You are on page 1of 13

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD
Pretovarna i transportna mehanizacija

Tema: Pretovarni mostovi

Predmetni profesor : V.prof. dr. Abdulah Ahmi

Student : Emin Graca

Sarajevo, mart 2011

Sadraj

1. Uvod..............................................................................................................................3 2. Pretovarni mostovi.........................................................................................................4 3. Podjela pretovarnih mostova.................................................................... .....................7 4. Prijenosnik malog raspona............................................................................................10 5. Prijenosnik velikog raspona..........................................................................................10 6. Tehnike performanse pretovara mostova....................................................................11 7. Zakljuak.......................................................................................................................12 8. Literatura.......................................................................................................................13

Uvod

Specializacija proizvodnje, koju nameu privredni i trini uslovi, zahtijeva prijenu mehanizacije. Sa razvojem mehanizacijom se danas izgrauju brojni stanovi, mostovi, putevi, eljeznice, hidro elektrane i mnogi drugi kapitalni objekti. Sa mehanizacijom sve se brzo i kvalitetno zavrava. Razvojem mehanizacije poela je i gradnja pretovarnih mostova koji su danas od velikog znaaja. Primjenjuju se na pretovarnim mjestima gdje se moraju pokrivati velike povrine, to su najee liki terminali za istovar ruda i neki koncentrata, te drveta i sl. Slue za istovar ili utovar brodova, istovar ili utovar teretnih vagona, te za posluivanje skladita postavljenih neposredno uz obalu. U sluaju da je potrebno transportovati sitni sipki materijal na vee udaljenosti pored pretovarnog mosta ugrauju se transporteri sa trakom i prihvatnim bunkerima sa dozatorima, ime se poveava kapacitet pretovara i postie vei stepen iskorienja postrojenja. Kroz ovaj seminarski rad upoznat emo se sa glavnim karakteristikama pretovarnih mostova, njihovom podjelom, primjenom kao i njihovim tehnikim performansama. Znaaj pretovarnih mostova rastao je sa razvojem saobraaja ( vodenog, eljeznikog,terminala).

PRETOVARNI MOSTOVI Primjenjuju se na pretovarnim mjestima gdje se moraju pokrivati velike povrine, to su najee liki terminali za istovar ruda i neki koncentrata, te drveta i sl. Slue za istovar ili utovar brodova, istovar ili utovar teretnih vagona, te za posluivanje skladita postavljenih neposredno uz obalu. Raspon pretovarnih mostova kree se i preko 200 metara, a nosivost rijetko prelazi 30 tona. Maksimalne performanse obalske dizalice zavisi od tipa dizalice. Tehnike performanse dizalica su u granicama od 50-60 kontenera/as, a u upotrebi su u granicama od 22-30 kontenera/as. Uslije velikog raspona stubova kod pretovarnih mostova, javlja se pri, promjenama temperature, znatne temperaturne dilatacije. Da bi se sprijeilo poveanje naprezanja u pojedinim dijelovima konstrukcije, pretovarni mostovi se izrauju sa jednom krutom i jednom gipkom noicom ime je omoguena promjena raspona samoga mosta. Na narednoj slici prikazan je pretovarni most sa konzolom na strani obale. Konzola se, kako je na slici prikazano moe podizati kako bi se omoguilo prolaenje brodova vee visine.Druga strana konzole mosta omoguava utovar teretnih vagona.

Slika 5. Konzolni pretovarni most

Slika 6. Pretovarni most sa okretnom dizalicom

Kolica sa mehanizmom za dizanje mogu se kretatipo gornjem ili donjem pojasu. Da bi se kretanje teke konstrukcije svelo na to manju mjeru, najee se po pretovarnom mostu kreu ili kolica sa okretnim dijelom sa krekom ili okretna dizalica sa krakom. Pomou ovog okretnog mosta mogu se posluiti veliki dijelovi skladita bez pomjeranje nosee konstrukcije. U sluaju da je potrebno transportovati sitni sipki materijal na vee udaljenosti pored pretovarnog mosta ugrauju se transporteri sa trakom i prihvatnim bunkerima sa dozatorima, ime se poveava kapacitet pretovara i postie vei stepen iskorienja postrojenja. Ritam rada mostova razliitih proizvoaa ne razlikuje se bitno, a na njega prije svega utjeu: objektivni subjektivni uvjeti djelovanja (organizacija rada).
5

Uz ta dva elementa moe se izdvojiti i kadrovska osposobljenost, ali ona moe poprimiti obiljeja i subjektivnog i objektivnog elementa.Prema nekim podacima uinak prekrcajnih mostova u idealnim sluajevima iznosi 60 kont./sat. Pojavom velikih kontejnera dolazi i do neizbjene izmjene strukture prekrcajnih kontejnerskih dizalica s mogunou dizanja do 600 kN (60 tona), to je poveanje s dosadanjih mogunosti dizanja od 450-500 kN (45-50 t).

Sl.2. Pretovarni most

Gotovo tri etvrtine dizalica proizvedenih do 1991. godine po broju pripadaju u kategoriju zahvata do 35 metara. Meutim, vie od polovice onih proizvedenih nakon 1991. su sa zahvatom veim od 35 metara, a grade se sve vie i one s radijusom veim od 40 metara, tako da je njihov udio u svijetu vei od dvije petine.

Najvaniji je podatak za prekrcajni most da on moe manipulirati najvee kontejnere od 35 i 40 tona, i to na kraku oko 35 m (s tendencijom rasta) na strani broda, dok na kopnenoj strani taj dohvat varira izmeu 9 i 25 m. Vanost tog razmaka ogleda se u broju trakova ili kolosijeka koji se mogu smjestiti u taj razmak. Trakovi su predvieni za izravan ukrcaj s prikolica i kamiona. Dakako da tu mora biti osigurana povrina za kratkorono odlaganje kontejnera koji se nakon odlaska kontejnerskog broda mogu krcati na opslune (feeder) brodove za obalni razvoz.

Podjela pretovarnih mostova

to se tie pretovarni mostova razlikujemo dvije vrste i to: sa jednim kolicima, i sa dvojim kolicima (Slika 7.)

Slika 7.

Pretovarni mostovi sa jednim kolicima su obavezni u kontenerskim terminalima. Oni prenose kontener iz brodova ka obali ostavljajui ih ili na obali ili na nekom vozilu (i u suprotnom pravcu za kompletan tovarni ciklus). Dizalice sa jednim kolicima su upravljane od strane oveka. Dizalice sa dvojim kolica predstavljaju novu opremu koritenu samo u malom broju terminala. Glavna kolica prevoze kontener iz broda do platforme dok druga kolica zahvataju sa platforme i dopremaju na obalu. . Kolica putuju kroz ispust dizalice, opremljena su sprejderima koji su specifini ureaji za zahvat kontejnera. Savremeni sprejderi zahvataju dva 20 stopna kontejnera simultano (twin-lift mod).Glavna kolica prevoze kontejner iz broda do platforme dok druga kolica zahvataju sa platforme i dopremaju na obalu. Glavnim kolicima upravlja ovijek, dok su druga kolica automatizovana. Takoer treba istai da se pretovarni mostovi koriste i u skladitima. A u tu svrhu se koriste tri vrste pretovarni mostova i to: pretovarni most na inama (RMG) pretovarni most na pneumaticima (RTG), pretovarni most sa ispustom (OBC).
7

RMG

RTG

Pretovarni most na gumenim tokovima je fleksibilniji u radu od onog na inama, dok je pretovarni most na inama stabilniji, pretovarni most sa ispustom je montiran na podlogu ili na eline stubove. Obino pretovarni mostovi imaju raspon od 8-12 redova sa mogunou slaganja od 4-10 u vis. Da bi izbjegli operacione smetnje u sluaju tehnike greke i da poveaju produktivnost i pouzdanost, esto su dva pretovarna mosta zaposlena u jednoj skladinoj zoni (bloku). Konteneri koji treba da se premjeste sa jedne strane bloka na drugi treba da se sakupe u tranzicionoj zoni unutar bloka. Dupli RMG sistem predstavlja novu inovaciju. Sastoje se od dva RMG-a razliite visine i irine tako da jedan moe proi ispod drugog, tako eliminiui zone dodira (Slika 8). Ovo rezultira neto veem produktivnou sistema. Veinom pretovarnih mostova upravlja ovijek, tendencija je meutim ka automatizaciji i pretovarnim mostovima bez rukovaoca koji se ve koriste u nekim terminalima (npr.Tejmsportu, Rotterdamu, Hamburgu).

Slika 8.

Slika 9.

Prijenosnik malog raspona

Ovaj je prijenosnik prikladan za rad na manjim udaljenostima. Veliki mu je nedostatak to zahtijeva velike trokove odravanja (oni iznose oko 1/6 poetne investicije za samo sredstvo godinje), pa se preporuuje uglavnom za slagalita kontejnera. Najvei broj tih prijenosnika moe slagati kontejnere od 20' dva ili tri reda u visinu. Prijenosnik koji slae kontejnere tri reda u visinu ne posjeduje veliku selektivnost na slagalitu, a razmak izmeu kontejnera za prolaz prijenosnika iznosi 1,2 - 1,4 m.

Prijenosnik velikog raspona

To je specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilino je mobilan, te moe sluiti na slagalitu, moe krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velika sredstva za odravanje. Velike dimenzije omoguuju mu da radi iznad polja od pet kontejnera u irinu i tri reda u visinu, tako da se mogu postii znatne utede u prostoru i odreivanju preglednosti, a prolaz izmeu kontejnera jo uvijek iznosi 1,2 - 1,4 m. Unato dimenzijama ima dobru preglednost. Mogunosti djelovanja mogu se spoznati iz injenice da djeluje na duini od oko 220 m, te da natkriva dva cestovna traka, jednu eljezniku prugu i jedan operativni prostor za slaganje kontejnera. Obalske dizalice (ili pretovarni mostovi) za utovar i istovar brodova imaju najveu ulogu. Razlikujemo dva tipa obalske dizalice: one sa jednim kolicima i one sva dvoja kolica. Kod modernih dizalica, poluautomatski upravljaki sistem pomae ovjeku, to je sluaj kod oba tipa dizalice. Maksimalne performanse obalske dizalice zavisi od tipa dizalice. Tehnike performanse dizalica su u granicama od 50-60 kontejnera/as, a u upotrebi u granicama od 2230 kontejnera/as. Druga kategorija dizalica se koristi u skladitima. Postoje tri tipa: pretovarni most na inama (RMG) ili pretovarni most na pneumaticima (RTG) i pretovarni most sa ispustom (OBC).

10

Tehnike performanse poretovarnih mostova

Tehnike performanse poretovarnih mostova je odprilike 20 pretovara/as. Slini kranovi se koriste za utovar i istovar vozova. Imaju dohvat od nekoliko kolosijeka (oko 6). Efektivna kontejnerska dizalica mora da bude projektovana tako da bude podesna za trenutne i budue potrebe krajnjeg korisnika. Mainske komponente moraju da zadovolje propise u standardima za mosne dizalice, ali su velike obalske kontejnerske dizalice sutinski razliite u odnosu na druge tipove lukih dizalica. Izbor dizalinih kolica je znaajan sa aspekta usvajanja i prorauna nosee strukture, tokova, i odravanja. Mehanizmi na kolicima mogu biti pogonjeni uadima (RTT), ili sa autonomnim pogonima (MOT). Hibridno meu-reenje prihvaeno je od pojedinih proizvoaa. U radu se razmatra uporeenje mainskih sistema kolica, ukljuujui njihove performanse, i daje se evaluacija u procesu izbora konstrukcionog reenja. U radu se analizira i smanjenje uticaja (buke) kontejnerskih dizalica na okolinu.

Neki od svijetskih poznatih proizvoaa pretovarnih mostova su : Kling, Hoerman, Expresso, Altech i dr.

Slika 10. Hoerman pretovarni most

11

Zakljuak

Pretovarni mostovi zauzimaju vano mjesto u pretovaru, posebno na mjestima gdje se pokrivaju velike povrine, a to su najee luki terminali za istovar ruda i nekih koncentrata, te drveta i sl. Pretovarne mostove djelimo na pretovarne mostove sa jednim kolicima i pretovarne mostove sa dvoja kolica. Posebno primjena je u skladitima gdje ralikujemo pretovarni most na inama (RMG) , pretovarni most na pneumaticima (RTG), pretovarni most sa ispustom (OBC). Obino pretovarni mostovi imaju raspon od 8-12 redova sa mogunou slaganja od 4-10 u vis. Da bi izbjegli operacione smetnje u sluaju tehnike greke i da poveaju produktivnost i pouzdanost, esto su dva pretovarna mosta zaposlena u jednoj skladinoj zoni (bloku).

Shodno rasponu razlikujemo prijenosnike malog raspona(prikladan za rad na manjim udaljenostima), te prijenosnike velikog raspona(specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilino je mobilan, te moe sluiti na slagalitu, moe krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velika sredstva za odravanje). Tehnike performanse poretovarnih mostova je odprilike 20 pretovara/as. Slini kranovi se koriste za utovar i istovar vozova. Znaaj proizvodnje pretovarnih mostova prepoznale su proizvoai koji u svojim proizvodima imaju i pretovarne mostove (Kling, Hoerman, Expresso, Altech i dr.) Kao i druga tehnika mehanizacija tako su i pretovarni mostovi nai svoje mjesto za upotrebu tako da su danas od velikog znaaja posebno za pojedine grane saobraaja kao to su vodeni i eljezniki gdje su u upotrebi za utovar i istovar robe.

12

Literatura

1. Dr. Ahmi R. Abdulah, dipl.ing Pretovarna i transportna mehanizacija 2. http://www.hormann.hr/pretovarna-tehnika/pretovarni-mostovi/ 3. http://hr.exportpages.com/product/Pretovarni-mostovi-1026723407-1.htm

13

You might also like