Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.

O reprodukciji uvjeta proizvodnje

to je, dakle, reprodukcija uvjeta proizvodnje? Ovdje zalazimo u podruje koje je vrlo poznato nakon II knjige Kapitala), a istovremeno i prilino nepoznato. Tvrdokorne oitosti (ideoloke oitosti empiristikog tipa) sa stanovita proizvodnje, odnosno s gledita obine proizvodne djelatnosti (koja je sama apstraktna u odnosu prema procesu proizvodnje) ine jedinstvenu cjelinu s naom svakodnevnom 'svijeu', tako da je izuzetno teko, da ne kaem nemogue, uzdii se na stanovite reprodukcije. Meutim, izvan ovog gledita sve ostaje apstraktno (vie nego djelomino: deformirano) - kako na razini proizvodnje, tako, jo vie, na razini obine prakse. Pokuajmo stvar ispitati metodino.

Prihvatimo li, zbog jednostavnosti izlaganja, da je svaka drutvena tvorevina rezultat prevladavajueg naina proizvodnje, moemo rei da proces proizvodnje pokree proizvodne snage koje postoje unutar utvrenih proizvodnih odnosa i potpadaju pod njih.

Iz toga proizlazi da, kako bi se odrala, svaka drutvena tvorevina, istovremeno s proizvodnjom, da bi mogla proizvoditi, mora reproducirati uvjete vlastite proizvodnje, mora stoga reproducirati: 1) proizvodne snage; 2) postojee proizvodne odnose.

Reprodukcija sredstava za proizvodnju

Poto je to Marx prikazao u drugoj knjizi Kapitala, sad ve svi priznaju (ukljuujui i buroaske ekonomiste koji rade u nacionalnim financijama * , ili moderne 'teoretiare makroekonomiste'), da proizvodnja nije mogua bez osigurane reprodukcije materijalnih uvjeta proizvodnje: reprodukcije proizvodnih sredstava.

Svaki ekonomist koji se u ovome ne razlikuje od bilo kojeg kapitalista, zna da svake godine treba predvidjeti zamjenu onoga to se utroi ili upotrijebi u proizvodnji: sirovina, stalnih ureaja (konstrukcija), orua za proizvodnju (strojeva) itd. Moemo rei: svaki ekonomist = svaki kapitalist, ako obojica izraavaju stanovite poduzea, ako se zadovoljavaju samo jednostavnim objanjavanjem termina financijsko-knjigovodstvene prakse poduzea.

1 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Zahvaljujui genijalnosti Quesnaya koji je prvi izloio ovaj toliko upadljiv problem i zahvaljujui genijalnosti Marxa koji ga je rijeio, znamo da se o reprodukciji materijalnih uvjeta proizvodnje ne moe razmiljati na razini poduzea, jer na toj razini nema njenih stvarnih uvjeta postojanja. Ono to se dogaa na nivou poduzea efekt je koji samo upozorava na potrebu reprodukcije, ali uope ne doputa razmiljanje o njenim uvjetima i mehanizmima.

Da bismo se u to uvjerili, dovoljna je kratka ilustracija: 'gospodin X', kapitalist, koji u svojoj tvorn ici proizvodi vunene tkanine, mora reproducirati sirovinu, strojeve itd. Ne proizvodi ih on za potrebe vlastite proizvodnje, ve drugi kapitalisti: veliki australski uzgajiva ovaca Y, veliki industrijalac, proizvoa zanatskih strojeva Z, itd., a i oni, da bi proizveli te proizvode koji uvjetuju reprodukciju uvjeta proizvodnje osobe X, moraju reproducirati uvjete vlastite proizvodnje i tako u beskonanost u takvim razmjerima da, na nacionalnom, ako ne i na svjetskom tritu, pitanje proizvodnih sredstava (za reprodukciju) moe biti zadovoljeno ponudom.

Razmiljajui o ovom mehanizmu koji se ponaa kao I nekakav neprekidni lanac, potrebno je slijediti Marxov 'globalni' postupak, potrebno je, naime, kao i u II i III, knjizi Kapitala, prouavati odnose kruenja kapitala izmeu Odjeljka I (proizvodnje potronih sredstava) i ostvarenja vika vrijednosti. Neemo dalje analizirati ovo pitanje. Dovoljno nam je to to smo spomenuli potrebu reprodukcije materijalnih uvjeta proizvodnje.

Reprodukcija radne snage

Neto moda iznenauje itaoca. Govorili smo o reprodukciji proizvodnih sredstava ali ne i o reprodukciji proizvodnih snaga, preutjeli smo reprodukciju onoga to razlikuje proizvodne snage od sredstava proizvodnje, odnosno reprodukciju radne snage.

Ako nam je promatranje onoga to se dogaa u poduzeu, posebice istraivanje financijsko-raunovodstvenog predvianja amortizacije i investicija, moglo otprilike predoiti postojanje materijalnog procesa reprodukcije, sada zalazimo u podruje gdje je promatranje onoga to se dogaa u poduzeu, ako ne sasvim, onda gotovo u cjelini lieno znaenja, i to iz sasvim valjanog razloga: reprodukcija radne snage odvija se, zapravo, izvan poduzea.

Kako se osigurava reprodukcija radne snage? Tako da se radnoj snazi da materijalno sredstvo

2 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

reprodukcije: nadnica. Nadnica se u raunovodstvima svih poduzea pojavljuje kao kapital u obliku radne snage, 1 a nipoto kao uvjet materijalne reprodukcije rada. Ali, nadnica 'djeluje' upravo na taj nain, jer je samo dio vrijednosti stvorene koritenjem radne snage, i to prijeko potrebne vrijednosti za reprodukciju te radne snage, odnosno za obnavljanje radne snage namjetenika (sve to je potrebno za stanovanje, odijevanje i hranu, ukratko, sve to je potrebno da bismo bili u stanju ponovo se pojaviti sutra, prekosutra i svakog sljedeeg bojeg dana na vratima poduzea). Dodajmo jo i ono to je svakako potrebno za podizanje i obrazovanje djece u kojoj i reproducira proleter (primjeri za X: X moe biti jednako 0, 1, 2, itd.) kao radna snaga.

Napominjemo da ovu koliinu vrijednosti, potrebne za reduciranje radne snage, ne odreuju samo potrebne 'bioloki' minimalne zajamene najamnine, ve potrebe historijskog minimuma (Marx je zabiljeio: engleskim radnicima potrebno je pivo, a francuskim proleterima vino) koji je historijski promjenjiv.

elimo upozoriti jo i na to da je ovaj minimum dvojako historijski, utoliko to nije odreen historijskim potrebama radnike klase 'priznatim' od strane klase kapitalista, ve historijskim potrebama koje je nametnula borba proleterske klase (dvostruka klasna borba: protiv produljenja radnog vremena i protiv smanjenja nadnica).

Radnoj snazi, meutim, nije dovoljno osigurati materijalne uvjete njene reprodukcije da bi se reproducirala kao radna snaga. Ve smo rekli da raspoloiva radna snaga mora biti 'kompetentna', tj. prikladna za ukljuenje u kompleksan sustav proizvodnog procesa. Razvoj proizvodnih snaga i nain na koji su proizvodne snage historijski objedinjene u odreenom trenutku daju ovaj rezultat: radna snaga mora se osposobljavati specijalistiki i stoga reproducirati kao takva. Specijalistiki prema zahtjevima drutveno-tehnike podjele rada na raznim 'mjestima' i 'dunostima'.

Kako se u kapitalistikom reimu osigurava reprodukcija ovakve (razliito) kvalificirane radne snage? Za razliku od onoga to se zbivalo u drutvenim formacijama zasnovanim na ropstvu i kmetstvu, ova reprodukcija kvalificirane radne snage nastoji se (rije je o tenji za ozakonjenjem) osigurati, ali ne vie 'na licu mjesta' (kao egrt u proizvodnji), ve sve vie i izvan proizvodnje: kapitalistikim sistemom kolovanja i ostalim instancama i ustanovama.

Ali, to se to ui u koli? Manje-vie, svi napredujemo; u svakom sluaju nauimo itati, pisati, raunati znai, svladamo neke vjetine i mnoge druge stvari, ukljuujui i elemente (razvijene

3 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

ili, naprotiv, nerazvijene) 'znanstvene' ili 'knjievne kulture' koji se mogu neposredno koristiti na raznim mjestima u proizvodnji (jedna vrsta kolovanja za radnike, druga za tehniare, trea za inenjere, etvrta za vodee kadrove, itd.). Nauimo, dakle, razna umijea. **

Osim usvajanja ovih vjetina i spoznaja, u koli se naue pravila' dobrog ponaanja, odnosno ponaanja u skladu s mjestom namijenjenim nekom vriocu podjele rada: moralna pravila, pravila graanske i profesionalne svijesti, to, jasno vam je, znai pravila potovanja tehniko-drutvene podjele rada i, u krajnjoj liniji, pravila poretka koji je utvrdila vladajua klasa. U koli uimo 'dobro govoriti', 'dobro pisati', zapravo (za budue kapitaliste i njihove sluge) 'dobro zapovijedati', odnosno (to je idealno rjeenje) 'dobro se obraati' radnicima, itd.

Da bismo izloili ovu injenicu jo znanstvenijim jezikom, rei emo da reprodukcija radne snage ne zahtijeva samo reproduciranje njene kvalifikacije negoli istovremeno i reprodukciju njene pokornosti vodeoj ideologiji, te reprodukciju sposobnosti dobrog manipuliranja vodeom ideologijom koju e provoditi izrabljivai i represori, s namjerom da se i 'pomou rijei' osigura prevlast vladajue klase.

Drugim rijeima, kola (ali i ostale dravne ustanove poput crkve ili nekih drugih aparata kao to je vojska) poduava razne savoir faire, tako da osigurava pokoravanje vladajuoj ideologiji ili kontrolu njene 'prakse'. Meu one koji sudjeluju u proizvodnji, izrabljivanju ili represiji, da ne spominjemo profesionalne ideologe (Marx) morala je, pod ovim ili onim imenom, 'prodrijeti' ova ideologija, kako bi 'savjesno' obavili svoj zadatak ili izrabljenih (proleteri), ili izrabljivaa (kapitalisti), ili pomonika izrabljivanja (strunjaci), ili velikih sveenika vladajue ideologije (njeni 'funkcionari') itd.

Reprodukcija radne snage istie kao uvjet sine qua non, ne samo reprodukciju svoje 'kvalifikacije' nego i reprodukciju svog pokoravanja vodeoj ideologiji ili 'praksi' ove ideologije, s napomenom da nije dovoljno rei 'ne samo nego i', jer je oito da se oblicima ideolokog podjarmljivanja osigurava reprodukcija kvalifikacije radne snage.

Stoga moramo priznati djelotvornu prisutnost jedne nove injenice: ideologije.

Iznijet u ovdje dvije primjedbe.

4 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Prva e posluiti da zakljuimo nau analizu reprodukcije. Ukratko smo prouili oblike reprodukcije proizvodnih snaga, odnosno proizvodnih sredstava s jedne, i radne snage s druge strane. Ali, jo nismo pristupili pitanju reprodukcije proizvodnih odnosa. To je kljuno pitanje marksistike teorije naina proizvodnja i njegovo preskakanje bilo bi teorijski propust ili, jo gore, teka politika greka. Recimo stoga neto i o tome. Ali, da bismo o tome mogli neto rei, moramo jo jednom prevaliti veliki put.

Druga primjedba glasi: da bismo mogli prevaliti taj put, moramo iznova postaviti nae staro pitanje: to je drutvo?

Infrastruktura i superstruktura

Imali smo priliku 2 istaknuti revolucionarni karakter marksistike koncepcije 'drutvene cjeline' koja se razlikuje od hegelovskog 'totaliteta'. Rekli smo (a ova teza samo preuzima glasovite postavke historijskog materijalizma) da se za Marxa struktura svih drutava sastoji od 'nivoa' ili 'instanci' artikuliranih specifinim odrednicama infrastrukture ili ekonomske baze ('jedinstvo' proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa) i superstrukture koja se i sama sastoji od dva 'nivoa' ili 'instance': pravno-politiki (pravo i drava) i ideologija (religiozna, moralna, pravna, politika, itd.).

Osim svoje teorijsko-pedagoke strane (na temelju koje razlikujemo Marxa i Hegela), ovaj prikaz nudi jo jednu vaniju teorijsku prednost: doputa da se teorijskom sklopu njegovih bitnih pojmova doda ono to smo nazvali respektivnim pokazateljem djelotvornosti. to to znai?

Svatko se moe lako uvjeriti da je ovaj prikaz strukture drutva kao zgrade koju nosi baza (infrastruktura) na kojoj izrastaju dva 'kata' nadgradnje, prostorna metafora, ili preciznije: topika 3 metafora. I ova nas metafora, kao i svaka druga, navodi, upuuje da neto vidimo. to to? Upravo ovo: gornji katovi ne bi mogli sami stajati (u zraku) kad ne bi leali na svojoj bazi.

Metaforom zgrade nastojimo predstaviti 'odreenje u posljednjoj instanci' ekonomskom osnovom. Ova nam prostorna metafora doputa da priznamo bazi kako posjeduje pokazatelj djelotvornosti poznat pod uvenom formulacijom: ono to se zbiva na 'katovima' (nadgradnje) odreeno je u posljednjoj instanci onim to se zbiva u ekonomskoj bazi.

5 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Polazei od ovog pokazatelja djelotvornosti 'u posljednjoj instanci', 'katovi' nadgradnje uoljivo su pod utjecajem razliitih pokazatelja djelotvornosti. Kakvih?

Moemo rei da katovi nadgradnje u posljednjoj instanci nisu odreujui nego su odreeni bazom; ukoliko su odreujui na neki svoj (jo nedefiniran) nain oni to jesu kao elementi ve odreeni bazom.

U marksistikoj tradiciji postoje dva miljenja (ili odreenja o pokazatelju njihove djelotvornosti: 1) postoji 'relativna autonomija' nadgradnje u odnosu prema bazi, 2) postoji 'povratno djelovanje' nadgradnje na bazu.

Moemo rei i to da je velika teorijska prednost marksistike topike, odnosno prostorne metafore zgrade (baza i nadgradnja), u tome to istovremeno pokazuje da su pitanja odreenja (ili pokazatelja djelotvornosti) glavna pitanja; to pokazuje da baza, u posljednjoj instanci, odreuje itavu zgradu; a to nas dalje obavezuje da teorijski problematiziramo vrstu 'izvedene' djelotvornosti karakteristine za nadgradnju, odnosno obavezuje nas da razmotrimo ono to marksistika tradicija obiljeava terminima vezanim uz relativnu autonomiju nadgradnje i uz povratno djelovanje nadgradnje na bazu.

Najvei nedostatak ovog prikaza strukture svakog drutva pomou prostorne metafore zgrade, upravo je to to je metaforian, odnosno to je samo deskriptivan.

ini nam se poeljnim i moguim prikazati stvari drukije. Da se razumijemo: uope ne odbacujemo klasinu metaforu, zato to nas ona sama obavezuje da je nadmaimo. Ne nadmaujemo je zato da bismo je odbacili kao istroenu. eljeli bismo se naprosto potruditi da razmotrimo ono to nam ona daje u obliku deskripcije.

Smatramo da je, polazei od reprodukcije, mogue i potrebno razmotriti ono "to" karakterizira bit postojanja nadgradnje. Dovoljno je postaviti se na stanovite reprodukcije da bi se osvijetlila brojna pitanja na ije je postojanje upozoravala prostorna metafora zgrade, ne iznosei, meutim, nikakva objanjenja.

6 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Naa je osnovna teza da se samo sa stanovita reprodukcije moe postavljati pitanja (i na njih odgovarati). S ovog emo gledita ukratko analizirati pravo, dravu i ideologiju. Istovremeno emo pokazati ono to se dogaa s gledita djelatnosti i proizvodnje s jedne, te reprodukcije s druge strane.

Drava

Marksistika je tradicija izriita: jo od Manifesta i 18. Brumairea (i u svim ostalim klasinim tekstovima, prije svega Marxovim o Parikoj komuni, te u Lenjinovoj Dravi i revoluciji) drava je eksplicitno pojmljena kao represivni aparat. Drava je 'stroj' za represiju koji vladajuim klasama (u XIX st. buroaskoj klasi i 'klasi' velikih zemljoposjednika) omoguuje da osiguraju vlast nad radnikom klasom, kako bi je podvrgli procesu iznuivanja vika vrijednosti (odnosno kapitalistikom izrabljivanju).

Drava je prije svega ono to su klasici marksizma nazvali dravnim aparatom. Pod ovim se pojmom ne podrazumijeva samo specijalizirani aparat (u uskom smislu); ije smo postojanje i potrebu uvidjeli polazei od potreba pravne prakse, odnosno policije, sudova, zatvora; nego tu spada i vojska koja (proletarijat je vlastitom krvlju platio ovo iskustvo) neposredno intervenira kao vana represivna snaga u posljednjoj instanci, tj. onda kad policija i njene specijalizirane pomone slube 'pokleknu pred dogaajima'. A iznad svega ovoga nalaze se ef drave, vlada i administracija.

Na ovaj nain predstavljena, marksistiko-lenjinistika teorija drave zadire u sr problema, a nema nimalo sumnje da je ovo sr. Dravni aparat koji dravu pretvara u izvrnu silu i snagu represivne intervencije u 'slubi vladajuih klasa', u klasnoj borbi koju buroazija i njeni saveznici vode protiv proletarijata, nije nita drugo nego drava i predstavlja njenu osnovnu funkciju. (. . .)

Bit marksistike teorije drave

Objasnimo prije svega jednu vanu stvar: drava (i njeno postojanje kao aparata) imaju smisla samo u funkciji dravne vlasti. Sve politike klasne borbe vrte se oko drave. Pod tim mislimo: oko vlasnitva, odnosno oko osvajanja ili ouvanja vlasti odreene klase, saveza klasa ili dijelova klasa. Ovo prvo objanjenje obavezuje nas da pravimo razliku izmeu dravne vlasti

7 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

(ouvanje dravne vlasti ili njeno preuzimanje) kao cilja politike klasne borbe s jedne, i dravnog aparata s druge strane.

Znamo da dravni aparat moe ostati netaknut to su i dokazale buroaske 'revolucije' XIX st. u Francuskoj (1830, 1848), dravni udari (2. prosinac, svibanj 1958), propasti drave (pad Carstva 1870, pad III Republike 1940) ili napredovanje sitne buroazije (1890-95. u Francuskoj) itd. nepodloan utjecajima ili mijenama: dravni aparat moe ostati nepromijenjen unato politikim dogaajima koji ugroavaju dravnu vlast.

I nakon socijalne revolucije kakva je bila ona 1917, kad su vlast preuzeli proletarijat i siromani seljaci, velik dio dravnog aparata nije doivio promjene: Lenjin je to esto napominjao.

Moe se rei da je ovo razluivanje dravne vlasti od dravnog aparata dio 'marksistike teorije' drave, i to izriito nakon Marxovih djela 18. Brumaire i Klasne borbe u Francuskoj.

Da bismo na ovom mjestu dali saet prikaz 'marksistike teorije drave', moemo rei da su klasici marksizma uvijek tvrdili: 1) drava, to je represivni aparat drave; 2) potrebno je razlikovati dravnu vlast od dravnog aparata; 3) cilj se borbi klasa (ili saveza klasa, ili saveza dijelova klasa) odnosi na dravnu vlast, a posljedica toga je da vlasti koriste dravni aparat za ostvarivanje svojih klasnih ciljeva; 4) proletarijat mora osvojiti vlast kako bi unitio postojei buroaski aparat drave i u prvoj fazi ga nadomjestio sasvim drukijim proleterskim aparatom drave, a zatim, u sljedeim fazama, mora pokrenuti radikalan proces, proces ruenja drave (kraj dravne vlasti i itavog dravnog aparata).

S ovog se gledita ve sada pojavljuje ono to bismo predloili da se doda 'marksistikoj teoriji drave'. Ali, ini nam se da ova teorija, upotpunjena na takav nain, i dalje dijelom ostaje deskriptivna, unato tome to sadri kompleksne i raznolike elemente ije se funkcioniranje i igra ne mogu shvatiti bez dubljeg, dodatnog teorijskog razmatranja problema.

Ideoloki aparati drave

8 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

'Marksistikoj teoriji' drave potrebno je dodati neto drugo.

Moramo se oprezno kretati podrujem kojega su prokrili klasici marksizma, jer oni nisu u teorijskom obliku sistematizirali vane spoznaje u kojima su sadrana njihova iskustva i njihovi postupci. Njihova su se iskustva i postupci zaustavili prije svega unutar politike djelatnosti.

Klasici marksizma, u svojoj su politikoj djelatnosti na dravu gledali kao na mnogo kompleksniju injenicu nego to se to moe vidjeti u definiciji danoj u 'marksistikoj teoriji drave', pa ak i onoj koju smo dopunili. Praktino su oni uoili ovu sloenost, ali je nikad nisu izrazili odgovarajuom teorijom.' 4

eljeli bismo u glavnim crtama predoiti osnovna obiljeja te teorije. Iznosimo zato sljedeu tezu. Da bi se teorija drave mogla razvijati, nuno je upamtiti ne samo razliku izmeu dravne vlasti i dravnog aparata nego i jednu drugu injenicu koja je sastavni dio (represivnog) dravnog aparata, ali koju ne treba mijeati s njim. Ovu injenicu nazvat emo ideolokim aparatima drave.

to su to ideoloki aparati drave (IAD)?

Ne smijemo ih brkati s (represivnim) dravnim aparatom. Podsjetimo se da se, u marksistikoj teoriji, dravni aparat (DA) sastoji od: vlade, administracije, vojske, policije, sudstva, zatvora itd, koji tvore ono to emo nazvati represivnim dravnim aparatom. Rijeju 'represivnim' hoemo rei da ovaj aparat barem u krajnjem sluaju (zato to represija, ona administrativna na primjer, moe imati i nefizike oblike) 'djeluje pomou sile'.

'Ideolokim dravnim aparatima' nazivamo odreen broj injenica koje se neposrednom promatrau prikazuju u obliku raznolikih i specijaliziranih institucija, iji empirijski popis iznosimo, a on e, naravno, iziskivati detaljno ispitivanje, provjeru, ispravljanje i ponovno sastavljanje. Unato svim rezervama koje ukljuuje ovaj zahtjev, ideolokim dravnim aparatima trenutano moemo smatrati sljedee institucije (redoslijed nema nikakvo posebno znaenje):

religijski IAD (sistem razliitih crkava);

9 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

kolski IAD (sistem razliitih javnih i privatnih 'kola');

obiteljski IAD; 5

politiki IAD (politiki sistem, zajedno s razliitim partijama);

pravosudni IAD; 6

sindikalni IAD;

informacijski IAD (tampa, radio-televizija, itd.);

kulturni IAD (knjievnost, likovna umjetnost, sport itd.).

Rekli smo ve: IAD se ne smiju brkati s (represivnim) dravnim aparatom. Ali, u emu je njihova razlika? U prvi as moemo zapaziti da, postoji li jedan (represivan) dravni aparat, onda postoji i mnotvo ideolokih dravnih aparata. Pretpostavimo li da ono postoji, nije smjesta vidljivo i jedinstvo koje ovo mnotvo IAD tvori u jednom tijelu.

Moemo zatim utvrditi da je jedinstveni (represivni) dravni aparat sastavni dio javne sfere, dok je, naprotiv, najvei dio ideolokih aparata (u njihovoj prividnoj rasprenosti) dio privatne sfere. Privatne su crkve, partije, sindikati, obitelji, neke kole, veina novina, kulturnih ustanova, itd.

Ostavimo za sada po strani prvu primjedbu. Pozabavit emo se drugom, da bismo se zapitali s kojim pravom ideolokim aparatima drave moemo smatrati ustanove koje, veinom, ne posjeduju javni status, ve su naprosto privatne ustanove. Kao svjestan marksist, Gramsci je samo jednom izjavom preduhitrio tu primjedbu. Razlikovanje javnog i privatnog pripada sferi buroaskog prava i vrijedi u (niim) sferama u kojima buroasko pravo vri svoju 'vlast'. Sfera

10 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

drave izmie mu zato to je 'iznad prava': drava, koja pripada vladajuoj klasi, nije javna ni privatna, ona je, naprotiv, uvjet svakog razluivanja javnog i privatnog. Rei emo istu stvar polazei ovaj put od naih ideolokih aparata drave. Gotovo je nevano jesu li ustanove koje ih realiziraju 'javne' ili 'privatne' vano je da one djeluju. Privatne ustanove mogu savreno 'djelovati' kao ideoloki dravni aparati. Da to dokaemo bila bi dovoljna jedna malo dublja analiza bilo kojeg IAD.

Preimo na ono to je bitno. Postoji vana razlika izmeu IAD i (represivnog) dravnog aparata: represivni dravni aparat 'djeluje pomou nasilja', * ** a ideoloki dravni aparati djeluju 'pomou ideologije'. * ***

Dopunjujui ovo razlikovanje moemo objasniti nau tezu. Rei emo da svaki dravni aparat, represivni ili ideoloki, istovremeno 'djeluje' pomou nasilja i pomou ideologije, ali s izuzetno vanom razlikom koja ne doputa poistovjeivanje ideolokih dravnih aparata s (represivnim) dravnim aparatom.

injenica je da u djelovanju (represivnog) dravnog aparata prevladava nasilno ponaanje (ukljuujui i fiziko nasilje), a ideoloki je moment sporedan. (Ne postoji isto represivni aparat.) Primjer: vojska i policija djeluju i ideoloki da bi istodobno osigurale i vlastitu koheziju i vlastitu reprodukciju, a ine to 'vrijednostima' koje same odreuju.

Isto tako, samo obratno, u djelovanju ideolokih dravnih aparata prevladava djelovanje pomou ideologije, a nasilno je djelovanje sporedno i pojavljuje se u krajnjem sluaju, samo u krajnjem sluaju, i to jako ublaeno, zatomljeno ili simbolino. (Ne postoji isto ideoloki aparat.) Metodama kazni, izbacivanja, odabiranja itd., kola i crkva 'odgajaju' ne samo svoje slubenike nego i svoje ovice. Obitelj takoer . . . Kulturni ideoloki aparat (da ne spomenemo samo cenzuru) takoer ...

Koristi li neemu ako istaknemo da nam ovo utvrivanje dvostrukog 'djelovanja' (prevladavajueg i sporednog) pomou nasilja i pomou ideologije ovisno o tome je li rije o (represivnom dravnom aparatu ili o ideolokim dravnim aparatima omoguuje da shvatimo kako se neprestano stvaraju jako suptilne, jasne ili tajnovite kombinacije izmeu djelovanja (represivnog) dravnog aparata i djelovanja ideolokih dravnih aparata? Svakodnevni ivot nudi nam bezbrojne primjere koje e, meutim, da bismo odgovorili na ovu jednostavnu primjedbu, biti potrebno detaljno prouiti.

11 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Ova primjedba pomae nam da shvatimo to ini jedinstvenom prividno podijeljenu cjelinu IAD. Kad IAD 'djeluju' na nain u kojem prevladava ideologija, ono to ujedinjuje njihovu razliitost upravo je to djelovanje, i to u mjeri u kojoj je ideologija kojom djeluju, unato svojoj raznolikosti i svojim proturjenostima, utemeljena u vladajuoj ideologiji, a to je ideologija 'vladajue klase'. Prihvatimo li da 'vladajua klasa' naelno dri vlast nad dravom (kao jedna klasa, ili ee, savez klasa ili dijelova klasa) i stoga raspolae (represivnim) dravnim aparatom, moemo pretpostaviti da ta ista vladajua klasa djeluje u ideolokim aparatima drave u onoj mjeri u kojoj, u krajnjoj liniji, kroz vlastite proturjenosti, djeluje i vladajua ideologija koja se ostvaruje u ideolokim dravnim aparatima. Jedno je djelovati zakonima i naredbama u (represivnom) dravnom aparatu, a drugo je 'djelovati' putem vladajue ideologije u ideolokim dravnim aparatima. Potrebno je produbiti pitanje takve razlike, no ona ne moe sakriti injenicu da u stvarnosti meu njima postoji duboka istovjetnost. Koliko nam je poznato, nijedna klasa ne moe dugotrajno drati vlast nad dravom a da istovremeno nema prevlast nad i u ideolokim aparatima drave. Navest u samo jedan primjer i jedan dokaz: Lenjinova opsjednutost radikalnim preobraajem kolskog ideolokog aparata drave (izmeu ostalih), kako bi omoguio sovjetskom proletarijatu koji je preuzeo vlast nad dravom da osigura dolazak diktature proletarijata i prijelaz na socijalizam. 7

Ova posljednja primjedba omoguuje nam da shvatimo kako ideoloki aparati drave mogu biti, ne samo postaja nego i stalno poprite klasne borbe, a esto i njenih estokih oblika. Klasa (ili savez klasa) na vlasti s lakoom ne propisuje zakon u IAD ni u (represivnom) dravnom aparatu, ne samo zato to stare vladajue klase silom mogu dugo sauvati svoje pozicije nego i zato I to otpor izrabljivanih klasa moe pronai nain i priliku da se iskae, bilo koritenjem postojeih proturjenosti, bilo osvajanjem pozicija borbom. 8

Zakljuimo ova naa zapaanja. Ako je teza koju smo predloili osnovana, onda moramo prihvatiti klasinu i marksistiku teoriju drave, objanjavajui je, meutim, u jednoj toki. elimo rei da je potrebno praviti razliku izmeu dravne vlasti (i dranja te vlasti posredstvom ...) s jedne strane i dravnog aparata s druge strane. Dodat emo i to da se dravni aparat sastoji od dviju cjelina: jednu ine ustanove koje predstavljaju represivni dravni aparat, a drugu ustanove koje predstavljaju ideoloke dravne aparate. Ali, ako je tako, unato tome to su nam dosadanji navodi prilino turi, moramo postaviti i sljedee pitanje: koja je prava uloga ideolokih dravnih aparata? Zato su oni tako vani? Drugim rijeima: koju 'funkciju' obavljaju ovi ideoloki aparati kad oni djeluju putem ideologije, a ne putem represije?

O reprodukciji proizvodnih odnosa

Vrijeme je da odgovorimo na nae glavno, do sada nerijeeno pitanje: kako je osigurana

12 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

reprodukcija proizvodnih odnosa?

Jezikom topike (infrastruktura, nadgradnja) rekli bismo: velikim dijelom 9 reprodukciju osigurava pravna, politika i ideoloka nadgradnja.

Ali, budui da smo smatrali potrebnim prevladati ovaj, jo uvijek deskriptivan jezik, rei emo: velikim je dijelom 1 0 osigurava ostvarivanje vlasti u dravnim aparatima: (represivnom) dravnom aparatu i ideolokim dravnim aparatima.

Potrebno je pravilno se postaviti prema reenom, pa emo to sabrati u tri toke:

1) Svi dravni aparati djeluju istovremeno represijom i ideologijom, s tom razlikom to (represivni) dravni aparat prvenstveno djeluje represijom, a ideoloki aparati drave prvenstveno djeluju ideologijom.

2) Dok je (represivni) dravni aparat organizirana cjelina iji su razliiti lanovi sabrani pod jednom komandom komandom politike klasne borbe koju vode politiki predstavnici vladajuih klasa drei vlast nad dravom ideoloki aparati drave su mnogostruki, razliiti, 'relativno autonomni' i podobni da prue objektivnu priliku proturjenostima koje izraavaju nekad u ogranienim, a nekad u ekstremnim oblicima bilo rezultate sukoba izmeu tenji kapitalistikih klasa i tenji proleterskih klasa, bilo njihove sporedne oblike.

3) Dok je jedinstvo (represivnog) dravnog aparata zajameno njegovom centraliziranom organizacijom ujedinjenom pod upravom predstavnika klasa na vlasti, i dok (taj aparat) provodi borbenu politiku tih klasa, dotle je jedinstvo razliitih ideolokih dravnih aparata osigurano, najee proturjeno, vladajuom ideologijom, ideologijom vladajue klase.

Uzmemo li ovo u obzir, osobine reprodukcije proizvodnih odnosa 1 1 moemo prikazati prema nekoj vrsti 'podjele rada'.

13 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Uloga (represivnog) dravnog aparata, ako je rije o represivnom aparatu, u biti je ta da silom (bila ona fizika ili ne) osigura politike uvjete reprodukcije proizvodnih odnosa koji su, u posljednjoj instanci, odnosi izrabljivanja. Dravni aparat uvelike pridonosi ne samo reprodukciji samoga sebe (u kapitalistikoj dravi postoje dinastije politiara, vojne dinastije, itd.) nego on, represijom (od najbrutalnije fizike sile do obinih zapovijedi, administrativnih zabrana i /ili pritajene cenzure, itd.) osigurava, prije svega, politike uvjete djelovanja ideolokih aparata dr ave.

Oni, zapravo, pod 'zastavom' represivnog dravnog aparata, uvelike osiguravaju reprodukciju proizvodnih odnosa. To je glavna uloga vladajue ideologije, ideologije vladajue klase koja dri vlast nad dravom. Preko vladajue ideologije osigurava se (ponekad uzdrman 'sklad') izmeu represivnog dravnog aparata i ideolokih dravnih aparata, te izmeu razliitih ideolokih aparata drave.

To nas navodi da, s obzirom na samu razliitost dravnih ideolokih aparata, razmotrimo i hipotezu o njihovoj zajednikoj, pa dakle i jedinstvenoj ulozi: ulozi reprodukcije proizvodnih odnosa.

Ve smo nabrojili odreen relativno velik broj ideolokih aparata drave koji postoje u suvremenim kapitalistikim drutvenim tvorevinama: kolski aparat, vjerski aparat, obiteljski aparat, politiki aparat, sindikalni aparat, informativni aparat, 'kulturni' aparat itd.

Konstatiramo da u drutvenim tvorevinama sa 'kmetovskim' (obino nazivanim feudalnim) nainom proizvodnje postoji jedinstven represivan dravni aparat, formalno jako slian onome kojeg poznajemo u apsolutnoj monarhiji, dok u jednoj od prvih poznatih antikih drava postoji manji broj ideolokih dravnih aparata, a njihova je individualnost raznolika. Konstatiramo, na primjer, da je u srednjem vijeku crkva (vjerski ideoloki aparat drave) imala mnoge funkcije danas ih je ustupila raznim ideolokim aparatima drave, novim u odnosu na prolost koju ovdje spominjemo a posebice obrazovne i kulturne. Uz crkvu, postojao je obiteljski ideoloki aparat drave, s ulogom iju vanost ne moemo mjeriti kriterijima koje koristimo kod kapitalistikih drutvenih formacija. Unato prividu, crkva i obitelj nisu bile jedini ideoloki aparati drave. Postojao je i politiki ideoloki aparat drave (dravno vijee, parlament, razne politike stranke i udruenja prethodnici dananjih politikih partija i itav politiki sistem slobodnih komuna kasnijih gradova). Postojao je i moni 'predsindikalni' ideoloki aparat drave, ako moemo upotrijebiti ovaj prilino anakronian izraz (moni cehovi trgovaca, bankara, te udruenja majstora itd.). Izdavatvo i informacije imali su neosporan razvoj, kao i priredbe koje su u poetku bile sastavni dio crkve, a kasnije su bivale sve nezavisnije.

14 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

U pretkapitalistikom historijskom razdoblju, koje ovdje ovla istraujemo, crkva je oito bila vladajui ideoloki aparat drave ona nije imala samo vjerske nego i kolske funkcije, a dobrim dijelom obavljala je i funkcije informiranja i 'kulture'. Nije sluajno da se itava ideoloka borba od XVI do XVIII st., nakon slabljenja reformacije, usredotoila na antiklerikalnu i antireligijsku borbu: naime, to se dogodilo upravo u vrijeme kad je religijski ideoloki aparat drave imao vodei poloaj.

Glavni cilj, kao i rezultat revolucije u Francuskoj, nije se sastojao u prenoenju vlasti iz ruku feudalne aristokracije u ruke kapitalistiko-trgovake buroazije, odnosno u djelominom unitenju starog represivnog aparata drave i njegove zamjene novim (na primjer narodnom vojskom), nego u napadu na ideoloki aparat drave br. 1: crkvu. Odavde proizlazi graansko postavljanje sveenstva, zapljena crkvene imovine i stvaranje novih ideolokih aparata drave koji e preuzeti glavnu ulogu religijskog ideolokog aparata drave.

Naravno, ovaj proces nije bio jednostavan i spontan: dokaz tome su i Konkordat, i Restauracija, i dugotrajna klasna borba kroz itavo XIX st. izmeu zemljoradnike aristokracije i industrijske buroazije, da bi buroazija potvrdila svoju prevlast nad djelatnostima preuzetim od crkve, a prije svega nad obrazovanjem. Moemo rei da se buroazija oslonila na novi demokratsko-parlamentarni, politiki ideoloki aparat drave stvoren u prvim godinama revolucije, a obnovljen nakon dugotrajnih estokih borbi, na nekoliko mjeseci 1848. godine i nekoliko desetljea nakon pada Drugog carstva da bi porazila crkvu i osvojila ideoloke funkcije. Rijeju, da bi, uz politiku, osigurala sebi i ideoloku prevlast, nunu za reprodukciju kapitalistikih proizvodnih odnosa.

To je razlog zbog kojeg smatramo da s pravom moemo, uza sve rizike koje to nosi, iznijeti sljedeu tezu: smatramo da je, nakon estoke klasne borbe protiv ideolokog aparata drave na vlasti, u zrelim kapitalistikim tvorevinama vladajui poloaj dodijeljen kolskom ideolokom aparatu.

Ova se teza moe initi paradoksalnom, ako je tono da svi pod dojmom to ga je ideolokim prikazivanjem sebe i klasa koje izrabljuje davala buroazija smatraju da glavni ideoloki aparat drave u kapitalistikim tvorevinama nije kola, nego politiki ideoloki aparat drave, odnosno reim parlamentarne demokracije zasnovan na opem pravu glasa i partijskoj borbi.

I novija povijest pokazuje, meutim, da se buroazija mogla i da se sasvim dobro moe zadovoljiti politikim ideolokim aparatima drave koji nisu parlamentarna demokracija: Prvim i

15 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

Drugim carstvom, ustavnom monarhijom (Louis XVIII, Charles X), parlamentarnom monarhijom (Louis Philipe), predsjednikom demokracijom (de Gaulle), kad je rije o Francuskoj. U Engleskoj je to jo oiglednije. Tu je, s buroaskog stanovita, revolucija 'uspjela' osobito dobro, budui da je engleska buroazija za razliku od Francuske, koja je zbog gluposti sitnog plemstva morala prihvatiti da je na vlast dovedu seljaki i puki 'revolucionarni dani', koje je jako skupo platila vlast nad dravom i koritenje dravnog aparata u dugom razdoblju mogla 'stvarati' i 'dijeliti' s aristokracijom (mir svim ljudima dobre volje iz vladajuih klasa). U Njemakoj je to jo oitije zato to je pod politikim ideolokim aparatom drave, gdje su carski junkeri (iji je simbol Bismarck), njihova policija i njihova vojska sluili kao tit i kao upravljaka klasa imperijalistika buroazija buno ula u povijest, prije nego to je 'prola' Weimarsku Republiku i bacila se u zagrljaj nacizma.

Vjerujemo da s dovoljnim razlogom mislimo kako se iza politikih ideolokih aparata drave koji se nalaze na otvorenoj sceni, krije ono to je buroazija postavila kao svoj dravni ideoloki aparat broj 1 dakle, glavni a to je kolski aparat, koji je svojim funkcijama zapravo zamijenio stari vodei ideoloki aparat drave crkvu. Moemo dodati: par crkva obitelj zamijenjen je parom kola obitelj.

Zato je u kapitalistikim drutvenim formacijama kolski aparat glavni ideoloki aparat drave i kako on funkcionira? Zasad je dovoljno rei:

1) Svi ideoloki aparati drave, o kojem god da je rije vode istom ishodu: reprodukciji proizvodnih odnosa, to jest kapitalistikih odnosa izrabljivanja.

2) Svaki od njih vodi ovom jedinstvenom ishodu na osobit nain. Politiki aparat, pokoravanjem pojedinaca politikoj ideologiji drave, 'demokratskoj', 'posrednoj' (parlamentarnoj) ili 'neposrednoj' (plebiscitarnoj ili faistikoj) ideologiji. Informativni aparat putem tampe, radija, televizije servira graanima svakodnevne doze nacionalizma, ovinizma, liberalizma, moralizma itd. To isto vrijedi i za kulturni aparat (sport ima istaknutu ulogu u ovinizmu), itd. Religijski aparat u propovijedima, obredima roenja, braka, smrti podsjea da je ovjek samo prah koji umije voljeti svoje blinje toliko da nudi i drugi obraz onome koji ga amara. Obiteljski aparat.. . Ali, neemo ii dalje.

3) Ovim koncertom dominira jedna partitura koju povremeno naruavaju proturjenosti (proturjenosti ostataka starih vladajuih klasa, proletera i njihovih organizacija); ideoloka partitura sadanje vladajue klase ujedinjuje u svojoj glazbi velike teme humanizma i pretke koji

16 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

su, jo prije pojave kranstva, stvorili grko udo; veliinu Rima, vjenoga grada; teme interesa, privatnog ili opeg, itd. Nacionalizam, moralizam i ekonomizam.

4) U ovom koncertu postoji, meutim, ideoloki aparat drave koji ima lijepu i dobru glavnu ulogu, iako se ne uje njegova glazba toliko je tiha! Rije je o koli.

Ona uzima djecu iz svih drutvenih klasa ve od djejeg vrtia, novim ili starim metodama usauje im, godinama u dobi u kojoj je dijete 'najranjivije', pritisnuto izmeu obiteljskog i kolskog aparata razna umijea zaodjenuta vladajuom ideologijom (jezik, raunanje, prirodopis, znanosti, knjievnost) ili naprosto vladajuu ideologiju u istom obliku (moral, graansko obrazovanje, filozofija). Oko esnaeste godine ogromna masa mladih ulijee 'u proizvodnju': postaju radnici ili sitni seljaci. Drugi dio mladih onaj koji moe nastavlja se kolovati: na tom putu neki otpadaju i zauzimaju mjesto niih i srednjih kadrova, slubenika, niih i srednjih funkcionara, sitnih buruja svake vrste. Samo malobrojni dopiru do vrha, neki postaju polu-nezaposleni intelektualci, a drugi, osim 'intelektualaca kolektivnih radnika', upotpunjuju kadrove izrabljivaa (kapitalisti, menaderi), vrilaca represije (vojnici, policajci, politiari, administratori, itd.) i profesionalnih ideologa (sveenici svake vrste, iji velik dio predstavljaju uvjereni 'laici').

Svi oni koji otpadnu na tom putu politiki su opskrbljeni primjerenom ideologijom i ulogom koju moraju igrati u klasnom drutvu: ulogom izrabljenoga (s 'profesionalnom', 'moralnom', 'graanskom', 'nacionalnom' svijeu i visoko 'razvijenom' apolitinou); ulogom izrabljivaa (poznavanje zapovijedanja i obraanja radnicima, 'ljudski odnosi'); ulogom vrilaca represije (potrebno je znati zapovijedati, imati autoritet ili baratati retorikom demagogijom politikih voa), ili ulogom profesionalnih ideologa (koji e znati odnositi se prema neijoj svijesti s odgovarajuim potovanjem ili prezirom, ucjenjivanjem, demagogijom, udruenim s Moralom, Vrlinom, Transcendencijom', Nacijom, ulogom Francuske u svijetu, itd.).

Mnoge od svih meusobno suprotnih Vrlina (skromnost, rezignacija, pristajanje uz jednu stranu, cinizam, prezir, oholost, sigurnost, veliina ili obdarenost sposobnou lijepog govorenja) naue se u obitelji, u crkvi, u vojsci, u dobrim knjigama, u filmovima, pa ak i na stadionu. Ali nijedan ideoloki aparat drave ne raspolae, kao ovaj, tolikim godinama obaveznog pohaanja (i to je najmanje zlo besplatnog). Sva djeca u kapitalistikim drutvenim procesima obavezno provode u koli sedam, osam sati dnevno, pet ili est dana u tjednu.

Stjecanjem nekih umijea usaenih masovnim sistemom ideologije vladajue klase, velikim se

17 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

dijelom reproduciraju proizvodni odnosi nekog kapitalistikog drutvenog poretka, tj. odnosi izrabljenih prema izrabljivaima i izrabljivaa prema izrabljenima. Mehanizme koji dovode do ovog rezultata od ivotne vanosti za kapitalistiki reim, prikriva ideoloka teza da takva kola postoji svugdje u svijetu. Ona i postoji, zato to je jedan od bitnih oblika vladajue buroaske ideologije: ideologije koja kolu prikazuje kao naturalnu sredinu, lienu svake ideologije (zato to je ... laika), gdje smjerni, 'savjesni' ili 'slobodni' uitelji, osobnim spoznajama, literaturom i vlastitim oslobodilakim' vrlinama ine sve da bi privoljeli mlade, koje su im (s punim povjerenjem) povjerili 'roditelji' (takoer slobodni, odnosno vlasnici svoje djece), da prihvate slobodu, moral i odgovornost odraslih.

Ispriavam se uiteljima koji, u stravinim uvjetima, ono malo oruja to mogu nai u povijesti i u spoznajama kojima 'poduavaju', nastoje usmjeriti protiv ideologije, protiv sistema i protiv kotaa kojim su zahvaeni. Oni su neka vrsta heroja, ali su rijetki. Koliko je tek onih (veina) koje nije ni okrznula sumnja u 'posao' na koji ih sistem (koji ih nadrasta i unitava) prisiljava ili, to je jo gore, onih koji itavu svoju osobu, svoju umjenost ulau da bi ga savjesno obavili (slavne nove metode)! Tako su daleko od sumnje da, svojim samoprijegorom, pridonose daljem postojanju i pothranjivanju ove ideoloke predodbe o koli, zbog koje se danas, naim suvremenicima, ona ini 'prirodnom' i nunom, pa ak i dobroiniteljicom, isto onako kao to je crkva bila 'prirodna', nuna i dareljiva naim precima prije nekoliko stoljea.

kola je danas zamijenila crkvu u ulozi vodeeg ideolokog aparata drave. Udruena je s obit elju, upravo kao to je neko crkva bila udruena s njome. Moemo stoga potvrditi da kriza, duboka kao nikad prije, zbog koje se klimaju kolski sistemi u mnogim dravama, esto povezana s krizom (najavljenom jo u Manifestu) koja potresa obitelj, poprima politiko znaenje, isto kao to je uvjerljivo miljenje da kola (i binom kola obitelj) predstavlja ideoloki aparat drave na vlasti. Aparat koji igra odluujuu ulogu u reprodukciji proizvodnih odnosa jednog naina proizvodnje ije postojanje ugroava svjetska klasna borba. <!--[if !supportFootnotes]--> <!--[endif]--> * Javna sluba za financijski nadzor u Francuskoj

** savoir faire - znati initi, umjeti (engl. - know-how)

18 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

*** a la violence

**** a l'idelogie <!--[if !supportEndnotes]--> <!--[endif]--> 1 Taj znanstveni pojam potjee od Marxa: varijabilni kapital.

2 U djelu Pour Marx (Za Marxa), Maspero, 1965 i Lire le Capital (Citati Kapital), Maspero, Pariz 1965.

3 Topika, od grkog topos. Topika u odreenom prostoru, predstavlja mjesta koja zauzima ova ili ona injenica: tako je ona ekonomska na dnu (baza), a nadgradnja iznad.

4 Prema onome to znamo, jedino je Gramsci bio krenuo putem na koji upozoravamo. Smatrao je da se drava ne svodi samo na funkciju (represiju) dravnog aparata nego obuhvaa, kako je govorio, izvjesne institucije graanskog drutva: crkvu, kole, sindikate itd. Gramsci, na alost, nije sistematizirao ove svoje stavove, koji su ostali na stupnju otroumnih, ali nedovrenih biljeaka (usp. A. Gramsci, Oeuvres choisies, Ed. Sociales, str. 290, 291 (nap. 3), 293, 295, 436; isp. Lettres de la Prison, Ed. Sociales, str. 313.

5 Obitelj, naravno, ima druge 'funkcije' u odnosu prema jednom IAD. Obitelj sudjeluje u reprodukciji radne snage, a ovisno o nainu proizvodnje ona je proizvodna i (ili) potroaka jedinica.

6 Pravo se odnosi bilo na (represivni) aparat drave, bilo na sustave IAD.

7 U jednom patetinom tekstu iz 1937. Krupskaja je ispriala priu o Lenjinovim naporima i o onome to ona smatra njegovim promaajem (Le chemin parcouru).

19 / 20

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

8 Ono to je ovdje, u nekoliko rijei reeno o klasnim borbama u IAD, ni iz daleka ne iscrpljuje pitanje klasne borbe. Da bismo se pozabavili ovim pitanjem, potrebno je imati na umu dva principa. Mane je formulirao prvi princip u Predgovoru Prilogu Kritici politike ekonomije: Pri promatranju ovih prevrata (socijalna revolucija L. A.) mora se uvijek razlikovati materijalni prevrat u ekonomskim uvjetima proizvodnje kojeg moemo utvrditi tonou prirodnih znanosti, od pravnih, politikih, religijskih, umjetnikih ili filozofskih, ukratko ideolokih oblika u kojima ljudi postaju svjesni ovog sukoba i borbom ga rjeavaju. Klasna se borba izraava i vri u ideolokim oblicima, a samim tim i u ideolokim oblicima IAD. Ali, klasna borba dobrano premauje ove oblike i upravo se zbog toga borba potlaenih klasa moe voditi i u IAD i okrenuti ideoloko oruje protiv klasa na vlasti. Prema drugom principu, klasna borba premauje IAD zato to nije ukorijenjena u ideologiji, nego u infrastrukturi, u proizvodnim odnosima, a to su izrabljivaki odnosi kao temelj klasnih odnosa.

9 Velikim dijelom. Zato to prije svega materijalnost procesa proizvodnje i procesa cirkulacije reproduciraju proizvodne odnose. Ali, ne smijemo zaboraviti da su ideoloki odnosi neposredno prisutni u ovim istim procesima.

10 Vidi prethodnu napomenu.

11 Za onaj dio reprodukcije u kojoj sudjeluju represivni aparat drave i ideoloki aparati drave.

20 / 20