft Windows operativnom sistemu zvati C particija. Poto je veoma poeljno da u operativnom sistemu Microsoft Windows postoji zasebna particija za podatke (koja e se u operativnom sistemu Microsoft Windows zvati D particija), u narednim koracima e biti objanjen i postupak njenog pravljenja. Da biste napravili novu particiju koja e sluiti iskljuivo za skladitenje podataka u operativnom sistemu Microsoft Windows, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.17 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 9
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite eljenu veliinu particije, tip particije Primary Partition (primarna), tip fajl sistema nove particije ntfs i simboliko ime particije (label), a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add 83
Slika 14.2.1.18 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 10
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.19 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 11
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.20 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 12
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
84
Slika 14.2.1.21 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 13
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.22 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 14
Nakon ovog koraka, napravljene su sve particije neophodne za instalaciju i rad novog Microsoft Windows operativnog sistema. Vodite rauna o tome koliko ete napraviti da bude velika C particija na koju ete kasnije instalirati neki od Microsoft Windows operativnih sistema, u zavisnosti od toga koju tano verziju Microsoft Windows operativnog sistema elite da instalirate. Ovo je, ponavljam, samo pokazni primer, pa se nemojte voditi veliinama particija koje su u ovom primeru date, ve samostalno definiite veliine vaih particija. Sada je potrebno napraviti sve particije koje su neophodne za rad Ubuntu Linux operativnog sistema. Prvo trebate da napravite jednu proirenu particiju od celokupnog preostalog nealociranog prostora na vaem hard disku. Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
85
Slika 14.2.1.23 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 15
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite tip particije Extended (primarna), a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.24 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 16
Kao to se i vidi u ovom primeru, ukupan nealociran prostor je iznosio 753 MiB, pa toliko iznosi i veliina proirene particije koju elimo da napravimo. Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
86
Slika 14.2.1.25 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 17
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.26 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 18
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.27 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 19
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to prikazano na narednoj slici.
87
Slika 14.2.1.28 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 20
Sada je potrebno da u okviru proirene particije napravite swap logiku particiju. Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.29 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 21
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite eljenu veliinu particije i tip fajl sistema nove particije linux-swap, a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add kao to je to i prikazano na narednoj slici.
88
Slika 14.2.1.30 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 22
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.31 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 23
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.32 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 24
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
89
Slika 14.2.1.33 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 25
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.34 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 26
Sada je potrebno da u okviru proirene particije napravite novu logiku particiju koja e predstavljati rut, odnosno / particiju, na kojoj e biti instaliran novi Ubuntu Linux operativni sistem. Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
90
Slika 14.2.1.35 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 27
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite eljenu veliinu particije i tip fajl sistema nove particije ext4, a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.36 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 28
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
91
Slika 14.2.1.37 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 29
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.38 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 30
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.39 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 31
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to prikazano na narednoj slici.
92
Slika 14.2.1.40 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 32
I na kraju, potrebno je da napravite jo jednu logiku particiju od celokupnog preostalog nealociranog prostora na vaem hard disku, koja e predstavljati particiju za va lini folder (fasciklu), odnosno /home particiju. Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.41 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 33
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite tip fajl sistema nove particije ext4, a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add kao to je to i prikazano na narednoj slici.
93
Slika 14.2.1.42 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 34
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.43 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 35
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.44 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 36
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
94
Slika 14.2.1.45 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 37
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.46 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 38
Ovime je zavren pokazni primer pravljenja svih potrebnih particija neophodnih za instalaciju dva operativna sistema Microsoft Windows i Ubuntu Linux 10.04.3 LTS na jednom hard disku novog raunara. Napomena 1: Kada zavrite sa pravljenjem particija, pod obavezno, prvo instalirajte OS Microsoft Windows (za ije instaliranje ovde ne postoji objanjenje jer je to sistem zatvorenog koda i komercijalni softver), a tek onda preite na instalaciju OS-a Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. Napomena 2: Prethodno opisani primer particionisanja u celosti vai i u situaciji kada se ima stari raunar (stari hard disk), a eli se krenuti, da tako kaem, od nule, odnosno eli se obrisati itav hard disk. U ovom sluaju je veoma vano da uradite bekap svih vama vanih podataka sa hard diska (koji je objanjen u taki 13.1) pre nego to zaponete proces particionisanja hard diska, odnosno, pre nego to obriete itav hard disk (brisanjem svih particija koje se na njemu nalaze). Napomena 3: Ne morate praviti /home particiju ukoliko elite da vam D particija koju ste napravili za Microsoft Windows operativni sistem, slui za skladitenje podataka u okviru oba operativna sistema. (Iz Linuksa se moe pristupiti Vindovsu, a obrnuto ne vai). 95
Napomena 4: Kada napravite potrebne particije zapamtite njihova imena, ili jo bolje, zapiite ih. (Primer: / particija mi je /dev/sdb6; /home particija mi je /dev/sdb7). Napomena 5: Prethodno opisani postupak pravljenja particija zadovoljava sve potrebe za instaliranjem bilo koje verzije Microsoft Windows operativnog sistema koja je novija od verzije XP (ukljuujui i ovu verziju), kao i bilo koje verzije Ubuntu Linux operativnog sistema novije od verzije 10.04.3 LTS (ukljuujui i ovu verziju). Razmotriemo sada malo raspored novonastalih particija. Ukoliko malo bolje pogledate grafiki prikaz novonapravljenih particija (idui od leva na desno), ili jo bolje, tabelarni prikaz novonapravljenih particija (idui od gore prema dole), moete da zakljuite da su one pravilno rasporeene (prva je ispred druge, druga iza prve a ispred tree, trea iza druge a ispred pete, i tako dalje). Ovaj raspored particija se simboliki moe predstaviti u sledeem obliku: sdb1, sdb2, sdb3 <sdb5, sdb6, sdb7> Brojevi od 1 do 4 su rezervisani za primarne particije, a poto ste napravili 2 primarne i jednu proirenu particiju, ostala je mogunost da se napravi jo jedna primarna particija. Poto niste napravili treu primarnu particiju u simbolikom prikazu (koji je prethodno naveden), nigde ne postoji broj 4. Brojevi od 5 pa na dalje su rezervisani za logike particije, i radi lakeg razumevanja, u prethodno prikazanom simbolikom primeru, postavljeni su izmeu zagrada. Veoma je poeljno da particije na hard disku budu pravilno rasporeene, jer pomean raspored moe (a i ne mora) da prouzrokuje kasnije probleme. Kada kaem pomean raspored mislim na to da particije nisu lepo sloene, kao na primer ovako: sdb1, sdb2, sdb4, sdb3 <sdb5, sdb6, sdb7> Vidi se da particije sdb3 i sdb4 trebaju da zamene mesta kako bi raspored bio pravilan.
14.2.2 Particionisanje hard diska novog raunara na kome e biti instaliran samo operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS
Ovaj sluaj je malo jednostavniji u odnosu na prethodno opisani kada se ele instalirati dva operativna sistema (operativni sistem Microsoft Windows i operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS) na jednom hard disku novog raunara. Proces pravljenja potrebnih particija u programu GParted Partition Editor je identian kao to je to pokazano u prethodnoj taki (14.2.1). Ovde u vam samo napomenuti na ta sve trebate da vodite rauna, a vi ete, itajui prethodnu taku (14.2.1) samostalno izvriti particionisanje vaeg hard diska. Morate prvo doi u situaciju da na vaem hard disku ne postoji nijedna particija, odnosno, morate obrisati itav hard disk. Ovaj celokupan postupak je detaljno objanjen na samome poetku prethodne take (14.2.1). Sada, kada ste obrisali sve particije sa vaeg hard diska, moete pristupiti pravljenju svih potrebnih particija za va novi operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. Prvo se morate podsetiti ogranienja koja su data na poetku take 14.2. Zatim moete pristupiti pravljenju potrebnih swap, root i /home particija. Postoji mnogo naina da napravite ove tri particije poto uopte nije bitno da li su one primarne ili logike. Vodite samo rauna o pravilnom rasporedu particija na hard disku, kao to je to malo ranije objanjeno. Na primer, moete prvo preko celog hard diska napraviti jednu proirenu particiju, a zatim u okviru nje i tri logike particije, redom swap, root i /home. Ukoliko elite ba na ovaj nain da izvrite particionisanje hard diska, samo pratite prethodno dati primer za particionisanje hard diska u okviru take 14.2.1 od trenutka kada se zapoinje pravljenje potrebnih particija za Ubuntu Linux operativni sistem, ili jednostavno kliknite ovde.
96
Napomena 1: Prethodno opisani primer particionisanja u celosti vai i u situaciji kada se ima stari raunar (stari hard disk), a eli se krenuti, da tako kaem, od nule, odnosno eli se obrisati itav hard disk. U ovom sluaju je veoma vano da uradite bekap svih vama vanih podataka sa hard diska (koji je objanjen u taki 14.1) pre nego to zaponete proces particionisanja hard diska, odnosno, pre nego to obriete itav hard disk (brisanjem svih particija koje se na njemu nalaze).
14.2.3 Particionisanje hard diska raunara na kome ve postoji operativni sistem Microsoft Windows, a pored njega se eli instalirati i operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS
Napomena 1: to se tie ovog sluaja, dodatni oprez nije na odmet. Vodite rauna da ne obriete particiju na kojoj se nalazi operativni sistem Microsoft Windows, jer ete ga tako obrisati. Obavezno uradite bekap svih vama vanih podataka sa hard diska i veoma paljivo prouite ovo uputstvo. Dalje particionisanje umnogome zavisi od postojeeg rasporeda particija na vaem hard disku. Ukoliko imate instaliran operativni sistem Microsoft Windows XP u veini sluajeva e postojati jedna primarna particija (na kojoj je i instaliran operativni sistem Microsoft Windows XP, odnosno C particija) i jedna proirena particija u okviru koje se nalazi jedna logika particija (koja predstavlja particiju za podatke ili D particiju), mada i ne mora da bude tako. Takoe, u sluaju da jeste tako, moe se desiti da u okviru proirene particije jo uvek postoji nealocirani prostor. Ukoliko postoji takav nealocirani prostor morate da vidite koliko je veliki taj nealocirani prostor, sa ciljem da od tog nealociranog prostora napravite logike root i swap particije za Ubuntu Linux, poto /home particija nije neophodna, ali je svakako poeljna. Dakle, sve zavisi od toga koliko iznosi slobodni nealocirani prostor u okviru proirene particije, i koliko je vama slobodnog prostora potrebno. O potrebnim veliinama particija za Ubuntu Linux je prethodno pisano. Ukoliko je nealocirani prostor nedovoljan za pravljenje potrebnih particija za Ubuntu Linux, morate uraditi sledee. Kao prvo, uite u va Microsoft Windows operativni sistem i uradite defragmentaciju vae D particije. Zatim, ponovo podignite Ubuntu u lajv modu, otvorite GParted Partition Editor, a zatim smanjite logiku D particiju koliko je to mogue, a koliko je i neophodno da bi ste od novonastalog slobodnog nealociranog prostora napravili potrebne particije za Ubuntu Linux. Ukoliko je novonastali slobodni prostor nedovoljan za pravljenje potrebnih particija za Ubuntu Linux, moete da obriete sve particije, a da vam ostane samo primarna particija na kojoj je instaliran operativni sistem Microsoft Windows XP (C particija). To ete uraditi na sledei nain. Uite prvo u va Microsoft Windows XP operativni sistem i uradite defragmentaciju C particije, a zatim startujte Ubuntu u lajv modu i otvorite GParted Partition Editor. Obriite zatim sve particije osim sistemske C particije na kojoj je instaliran va Microsoft Windows XP operativni sistem. Nakon toga, koliko to mogunosti dozvoljavaju, smanjite malo sistemsku C particiju. Zatim, od novonastalog nealociranog prostora, napravite D particiju za podatke u okviru Microsoft Windows XP operativnog sistema, a zatim i potrebne particije za Ubuntu Linux operativni sistem. Savet 1: Pri svemu ovome morate voditi rauna da ne poremetite raspored particija. to se tie operativnog sistema Microsoft Windows 7 situacija je jo komplikovanija, jer u procesu instalacije operativni sistem Microsoft Windows 7 pored sistemske, pravi i dopunsku particiju za oparavak operativnog sistema. Savet 2: Kao to vidite, ovo je veoma komplikovan sluaj pa ga uopte ne preporuujem apsolutnim poetnicima. Najbolja i najsigurnija varijanta je da ako hoete na ovaj nain da napravite potrebne particije za Ubuntu Linux, to uradite uz asistenciju iskusnog korisnika. 97
98
Dakle, sada, kada je va hard disk particionisan onako kako to vama odgovara moete krenuti u postupak instalacije. Takoe, ovde je dat samo primer instalacije za specifino napravljene particije (koje nisu identine prethodno opisanom primeru pravljenja particija u taki 14.2.1). Dakle, nemojte obraati panju na konkretne nazive i veliine particija u ovom primeru, jer e se oni svakako razlikovati u odnosu na va sluaj. Trudite se samo da shvatite postupne korake koji su u ovom primeru dati. Ukoliko se nalazite trenutno u Ubuntu lajv modu, kliknite dvaput na ikonicu Install Ubuntu 10.04.3 LTS (Instalirajte Ubuntu 10.04.3 LTS), a ukoliko to nije sluaj butujte raunar sa vaeg butabilnog CD/DVD diska odnosno USB flea i kliknite zatim na dugme Install Ubuntu 10.04.3 LTS (Instalirajte Ubuntu 10.04.3 LTS), kao to je to prikazano na narednoj slici.
Savet 1: Odaberite engleski jezik za instalaciju jer ete tako nauiti neto novo, ukoliko ne znate engleski jezik, i izbei neke sitne probleme koji se mogu pojaviti nakon instalacije ukoliko biste je sproveli na srpskom jeziku. Uputstvo e biti dato sa izabranim engleskim jezikom za instalaciju sa uporednim srpskim terminima. U svakom sluaju moete podesiti i nakon instalacije da vam sistem radi na srpskom jeziku (to e kasnije biti objanjeno). Nakon toga se pojavljuje sledei prozor:
99
Na prethodnoj slici se nalazi slikoviti prikaz drugog koraka u postupku instalacije operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. U ovom koraku je potrebno da definiete vremensku zonu u kojoj se fiziki nalazite. U okviru polja Region: odaberite iz padajue liste Europe (odnosno Evropa), tako to ete prvo kliknuti na sivi kvadrat iza rei Europe (u kome se nalazi strelica usmerena na dole, koja oznaava da osim Europe postoji jo opcija), nakon ega e se pojaviti padajua lista svih regiona sveta, pa je skrolovanjem mia potrebno da naete, a zatim i kliknete na Europe. Zatim, u okviru polja Time Zone: potrebno je na isti nain da odaberete Serbia Time. Zatim kliknite na dugme Forward (Napred). Pojavie se sledei ekran:
Ovde je potrebno da definiete raspored tastera na vaoj tastaturi izborom nekog od ponuenih rasporeda tastature (odnosno lejauta). Podrazumevano e vam biti preporuen ameriki raspored tastature, odnosno u okviru Suggested option: e stajati USA. Ukoliko pak, elite neki drugi raspored tastature, moete kliknuti na beli krui ispred Choose your own: ime ete dati do znanja instaleru da ne elite podrazumevani ameriki raspored tastature, ve neki drugi, pa e u poljima ispod stavke Choose your own: sada biti mogue da skrolovanjem naete raspored tastature koji vam odgovara, a klikom na njega ga jednostavno i izaberete. U belom pravougaoniku ispod You can type into this box to test your new keyboard layout. moete da otkucate neki tekst kako bi se direktno uverili da ste izabrali ba onaj 100
raspored tastature koji ste eleli da izaberete. Napomena 1: Izabrani raspored tastature u ovom koraku instalacije e biti podrazumevani raspored tastature i u narednim koracima instalacije, kao i nakon zavrene instalacije u svee instaliranom operativnom sistemu Ubuntu Linux 10.04.3 LTS, pa je veoma poeljno da zapamtite koji ste raspored tastature izabrali. Savet 2: Preporuujem vam da ostavite podrazumevani ameriki (USA) raspored tastature, jer e kasnije u knjizi biti objanjeno kako se ovaj raspored proizvoljno menja. Nakon to ste izabrali odgovarajui raspored tastature, kliknite na dugme Forward (Napred). Pojavie se sledei ekran:
U ovom koraku instalacije, instaler e prepoznati sve prethodno napravljene particije na vaem hard disku (ili hard diskovima, ukoliko imate vie od jednog hard diska), kao i to da li va raunar ima ili nema prethodno instaliran neki operativni sistem na njemu, i u skladu sa time, ponudie vam nekoliko opcija gde moete da instalirate va novi operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. Te opcije se nalaze pod stavkom Where do you want to put Ubuntu 10.04.3 LTS?. Prva opcija Install them side by side, choosing between them each startup omoguava da se novi operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS instalira pored postojeeg operativnog sistema (ili postojeih operativnih sistema, ukoliko ih prethodno ima dva ili vie), pri emu e se nakon zavrene instalacije birati u koji se operativni sistem eli ui, svakog puta kada se ukljuuje raunar. 101
Druga opcija Erase and use entire disk omoguava da se ceo hard disk obrie, pa da se zatim instalira samo operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. Prve dve opcije nee biti razmatrane u ovoj knjizi. Dakle, odaberite opciju Specify partitions manually (advanced) (Runo odreivanje particija (Napredno)), tako to ete kliknuti na beli krui ispred teksta Specify partitions manually (advanced), a zatim kliknite na dugme Forward (Napred). Pojavie se sledei ekran, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Na ovoj slici su prikazane sve particije koje se trenutno nalaze na vaem hard disku (uzimajui u obzir i izmene koje ste vrili u programu GParted). Oznaite sada vau swap particiju tako to ete kliknuti na vrstu u kojoj se ona nalazi (rekli smo da im zapamtite imena, tanije lokaciju), pa kliknite na dugme Change (Izmeni). Napomena 2: Ukoliko ste zaboravili imena particija moete ih prepoznati i po njihovoj veliini i tipu fajl sistema. Napomena 3: Veliinu particija ste ve definisali u GPartedu pa u okviru te stavke nita ne dirajte. Pojavljuje se sledea slika:
102
U ovom prozoru pod stavkom Use as (Koristiti kao) odaberite swap area. ekirajte opciju Format partition (Formatiraj particiju), ukoliko je ova opcija dostupna, a zatim kliknite na dugme OK. Pojavie se sledei ekran, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno, na isti nain kao i malopre, da oznaite vau /home particiju, a zatim kliknete na dugme Change (Izmeni). Pojavljuje se sledei ekran kao to je to prikazano na narednoj slici.
103
U ovom prozoru, pod stavkom Use as: (Koristiti kao:), odaberite Ext4 journaling file system. ekirajte opciju Format partition: (Formatiraj particiju:), ukoliko je ovo jedina Linuks distribucija koja e korisniku fasciklu (linu fasciklu korisnika te Linuks distribucije), smestiti na /home particiju, odnosno nemojte je ekirati, ukoliko neka (prethodno instalirana) Linuks distribucija ve koristi datu particiju kao mesto na kome se nalazi lina fascikla/line fascikle korisnika te Linuks distribucije, da je ne biste postupkom formatiranja i obrisali. Dakle, iz gore napisanog, moete da zakljuite da se na jednoj particiji na hard disku mogu nalaziti korisnike fascikle razliitih Linuks distribucija, kao i vie korisnikih fascikli (a time i vie korisnika) jedne Linuks distribucije. Uslov je taj, da korisnika imena na tim distribucijama i u okviru tih distribucija budu razliita jedna od drugih. Pod stavkom Mount point: odaberite /home iz padajue liste, a zatim kliknite na dugme OK. Zatim e se pojaviti ekran kao to je to i prikazano na narednoj slici.
104
Sada je potrebno, na isti nain kao i malopre, da oznaite vau / particiju, a zatim kliknete na dugme Change (Izmeni). Pojavljuje se sledei ekran kao to je to prikazano na narednoj slici.
U ovom prozoru, pod stavkom Use as: (Koristiti kao:), odaberite Ext4 journaling file system. ekirajte opciju Format partition: (Formatiraj particiju:), a pod stavkom Mount point: (Taka kaenja:), odaberite / iz padajue liste. Kliknite zatim na dugme OK. Napomena za korisnike koji ele da imaju vie Linuks distribucija na jednom raunaru: Jednu swap particiju mogu da koriste sve Linuks distribucije na jednom raunaru. Jednu /home particiju takoe mogu da koriste sve Linuks distribucije na jednom raunaru, pod uslovom da su korisnika imena na njima razliita jedna od drugih (ime e i korisnike fascikle razliitih Linuks distribucija biti imenovane razliitim imenima, a opet, sve zajedno e biti smetene unutar /home particije). Jednu / particiju, odnosno sistemsku particiju, moe da koristi samo jedna Linuks distribucija da na njoj smesti operativni sistem u procesu instalacije istog. Morate takoe voditi rauna o tome pomou koje Linuks distribucije ete instalirati Grub But Loader, jer se moe desiti da starija verzija Grub But Loadera ne moe da prepozna najnovije Linuks distribucije. Zato je najbolje da Grub But Loader instalirate pomou trenutno najnovije Linuks distribucije, a ukoliko nakon toga budete instalirali na istom raunaru neku stariju Linuks distribuciju (koja ima stariju verziju Grub But Loadera), jednostavno nemojte instalirati Grub But Loader u postupku njene instalacije, nakon ega e nastaviti sa radom postojei Grub But Loader. Naravno, postoje i drugi But Loaderi koji se ne zovu Grub, pa se preporuuje da se dobro informiete o tome koja verzija kojih But Loadera podrava koje Linuks distribucije. Ukoliko se u procesu instalacije neke od Linuks distribucija ne instalira But Loader te Linuks distribucije, potrebno je, da se, nakon zavretka procesa instalacije, ode u Linuks distribuciju iji je But Loader aktivan, a zatim da se, odgovarajuom komandom, osvei lista Linuks distribucija na tom raunaru, kako bi sve one bile dostupne u postupku izbora odmah nakon ukljuivanja raunara. Savet 2: Apsolutnim poetnicima uopte ne preporuujem da instaliraju vie od jedne Linuks distribucije na jednom raunaru, a takoe im preporuujem da za tu jednu Linuks distribuciju koju ele instalirati odaberu ba Ubuntu Linux. Ukoliko ipak ele da imaju vie Linuks distribucija na jednom raunaru neka zatrae pomo od iskusnih korisnika. Nakon ovoga su sve particije podeene, pa je sledee to ete videti prikaz svih particija sa promenama koje ste prethodno uneli, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
105
Sada jo jednom dobro pogledajte da li ste lepo podesili particije za instalaciju novog operativnog sistema, pa kada ste se uverili da je tako, kliknite na dugme Forward (Napred), kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Pojavie se ekran kao to je to i prikazano na narednoj slici.
106
Ovde je potrebno da u polju What is your name? (Kako se zovete?) upiete vae pravo ime. U polju What name do you want to use to log in (Koje ime elite da koristite da biste se prijavili na nov operativni sistem), potrebno je da upiete vae korisniko ime, pri emu e se isto tako zvati i vaa korisnika fascikla koja e biti kreirana u postupku instalacije. Ispod stavke Choose a password to keep your account safe. postoje dva pravougaonika. U prvom pravougaoniku (gledano sa leva na desno), potrebno je da ukucate korisniku ifru, a zatim je potrebno da istu tu ifru ponovo ukucate i u drugom pravougaoniku. U polju What is the name of this computer e biti upisano ime vaeg kompjutera koje je isto kao i vae korisniko ime. Ukoliko pak, ne elite da se va kompjuter zove kao i vae korisniko ime, moete ime vaeg kompjutera proizvoljno i promeniti. I na kraju, podrazumevano je podeena opcija Require my password to log in (to znai da ete uvek morati da kucate ifru kada ukljuujete raunar, odnosno kada se prijavljujete na Ubuntu Linux operativni sistem), pa vam savetujem da tako i ostavite.
Napomena 4: ifra mora postojati pa je dobro upamtite! Napomena 5: Nemojte da koristite taster Tab za prelazak iz prvog u drugo polje u kome se unosi korisnika ifra, jer u ovom sluaju pritisak na taster Tab e prouzrokovati generisanje karaktera u postojeem polju za unos, a ne prelazak kursora tastature u naredno polje. Za pozicioniranje kursora tastature iz jednog u drugo polje za unos koristite kompjuterskog mia, tako to ete jednostavno kliknuti negde u okviru eljenog polja u kome tek nameravate da otkucate neto. Sada, kada ste sve podesili kao to je gore navedeno, moete da kliknete na dugme Forward (Napred). Pojavie se ekran kao to je to i prikazano na narednoj slici.
107
Ovde se nudi mogunost da se uvezu korisnika podeavanja iz drugih operativnih sistema. Nee postojati nijedna stavka kao opcija za uvoz, u situacijama kada: 1) Prethodno nije instalirana nijedna Linuks distribucija na vaem raunaru i 2) Korisniko ime u trenutnoj Linuks distribuciji koju instalirate se razlikuje od svih ostalih korisnikih imena na ostalim Linuks distribucijama koje imate instalirane na vaem raunaru. Kliknite zatim na dugme Forward (Napred). Pojavie se ekran kao to je to i prikazano na narednoj slici.
108
Ovde je prikazan prozor koji obavetava korisnika za raunarom da je instaler spreman da krene u proces instalacije novog operativnog sistema sa prethodno odreenim podeavanjima koja su redom navedena u okviru belog pravougaonika. Dakle, ovo je zadnji trenutak kada je jo uvek mogue da ispravite neto ukoliko ste pogreili. Dobro pogledajte kako ste podesili koje e particije da budu formatirane i kako e biti formatirane (u kom fajl sistemu). Ukoliko mislite da neto niste lepo podesili, slobodno se moete vratiti jedan korak (ili vie koraka) unazad, tako to ete kliknuti na dugme Back (Nazad). Ukoliko pak, mislite da ste sve lepo podesili, kliknite sada na dugme Advanced... (Napredno...). Otvorie se novi prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ovde vam se prua mogunost da definiete da li hoete ili neete da instalirate Grub But 109
Loader Linuks distribucije koju trenutno instalirate, kao i to gde ete da ga instalirate. Ukoliko prethodno nemate instaliranu nijednu Linuks distribuciju na raunaru, obavezno ostavite ekiranu opciju Install Boot Loader (kao to je i podrazumevano bilo podeeno). U okviru stavke Network Proxy nemojte nita da upisujete. (Inae, u okviru te stavke se prave podeavanja kako bi se raunar povezao na internet, a zatim jo u toku postupka instalacije preuzeo sa interneta najnovije nadogradnje operativnog sistema). Za lokaciju na kojoj ete instalirati Grub But Loader ostavite podrazumevano /dev/sda. Napomena za korisnike iji raunar ima vie od jednog hard diska: Vodite ovde rauna na kom hard disku ete instalirati Grub But Loader kako bi vam hard diskovi bili nezavisni. eljeni hard disk birate iz padajueg menija koji se nalazi ispod Device for boot loader installation:. Ukoliko ne dirate nita, Grub But Loader e se automatski instalirati na prvom hard disku (/dev/sda). Sada kliknite na dugme OK. Ponovo e se pojaviti ekran kao to je to i prikazano na slici 15.14. Jo jednom, za svaki sluaj, proverite da li ste sve dobro podesili, pa kada ste se uverili da je tako, kliknite na dugme Install. Sada otpoinje proces instaliranja novog operativnog sistema. U toku ovog procesa ete u kratkim crtama biti upoznati sa novim operativnim sistemom, kroz slike i tekst koji iste slike objanjava, kao to je to i prikazano na narednim slikama.
Slika 15.16 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 1
110
Slika 15.17 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 2
Slika 15.18 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 3
111
Slika 15.19 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 4
Slika 15.20 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 5
112
Slika 15.21 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 6
Slika 15.22 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 7
113
Slika 15.23 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 8
Slika 15.24 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 9
114
Slika 15.25 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 10
Slika 15.26 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 11
115
Sada kliknite na dugme Restart now (Restartuj sada), kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, nakon ega se otvara CD/DVD drajv i trai se od vas da izvadite CD/DVD i pritisnete Enter. U sluaju da ste instalaciju vrili sa USB-a traie se da izvadite USB iz USB prikljuka i pritisnete Enter, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 15.28 Zahtev za potvrdu da je instalacioni CD/DVD odnosno USB izvaen iz jedinice optikog diska odnosno iskljuen iz USB prikljuka
Nakon toga, ukoliko pored instaliranog operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS ve imate na hard disku operativni sistem Microsoft Windows, pojavie se Grub But Loader kao na iduoj slici.
Slika 15.29 Odabir operativnog sistema u koji elimo da uemo pomou Grub But Loadera
116
Ukoliko nita ne dirate za 10 sekundi e poeti da se startuje operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. Ukoliko, pak, imate samo operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS na hard disku, on e se startovati a ekran Grub But Loadera (koji je prikazan na prethodnoj slici), se nee ni pojaviti. Nakon to ste uspeno instalirali operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS i restartovali raunar, operativni sistem e automatski poeti da se uitava (odnosno, potrebno je u Grubu odabrati ba njegovo uitavanje u sluaju da imate jo neki operativni sistem ili Linuks distribuciju na raunaru, ukoliko ve nije tako podeeno), i sledee to ete videti je ekran za prijavljivanje korisnika na operativni sistem (jer sam vas prethodno u procesu instalacije savetovao da ne ukljuujete automatsko prijavljivanje), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite na vae ime (koje ste zadali u procesu instalacije), ili jednostavno pritisnite taster Enter nakon to ste oznaili vae ime tasterima za gore i dole, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, nakon ega e se pojaviti beli pravougaonik ispod vaeg imena u kome je potrebno da ukucate vau ifru (koju ste takoe definisali u procesu instalacije), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Vodite rauna da odaberete onaj raspored tastature koga ste odabrali i prilikom procesa 117
instalacije. Raspored tastature je prikazan u dnu ekrana na prethodnoj slici. Ukoliko ste u procesu instalacije ostavili podrazumevani ameriki (engl. USA), raspored tastature, ne trebate nita da menjate, ve samo ukucajte vau ifru. Vodite rauna da pravilno ukucate vau ifru. ifra mora biti identina onoj koju ste definisali u procesu instalacije. Kada ste ukucali vau ifru kliknite na dugme Log In, ili jednostavno pritisnite taster Enter, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga ete za nekoliko trenutaka ugledati ekran kao na narednoj slici.
Slika 15.31 Izgled svee instaliranog operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS
Operativni sistem Ubuntu Linux je pored standardnog naina instaliranja na hard disku (koji je upravo objanjen) mogue instalirati i na sledea dva naina 1) Korienjem Windows instalera kada Ubuntu operativnom sistemu Microsoft Windows preko Wubi-ja i 2) Korienjem Virtualne maine. Linux instalirate u postojeem
118
119
Nakon toga se eljeno desktop okruenje bira prilikom prijavljivanja na Ubuntu Linux operativni sistem. U ovoj knjizi nee biti razmatrana instalacija dodatnih desktop okruenja. Za dodatne informacije u vezi KDE, XFCE i LXDE desktop okruenja pogledajte literaturu [129], [130] i [131]. Napomena 1: Apsolutnim poetnicima ne preporuujem instalaciju dodatnih desktop okruenja. U sluaju da ele da koriste samo KDE, XFCE i LXDE desktop okruenje preporuio bih im da u startu instaliraju Kubuntu, Iksubuntu odnosno Lubuntu Linux distribuciju jer su kod ovih Linux distribucija podrazumevana desktop okruenja KDE, XFCE odnosno LXDE, kao to je na Ubuntu podrazumevano desktop okruenje Gnom. Napomena 2: Pre nego to pristupite procesu instaliranja nekog desktop okruenja na postojeem Ubuntu Linux operativnom sistemu, dobro se informiite o postupku njegove instalacije.
Slika 16.1.1.1 Izgled grafikog korisnikog interfejsa odmah nakon prijavljivanja na operativni sistem
Sve ovo to vidite na prethodnoj slici predstavlja grafiki korisniki interfejs Ubuntu Radne povrine. Uoiete dve trake po celoj irini ekrana, jednu na samom vrhu ekrana, a drugu na samom dnu ekrana. Te trake se zovu paneli. Gornja traka predstavlja gornji panel, a donja traka predstavlja donji panel. Izmeu tih traka se nalazi Radna povr, odnosno Desktop.
121
Uoavate da u okviru prozora Terminala postoji samo ispisan tekst bele boje na jednobojnoj pozadini. Dakle, ovde se komunikacija korisnika sa operativnim sistemom obavlja iskljuivo putem teksta. Sada emo na jednom primeru pokazati kako se zadaje komanda u Terminalu. Ukucajte u Terminalu sledeu komandu: sudo fdisk -l Nakon toga pritisnite taster Enter. Sada je potrebno da ukucate vau korisniku ifru. Otkucajte vau korisniku ifru i ne obraajte panju to se u prozoru Terminala nita ne pojavljuje. Kada otkucate ifru pritisnite taster Enter. Nakon toga, ukoliko ste ispravno uneli korisniku ifru, dobiete rezultat traene komande, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
122
Konkretno, ova komanda slui da se dobiju informacije o svim trenutnim particijama na vaem hard disku, odnosno hard diskovima (ukoliko ih imate dva ili vie). Napomena 1: Strogo obratite panju ta kucate prilikom unosa komande i korisnike ifre u Terminalu.
17 Manipulacija prozorima
Da biste otvorili prozor Nautilusa kliknite na meni Places na gornjem panelu, a zatim, u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Home Folder, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
123
124
Kliknite sada na dugme za minimiziranje prozora. Prozor Nautilusa e se spustiti na donji panel, i bie prikazan u vidu jednog pravougaonika sa ispisanim tekstom u njemu (koji opisno predstavlja o kakvom se prozoru radi), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na taj pravougaonik, nakon ega e se Nautilus ponovo vratiti u vidu prozora na Radnoj povrini. Kliknite sada na dugme za maksimiziranje prozora, nakon ega e se prozor Nautilusa rairiti preko celog ekrana, tako da e pored njega na ekranu ostati vidljivi jo samo gornji i donji panel. Meutim, primetiete da se sada jedno dugme (u grupi dugmadi u levom gornjem uglu prozora Nautilusa), promenilo, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ovo tree dugme (gledano sa leva na desno), je dugme za demaksimiziranje prozora, odnosno za vraanje prozora na prethodnu veliinu pre nego to je on rairen preko celog ekrana. Da biste zatvorili prozor Nautilusa, kliknite na dugme Close (prvo dugme na prethodnoj slici). Prozore moete zatvoriti na jo jedan nain. Kliknite desnim klikom na zaglavlje prozora Nautilusa (koje se nalazi na vrhu prozora Nautilusa, u zamiljenom pravougaoniku du itave irine prozora, a po visini kako je ispisano ime prozora; u ovom sluaju aleksandarubuntu1004lts - File Browser), a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknite na Close, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.1.4 Zatvaranje prozora klikom na opciju Close iz padajueg menija desnog klika u okviru zaglavlja prozora
Takoe, prozore moete rairiti preko celog ekrana, odnosno maksimizirati ih, i vratiti na prvobitnu veliinu, odnosno demaksimizirati ih, tako to ete dva puta kliknuti na zaglavlje prozora, ili odabrati opciju Minimize odnosno Maximize iz padajueg menija desnog klika na zaglavlje prozora. Neki prozori nisu predvieni da budu prikazani preko celog ekrana, pa se nemojte uditi ukoliko u zaglavlju prozora izostane dugme za maksimiziranje/demaksimiziranje prozora. Naravno, kod takvih prozora ne postoji mogunost maksimiziranja/demaksimiziranja ni putem komande duplog klika na zaglavlje prozora.
125
Slika 17.2.1 Promena kursora u oblik strelice usmerene u desnu stranu koja dodiruje uspravnu liniju, kao znak da moete pristupiti promeni veliine prozora u horizontalnom pravcu
Sada kada je kursor promenio oblik, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, ne pomerajui mia, kliknite i drite pritisnut levi taster mia, a zatim povlaite mia levo-desno. Videete da se iscrtao jedan pravougaonik sa belim ivicama koji simboliki predstavlja novu veliinu prozora u datom trenutku, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
126
Ukoliko ste zadovoljni novom veliinom prozora (veom ili manjom od prvobitne), otpustite sada levi taster mia, i prozor e poprimiti veliinu koja je bila simboliki prikazana u vidu pravougaonika sa belim ivicama. Na ovaj nain moete da priete kursorom mia na bilo koju ivicu prozora, a zatim mu menjate veliinu. Meutim, tako postiete promenu veliine prozora samo u jednom pravcu. Ukoliko elite da odjednom menjate veliinu prozora u oba pravca (i horizontalnom i vertikalnom), dovedite kursor mia na donji desni ugao prozora, i to ba na sam ugao prozora, kako bi se kursor promenio u oblik strelice, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.2.3 Promena kursora u oblik strelice usmerene u donju desnu stranu koja dodiruje horizontalnu i uspravnu liniju u taki njihovog preseka, kao znak da moete pristupiti promeni veliine prozora u svim (meusobno paralelnim), horizontalnim, vertikalnim, severozapad-jugoistok, i severoistok-jugozapad pravcima
Sada kada je kursor promenio oblik, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, ne pomerajui mia, kliknite i drite pritisnut levi taster mia, a zatim povlaite mia po ekranu. Videete da se iscrtao jedan pravougaonik sa belim ivicama, koji simboliki predstavlja novu veliinu prozora u datom trenutku, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
127
Ukoliko ste zadovoljni novom veliinom prozora (veom ili manjom od prvobitne), otpustite sada levi taster mia, i prozor e poprimiti veliinu koja je bila simboliki prikazana u vidu pravougaonika sa belim ivicama. Na ovaj nain moete da priete kursorom mia bilo kom uglu prozora, a zatim mu menjati veliinu. Takoe, prozoru moete da promenite veliinu na jo jedan nain. Kliknite desnim klikom na zaglavlje prozora, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Resize. Nakon toga, promena veliine prozora e biti mogua u onom pravcu, u kome prvo budete pomerili mia nakon to ste kliknuli na Resize. U sluaju da u okviru jednog prozora postoji vie informacija koje ne mogu biti prikazane odjednom unutar granica tog prozora, pojavie se horizontalni, odnosno vertikalni kliza, ili i jedan i drugi kliza. Otvorite prozor Nautilusa i smanjite ga do te mere da se pojave i horizontalni i vertikalni kliza, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
128
Da biste videli sada ostatak sadraja prozora, morate da pomerite odgovarajui kliza. Kliza pomerate tako to kliknete na njega a zatim, drei pritisnut levi taster mia, pomerate mia levo-desno/gore-dole u zavisnosti od toga da li ste kliknuli na horizontalni/vertikalni kliza. U sluaju vertikalnog klizaa, kliza moete da pomerate i skrolovanjem mia. Dakle, kada skrolujete napred/nazad odgovarajui vertikalni kliza e se pomerati gore/dole. Ukoliko ste prethodno kursor mia postavili na sivu oblast ispod rei Places, pomerae se levi vertikalni kliza, a ukoliko ste kursor mia prethodno postvili negde u okviru belog pravougaonika unutar Nautilusa, pomerae se desni vertikalni kliza. Proizvoljnu promenu veliine aktivnog prozora koji nije maksimiziran moete izvriti i koristei preicu uz pomo tastature i mia. Drite pritisnute levi taster Alt na tastaturi i srednji taster mia (toki), a zatim pomerajte mia, ime ete menjati i veliinu prozora. Kada ste zadovoljni novom veliinom prozora, jednostavno otpustite tastere.
Dok drite tako pritisnut levi taster mia, pomerajte mia, pri emu e se pomerati i ceo prozor po ekranu. Kada budete zadovoljni novim poloajem prozora na ekranu, otpustite levi taster mia, nakon ega e se kursor mia ponovo vratiti u standardni oblik strelice. Takoe, prozor moete proizvoljno da pomerate po ekranu i tako to ete prvo desnim tasterom mia kliknuti na zaglavlje prozora, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknuti na opciju Move, nakon ega e se kursor mia ponovo promeniti u oblik desne ake sa skupljenim prstima, samo to e sada biti pozicioniran u samom centru tog prozora. Zatim moete pomerati mia kako biste pomerali prozor po ekranu. Kada budete zadovoljni novim poloajem prozora na ekranu, kliknite jo jednom da biste ostavili prozor na eljenom mestu. Mogue je da aktivnom prozoru (koji prethodno nije maksimiziran), promenite poloaj na ekranu i koristei preicu uz pomo tastature i mia. Drite pritisnute levi taster Alt na tastaturi i levi taster mia, a zatim pomerajte mia, ime ete pomerati i prozor po ekranu. Kada ste zadovoljni novim poloajem prozora na ekranu, jednostavno otpustite tastere.
129
Slika 17.4.1 Premetanje prozora na drugu Radnu povrinu izborom opcija menija desnog klika na zaglavlje prozora
Ukoliko ste prozor premestili na drugu Radnu povrinu kliknite na drugi pravougaonik u donjem desnom uglu ekrana na donjem panelu, kako biste se prebacili na drugu Radnu povrinu i videli prozor koji je na njoj prebaen, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.4.2 Promena Radne povrine klikom na pravougaonik (koji simboliki predstavlja Radnu povrinu) u desnom delu donjeg panela
Sada, kada se nalazite na drugoj Radnoj povrini, videete prozor koga ste malopre premestili sa prethodne Radne povrine na kojoj ste se nalazili. Premetanje prozora na razliite Radne povrine se vri da bi se sauvala dobra preglednost na ekranu ukoliko imate vie prozora koji su istovremeno otvoreni i prikazani na ekranu.
130
Kliknite sada na dugme za sakrivanje/otkrivanje prozora na Radnoj povrini u levom donjem uglu ekrana, kako biste odjednom minimizirali sve otvorene prozore, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.5.2 Dugme za sakrivanje/otkrivanje prozora na Radnoj povrini u poloaju kada su prozori otkriveni
Kliknite ponovo na isto to dugme, kako biste vratili odjednom sve prozore u prvobitan poloaj, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.5.3 Dugme za sakrivanje/otkrivanje prozora na Radnoj povrini u poloaju kada su prozori sakriveni
U jednom trenutku moe da bude aktivan samo jedan prozor. Prozor koji je aktivan se nalazi iznad svih ostalih otvorenih prozora na ekranu, tako da samo njemu moete direktno pristupiti. Ostali prozori koji se nalaze na ekranu su neaktivni, odnosno njima ne moete direktno pristupiti, jer ih je prekrio aktivni prozor. Da bi neaktivan prozor postao aktivan, morate da kliknete negde u okviru njega na Radnoj povrini, ili moete da kliknete na neki od pravougaonika na donjem panelu koji simboliki predstavljaju sve otvorene prozore na toj Radnoj povrini. Za brzu i preglednu promenu prozora sa neaktivnih na aktivne, koristite preicu sa tastature Alt Tab. Dakle, pritisnite taster Alt, a zatim pritiskajte onoliko puta taster Tab koliko je potrebno da naete eljeni prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
131
Slika 17.5.4 Brza promena statusa prozora sa neaktivnih na aktivne korienjem Alt Tab preice sa tastature
Kada ste odabrali eljeni prozor, otpustite oba tastera, nakon ega e izabrani prozor postati aktivan.
18 Fajl menader
Fajl menader vam omoguava da manipuliete fajlovima i folderima. U Ubuntu Linuxu 10.04.3 LTS se koristi Nautilus fajl menader (engl. Nautilus file manager). Da biste otvorili Nautilus kliknite na meni Places na gornjem panelu, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Home Folder. Nakon toga e se otvoriti Nautilus sa prikazanim sadrajem vae line fascikle, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
132
Uoiete dva direktorijuma: logos i Ubuntu_Free_Culture_Showcase i nekoliko datoteka. Osim to se sadraj prozora Nautilusa u okviru belog pravougaonika promenio (nakon to ste dva puta kliknuli na direktorijum Examples), primetiete jo jednu razliku unutar prozora Nautilusa. Promenio se sadraj lokacijskog polja (Location Bar). Pre nego to ste otvorili direktorijum Examples lokacijsko polje je izgledalo kao to je to prikazano na narednoj slici.
Nakon to ste otvorili folder Examples lokacijsko polje je izgledalo kao to je to prikazano na narednoj slici.
Dakle, priznaete, razlika postoji. Ta razlika se ogleda u tanoj adresi koja prikazuje gde se nalazi dati fajl odnosno folder. Da biste veoma lako videli na kojoj se tano adresi nalazi folder Examples, stisnite sada kombinaciju tastera Ctrl i L. Lokacijsko polje e se sada promeniti, i pokazae vam tanu adresu na kojoj se nalazi folder koga ste otvorili, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Da biste vratili prethodni izgled lokacijskog polja, pritisnite taster Esc. Sada kliknite na dugme Back, kako biste se vratili na prethodnu lokaciju na kojoj ste bili (a to je lina fascikla), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
133
Sada kliknite na dugme Forward, kako biste otili na napred poseenu fasciklu (a to je fascikla Examples), kao to je to prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada ponovo na dugme Back, kako biste se vratili u vau linu fasciklu, a potom kliknite dva puta na folder Music. Zatim stisnite kombinaciju tastera Ctrl i L. Pogledajte sadrinu lokacijskog polja. Ono izgleda ovako (delimino izmenjeno u zavisnosti od vaeg korisnikog imena): /home/aleksandarubuntu1004lts/Music Kliknite sada na dugme Up, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 18.1.8 Lokacijsko polje za zapamenim adresama koje su prethodno poseivane unutar Nautilusa
Dakle, izgubie se beli pravougaonik na mestu lokacijskog polja, a pojavie se dva dugmeta aleksandarubuntu1004lts (u ovom sluaju) i Music. Ovime Nautilus pamti koje ste adrese poseivali, tako da moete ponovo da odete u folder Music, jednostavnim klikom na dugme Music unutar lokacijskog polja. Dok se jo uvek nalazite u linoj fascikli, a pre nego to ste pritisnuli dugme Music koje se nalazi unutar lokacijskog polja, pritisnite sada ponovo kombinaciju tastera Ctrl i L. Pogledajte sadrinu lokacijskog polja. Ono e izgledati ovako: /home/aleksandarubuntu1004lts Dakle, korienjem dugmeta Up, otili ste za jednu poziciju gore, u hijerarhijskoj strukturi foldera. Sada razumete razliku izmeu aktivnosti koje se odvijaju korienjem dugmeta Up i dugmadi Back i Forward. Dugme Up vas vraa za jedan korak na gore u hijerarhijskoj strukturi foldera dok vas dugmad Back i Forward vraaju na prethodnu odnosno napred poseenu lokaciju bez obzira na razliku u njihovoj hijerarhijskoj strukturi.
134
Slika 18.2.1 Otvaranje fajla/foldera izborom opcije Open iz menija desnog klika
Primetiete da u dnu prozora pie objanjenje za akciju koja e uslediti ukoliko pritisnete na Open. Ovaj deo Nautilusa se zove statusna traka, i u njoj se ispisuju informacije koje korisniku olakavaju rad u Nautilusu tako to ga blagovremeno obavetavaju o akcijama koje bi usledile ukoliko se aktivira neka komanda. U ovom sluaju, komanda koju elimo da aktiviramo je Open, (kako bismo otvorili folder), pa u statusnoj traci pie: "Open the selected item in this window" ("Otvori izabranu fasciklu u ovom prozoru"). Trei nain da otvorite fajl/folder je da ga prvo selektujete. Selekciju (odabir) fajla/foldera moete da uradite tako to ete kliknuti na eljeni fajl/folder ili tako to ete eljeni fajl/folder odabrati pritiskanjem tastera za levo, gore, dole i desno. Naravno, pre toga morate da otvorite Nautilus. Nakon to fajl/folder bude selektovan, on e postati osenen, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada kada ste selektovali eljeni fajl/folder, pritisnite taster Enter, nakon ega e se on i otvoriti. Prozor Nautilusa moete zatvoriti kao i svaki drugi prozor na naine koji su ve objanjeni. Takoe, prozor Nautilusa moete zatvoriti na sledea dva naina. Prvi nain je da kliknete na meni File, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknete na Close, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
135
Slika 18.2.3 Zatvaranje prozora klikom na opciju Close iz padajueg menija glavnog menija Edit
Primetiete da na prethodnoj slici pored Close pie Ctrl+W. Ovo je preica na tastaturi koja izvrava istu komandu. Dakle, drugi nain da zatvorite prozor Nautilusa je da ukucate kombinaciju tastera Ctrl i W.
18.3 Pravljenje, promena imena, kopiranje, premetanje i brisanje fajlova odnosno foldera
Otvorite vau linu fasciklu. Da biste napravili novi folder, kliknite desnim tasterom mia negde u okviru bele povrine prozora Nautilusa, i to ba na belu povrinu (ne na neki od fajlova/foldera). U meniju koji e se pojaviti, kliknite na Create Folder, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.1 Pravljenje novog foldera izborom opcije Create Folder iz padajueg menija desnog klika na belu povrinu prozora
Nakon toga e se u okviru prozora Nautilusa pojaviti novi folder koji e se zvati "untitled folder", kao to je to i prikazano na narednoj slici, sa automatski selektovanim imenom, odnosno, sa mogunou da se ime foldera odmah definie. Ukoliko elite da date novom folderu neko logiko ime, uinite to tako to ete ga otkucati kombinacijom tastera na tastaturi. U ovom primeru emo novom folderu dati ime "Kreiran_folder_1".
136
Nakon to ste otkucali ime novog foldera, kliknite negde na belu povrinu na ostatku belog pravougaonika unutar prozora Nautilusa, ili samo pritisnite taster Enter, kako bi novokreirani folder dobio ime koje ste mu zadali, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ukoliko nakon zadavanja imena novom folderu kliknete negde na belu povrinu, novi folder e dobiti ime koje ste mu zadali, ali nijedan folder nee biti selektovan, pa ukoliko sada elite da otvorite folder koga ste malopre napravili, morate da traite gde se on nalazi unutar prozora Nautilusa. Meutim, ukoliko nakon zadavanja imena novom folderu pritisnete taster Enter, novokreirani folder e automatski biti selektovan, pa ga veoma lako moete otvoriti (bez potrebe da ga traite u prozoru Nautilusa), tako to ete jo jednom pritisnuti taster Enter. Da biste promenili ime nekom folderu, kliknite desnim klikom na njega (u ovom primeru na Kreiran_folder_1), a zatim, u meniju koji e se pojaviti, kliknite na Rename..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.4 Promena imena foldera izborom opcije Rename iz menija desnog klika na eljeni folder
Nakon toga e staro ime foldera ve biti selektovano, pa moete odmah da ukucate novo ime foldera. U ovom sluaju, stavite da novo ime foldera bude: "Moja_tekstualna_dokumenta", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.5 Ukucano novo ime folderu kome se ime eli promeniti
Kada ste ukucali novo ime foldera, kliknite negde na belu povrinu prozora Nautilusa, kako 137
biste potvrdili izbor imena. Fajlu/folderu moete promeniti ime na jo dva naina. Prvo morate selektovati fajl/folder kome elite promeniti ime. Nakon toga kliknite na meni Edit, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Rename..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.6 Promena imena foldera izborom opcije Rename iz padajueg menija glavnog menija Edit
Nakon toga je potrebno da ukucate eljeno ime a zatim potvrdite izbor klikom na belu povrinu, ili pritiskom na taster Enter. Takoe, fajlu/folderu moete promeniti ime tako to ete prvo selektovati eljeni fajl/folder, a zatim pritisnuti taster F2 na tastaturi, nakon ega moete ukucati novo ime. Nakon toga je potrebno da potvrdite izbor, tako to ete kliknuti negde na belu povrinu, ili pritisnuti taster Enter. Da biste kopirali prethodno napravljeni folder Moja_tekstualna_dokumenta u folder Documents (koji se takoe nalazi u vaoj linoj fascikli), potrebno je da uradite sledee. Kliknite desnim tasterom mia na folder Moja_tekstualna_dokumenta, a zatim u meniju koji e se pojaviti, kliknite na Copy, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.7 Kopiranje foldera odabirom opcije Copy iz padajueg menija desnog klika na folder koji se eli kopirati
138
Zatim otvorite folder u kome elite da nalepite folder Moja_tekstualna_dokumenta. Neka to bude folder Documents u vaoj linoj fascikli. Dakle, otvorite folder Documents, a zatim kliknite desnim klikom negde na belu povrinu, pa u meniju koji e se pojaviti kliknite na Paste, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.8 Nalepljivanje prethodno kopiranog foldera izborom opcije Paste iz padajueg menija desnog klika na belu povrinu prozora Nautilusa
Nakon toga e se u folderu Documents pojaviti kopija foldera Moja_tekstualna_dokumenta. Dakle, sada imate dva ista foldera koji se zovu Moja_tekstualna_dokumenta na dva mesta na vaem hard disku (jedan je u vaoj linoj fascikli, a drugi unutar foldera Documents). Na ovaj nain ste napravili rezervnu kopiju foldera Moja_tekstualna_dokumenta. Takoe, fajl/folder moete kopirati na jo dva naina. Prvo je potrebno da selektujete eljeni fajl/folder. Nakon toga ga moete kopirati tako to ete kliknuti na meni Edit, a zadim u padajuem meniju na Copy, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
139
Slika 18.3.9 Kopiranje prethodno selektovanog foldera odabirom opcije Copy iz padajueg menija glavnog menija Edit
Takoe, selektovani fajl/folder moete kopirati tako to ete (nakon to ste selektovali eljeni fajl/folder), pritisnuti kombinaciju tastera Ctrl i C. Selektovani fajl/folder koga ste prethodno kopirali, moete da nalepite takoe na jo dva naina. Prvo se pozicionirajte na mesto gde elite da nalepite fajl/folder a zatim kliknite na meni Edit, a zatim u padajuem meniju na Paste, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.10 Nalepljivanje prethodno kopiranog foldera odabirom opcije Paste iz padajueg menija glavnog menija Edit
Takoe, selektovani fajl/folder koga ste prethodno kopirali, moete da nalepite na eljeno mesto tako to ete se prvo pozicionirati na to mesto, a zatim pritisnuti kombinaciju tastera Ctrl i V. 140
Ukoliko ve nije otvorena, otvorite vau linu fasciklu. Sada otvorite folder Documents koji se unutar nje nalazi. Sada je potrebno da obriete rezervnu kopiju foldera Moja_tekstualna_dokumenta koju ste malopre napravili. To ete uraditi na sledei nain. Kliknite desnim klikom na folder Moja_tekstualna_dokumenta, a zatim u meniju koji e se pojaviti, kliknite na Move to Trash, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.11 Brisanje foldera (premetanjem u korpu za otpatke), odabirom opcije Move to Trash iz padajueg menija desnog klika na eljeni folder
Nakon toga e folder Moja_tekstualna_dokumenta biti premeten u korpu za otpatke, odnosno Trash. Fajl/folder moete obrisati (premetanjem u korpu za otpatke) i tako to ete ga prvo selektovati, a zatim pritisnuti taster Delete na tastaturi. Otvorite sada korpu za otpatke, tako to ete kliknuti na ikonicu korpe za otpatke u donjem desnom uglu ekrana, na donjem panelu, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.12 Otvaranje korpe za otpatke (Trash), klikom na ikonicu u donjem desnom uglu ekrana
Nakon toga e se otvoriti sadraj korpe za otpatke u novom prozoru Nautilusa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
141
Primeujete da u korpi za otpatke stoji samo folder Moja_tekstualna_dokumenta. To je zato to ste samo njega obrisali. Ukoliko ste moda pogreili, pa niste ni trebali da briete folder Moja_tekstualna_dokumenta, moete da ga vratite na mesto sa koga je obrisan na sledei nain. Kliknite desnim klikom na folder Moja_tekstualna_dokumenta, (koji se nalazi u korpi za otpatke), a zatim u meniju koji e se pojaviti, kliknite na Restore, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.14 Vraanje obrisanog foldera iz korpe za otpatke na njegovu prvobitnu lokaciju (pre brisanja), odabirom opcije Restore iz menija desnog klika na eljeni folder
Na ovaj nain e folder Moja_tekstualna_dokumenta biti vraen natrag u folder Documents, a korpa za otpatke e ponovo biti prazna. Takoe, eljeni fajl/folder koji je obrisan i nalazi se u korpi za otpatke, moete da vratite natrag na mesto sa koga je obrisan tako to ete uraditi sledee. Otvorite korpu za otpatke, a zatim selektujte eljeni fajl/folder. Kliknite zatim na meni Edit, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Restore, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
142
Slika 18.3.15 Vraanje obrisanog foldera iz korpe za otpatke na njegovu prvobitnu lokaciju (pre brisanja), odabirom opcije Restore iz padajueg menija glavnog menija Edit
Ukoliko elite da zauvek obriete folder Moja_tekstualna_dokumenta to moete uraditi na dva naina. Nakon to ste obrisali folder Moja_tekstualna_dokumenta koji se nalazio u folderu Documents (tako to ste ga poslali u korpu za otpatke, na neki od naina koji je gore objanjen), uradite sledee. Otvorite korpu za otpatke a zatim kliknite desnim klikom na folder Moja_tekstualna_dokumenta, pa u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Delete Permanently, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.16 Bespovratno brisanje eljenog foldera odabirom opcije Delete Permanently iz padajueg menija desnog klika na eljeni folder
Nakon toga e se pojaviti upozorenje koje e vas upitati da li ste zaista sigurni da zauvek 143
Kliknite na dugme Delete, kako biste zauvek obrisali folder Moja_tekstualna_dokumenta. Ukoliko u korpi za otpatke imate vie fajlova/foldera, koje ste prethodno obrisali, pa biste sada eleli da ih sve odjednom obriete to moete da uradite tako to ete da ispraznite korpu za otpatke. Korpu za otpatke moete da ispraznite na dva naina. Prvi nain je da prvo otvorite korpu za otpatke, a zatim kliknete na dugme Empty Trash, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.18 Postupak pranjenja korpe za otpatke kada je ona otvorena u prozoru Nautilusa
Nakon toga e se pojaviti upozorenje gde ete biti upitani da li ste zaista sigurni da elite zauvek da izbriete sve fajlove/foldere koji se nalaze u korpi za otpatke. Takoe e vam biti predloeno da jo uvek moete eljene fajlove/foldere iz korpe zauvek da obriete pojedinano, jedan po jedan. Ukoliko ste se predomislili, kliknite na dugme Cancel, a u protivnom, kliknite na dugme Empty Trash, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.19 Poslednje upozorenje pred poetak procesa pranjenja i bespovratnog brisanja sadraja korpe za otpatke
Drugi nain je da direktno ispraznite korpu za otpatke bez njenog otvaranja u Nautilusu. To
144
ete uraditi tako to ete kliknuti desnim klikom na korpu za otpatke u desnom donjem uglu ekrana na donjem panelu, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknuti na Empty Trash, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.19 Postupak direktnog pranjenja korpe za otpatke bez njenog prethodnog otvaranja
Nakon toga e vam izai upozorenje o tome da li ste zaista sigurni da elite zauvek da izbriete sve fajlove/foldere koji se nalaze u korpi za otpatke. Kliknite na dugme Empty Trash, ukoliko ste sigurni, odnosno na dugme Cancel, ukoliko ste se u meuvremenu predomislili. Drugi nain da direktno zauvek obriete eljeni fajl/folder bez njegovog slanja u korpu za otpatke je sledei. Selektujte eljeni fajl/folder koga elite da obriete zauvek, a zatim pritisnite kombinaciju tastera Shift i Delete. Nakon ovoga e se ponovo pojaviti upozorenje koje e vas upitati da li ste zaista sigurni da zauvek elite da obriete eljeni fajl/folder, kao to je to i malopre bio sluaj, pa ukoliko ste sigurni u to, samo kliknite na dugme Delete, kao to je to i malopre prikazano. Ukoliko ste do sada pratili prethodno date korake, morali biste da imate original foldera Moja_tekstualna_dokumenta u vaoj linoj fascikli. Ukoliko nije tako, napravite ovakav jedan folder u vaoj linoj fascikli. U folderu Documents se vie ne nalazi folder Moja_tekstualna_dokumenta, jer ste ga u prethodnim koracima ve obrisali. Dakle, sada je potrebno da premestite folder Moja_tekstualna_dokumenta koji se trenutno nalazi u vaoj linoj fascikli, u folder Documents. To ete uraditi na sledei nain. Potrebno je prvo da iseete folder Moja_tekstualna_dokumenta koji se nalazi u vaoj linoj fascikli. Kliknite desnim klikom na folder Moja_tekstualna_dokumenta, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknite na Cut, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.18 Seenje eljenog foldera odabirom opcije Cut iz padajueg menija desnog klika na eljeni folder
Nakon toga otvorite folder Documents (koji se nalazi u vaoj linoj fascikli) i nalepite folder Moja_tekstualna_dokumenta, na neki od naina koji su prethodno objanjeni. Fajl/folder moete da iseete na jo dva naina. Prvi je da to uradite tako to ete kliknuti na meni Edit, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknuti na Cut, kao to je to i prikazano na narednoj slici. 145
Slika 18.3.19 Seenje selektovanog foldera odabirom opcije Cut iz padajueg menija glavnog menija Edit
Drugi nain je da prvo selektujete eljeni fajl/folder, a zatim pritisnete kombinaciju tastera Ctrl i X. Napomena 1: Fajl, dokument ili datoteka, predstavlja imenovani skup podataka smetenih na nekom memorijskom medijumu [117]. Napomena 2: Folder, fascikla ili direktorijum, predstavlja imenovani skup podataka smetenih na nekom memorijskom medijumu koji moe da sadri fajlove ili druge foldere [118].
19 Tekst editor
Tekst editor (engl. Text editor), je program koji se koristi za ureivanje obinih tekstualnih fajlova [119]. Tekst editori se esto isporuuju u sastavu operativnog sistema ili paketa za razvoj softvera, kako bi se iskoristili za promenu konfiguracionih fajlova i programiranje izvornog koda nekog programa. Ubuntu Linux 10.04.3 LTS kao program za ureivanje teksta koristi Gedit (engl. Gedit). Dizajniran kao ureiva teksta opte namene, Gedit naglaava jednostavnost i lakou upotrebe [120]. Da biste otvorili Gedit kliknite na meni Applications na gornjem panelu, a zatim dovedite kursor mia na podmeni Accessories, pa u novom meniju koji e se pojaviti, kliknite na gedit Text Editor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
146
Primetiete da u prozoru Gedita postoje dva kursora u obliku vertikalnih linija. Prvi kursor, koji je pozicioniran u levom gornjem delu bele povrine prozora Gedita, je kursor tastature, i na tom mestu gde se kursor tastature nalazi, bie upisan sledei karakter nakon pritiska nekog tastera na tastaturi. Dakle, ukoliko ponete neto da piete, tekst e poeti da se ispisuje od mesta na kome se nalazi kursor tastature. Drugi kursor je kursor kompjuterskog mia koji je delimino poprimio oblik kursora tastature. On postoji iz razloga lakeg pozicioniranja kursora tastature putem kompjuterskog mia. Napiite sledei tekst unutar Gedita: "Ovo je moja prva recenica ispisana na novom Ubuntu Linux operativnom sistemu", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
147
Veliko slovo moete da upiete na dva naina. Ukoliko ukljuite Caps Lock (koji je prethodno bio iskljuen), tako to ete pritisnuti taster Caps Lock, sva slova koja budete pisali e biti velika. Dakle, prvi nain da napiete veliko slovo "O" je da prvo ukljuite Caps Lock, otkucate slovo O, a zatim ponovo iskljuite Caps Lock (tako to ete jo jednom kliknuti na taster Caps Lock), kako bi sledee slovo koje elite da napiete (u ovom sluaju "v") bilo malo. Drugi nain je da koristite kombinaciju tastera Shift i nekog slova. Kada drite pritisnut taster Shift a zatim pritisnete i taster O, a nakon toga otpustite oba tastera, napisaete veliko/malo slovo O, u zavisnosti od toga da li je prethodno bio iskljuen/ukljuen Caps Lock. Da biste videli da li je trenutno iskljuen/ukljuen Caps Lock pogledajte da li ne svetli/svetli dioda na tastaturi pored koje pie Caps Lock. Takoe, da vas podsetim, da se razmak pie pritiskom na taster Space na tastaturi, a brisanje karaktera se vri pritiskom tastera Backspace na tastaturi. Moe se desiti da na vaoj tastaturi na ovom tasteru ne pie Backspace, ve samo . U svakom sluaju, znajte da se taster za brisanje karaktera nalazi malo iznad tastera Enter. Da biste nastavili da piete u novom redu, pritisnite sada taster Enter. Nakon toga e kursor tastature biti pozicioniran na poetku reda, a ispod teksta koga ste malopre napisali, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
148
Sada pritisnite taster Tab kao biste malo uvukli tekst prve reenice u novom redu, a zatim otkucajte sledei tekst: "Ovo je moja druga recenica ispisana na novom Ubuntu Linux operativnom sistemu", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno da snimite ovaj tekst koga ste napisali u jedan tekstualni fajl. Kliknite na dugme Save, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
149
Kliknite sada na mali znak plus, kako biste odredili tano mesto na hard disku na kome ete snimiti dati tekstualni dokument, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e se prozor poveati, ime ete dobiti mogunost da na pregledan nain odaberete folder gde ete snimiti tekstualni fajl, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
150
Kliknite sada dva puta na folder Documents (koji se nalazi u koloni Name), a zatim kliknite dva puta na folder Moja_tekstualna_dokumenta (koga ste prethodno ve napravili). Ovime ste definisali odredinu putanju (lokaciju na hard disku), na kojoj elite da snimite dati tekstualni fajl. Sada kada ste odredili lokaciju na kojoj elite da snimite dati tekstualni fajl, potrebno je da date ime tom novom tekstualnom fajlu. U polju Name: ukucajte: "Moj_prvi_tekstualni_dokument", a zatim kliknite na dugme Save, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
151
/home/korisnicko_ime/Documents/Moja_tekstualna_dokumenta Dakle, nakon to ste snimili va prvi tekstualni fajl, ponovo e postati aktivan prozor Gedita, pa moete jo neto da napiete. Meutim, zatvorite sada Gedit. Otvorite zatim Nautilus i idite na lokaciju /home/korisnicko_ime/Documents/Moja_tekstualna_dokumenta U tom folderu e stajati tekstualni dokument koga ste malopre snimili, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Otvorite sada ovaj tekstualni dokument. Kliknite kursorom mia iza zadnje reenice koju ste napisali u Geditu. Pritisnite sada dva puta taster Enter, kako biste ostavili ceo jedan red prazan i poeli da piete u narednom redu. Napiite sada sledeu reenicu: "Unete su izmene u postojecem tekstualnom fajlu, pa je potrebno te izmene i sacuvati", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
152
Dakle, primetiete da sada prilikom pritiska na dugme Save niste bili upitani gde elite da snimite dokument, zato to ste otvorili i menjali postojei dokument. Ukucajte sada jo jednu reenicu. Neka ona glasi: "Ovo su izmene koje su potrebne za pravljenje novog tekstualnog dokumenta na novoj lokaciji na hard disku", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada kliknite na meni File, pa u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Save as, kao to je to prikazano na narednoj slici.
153
Odaberite da se taj novi dokument (koga ste napravili delom koristei stari), nalazi u vaoj linoj fascikli, i da se zove: "Moj_prvi_tekstualni_dokument_1", a zatim kliknite na dugme Save, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Dakle, sada u vaoj linoj fascikli postoje dva tekstualna dokumenta koje ste vi lino napravili i koji se nalaze na razliitim lokacijama. Tekstualni fajl Moj_prvi_tekstualni_dokument_1 se nalazi na lokaciji: /home/korisnicko_ime a tekstualni dokument Moj_prvi_tekstualni_dokument se nalazi na lokaciji /home/Documents/Moja_tekstualna_dokumenta
154
Otvorite sada tekstualni fajl Moj_prvi_tekstualni_dokument. Napiite u njemu sledei tekst: "Ovo je tekst koga je potrebno prekopirati u postojeci tekstualni dokument Moj_prvi_tekstualni_dokument_1 koji se nalazi u licnoj fascikli", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno da oznaite celu zadnju reenicu kako biste je prekopirali. Oznaavanje zadnje reenice moete da uradite na vie naina. Uverite se prvo da kursor tastature stoji iza zadnjeg karaktera u reenici koju elite da oznaite. U ovom sluaju to je karakter taka. Prvi nain je da pritisnete taster Shift i drei tako pritisnut taster Shift pritiskajte taster za pomeranje u levo (taster sa strelicom usmerenom u levu stranu u grupi od etiri tastera za pomeranje na levo, desno, gore i dole). Videete da kako pritiskate taster za levo, selektovani tekst dobija boju. Kada budete selektovali celu reenicu, otpustite oba tastera. Drugi nain je da jednostavnim pokretom mia selektujete eljenu reenicu. To ete uraditi na sledei nain. Dovedite kursor mia iza zadnjeg karaktera u reenici koju elite da oznaite. Zatim, ne pomerajui mia, pritisnite levi taster mia i drei levi taster mia pritisnutog, pomerajte mia prvo levo, a zatim i gore, sve dok ne oznaite celu reenicu. Sada kada ste oznaili zadnju reenicu potrebno je da je kopirate. To ete uraditi na sledei nain. Kliknite desnim klikom negde u okviru selektovanog teksta, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Copy, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
155
Takoe, selektovani tekst moete kopirati izborom opcije Copy iz padajueg menija Edit, ili jednostavnom kombinacijom tastera Ctrl i C. Sada kada ste kopirali selektovani tekst, potrebno je da ga nalepite unutar tekstualnog fajla Moj_prvi_tekstualni_dokument_1, i to na njegovom kraju. Otvorite tekstualni fajl Moj_prvi_tekstualni_dokument_1. Pozicionirajte kursor mia na njegovom samom kraju, a zatim kliknite desnim klikom. U padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Paste, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
156
Takoe, izabrani tekst moete da nalepite izborom opcije Paste, iz padajueg menija Edit, ili kombinacijom tastera Ctrl i V. Nakon toga e se na kraju tekstualnog fajla Moj_prvi_tekstualni_dokument_1 nai reenica koju ste prekopirali iz tekstualnog fajla Moj_prvi_tekstualni_dokument, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Primetiete da su oba tekstualna fajla sada otvorena u istom prozoru Gedita, ali su prikazana u posebnim jezicima (odnosno tabovima, od engl. tab). Dakle, jednostavnim klikom na jeziak moete menjati aktivnost razliitim tekstualnim fajlovima. Na isti nain moete i premetati selektovani tekst iz jednog u drugi tekstualni fajl, samo to ete tada odabrati opciju Cut umesto opcije Copy, kao to je to pokazano u nekim od prethodnih primera. Ukoliko hoete da selektujete odjednom sve karaktere u jednom tekstualnom fajlu, to ete uraditi tako to ete u padajuem meniju Edit, odabrati opciju Select All, ili jednostavno pritisnuti kombinaciju tastera Ctrl i A. Isti principi vae i kod selektovanja svih fajlova/foldera u prozoru Nautilusa. Ukoliko pak, hoete da selektujete samo pojedine fajlove/foldere unutar prozora Nautilusa, to moete uraditi tako to ete drati taster Ctrl a zatim klikom mia odabrati eljene fajlove/foldere.
157
Kliknite zatim na karticu Layouts u prozoru koji e se pojaviti, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Add, nakon ega e se pojaviti novi prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
158
Slika 19.1.3 Prozor za izbor rasporeda tastature sa vizuelno prikazanim trenutno odabranim rasporedom tastature u cilju olakavanja izbora
Sada kliknite na sivi pravougaonik sa malom strelicom usmerenom na dole na svome desnom kraju u kome sada pie Afghanistan, a koji se nalazi iza rei Country: , kako biste odabrali zemlju po kojoj ete da naete eljeni raspored tastature. Pojavie se lista svih zemalja sveta abecedno sloenih. Pomerajte mia na dole, ili jednostavno skrolujte na dole kako biste pronali Serbia (Srbija). Kliknite sada na Serbia, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 19.1.4 Suavanje mogunosti za izbor tastature na osnovu odabrane zemlje u kojoj se dati raspored tastature i koristi
Zatim na isti nain izaberite varijantu Serbia Latin, za srpski latinini raspored tastature, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
159
Ispod ovih opcija za izbor se nalazi Privju (engl. Preview) prozor, koji omoguava da vidite kako izgleda raspored tastature koji ste odabrali. Kliknite sada na dugme Add, kako biste potvrdili izbor srpskog latininog rasporeda tastature, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Primetiete sada da se na gornjem panelu pojavila jedna ikonica na kojoj pie USA, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 19.1.7 Prikaz trenutno aktivnog amerikog rasporeda tastature na gornjem panelu
Kliknite na tekst USA, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon to ste kliknuli, vie nee pisati USA, ve SRB, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
160
Slika 19.1.8 Prikaz trenutno aktivnog srpskog latininog rasporeda tastature na gornjem panelu
Na ovaj nain ste izvrili promenu sa amerikog na srpski latinini raspored tastature. Da biste proverili da li promena rasporeda tastature funkcionie kako treba, otvorite jedan od postojea dva tekstualna dokumenta koje ste prethodno napravili, i nakon to ste podesili srpski latinini raspored tastature probajte da upiete neki tekst, kako biste se uverili da je srpski latinini raspored tastature ukljuen. Najlake ete izvriti kontrolu ukoliko ukucate srpska latinina slova , , , , i . Takoe moete dodati i srpski irilini raspored tastature tako to ete za varijantu odabrati Serbia. Ukoliko ste ovako uradili, sada imate tri rasporeda tastature, ameriki, srpski latinini i srpski irilini. Promenu izmeu postavljenih rasporeda tastature vrite klikom na ikonicu rasporeda na gornjem panelu, kao to je to malopre objanjeno. U situacijama kada piete neki dokument i kada je potrebno esto da menjate raspored tastature, priznaete da je malo zamorno da stalno miem menjate raspored tastature. Zato se moe podesiti da se promena izmeu podeenih rasporeda tastature vri direktno komandama sa tastature. Dakle, potrebno je sada da podesite preicu na tastaturi koja e sluiti za brzu promenu izmeu postavljenih rasporeda tastature. Otvorite ponovo SystemPreferencesKeyboard i kliknite na karticu Layouts. Kliknite sada na dugme Options, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 19.1.9 Podeavanje preice na tastaturi za brzu promenu izmeu podeenih rasporeda tastature, korak 1
U novom prozoru koji e se pojaviti, kliknite na znak plus ispred rei Key(s) to change layout, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
161
Slika 19.1.10 Podeavanje preice na tastaturi za brzu promenu izmeu podeenih rasporeda tastature, korak 2
Podrazumevano je ekirana preica Alt+Shift, kao to je to i prikazano na narednoj slici, pa ako vam ona ne odgovara, deekirajte je a zatim ekirajte onu koju vam odgovara. Mogue je da ekirate i vie preica odjednom, ali vam to ne preporuujem da radite jer ete tako samo stvoriti nepotrebnu zabunu. Zatim, kada podesite kako vam odgovara, kliknite na dugme Close, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 19.1.11 Podeavanje preice na tastaturi za brzu promenu izmeu podeenih rasporeda tastature, korak 3
162
Zatim, u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Shut Down..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim ete biti upitani da li zaista elite da zatvorite sve programe i ugasite raunar, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Pre nego to ugasite raunar, sauvajte sve izmene u programima sa kojima ste radili, a zatim zatvorite sve programe. U sluaju da neki program sa kojim ste radili ostane otvoren, on e prinudno biti zatvoren prilikom procesa gaenja raunara, pa e se izgubiti i sve eventualne izmene koje ste u tom programu prethodno nainili. Dakle, ukoliko zaista elite da ugasite raunar, kliknite ponovo na dugme Shut Down, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, i raunar e se ubrzo i ugasiti. Ukoliko elite da softverski restartujete raunar, kliknite prvo na dugme za gaenje raunara u desnom gornjem uglu na gornjem panelu, a zatim kliknite na Restart..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ponovo ete biti upitani da li zaista elite da zatvorite sve programe i restartujete raunar, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
163
Pre nego to restartujete raunar, sauvajte sve izmene u programima sa kojima ste radili, a zatim zatvorite sve programe. Nakon toga, ukoliko zaista elite da softverski restartujete raunar, kliknite na dugme Restart, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Da zakljuate ekran, kliknite prvo na dugme za gaenje raunara u desnom gornjem uglu na gornjem panelu, a zatim kliknite na Lock Screen, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e ekran monitora samo skroz pocrneti. Da biste otkljuali sada ekran, pomerite mia, ili pritisnite bilo koji taster na tastaturi. Sada ete biti upitani za vau korisniku ifru kako bi operativni sistem utvrdio da ste ba vi ponovo seli za raunar. Ukucajte vau korisniku ifru, a zatim kliknite na dugme Unlock, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Obratite panju koji je raspored tastature ukljuen. Mora biti ukljuen onaj raspored tastature koji je podrazumevani, odnosno onaj koga ste definisali u postupku instalacije operativnog sistema. Ukoliko nije tako, promenite raspored tastature klikom na postojei (koji je prikazan iza polja za unos ifre), ili preicom na tastaturi ako ste je prethodno definisali. Zakljuavanje ekrana je korisna opcija koja vam omoguava da bezbedno napustite raunar na kratko vreme bez bojazni da e neko napraviti neke izmene na sistemu u vremenskom periodu kada vas nema za raunarom. Naravno, samo vi morate da znate vau korisniku ifru.
21 Raunarske mree
Raunarska mrea je pojam koji se odnosi na raunare i druge ureaje koji su meusobno povezani, a u svrhu meusobne komunikacije i razmene podataka [121]. 164
Raunarske mree se mogu podeliti na razliite naine, u zavisnosti od: 1) Povrine koju pokriva raunarska mrea, 2) Naina povezivanja raunara u mrei (Topologija mree) i 3) Tehnologije prenosa podataka izmeu raunara u mrei. U zavisnosti od povrine koju pokriva raunarska mrea, raunarske mree se mogu podeliti na: 1) Lokalne raunarske mree LAN (engl. Local Area Network) i 2) Regionalne raunarske mree WAN (engl. Wide Area Network). Lokalnu raunarsku mreu ini skup raunara koji su povezani na relativno malom prostoru, kao to su kancelarija, vie kancelarija ili zgrada [122]. Regionalna raunarska mrea je raunarska mrea koja pokriva ire podruje - grada, regiona ili drave [123]. Topologija raunarske mree predstavlja nain, vrstu i strukturu povezivanja raunara u raunarske mree. Neke od topologija raunarskih mrea su topologija zvezde, topologija prstena i topologija magistrale [124]. Na osnovu tehnologije prenosa podataka izmeu raunara u mrei raunarske mree mogu biti iane i beine.
21.1 Internet
Internet je svetski sistem umreenih raunarskih mrea koji je transformisao nain na koji funkcioniu komunikacioni sistemi. Poeci Interneta se veu za stvaranje ARPANET-a, 1969. godine, mree raunara pod kontrolom Ministarstva odbrane SAD-a. Danas, internet povezuje milijarde raunara irom sveta na jedan nehijerarhijski nain. Internet je proizvod spoja medijuma, raunara i telekomunikacija [125]. Bez obzira na nain povezivanja raunara na globalnu raunarsku mreu (internet), svaki raunar moe komunicirati sa bilo kojim drugim raunarom povezanim na internet. Da bi se ovo obezbedilo, moraju da budu ispunjena dva uslova: 1) Svaki raunar na internetu mora imati svoju jedinstvenu adresu i 2) Za meusobnu komunikaciju putem interneta, raunari moraju koristiti internet protokol.
21.1.1 Veb
WWW od engl. World Wide Web, W3, ili jednostavno Veb od engl. Web, je sistem meusobno povezanih, hipertekstovanih dokumenata, koji se nalaze na internetu. Sa brauzerom (Veb pretraivaem), se korisnici kreu po veb stranicama koje obino sadre tekst, slike, ali i druge vrste medijuma, kao to su zvuk i video, izmeu ostalih. Ovaj pojam se esto koristi kao sinonim za internet, a u stvari oznaava samo jednu od usluga koje omoguava internet [126].
165
22 Zato je veoma korisno da va raunar bude prikljuen na internet dok koristite Ubuntu Linux 10.04.3 LTS operativni sistem
Kao to je ve reeno, operativni sistem Ubuntu Linux spada u grupu slobodnih softvera i softvera otvorenog koda. To znai, da izvornom kodu moe pristupiti bilo ko i po potrebi ga menjati. Ova mogunost je, izmeu ostalih, veoma znaajna, jer na taj nain operativni sistem Ubuntu Linux iz dana u dan postaje sve bolji i bolji. Verovatno se pitate kako je to mogue. Kao to i sami znate, nita na svetu nije apsolutno idealno, pa tako ni operativni sistem Ubuntu Linux. Iz dana u dan se javljaju nove greke u programima, odnosno bagovi, ali takoe se ti isti bagovi iz dana u dan i otklanjaju. Ubuntu programeri, i programeri dobre volje irom sveta, svakodnevno rade na reavanju prijavljenih bagova. Nakon to je bag reen, i odobren od strane ovlaenih Ubuntu programera kao takav, automatski se na internet postavlja reenje uoenog baga u vidu sigurnosnih nadogradnji operativnog sistema ili aplikacionih programa. Kao korisnik Ubuntu Linux operativnog sistema, moete i sami prijaviti neki bag, ukoliko ga uoite, i time doprineti sveobuhvatnom unapreivanju Ubuntu Linux operativnog sistema. Ubuntu Linux operativni sistem sve pakete programa i njihove odgovarajue nadogradnje, povlai sa interneta, iz Ubuntu softverskih riznica. Zato je bitno da imate internet konekciju kako biste va Ubuntu Linux operativni sistem stalno odravali nadograenim u toku sa vremenom. Takoe se i svi aplikacioni programi instaliraju putem interneta preuzimanjem instalacionih paketa iz Ubuntu riznica, ali e o tome vie rei biti malo kasnije. Ukoliko su vam prva asocijacija na internet kompjuterski virusi, nemate razloga za brigu. Kompjuterski virusi su zapravo tetni programi, ali je ogromna veina njih pisana upravo za Microsoft Windows operativni sistem, pa vam ti isti virusi u Ubuntu Linux operativnom sistemu uopte ne mogu predstavljati problem. To ne znai da za Ubuntu Linux uopte nisu pisani virusi. Postoje i virusi pisani za Ubuntu Linux operativni sistem, ali je njihov broj jako mali, i oni vam (kao prosenom korisniku raunara) teko mogu naneti tetu, sa obzirom na princip funkcionisanja itavog Ubuntu Linux operativnog sistema. Dakle, jednom reju, na Ubuntu Linux operativnom sistemu, vama, kao prosenom korisniku raunara, nije ni potreban antivirus program. Vas titi sam Ubuntu Linux operativni sistem, i korisnika ifra koju samo vi znate.
166
1) iane (ice, optika vlakna) i 2) Beine (radio talasi, mikrotalasi...). Beini komunikacioni medijumi se koriste kada se finansijski ne isplati postavljati iane komunikacione medijume usled nepristupanosti geografskog terena na kome se isti i postavljaju. Komunikacioni softver ine programi koji omoguavaju komunikaciju dva raunara korienjem komunikacionog ureaja i komunikacionog medijuma. Dele se na: 1) Drajvere i 2) Aplikacione programe. Drajveri omoguuju neometan rad komunikacionog ureaja, odnosno upravljaju njegovim radom. Aplikacioni programi se koriste kako bi korisnicima raunara omoguili veoma laku komunikaciju sa drugim raunarima na mrei. U ovoj knjizi e biti objanjen nain povezivanja na internet korienjem beinog USB modema, koji se na internet povezuje koristei kao komunikacioni medijum, izmeu ostalog, irokopojasnu beinu mreu. irokopojasnu beinu mreu, i usluge irokopojasnog beinog interneta pruaju operateri mobilne telefonije (u daljem tekstu internet provajderi), mada i ne mora uvek da bude tako. Kao modem e biti korien HUAWEI Mobile Broadband E153. Naravno, u sluaju da imate neki drugi beini USB modem, postupak je potpuno isti.
167
Kliknite sada na dugme Install Package, kao to je to i prikazano na narednoj slici. Nakon toga e otpoeti proces instalacije. Kada se instalacija zavri, dobiete obavetenje da je instalacija novog softverskog paketa zavrena, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Close, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatvorite zatim prozor instalera, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Na isti nain, zatim, instalirajte i softverski paket usb-modeswitch_1.1.0-2_amd64.deb u sluaju da imate 64-bitnu verziju Ubuntu Linux operativnog sistema, odnosno usbmodeswitch_1.1.0-2_i386.deb u sluaju 32-bitne verzije. Sada kada ste instalirali ova dva softverska paketa, restartujte raunar.
168
Napomena 1: Kada kaem iskljuite raunar, ili restartujte raunar, to znai da trebate softverski da iskljuite odnosno restartujete raunar, osim ukoliko nije drukije reeno. Kada se neki softverski paket instalira na nekom raunaru na kome ne postoji internet konekcija, kae se da je to proces oflajn instaliranja. Suprotan termin je onlajn instaliranje. Ovo je bio izuzetak, kada ste softverski paket instalirali prethodnim preuzimanjem gotovog instalacionog paketa sa interneta. Nadalje ete sve programe instalirati iskljuivo direktno sa interneta, jer ete tako mogunost za nastanak greke prilikom instaliranja nekog softverskog paketa svesti na minimum. Napomena 2: U sluaju da imate instalirane verzije 10.10; 11.04; ili 11.10 Ubuntu Linux operativnog sistema, nije potrebno da instalirate usb-modeswitch pakete, jer su oni ve prethodno instalirani u procesu instaliranja samog operativnog sistema. Uverite se da je u va beini USB modem stavljena SIM kartica, a zatim ubacite va beini modem u neki od USB prikljuaka na vaem kuitu raunara. Saekajte sada nekoliko trenutaka. Ukoliko se na Radnoj povrini pojavi neka ikonica, nemojte obraati panju na to. Kliknite zatim na ikonicu Menadera mree na gornjem panelu, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim, u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na New Mobile Broadband (GSM) connection..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
U novom prozoru koji e se pojaviti, kliknite na dugme Forward, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
169
U listi svih drava sveta, skrolovanjem mia pronaite dravu u kojoj se nalazite i odaberite je klikom na nju, a zatim kliknite na dugme Forward, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Odaberite sada vaeg internet provajdera a zatim kliknite na dugme Forward, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
170
Potvrdite sada izbor tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
171
Sada e Menader mree pokuati da uspostavi vezu sa internetom, pa e se i njegova ikonica promeniti u oblik koncentrinih krunih lukova koji naizmenino svetle, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 22.1.1.11 Ikonica simboliki prikazuje da Menader mree pokuava da uspostavi vezu sa internetom
Za nekoliko trenutaka (ukoliko ne bude bilo nikakvih problema), dobiete obavetenje da je veza sa internetom uspostavljena, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Samim tim e se i ikonica menadera veze promeniti u oblik uspravnih paralelnih crtica, kao to je znak za jainu mree na vaem mobilnom telefonu, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
172
Nakon toga ete dobiti obavetenje da je veza prekinuta, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Da ponovo uspostavite vezu, kliknite na ikonicu Menadera mree, a zatim kliknite na konekciju koju ste prethodno napravili, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Napomena 1: Podeavanje nove internet konekcije za jedan modem se radi samo jednom. Nakon toga samo koristite ve napravljenu konekciju bez potrebe da pravite novu. Napomena 2: Prethodno opisani nain podeavanja internet konekcije, povezivanja na internet i prekidanja internet veze, u potpunosti je identian i kada se kao komunikacioni ureaj (umesto USB beinog modema) koristi bilo koji mobilni telefon koji ima mogunost povezivanja sa kompjuterom putem USB veze i mogunost povezivanja na internet korienjem 2G ili 3G mree. Takoe, mobilni telefon mora imati mogunost da u ovom sluaju igra ulogu modema.
173
Slika 23.1 Identifikovanje korisnika putem njegove korisnike ifre radi izvrenja administratorskih poslova
slici.
U polju Download from: odaberite Main server, a zatim kliknite na karticu Updates, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Prozor e sada izgledati kao to je to i prikazano na narednoj slici.
174
U okviru stavke Ubuntu updates nemojte nita da menjate, ve sve ostavite takvo kakvo jeste. U okviru stavke Automatic updates moete da podesite u kojim e vremenskim intervalima operativni sistem proveravati dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju, pri emu moete izabrati Daily (jednom dnevno), Every two days (jednom u dva dana), Weekly (jednom nedeljno) ili Every two weeks (jednom u dve nedelje). Takoe, moete da iskljuite automatsku proveru dostupnosti novih softverskih paketa za nadogradnju ukoliko deekirate opciju Check for updates. Takoe e vam biti ponuene opcije u vezi automatskog preuzimanja softverskih paketa sa interneta i automatskog instaliranja pronaenih softverskih paketa za nadogradnju, pri emu moete odabrati samo jednu opciju. Ukoliko odaberete opciju Install security updates without confirmation operativni sistem e automatski proveravati dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju, automatski preuzimati pronaene softverske pakete sa interneta a zatim ih automatski i instalirati, bez pitanja da mu vi uvek dajete odobrenje za to. Ukoliko odaberete opciju Download all updates in the background, operativni sistem e automatski proveravati dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju, automatski preuzimati pronaene softverske pakete sa interneta a zatim e vas pitati da li elite te softverske pakete i da instalirate. I na kraju, ukoliko odaberete opciju Only notify about available updates, operativni sistem e automatski proveravati samo dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju, pa e vas obavestiti ukoliko ijedan softverski paket za nadogradnju nae, a u protivnom neete dobiti nikakvo obavetenje. U polju Release upgrades moete odabrati da li elite da vas operativni sistem obavetava o dostupnosti novog izdanja operativnog sistema. Ukoliko odaberete Never, operativni sistem vas nikada nee obavetavati o dostupnosti novog izdanja operativnog sistema. Ukoliko odaberete Normal releases, operativni sistem e vas obavetavati o dostupnosti novog stabilnog izdanja operativnog sistema koje izlazi na svakih 6 meseci. I na kraju, ukoliko odaberete Long term support releases only, operativni sistem e vas obavetavati samo o dostupnosti novog stabilnog LTS izdanja operativnog sistema sa dugogodinjom podrkom, koje izlazi na svake 2 godine. Kako operativni sistem Ubuntu Linux 10.04 LTS ima tehniku podrku do aprila 2013. godine, a sledee LTS izdanje (12.04) izlazi u aprilu 2012. godine, i kako planiram jo dugo da koristim ovo izdanje Ubuntu Linux operativnog sistema podesiu da me operativni sistem nikada ne obavetava o dostupnosti novih izdanja operativnog sistema. Podesiu takoe, da operativni sistem jednom dnevno proverava dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju i da me samo obavetava o tome. Vi podesite kako vama odgovara. Kliknite zatim na dugme Close, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Pojavie se sledei prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
175
Sada je potrebno da se osvei lista dostupnih softverskih paketa za nadogradnju. Kliknite na dugme Reload, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e poeti da se osveava lista dostupnih softverskih paketa za nadogradnju i taj proces e u zavisnosti od brzine vae internet konekcije trajati krae ili due. Kod mene je malo due trajao (usled spore internet konekcije), pa sam uspeo da zabeleim ovaj proces kao to je to i prikazano na narednim slikama.
Kada se osvei lista dostupnih softverskih paketa za nadogradnju, pojavie se prozor Menadera auriranja sa listom tih paketa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
176
Takoe e u polju Download size biti prikazana veliina svih izabranih softverskih paketa koji se ele preuzeti sa interneta a zatim i instalirati. Podrazumevano su svi softverski paketi za nadogradnju koji su pronaeni automatski ekirani pa vam preporuujem da nita ne deekirate ve samo kliknete na dugme Install Updates, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Sada je potrebno da ukucate vau korisniku ifru jer je neophodno izvravanje administratorskih poslova. Nakon to ste ukucali vau korisniku ifru i potvrdili unos, otpoee proces auriranja prethodno izabranih softverskih paketa za auriranje. Prvo e svi softverski paketi biti preuzeti sa interneta, kao to je to i prikazano na sledeoj slici.
177
Nakon to su svi instalacioni paketi preuzeti sa interneta, otpoee proces instaliranja istih, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon zavretka instalacije svih softverskih paketa dobiete obavetenje da je (u ovom sluaju), potrebno da restartujete va raunar kako bi izmene bile prihvaene, kao to je to i prikazano na narednoj slici. Napomena 1: Proces restartovanja raunara u cilju prihvatanja izmena na operativnom sistemu do kojih je dolo prilikom nadogradnje softverskih paketa, se ne izvodi pri svakoj nadogradnji, ve samo pri nadogradnji onih softverskih paketa ije se novije verzije ne mogu aktivirati bez njihovog ponovnog pokretanja koje se postie restartovanjem raunara.
178
Primetiete da je podrazumevano selektovano dugme Restart Later. To je zato to vam operativni sistem preporuuje da prvo sauvate sve to ste prethodno radili na raunaru pa tek onda restartujete raunar. Kliknite na dugme Restart Later, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Snimite sve izmene koje ste nainili dok ste prethodno radili za raunarom, zatvorite sve korisnike programe, a zatim restartujte raunar. Primetiete da je sada dugme za gaenje raunara crvene boje, kako bi vas obavestilo da je neophodno da se izvri neki proces (u ovom sluaju restartovanje raunara). Kliknite sada na dugme za gaenje raunara, a zatim kliknite na Restart Required..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon to ste restartovali raunar, uspostavite prvo vezu sa internetom. Sada pokuajte da runo nadogradite va operativni sistem. Otvorite SystemAdministrationUpdate Manager. Otvorie se prozor Menadera auriranja. Kliknite na dugme Check, kao to je to i prikazano na narednoj slici. Nakon nekoliko trenutaka ete dobiti obavetenje da je va operativni sistem u koraku sa vremenom, odnosno nadograen ili "ap tu dejt" od engl. up-todate.
Softverski paketi mogu biti dostupni iz softverskih riznica tree strane i iz linih paketa arhiva, isto kao to su dostupni i iz podrazumevanih Ubuntu softverskih riznica. Da bi softverski paketi bili dostupni iz softverskih riznica tree strane i iz linih paketa arhiva potrebno je da dodate eljene izvore softverskih paketa u postojeu listu izvora softverskih paketa odnosno 179
softverskih riznica. Za vie detalja pogledajte literaturu [127], [128]. Napomena 2: Apsolutnim poetnicima ne preporuujem dodavanje dopunskih softverskih riznica. Podrazumevane Ubuntu riznice su sasvim dovoljne za sve softverske pakete koji su neophodni prosenom korisniku raunara.
Slika 24.1 Operativni sistem vri proveru dostupnosti vlasnikih drajvera za instalaciju
180
U ovom sluaju, moj raunar je veoma star, pa zato nije naen nijedan vlasniki drajver za instalaciju, jer hardverske komponente moga raunara vie nisu podrane za izdavanje vlasnikih drajvera od strane njihovih proizvoaa. Ukoliko u vaem sluaju budu pronaeni neki dostupni vlasniki drajveri za instalaciju, njihov spisak (sa preporukama od ovlaenih Ubuntu programera, ili bez njih), e biti prikazan u prozoru sa prethodne slike. Moe se desiti da postoje vie dostupnih vlasnikih drajvera za jednu hardversku komponentu vaeg raunarskog sistema (recimo grafiku karticu). U tom sluaju prvo trebate pokuati da instalirate onaj drajver koji je preporuen od strane ovlaenih Ubuntu programera. Dovoljno je samo da oznaite eljeni drajver sa liste a zatim kliknete na dugme Activate this driver koje e biti prikazano na prethodnoj slici. Ukoliko preporueni drajver ne radi kako treba, on se mora obrisati, a zatim se moe pokuati instalirati drugi ponueni drajver sa liste. Savet 1: Dakle, u sluaju da preporueni drajver ne radi kako treba zatraite pomo iskusnog korisnika.
181
Ovde su svi softverski paketi spremni za instaliranje i razdvojeni po kategorijama kako bi korisnici veoma lako nali onaj softverski paket koji ih interesuje. Svi softverski paketi se instaliraju direktno sa interneta, iz softverskih riznica. Da biste videli koji su softverski paketi trenutno instalirani na vaem Ubuntu Linux operativnom sistemu, kliknite na karticu Installed Software, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada ponovo na karticu Get Software (koja se nalazi iznad kartice Installed Software) kako bi prozor Ubuntu softverskog centra izgledao ba onako kao kada ste ga otvorili.
182
Slika 25.1.2 Odabir podkategorije Strategija (Puzzles) u okviru glavne kategorije aplikacionih programa Igrice (Games)
Slika 25.1.3 Izbor odreenog aplikacionog programa, u ovom sluaju Beruski (Berusky)
Kliknite sada na dugme More Info kako biste proitali dodatne informacije o aplikacionom 183
programu koga elite da instalirate (u ovom sluaju jedne strategijske igrice), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 25.1.4 Mogunost dobijanja dodatnih informacija o izbranom aplikacionom programu klikom na dugme More Info
Nakon toga ete moi da proitate sve dostupne informacije vezane za taj aplikacioni program, a ukoliko one za vas nisu dovoljne, dodatne informacije o tom aplikacionom programu moete pronai na zvaninom Veb sajtu tog aplikacionog programa, pri emu e vam takoe biti dostupan link do tog Veb sajta (engl. Website), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Install - Free, kako biste instalirali aplikacioni program Berusky, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Sada ete biti upitani za vau korisniku ifru. Ukucajte vau korisniku ifru i potvrdite unos. Nakon toga e otpoeti proces instaliranja izabranog aplikacionog programa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Prvo e sa interneta biti preuzet instalacioni paket, kao to je to i prikazano na narednoj slici. Da vidite detaljnije proces instaliranja aplikacionog programa Berusky, kliknite na karticu In Progress (1), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
184
Slika 25.1.7 Preuzimanje potrebnih instalacionih paketa sa interneta, kako bi oni odmah nakon preuzimanja bili i instalirani
Nakon to instalacioni paketi budu preuzeti sa interneta otpoee i proces njihovog instaliranja, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon to je zavren proces instalacije, kliknite ponovo na karticu Get Software, nakon ega ete dobiti obavetenje da je aplikacioni program Berusky instaliran, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
185
Napomena 1: Za instaliranje jednog aplikacionog programa (u ovom sluaju igrice Berusky), nekada je potrebno vie od jednog softverskog paketa, pa je zato u pisanju koriena mnoina ove imenice. Napomena 2: U jednom trenutku se moe izvravati proces instaliranja samo jednog aplikacionog programa. Ukoliko pokrenete postupak instaliranja drugog aplikacionog programa dok jo uvek traje postupak instaliranja prvog aplikacionog programa, drugi aplikacioni program e biti stavljen na listu ekanja i proces njegovog instaliranja e otpoeti tek po zavretku procesa instaliranja prvog aplikacionog programa. Savet 1: Ukoliko unapred znate ime softverskog paketa koga elite da instalirate, ne morate ga traiti po kategorijama, ve u polju za pretragu samo unesite njegovo ime, pa nakon to se eljeni softverski paket pojavi u rezultatima pretrage, moete ga instalirati na isti nain kao to ste malopre instalirali igricu Berusky.
25.1.1 Instaliranje vlasnikih kodeka i drugih vlasnikih softverskih paketa neophodnih za potpun audio-video-grafiki doivljaj na Ubuntu Linux operativnom sistemu
Otvorite Ubuntu softverski centar. U polju za pretragu ukucajte ubuntu-restrtictedextras, kao to je to i prikazano na narednoj slici, a zatim pritisnite Enter.
186
Da saznate vie o ovom skupu programa, kliknite na dugme More Info, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Kliknite zatim na dugme Install - Free, kako biste instalirali ovaj softverski paket, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Unesite zatim vau korisniku ifru i potvrdite unos, nakon ega e proces instaliranja eljenog skupa programa otpoeti. Za ovaj skup programa vam je potrebno oko 140 MB internet protoka. Nakon to su svi instalacioni paketi preuzeti sa interneta otpoee proces instalacije istih. Pojavie se sledei prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
187
Slika 25.1.1.3 Licenca pod kojom je odreeni skup softverskih paketa izdat
Potrebno je da prihvatite licencu pod kojom je dati skup softverskih paketa izdat, kako bi on mogao biti instaliran na vaem raunaru, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon to ste proitali licencu, ekirajte opciju Do you accept the EULA license agrement, a zatim kliknite na dugme Forward, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
188
Oznaite sada aplikacioni program Berusky, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, a zatim kliknite na dugme Remove, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Traie se unos vae korisnike ifre jer je potrebno izvravanje administratorskih poslova. Ukucajte vau korisniku ifru a zatim potvrdite unos. Za nekoliko trenutaka aplikacioni program e biti obrisan (deinstaliran), pa e sada ponovo biti dostupna mogunost za njegovo instaliranje, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
189
U sluaju ponovnog instaliranja istog programa koga ste malopre obrisali (deinstalirali), kae se da ste uradili reinstalaciju aplikacionog programa Berusky.
Kliknite sada dva puta na fajl FrustrationBlues-ColinRoss.oga. Nakon toga e se pojaviti jedan novi prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
190
Primetiete da se neto deava u tom prozoru, ali jo uvek nita neete uti. To je zato to je nakon instalacije operativnog sistema zvuk u sistemu podrazumevano iskljuen (mutiran). Da ukljuite zvuk, kliknite na ikonicu zvunika na gornjem panelu, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim, u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Unmute, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga ete uti pesmu koju ste malopre pustili, naravno, ukoliko ste prethodno ukljuili zvunike i pojaali ih. Zatvorite sada prozor koji vam je pustio pesmu, a zatim u jo uvek otvorenom prozoru Nautilusa kliknite dva puta na drugi fajl, UbuntulsHumanity.ogv. Nakon toga e poeti da se emituje audio-video zapis u istom prozoru u kome ste malopre sluali pesmu, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
191
U okviru polja CPU History pokazuje se trenutni rad vaeg mikroprocesora, kao i istorija njegovog rada u vremenskom intervalu od 60 sekundi. Dakle, u ovom polju je prikazano optereenje mikroprocesora u procentima (%), pri emu 0 procenata odgovara trenutku kada mikroprocesor uopte nije optereen, a 100 procenata odgovara trenutku kada je mikroprocesor maksimalno optereen. U okviru polja Memory and Swap History, prikazano je zauzee vae Ram memorije i prostora na Svap particiji. U okviru polja Network History prikazane su: brzina slanja podataka od vas ka internetu (ili nekoj drugoj raunarskoj mrei), koja je oznaena sa Sending, i brzina primanja podataka 192
od interneta (ili neke druge raunarske mree), ka vama koja je oznaena sa Receiving. Kliknite sada na karticu System, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatim e prozor izgledati kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ovde se vidi ime vaeg raunara, kao i podaci o operativnom sistemu koji koristite. U okviru stavke Hardware nalaze se informacije o vaim hardverskim komponentama raunara, mikroprocesoru i Ram memoriji, a u okviru stavke System status preostali prazan prostor na vaem hard disku od onog prostora koga ste rezervisali za Ubuntu Linux operativni sistem prilikom particionisanja i instalacije. Da detaljnije vidite slobodan prostor na hard disku za svaku particiju koju koristi Ubuntu Linux operativni sistem, kliknite na karticu File Systems, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 27.3 Informacije o zauzetosti particija hard diska koje koristi dat Ubuntu Linux operativni sistem
193
28 Krstarenje vebom
Krstarenje vebom je pojam koji se vezuje za proces poseivanja razliitih veb lokacija u jednom vremenskom intervalu. Veb lokacija koja se poseuje moe biti ciljana, jer korisnik unapred eli da ode ba na tu veb lokaciju. Meutim, veb lokacija koju korisnik poseuje moe biti i sluajna (korisnik nije imao prvobitnu nameru da ba tu veb lokaciju poseti), tako to nju generie hiperlink koga je korisnik prethodno odabrao. Na jednoj veb strani mogu, a i ne moraju da postoje hiperlinkovi do drugih veb strana. Upravo se to poseivanje razliitih veb strana (ciljano ili sluajno) u jednom vremenskom intervalu zove krstarenje vebom. Korisnik zapravo fiziki sedi ispred svog raunara, a virtualno moe biti na bilo kojoj veb adresi koja postoji. Za krstarenje vebom se koristi program koji se zove Veb pretraiva. Postoji mnogo Veb pretraivaa a na Ubuntu Linux operativnom sistemu je podrazumevano instaliran Fajerfoks Veb pretraiva. Potrebno je, pre svega, da uspostavite internet vezu, na nain kao to je to prethodno objanjeno. Da otvorite Fajerfoks veb pretraiva kliknite na njegovu ikonicu na gornjem panelu, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 28.1 Otvaranje Fajerfoks Veb pretraivaa klikom na njegovu ikonicu na gornjem panelu
Za nekoliko trenutaka e se otvoriti Fajerfoks veb pretraiva, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Primetiete kursor tastature koji se naizmenino pojavljuje i gubi u istim vremenskim intervalima, unutar belog pravougaonika za unos teksta, a ispred dugmeta Search. Ukucajte sada u tom polju re "hiperlink", a zatim kliknite na dugme Search, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
194
Slika 28.3 Pretraivanje Veba korienjem Google motora za pretragu Veba, za kljunu re hiperlink
Ovim postupkom vi pretraujete veb na osnovu kljune rei "hiperlink", koristei pri tome Google kao motor za pretragu veba. Nakon to ste kliknuli na dugme Search, za nekoliko trenutaka ete dobiti rezultate pretrage za kljunu re "hiperlink", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na drugi po redu rezultat pretrage, odnosno na hiperlink sa tekstom Hiperlink - Vikipedija, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga ete biti preusmereni na veb stranu na kojoj su data objanjenja o hiperlinku, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
195
Slika 28.5 Veb strana otvorena u novom jeziku Fajerfoksa posredno dobijena korienjem rezultata pretrage
Primetiete moda da je ova veb strana otvorena u novom jeziku vaeg Fajerfoks veb pretraivaa. Skrolovanjem mia moete da proitate sav tekst koji je ispisan na ovoj veb strani. Kada ste sve proitali, moete da zatvorite ovaj jeziak tako to ete kliknuti na dugme Close na tom jeziku, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Da otvorite novi jeziak, kliknite sada na dugme sa zelenim znakom plus na sebi, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada e se kursor tastature podrazumevano nalaziti u lokacijskom polju, i bie odmah spreman za unos karaktera sa tastature. Otkucajte unutar lokacijskog polja sledei tekst "http://sr.wikipedia.org/wiki/Hiperlink", a zatim kliknite na zelenu strelicu, ili jednostavno pritisnite taster Enter, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 28.7 Ciljano poseivanje Veb stranice unoenjem njene tane adrese u lokacijskom polju Fajerfoks Veb pretraivaa
Za nekoliko trenutaka e se otvoriti veb strana koju ste malopre posetili koristei rezultate pretrage za kljunu re "hiperlink". Dakle, korienjem motora za pretragu, a uz pomo kljune rei "hiperlink", vi ste posredno posetili lokalizovanu Vikipedijinu stranicu na srpskom jeziku na kojoj je objanjeno ta je to hiperlink. U drugom sluaju, vi ste neposredno (znajui prethodno tanu adresu na kojoj se data veb strana nalazi) posetili lokalizovanu Vikipedijinu stranicu na srpskom jeziku na kojoj je objanjeno ta je to hiperlink. Ovo su oigledni primeri sluajnog i ciljanog poseivanja veb strana. Za dodatnu pomo u vezi programa Mozila Fajerfoks, posetite sledeu veb stranu: http://support.mozilla.com/sr-CYRL/home.
196
Slika 29.1 Obavetenje da jezika podrka nije kompletno instalirana i da su dostupni novi jeziki paketi za instalaciju
Kliknite sada na dugme Install / Remove Languages..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e se pojaviti prozor u kome trebate skrolovanjem mia da naete srpski jezik (Serbian), a zatim ga i ekirate za instalaciju. Da prihvatite izbor kliknite sada na dugme Apply Changes, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
197
Sada je potrebno da ukucate vau korisniku ifru zato to se zahteva izvravanje administratorskih poslova. Nakon to unesete vau korisniku ifru i potvrdite unos, otpoee proces preuzimanja potrebnih softverskih paketa sa interneta, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon to svi softverski paketi budu preuzeti sa interneta, otpoee proces njihove instalacije na vaem raunaru, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
198
Sada je potrebno da odaberete srpski jezik za podrazumevani jezik korisnikog interfejsa vaeg Ubuntu Linux operativnog sistema. Skrolovanjem mia naite srpski (Srbija), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 29.6 Pronaen srpski jeziki softverski paket u listi dostupnih jezikih softverskih paketa
Zatim prevuite taj izbor srpski (Srbija) skroz gore na vrh, kako bi to bio prvi izbor za jezik korisnikog interfejsa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Apply System-Wide..., kako bi odabrani jezik bio korien i prilikom ukljuivanja raunara i prijavljivanja na operativni sistem, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 29.8 Prihvatanje izbranog jezika kao podrazumevani jezik za ceo sistem
199
Ponovo unesite vau korisniku ifru, a zatim potvrdite unos jer je neophodno izvravanje administratorskih poslova. Kliknite sada na karticu Text, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 29.9 Odabir srpskog jezika kao podrazumevanog za prikaz brojeva, datuma i valute
U padajuoj listi odaberite srpski (Srbija), kako bi brojevi, datum i valuta bili lokalizovani na srpski jezik, a zatim kliknite na dugme Apply System-Wide..., kako bi odabrani jezik bio korien i prilikom ukljuivanja raunara i prijavljivanja na operativni sistem, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Moe se desiti da se od vas ponovo trai korisnika ifra, pa je u tom sluaju unesite i potvrdite izbor. Nakon toga zatvorite sve prethodno otvorene programe i restartujte raunar kako bi promena jezika korisnikog interfejsa bila prihvaena. Kada se ponovo prijavite na operativni sistem pojavie se prozor u kome ete biti obaveteni da ste se prijavili na sistem sa ukljuenim srpskim jezikom, pa e stoga biti otvorena mogunost da operativni sistem promeni imena izlistanih fascikli takoe na srpski jezik. ekirajte opciju Ne pitaj me ovo ponovo, a zatim kliknite na dugme Promeni imena na srpski, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Obratite panju da e se u vaoj linoj fascikli sada nalaziti sve podrazumevane fascikle sa imenima na srpskom jeziku, ali e takoe postojati i jedna fascikla sa imenom na engleskom jeziku. To je fascikla Documents. Operativni sistem je zadrao ovu fasciklu zato to ona prethodno nije bila prazna. Setite se da ste u njoj napravili fasciklu 200
Moja_tekstualna_dokumenta, u kojoj ste snimili svoj prvi tekstualni dokument. Moete (a i ne morate) da premestite sadraj fascikle Documents u ekvivalentnu praznu fasciklu sa nazivom na srpskom jeziku Dokumenta, a zatim fasciklu Documents (koja je sada prazna) i obriete. Naravno, ukoliko ne elite da menjate imena standardnih fascikli na srpski jezik, jednostavno kliknite na dugme Zadri stara imena, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
201
202
31 Pogovor
Moda ete se zapitati, sada na kraju kada ste proitali ovu elektronsku knjigu, zato sam je uopte napisao, i kakve koristi imam od toga. Odgovoriu vam na to mogue pitanje. Knjigu sam napisao iz velike elje da pomognem svima onima koji imaju veoma malo predznanje iz oblasti raunarstva (ili ga uopte nemaju), a eleli bi da ue i da se usavravaju u ovoj oblasti; iz elje da na ovaj nain dam svoj doprinos zajednici korisnika slobodnog softvera uopte, jer sam i sm lan zajednice korisnika slobodnog softvera i kao takav sam uvek dobio pomo od lanova zajednice kada god mi je pomo trebala, i iz elje da maksimalno olakam apsolutnim poetnicima u svetu raunara ulazak u svet slobodnog softvera. Svet slobodnog softvera je svet koji nudi ogromne mogunosti onima koji ele da izuavaju raunarstvo kao nauku. Budite slobodni da samostalno izuavate raunarstvo i date svoj doprinos zajednici korisnika slobodnog softvera. Budite slobodni da napravite svoj raunarski sistem. Kao hardver moete koristiti ta vam padne na pamet, a za softver moete koristiti postojea reenja slobodnog softvera ili ih eventualno prilagoditi svojim potrebama. Izbor je na vama, a granice postaju sve dalje kako ste vi sve odluniji da napredujete u svetu raunara i slobodnog softvera.
Aleksandar Stanisavljevi oktobra 2011. godine
203
V
vakuumska cev cev u kojoj nema vazduha a koja slui da naizmenino otvara i zatvara elektrino kolo u tano definisanim vremenskim trenucima ()
E
elektromagnetni relej ureaj koji slui za zatvaranje i otvaranje elektrinog kola u eljenim trenucima vremena() elektronska knjiga knjiga koja se ita obino sa ekrana vaeg monitora raunara, ili sa drugih elektronskih ureaja kojima je i prevashodna namena prikazivanje knjiga u elektronskom obliku()
Z
zatvoreno elektrino kolo elektrino kolo koje je povezano sa izvorom elektrine enrgije pa kroz njega moe da protie elektrina energija ()
I
instaler program koji vas vodi kroz proces instalacije nekog programa() integrisano kolo sloeno elektrino kolo sastavljeno od mnotva elemenata (uglavnom tranzistora) objedinjeno na jedinstvenoj podlozi i spremno za ugradnju u sloenije sisteme, ali kao jedinstvena komponenta() [112]
M
maina skup delova povezanih u jednu logiku celinu sa ciljem izvoenja odreene operacije() [110]
P
pod naponom kada je neki elektrini ureaj prikljuen u izvor elektrine energije on je tada postao sastavni deo elektrinog kola, pa se za takav ureaj u tom sluaju, kae da je pod naponom() procedura tano definisani nain za reavanje nekog konkretnog problema ()
T
tranzistor elektronski element koji se, izmeu ostalog, koristi za naizmenino otvaranje i zatvaranje elektrinog kola u tano definisanim vremenskim trenucima () [111]
tampana ploa povezuje elektronske komponente raunara sa ciljem da omogui neometanu komunikaciju izmeu njih() [109]
204
Literatura
Prvo izdanje [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] [17] [18] [19] [20] [21] [22] [23] [24] [25] [26] [27] [28] [29] [30] [31] [32] [33] [34] [35] [36] [37] [38] [39] [40] [41] [42] [43] [44] [45] [46] [47] [48] [49] [50] [51] [52] [53] [54] [55] http://en.wikipedia.org/wiki/Computer http://sr.wikipedia.org/wiki/Podatak http://sr.wikipedia.org/wiki/Informacija http://sr.wikipedia.org/wiki/Istorija_raunara http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_computing_hardware http://en.wikipedia.org/wiki/Quipu http://en.wikipedia.org/wiki/Abacus http://en.wikipedia.org/wiki/Pascalina http://en.wikipedia.org/wiki/Arithmometer http://en.wikipedia.org/wiki/Difference_machine http://en.wikipedia.org/wiki/Analytical_Engine http://en.wikipedia.org/wiki/Ada_Byron http://en.wikipedia.org/wiki/Herman_Hollerith http://en.wikipedia.org/wiki/Z3_(computer) http://en.wikipedia.org/wiki/Harvard_Mark_I http://en.wikipedia.org/wiki/ENIAC http://sr.wikipedia.org/wiki/EDVAC http://en.wikipedia.org/wiki/Supercomputers http://sr.wikipedia.org/wiki/Don_fon_Nojman http://sr.wikipedia.org/wiki/Personalni_raunar http://en.wikipedia.org/wiki/Personal_computers http://sr.wikipedia.org/wiki/Numeral http://sr.wikipedia.org/wiki/Dekadni_sistem http://sr.wikipedia.org/wiki/Binarni_sistem http://sr.wikipedia.org/wiki/Oktalni_sistem http://sr.wikipedia.org/wiki/Heksadekadni_sistem http://en.wikipedia.org/wiki/Turing_completeness http://en.wikipedia.org/wiki/Turing_machine http://sr.wikipedia.org/wiki/Stepenovanje http://sr.wikipedia.org/wiki/Bulova_algebra http://en.wikipedia.org/wiki/Boolean_algebra http://en.wikipedia.org/wiki/Boolean_algebra_(logic) http://en.wikipedia.org/wiki/Two-element_Boolean_algebra http://en.wikipedia.org/wiki/Complete_Boolean_algebra http://sr.wikipedia.org/wiki/Dord_Bul http://sr.wikipedia.org/wiki/Algoritam http://sr.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Al_Horezmi http://en.wikipedia.org/wiki/Algorithm http://sr.wikipedia.org/wiki/Tjuringova_maina http://sr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezik http://sr.wikipedia.org/wiki/Mainski_jezik http://sr.wikipedia.org/wiki/Softver http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_software http://sr.wikipedia.org/wiki/Hardver http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_hardware http://sr.wikipedia.org/wiki/Arhitektura_(raunarstvo) http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_architecture http://en.wikipedia.org/wiki/Read-only_memory http://sr.wikipedia.org/wiki/Integralno_kolo http://sr.wikipedia.org/wiki/Procesor http://sr.wikipedia.org/wiki/Mikroprocesor http://en.wikipedia.org/wiki/Microprocessor http://sr.wikipedia.org/wiki/MIPS http://en.wikipedia.org/wiki/Word_(computer_architecture) http://en.wikipedia.org/wiki/CPU_clock 205
[56] [57] [58] [59] [60] [61] [62] [63] [64] [65] [66] [67] [68] [69] [70] [71] [72] [73] [74] [75] [76] [77] [78] [79] [80] [81] [82] [83] [84] [85] [86] [87] [88] [89] [90] [91] [92] [93] [94] [95] [96] [97] [98] [99] [100] [101] [102] [103] [104] [105] [106] [107] [108] [109] [110] [111] [112] [113] [114]
http://en.wikipedia.org/wiki/CPU_cache http://sr.wikipedia.org/wiki/Digitalna_elektronika http://en.wikipedia.org/wiki/Flip-flop_(electronics) http://sr.wikipedia.org/wiki/Registar_(raunarstvo) http://en.wikipedia.org/wiki/IEC_60027-2 http://sr.wikipedia.org/wiki/Bit_(raunarstvo) http://sr.wikipedia.org/wiki/Neodreenost_umnoaka_jedinice_koliine_podataka http://sr.wikipedia.org/wiki/Flip_flop http://sr.wikipedia.org/wiki/Primarna_memorija http://sr.wikipedia.org/wiki/Sekundarna_memorija http://sr.wikipedia.org/wiki/Raunarsko_kuite http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_case http://sr.wikipedia.org/wiki/Matina_ploa http://en.wikipedia.org/wiki/Motherboard http://sr.wikipedia.org/wiki/RAM_(memorija) http://sr.wikipedia.org/wiki/Grafika_kartica http://en.wikipedia.org/wiki/Graphics_card http://sr.wikipedia.org/wiki/Hard_disk http://en.wikipedia.org/wiki/Hard_disk_drive http://en.wikipedia.org/wiki/Cylinder-head-sector http://en.wikipedia.org/wiki/Block_(data_storage) http://en.wikipedia.org/wiki/Disk_sector http://en.wikipedia.org/wiki/Track_(disk_drive) http://en.wikipedia.org/wiki/Disk_formatting http://en.wikipedia.org/wiki/GNU_Parted http://en.wikipedia.org/wiki/Boot_sector http://en.wikipedia.org/wiki/Master_Boot_Record http://en.wikipedia.org/wiki/CD/DVD_drive http://sr.wikipedia.org/wiki/DVD_ita http://sr.wikipedia.org/wiki/HD_DVD http://sr.wikipedia.org/wiki/Blu-ray http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_power_supply http://sr.wikipedia.org/wiki/Tastatura http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_keyboard http://en.wikipedia.org/wiki/PS/2_connector http://en.wikipedia.org/wiki/USB http://sr.wikipedia.org/wiki/Kursor http://sr.wikipedia.org/wiki/Monitor http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_monitor http://sr.wikipedia.org/wiki/Komandna_linija http://en.wikipedia.org/wiki/Command-line_interface http://sr.wikipedia.org/wiki/Grafiki_korisniki_interfejs http://en.wikipedia.org/wiki/Graphical_user_interface http://en.wikipedia.org/wiki/DVI_connector http://sr.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistem http://en.wikipedia.org/wiki/Operating_system http://sr.wikipedia.org/wiki/Linuks http://sr.wikipedia.org/wiki/Slobodni_softver http://sr.wikipedia.org/wiki/Softver_otvorenog_koda http://sr.wikipedia.org/wiki/Jezgro_operativnog_sistema http://sr.wikipedia.org/wiki/GNU_GPL http://sr.wikipedia.org/wiki/Linuks_distribucija http://sr.wikipedia.org/wiki/Ubuntu http://sr.wikipedia.org/wiki/tampana_ploa http://sr.wikipedia.org/wiki/Maina http://sr.wikipedia.org/wiki/Tranzistor http://sr.wikipedia.org/wiki/Integrisano_kolo http://forum.ubuntu-rs.org/Thread-Da-li-je-potebno-instalirati-Ubuntu-64-bit? pid=170566#pid170566 http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Ubuntu_releases 206
[115] [116] [117] [118] [119] [120] [121] [122] [123] [124] [125] [126] [127] [128] [129] [130] [131]
http://sr.wikipedia.org/wiki/Gnom http://en.wikipedia.org/wiki/GNOME http://sr.wikipedia.org/wiki/Datoteka http://sr.wikipedia.org/wiki/Direktorijum http://en.wikipedia.org/wiki/Text_editor http://en.wikipedia.org/wiki/Gedit http://sr.wikipedia.org/wiki/Raunarske_mree http://sr.wikipedia.org/wiki/Lokalna_mrea http://sr.wikipedia.org/wiki/WAN http://sr.wikipedia.org/wiki/Mrene_topologije http://sr.wikipedia.org/wiki/Internet http://sr.wikipedia.org/wiki/Www https://help.ubuntu.com/10.04/add-applications/C/adding-repos.html http://wiki.ubuntu-rs.org/Ubuntu_riznice http://www.kde.org http://www.xfce.org http://lxde.org
207