VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL

UNUTARNJI TRANSPORT U FUNKCIJI LOGISTIKOG SUSTAVA

(seminarski rad)

Predmet: Prometna logistika Mentor: Rudi Barbara, vii predava Student: Ime i prezime: Bojan Peri Studijski smjer: Cestovni smjer

Rijeka, svibanj 2011.

Logistiki sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi na odreenom zemljopisnom podruju radi ostvarenja najveih ekonomskih efekata. Potreba uvoenja logistike dola je u uvjetima kada ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeu potranju te je zadaa poduzea bila pronai nain poveanja obujma proizvodnje i unapreenje proizvodnosti rada. To se postizalo tehniko-tehnolokim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom. No kasnije se javlja problem zasienosti trita. Time se problem iz proizvodnje prebacuje na prodaju ime raste i znaaj prodaje i marketinga. Poslovna logistika podrazumijeva sustavni pristup upravljanja i kontrole fizikog tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija koje poduzee alje na trite i prima s trita, a sadri: naruivanje, upravljanje skladitem, upravljanje zalihama, manipulaciju s robom, vanjski i unutranji transport, informacijski logistiki sustav. Poslovna logistika i logistike aktivnosti temelje se na osnovnim naelima kao to su: kvalitetan proizvod, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, uz najnie trokove

U okvire poslovne logistike ulaze izvrni poslovi - u podruju nabave, uskladitenja, unutarnjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom, poluproizvodima i sl., te primjena modela odluivanja o obavljanju tih aktivnosti. Zadae poslovne logistike se proteu na cijelo poduzee, a ne samo kroz jednu poslovnu funkciju. Kao znanost poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu i dio znanosti o upravljanju koji prouava tokove i preobrazbu ekonomskih sadraja u okviru poduzea. Znaenje poslovne logistike ima trend rasta tako da poetkom 90-ih godina ima daleko vei znaaj nego prije. Logistiki trokovi su vrlo znaajna stavka u svim gospodarstvima, a negdje se kreu i oko 50% od cijene kotanja proizvoda. Oni variraju od grane do grane te se u SAD-u kreu od oko 4,4% u farmaceutskoj do 32% u prehrambenoj industriji.

Marketing odreuje to treba prodati i proizvesti, proizvodnja odreuje ulaganja, a logistika osigurava raspoloivost proizvodnih dobara i informacija u pravim koliinama, u pravoj kvaliteti, u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Logistika je dio upravljakog sustava poduzea koja upravlja koliinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzea ima zadau ureivanja pravila koja jame proizvodnu fleksibilnost, odnosno odgovorna je za vezivanje kapitala u zalihe i za otklanjanje uskih grla. Transport kao jedna od aktivnosti logistike proizvodnje moe svojom optimizacijom doprinijeti smanjenju cjelokupnih trokova. Naruivanje transporta, planiranje i praenje realizacije uz pomo ERP sustava doprinosi znatnom smanjenju praznih hodova i vremena ekanja u transportu. Kada se ovom segmentu pridoda i evidencija trokova materijala i usluga u transportu, dobiva se sustav koji u potpunosti podrava praenje poslovnog procesa transporta. Pod pojmom unutarnji transport razumijeva se svako premjetanje robe i materijala unutar radne jedinice. Unutarnji transport, dakle, ukljuuje prijevoz u proizvodnji, skladitu, izmeu proizvodnje i skladita, prijevoz izmeu proizvodnih pogona i prijevoz izmeu skladita. Prema nekim istraivanjima na trokove transporta otpada oko 25% ukupnih trokova proizvodnje. U ureenju unutarnjeg transporta poduzee mora uzimati u obzir sve imbenike koji utjeu na njegovo uinkovito izvoenje. Pritom poduzee mora prije svega obratiti panju na odgovarajui razmjetaj poslovnih objekata (proizvodnja, skladita ...), teren na k o j e m s u t i o b j e k t i smjeteni, na proizvodni tehnologiju program i njime povezanu upotrebljenu i tehnoloke postupke, na oblikovanje ambalanih odnosno

teretnih jedinica te vrstu i stanje prijevoznih sredstava koja e kompanija koristiti. Iz toga se zakljuuje koliko znaenje ima odgovarajua povezanost slube unutarnjeg transporta s ostalim slubama u poduzeu.

Unutarnji transport odnosno njegove funkcije t i u s e s k o r o s v i h o d j e l a u p o d u z e u , p a o svrsishodnosti i e k o n o m i n o s t i n j e g o v o g obavljanja ovisi nesmetan rad veine svih ostalih pogonskih funkcija. Zato je potrebno unutarnji transport pravilno ukljuiti u cjelokupnu organizacijsku strukturu kompanije. Racionalna organizacija unutarnjeg transporta skrauje vrijeme prijevoza, smanjuje trokove te doprinosi brem i normalnijem odvijanju proizvodnog procesa. Uvoenjem automatizacije proizvodnja i transport integriraju se u jedinstven proizvodni proces u kojem se mnoge operacije odvijaju tijekom transporta Na racionalnu organizaciju unutarnjeg transporta utjeu: 1. raspored prostorija i radnih mjesta 2. izbor pravaca kretanja 3. izbor transportnog sredstva 1) RASPORED PROSTORIJA I RASPORED RADNIH MJESTA Raspored postojeih prostorija je dan i teko se moe mijenjati. Pri izgradnji novih ili proirenju postojeih prostorija treba paziti da njihov raspored bude takav da prati proizvodni proces i omoguuje direktno kretanje materijalnih inputa od ulaza u poduzee do izlaza gotovih proizvoda. Slina je situacija i s rasporedom radnih mjesta unutar prostorija, ali ipak ovdje postoji vea elastinost i mogunost adaptacija.

2) IZBOR PRAVACA KRETANJA

U najuoj je vezi s rasporedom prostorija. Izbor pravca kretanja ovisi o rasporedu prostorija i radnih mjesta, ali vrijedi i obrnuto. Izbor pravaca kretanja se ne obavlja samo u fazi projektiranja i planiranja nego je on predmet stalnog izuavanja kako bi se postojei pravci to vie racionalizirali na naelima ekonomije prostora i vremena (najkrai putovi s najmanjim zadravanjem). Pri izboru pravaca kretanja treba voditi rauna da: pravac kretanja treba biti prostorno i vremenski to krai treba izbjegavati sve krivudave i prazne hodove treba izbjegavati sva suvina zaustavljanja

Odstupanje od racionalnog izbora pravaca moe se izbjei temeljnim istraivanjem u kojem treba detaljno prouiti raspored radnih mjesta po redoslijedu tehnolokih operacija, te grafikim prikazom izvrene analize (grafikon kretanja). Grafikon kretanja se moe izraditi komadno (na temelju proizvoda) ili prostorno (unutar radionice ili pogona). Komponiranjem pojedinanih grafikona kretanja dolazi se do grafikona cjelokupnog kretanja materijalnih inputa u poduzeu. Ovi grafikoni trebaju precizirati: radna mjesta po tehnolokom redoslijedu operacije koje treba izvriti na pojedinim radnim mjestima vrijeme trajanja operacija vrijeme kretanja izmeu pojedinih operacija duinu transportne relacije koliine koje se prevoze

Nakon ovih prouavanja relativno je lako uspostaviti najracionalnije pravce kretanja inputa i odabrati najefikasnija transportna sredstva. Kretanje moe biti vertikalno i horizontalno. Vertikalno je u uporabi ako se moe iskoristiti silu tee. Horizontalno kretanje:

sustav obine relacije materijalni inputi prevoze se do jedne toke, a zatim se vraaju u pravilu bez tereta sustav radijalne relacije sloena varijanta obine relacije materijalni inputi se prevoze na vie mjesta te se vraaju u pravilu prazna sustav krune relacije radna mjesta se povezuju prema redoslijedu operacija tako de se materijalni inputi kruno prevoze od jednog do drugog radnog mjesta te zavravaju u polaznom radnom mjestu

sustav cikline (sloene krune relacije) sloena varijanta krune relacije

3) IZBOR TRANSPORTNOG SREDSTVA Izbor transportnog sredstva ovisi o tipu proizvodnje i vrsti proizvoda, radnim karakteristikama transportnog sredstva te trokovima nabave i eksploatacije. Analizom ovih faktora relativno se lako dolazi do zakljuka koja transportna sredstva s ekonomskog i tehnikog gledita najvie odgovaraju. Danas je u upotrebi velik broj razliitih vrsta transportnih sredstava, od najjednostavnijih do vrlo sloenih. Transportna se sredstva dijele na mehanika (pokretna i stabilna) i runa.

Mehanika pokretna transportna sredstva su ona koja se mogu slobodno kretati po prometnicama (motorna i elektrinea kolica, viliari, vagoneti, pokretne dizalice...). Mehanika stabilna transportna sredstva su pak sve vrste transportnih traka i kontejnera (kontejneri na valjcima s koarama, pneumatski i hidraulini, visei i sl.). U transportu se koriste i palete (podloge ili kutije od drva, plastike, lima i sl.), tono odreenih dimenzija u kojima se prevoze materijali i proizvodi. Za transport paleta koriste se kontejneri ili viliari. Kontejneri su sredstva za prijevoz po sustavu od skladita do skladita spremita tj. to su vagoni standardiziranih dimenzija. Prema procjenama trokovi transporta uz pomo paleta su 18 puta manji od trokova uz pomo transportne trake bez paleta, a 30 puta manji nego trokovi s klasinim nainom prijevoza ili uz pomo runih kolica. Znatne se utede postiu i koritenjem kontejnera. U svim granama industrije, posebno u metalopreraivakoj, unutarnji transport vri jednu od najznaajnijih funkcija, jer povezuje sve proizvodno-tehnoloke segmente, kroz prenoenje, premjetanje i prevoenje materijala (sirovine, predmeti, proizvodi), unutar prostora i objekata industrijskog poduzea. Zajedniko obiljeje svih vrsta proizvodnje je potreba za rukovanjem materijalom u cilju postizanja vie efikasnosti,ekonominosti i humanizacije rada. Ono to unutarnji transport treba da omogui je pravovremena dopremu materijala na radno mjesto, a isto tako i njegovu otpremu sa radnog mjesta.