UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK: Saobraaj SMJER: Zrakoplovni saobraaj

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA :

SAOBRAAJNA POLITIKA

Tema : Meunarodna asocijacija za aerodrome i njihova uloga

Predmetni nastavnik : Red.prof.dr.efkija eki Doc.dr.Nedad Brankovi Vii asistent : Mr.sc. Amel Kosovac

Studenti : Adnan Mevi Dino Juki

Sarajevo, maj 2012 godina

Sadraj
1. Uvod................................................................................................................................3 2. Meunarodne organizacije u zrakoplovstvu...................................................................4 2.1. International Civil Aviation Organization ICAO....................................................4 2.2. European Civil Aviation Conference ECAC...........................................................6 2.3. Internacional Air Transport Association IATA.......................................................6 2.4. Eurocontrol...............................................................................................................7 2.5. European Aviation Safety Agency EASA...............................................................7 3. Meunarodna asocijacija aerodroma (Airports Council International - ACI)...............8 3.1.Openito o Meunarodnoj asocijaciji aerodroma (ACI) .........................................9 3.2.Asocijacija ACI ta je i ta radi.............................................................................9 3.2.1.Struktura meunarodne asocijacije aerodroma (ACI).............................10 3.2.2.Publikacije................................................................................................11 3.3. ACI uprava...........................................................................................................12 3.3.1. Svjetski Upravni odbor..........................................................................12 3.3.2. ACI stalni odbori...................................................................................12

4. Uloga Meunarodne asocijacije za aerodrome (ACI)...................................................14 5. Zakljuak.......................................................................................................................16 6. Literatura.......................................................................................................................17

1. UVOD
Nagli razvoj zranog saobraaja odnosno fatalnost ve i najmanjih greaka, kao i velik broj rtava zrakoplovnih udesa (kada se oni dogode), i njihova traginost, nisu i ne zadovoljavaju niti najmanje improviziranje i imperativno su nametnuli potrebu preciznog regulisanja ove oblasti ljudskog djelovanja u najsitnijim detaljima. Tom visokom stepenu sigurnosti i razvijenosti doprinijeli su mnogobrojni segmenti od kojih su zasigurno najznaajniji meunarodne organizacije zranog prometa kao brojni sporazumi i potpisani ugovori izmeu istih te svih svjetskih drava. U dananje vrijeme u okviru podruja zrakoplovnog saobraaja postoje vladine i nevladine meunarodne organizacije. Kada govorimo o meunarodnim organizacijama zranog prometa treba istai da su to posebne vrste organizacija koje vre razvijanje tehnike i tehnologije zranog prometa te izriito svojim odredbama standardiziraju itav ivotni ciklus zrakoplova, od poetka proizvodnje pa sve do povlaenja i razgradnje zrakoplovnog sustava. Vie o vrstama i najvanijim predstavnicima ovih organizacija bit e elaborirano u nastavku. Drugi dio seminarskog rada govorit e o temi koju isti nosi, dakle o Meunarodnim asocijacijama za aerodrome te o ulogama, zadacima te ciljevima koje nose i treba da ispunjavaju.

2. Meunarodne organizacije u zrakoplovstvu

Nagli razvoj zranog saobraaja, s jedne strane, odnosno fatalnost ve i najmanjih greaka, kao i velik broj rtava zrakoplovnih udesa (kada se oni dogode), i njihova traginost, s druge strane, nisu i ne zadovoljavaju niti najmanje improviziranje i imperativno su nametnuli potrebu preciznog regulisanja ove oblasti ljudskog djelovanja u najsitnijim detaljima. Prvi meunarodni dogovor o organizaciji zranog saobraaja pokuao se postii jo 1910.g., ali bezuspjeno. Drugi pokuaj bio je napravljen u okviru Mirovne konferencije odrane 1919.g. u Versaju (Pariz, Francuska) s ciljem internacionalizma standarda u civilnoj avijaciji. Tada formirana International Conference for Air Navigaion, skraeno ICAN, djelovala je sve do II svjetskog rata, ali sa izrazitim ogranienjima i to prije svega zbog toga to je zrani saobraaj u to vrijeme bio nedovoljno razvijen, te se moglo govoriti o njegovoj regionalizaciji, a nikako, kakav je sluaj danas, o globalizaciji. Nedugo nakon II svjetskog rata ustanovljen je niz meunarodnih organizacija, koje su uredile problematiku zranog saobraaja u svim njegovim segmentima. Takve meunarodne organizacije dijele se na vladine i nevladine.

2.1. International Civil Aviation Organization ICAO

Organizacija meunarodnog civilnog zrakoplovstva (skraeni ICAO od engl. International Civil Aviation Organization) osnovana je 1944. godine u ikagu i specijalizovana je ustanova Ujedinjenih naroda. Ve je tokom Drugog svijetskog rata uoena naglaena uloga zranog saobraaja te se javila potreba za razvojem jedinstvenih pravila za usklaeni razvoj novog nosioca grane prometa. Na inicijativu SAD-a organizirana je u studenom 1944. u Chicagu meunarodna konferencija o civilnom zranom prometu na kojoj su predstavnici 52 zemlje razmatrali probleme meunarodnog civilnog zrakoplovstva. Rezultat njihova rada je bila Konvencija o
4

meunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ikaka konvencija). 96 lanaka ikake konvencije utemeljuje prava i obveze svih zemalja potpisnica, omoguuju prihvaanje meunarodnih standarda i preporuene prakse u oblasti zranog prometa, preporuuju gradnju navigacijskih ureaja u zemljama potpisnicama i predlau bolju organizaciju zranog prijevoza smanjenjem carinskih i imigracijskih formalnosti. Konvencija danas ima 190 drava stranaka i sjedite joj je u Montrealu u Kanadi. Ciljevi ove organizacije su razvijanje naela i tehnike meunarodne zrane plovidbe, pomaganje razvoja zranog saobraaja, spreavanje rasipanja sredstava u nezdravoj konkurenciji, opte unapreenje svih vidova meunarodnog civilnog zrakoplovstva. Pored ovih navedenih ICAO ima sljedece ciljeve: osiguranjem sigurnog i pravilnog rasta meunarodnog civilnog zrakoplovstva u cijelom svijetu, podsticanjem gradnje i uporabe zrakoplova u miroljubive svrhe, podsticanjem razvoja zranih puteva, zranih luka i sredstava zrane plovidbe za meunarodno civilno zrakoplovstvo, omoguavanjem narodima svijeta sigurnog, redovnog, uinkovitog i ekonominog zranog prometa, sprjeavanjem gospodarstvenih gubitaka uzrokovanih pretjeranom konkurencijom, osiguravanjem potpunog potivanja prava svake drave ugovornice i osiguravanjem primjerenih mogunosti sudjelovanja zrakoplovnih tvrtki svake Drave ugovornice u meunarodnom zranom prometu, izbjegavanjem diskriminacije meu dravama ugovornicama, unapreivanjem sigumosti letenja u meunarodnoj zranoj plovidbi, pomaganjem opeg razvoja svih vidova meunarodnog civilnog zrakoplovstva. Nadlenosti ICAO sastoje se u usvajanju i izmjeni meunarodnih standarda i procedura u vezi sa pravilima letenja, registracijom, izdavanjem licenci letakom osoblju, utvrivanju letake sposobnosti zrakoplova i dr. ICAO ima svoj Statut i organe upravljanja koje sainjavaju: Skuptina-zasjeda jedanput u tri godine i sastoji se od predstavnika drava lanica Savjet-kontinuirano zasjeda i sastoji se od predstavnika trideset drava lanica, koje bira Skuptina cijenei znaaj drave lanice u meunarodnom zranom saobraaju 3. Komisija za zranu plovidbu i Generalni sekretarijat.
1. 2.

Pored ovoga ICAO ima pet stalnih komiteta od kojih je jedan i pravni. Pravni komitet bavi se prouavanjem odgovornosti za tetu prouzrokovanu bukom, pravnog statusa komadanta zrakoplova, odgovornosti agencije zranog saobraaja za kontrolu i slinim pitanjima.

2.2. European Civil Aviation Conference ECAC Evropska konferencija civilnog zrakoplovstva (European Civil Aviation Conference ECAC) vladajue je tijelo koje u suboordinaciji s ICAO objedinjuje interese veine evropskih zemalja u civilnog zrakoplovstvu. Podogranak su ECAC, koji se bavi izdavanjem zajednikih zrakoplovnih propisa (Joint Aviation Regulations JAR).

2.3. International Air Transport Association IATA

Meunarodna asocijacija za zrani transport (skraceno IATA od engl. International Air Transport Association i fr. Association internationale du transport arien) je globalna trgovinska organizacija koja predstavalja, vodi i slui oko 270 avio-kompanija koje se bave zranim prijevozom, odnosno pokriva 94% ukupno ostvarenih redovnih letova u meunarodnom zranom saobraaju. Sjedite ove organizacije je u Montrealu u Kanadi. Osnovna je u aprilu 1945.godine u Havani na Kubi. Nasljednica je Asocijacije meunarodnog zranog saobraaja (engl. International Air Traffic Association), osnovne 1919.godine u Haagu, s poetkom ostvarivanja prvih redovnih meunarodnih letova. U vrijeme osnivanje, IATA je imala 57 lanovi iz 31 drave, uglavnom iz Evrope i Sjeverne Amerike. Danas IATA ima oko 270 lanovi iz preko 140 zemalja svijeta, a taj broj se kontantno poveava. Osnovna funkcija IATA-e je donoenje tarifa tj. cijena prijevoza koje su obavezne za sve zrakoplovne prevoznike koji su lanovi ove organizacije. Povreda i krenje odluka i utvrenih cijena se sankcionie drastinim kaznama. Takoer, IATA odreuje ope uslove prevoza i unificirane saobracajne dokumente za svoje lanove. Svrha organizacija je pomoi zranim prijevoznicima da postanu konkurentni, te da se postigne ujednaenost cijena. Za potrebe izrauna cijene prijevoza, IATA je podijelila svijet na tri regije: Sjeverna, Juna i Srednja Amerika. Afrika, Bliski Istok i Evropa (ovdje se ukljuuje i Alir, Maroko i Tunis) Azija, Australija, Novi Zeland i Okeanija. Ova meunarodna organizacija usko sarauje sa vladinom organizacijom ICAO.
6

2.4. EUROCONTROL Eurocontrol je Europska organizacija za sigurnost zrane plovidbe. Osnovana je 1963. godine kao meunarodna organizacija s ciljem stalnog, sve-europskog upravljanja zranim prometom. Graanska je organizacija sa sjeditem u Bruxellesu i trenutno ima 38 drava lanica.

Eurocontrol koordinira i planira kontrolu zranog prometa za cijelu Europu. To ukljuuje rad s dravnim tijelima, davateljima usluga zrane plovidbe, civilnim i vojnim korisnicima zranog prostora, zranim lukama i drugim organizacijama. Njegove aktivnosti ukljuuje cjelokupni plovidbeni servis: strateki i taktiki tijek upravljanja, kontrolu obuke, regionalnu kontrolu zranog prostora, sigurnosno dokazane tehnologije i postupci te zbirke uputa zrane plovidbe.

2.5.European Aviation Safety Agency EASA

Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA, European Aviation Safety Agency) je agencija Europske unije sa sjeditem u Klnu. Agencija ima posebne regulatorne i izvrne zadatke u oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva. Osnovana je 28.09.2003. godine a svoju potpunu funkcionalnost dostigla je preuzimanjem funkcija JAA (Joint Aviation Authorities) u 2008. Udio u radu agencije imaju i zemlje Europske slobodne trgovinske zone.
7

Agencija je nadlena za: savjetovanje Europske unije u izradi nacrta novog zakonodavstva; provedbu i nadzor sigurnosnih pravila, ukljuujui provjere u dravama lanicama; certifikaciju tipova zrakoplova i njegovih komponenti, kao i davanje ovlasti organizacijama ukljuenim u projektiranje, izradu i odravanje zrakoplovnih proizvoda; izdavanje odobrenja operatorima u zemljama izvan EU; analize i istraivanja u podruju sigurnosti.

3. Meunarodna asocijacija aerodroma (Airports Council International ACI)

Meunarodna asocijacija

aerodroma (ACI) je vodea meunarodna asocijacija svjetske

avijacijske komercijalne industrije sa sjeditem u Montrealu, Kanada. ACI ima 575 lanova koji operiu na preko 1633 aerodroma u 179 zemalja. U 2009, ACI lanovi su operisali s 4,9 milijardi putnika i 86 miliona tona tereta. Meunarodna asocijacija aerodroma (ACI) je podijeljena na pet regija, gdje svaka regija djeluje kao samostalna u okviru kolektivne pripadnosti ACI brendu. U skladu s tim, sjedite Meunarodna asocijacija aerodroma (ACI) u Montrealu nije pravo sjedite, ve ono djeluje kao krovna organizacija koja ujedinjenju est samostalnih regionalnih asocijacija. est asocijacija ACI-a su: ACI Sjeverne Amerike (sa sjeditem u Vaingtonu), i predstavlja veinu komercijalnih aerodroma u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi, ACI Evrope (sa sjeditem u Briselu, Belgija), ACI June Amerike i Karibskih otoka (sa sjeditem u Meridi, Meksiko)

 ACI Azija-Pacifik (sa sjeditem u Hong Kongu) i ona obuhvata kontinentalnu Aziju, Australiju, otone drave u Tihom okeanu, Vankuver (Kanada), San Francisco (SAD) i Havaje (SAD). ACI Afrika (sa sjeditem u Kazablanci, Maroko), ACI Odjeljenje Montreal (dio svjetskog ACI ureda u Meunardnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva (ICAO) u Montrealu, Kvebek, Kanada). Meunarodna asocijacija aerodroma (ACI) takoe ima svoj ured u enevi, vicarska, na meunarodrom aerodromu eneva. Na Generalnoj skuptini 2010.g. odlueno je da glavno sjedite ACI-a bude u Montrealu. 3.1. Openiti podaci o Meunarodnoj asocijaciji aerodroma (ACI) Evrope Aerodromi su od neprocjenjive vrijednosti za zajednicu kojoj slue. Oni pomau zajednici da razvije svoj puni ekonomski potencijal i osigura stabilan rast, jaajui dugoroni razvoj poslovanja i zapoljavanje. Kao upraviteljima ove zajednice, aerodromskim operatorima je potrebna organizacija koja e im pomoi da dodaju vrijednost na svoje poslovanje. 1991. godine aerodromski operateri iz cijelog svijeta osnovali su Meunarodnu asocijaciju aerodroma prva asocijacija u svijetu koja zastupa njihove zajednike interese i potie saradnju s partnerima iz industrije zranog saobraaja. Preko Meunarodne asocijacije aerodroma, zajednica svih aerodroma sada govori jednim glasom o kljunim pitanjima i brigama i, unato regionalnoj razliitosti, moe krenuti naprijed kao ujedinjena industrija. ACI tei ka ostvarivanju interesa aerodromskih operatera u razgovorima sa meunarodnim organizacijama. Najvaniji saradnja je s Meunarodnom organizacijom civilnog zrakoplovstva (ICAO), koja dogovara i razvija meunarodne standarde za zrani saobraaj. ACI se zauzima za aerodrome i razvija standarde i preporuke u oblastima sigurnosti i zatite okolia. Takoer ostvaruje napredak i titi interese aerodroma u vanim politikim promjenama u vezi optubi i propisa vezanih za aerodrome i Meunarodna asocijacija aerodroma (ACI) jaa uticaje aerodroma u pregovorima s zranim operaterima. U isto vrijeme, ACI predstavlja platformu koja provodi konstruktivan i kooperativan odnos s zrakoplovnim operaterima, vladama i regulatorima. U kritinim pitanjima industrije liberalizacije, vlasnitva, planiranja kapaciteta, regulatornih ogranienja, i ekolokih akcija,

ACI brani poglede aerodroma i jaa njihovu sposobnost da oblikuju budunost zrakoplovne industrije, podravajui pojedine akcije aerodromskih operatera. ACI svojim lanovima nudi brojne mogunosti usavravanja, programe slubi za vrednovanje, detaljnu industrijsku statistiku analizu i praktine publikacije. 3.2. Asocijacija ACI ta je i ta radi Meunarodna asocijacija aerodroma je asocijacija svjetskih aerodroma. To je neprofitna organizacija, iji je glavni cilj unaprijediti interese aerodroma i unapreenje profesionalne savrenosti u upravljanju i operacijama na aerodromima. Prilikom uspostavljanja suradnje izmeu aerodroma, svjetskih zrakoplovnih organizacija i poslovnih partnera, ACI ostvaruje znaajan doprinos u pruanju javnosti sustava zranog prijevoza koji je siguran, pouzdan, uinkovit i ekoloki pouzdan. Kao asocijacia svjetskih komercijalnih aerodromskih usluga, ACI predstavlja kolektivnu poziciju svojih lanova, koja je utvrena preko komiteta i potvrena od strane Upravnog odbora ACI. Zajedniki interesi globalne zajednice aerodroma su: Poveati doprinos aerodroma u odravanju i razvoju siguranog, pouzdanog, ekoloki kompatibilnog i uinkovitog sistema zranog saobraaja. Ostvariti saradnju u svih segmentima zrakoplovne industrije i njihovim interesnim skupinama, kao i sa vladama i meunarodnim organizacijama. Uticaj meunarodnih i nacionalnih zakona, pravila, politika, standarda i prakse baziranih na uspostavljenim politikama koje zastupaju interese i prioritete aerodroma. Poboljati razvoj zrakoplovnog sustava poveanjem svijesti javnosti o ekonomskoj i socijalnoj vanosti razvoja aerodroma. Poveati suradnju i meusobnu pomo izmeu aerodroma. Snadbjeti lanove asocijacie s znanjem o zrakoplovnoj industiji, savjetima i podrkom i poticati profesionalnu savrenost u upravljanju i operacijama na aerodromima. Graditi svjetske organizacijske sposobnosti i resurse ACI-a koji e uinkovito i efikasno sluiti svim lanovima.

10

3.2.1. Struktura meunarodne asocijacije aerodroma (ACI) Od 1. decembra 2010, ACI ima 580 lanova koji operiu na preko 1.650 aerodroma u 179 zemalja i teritorija. U 2009. godini aerodromi irom svijeta su operisali s 4,8 milijardi putnika u dolasku i odlasku i 79,8 miliona tona tereta i 74,1 miliona operacija. Redovni lanovi ACI-a obavljaju preko 96 posto svjetskog putnikog prometa te su vlasnici ili korisnici jednog ili vie dravnih aerodroma koji pruaju uslugu u komercijalnom zranom saobraaju. Glavno sjedite ACI-a je Montrealu, Kanadi i ima pet geografskih ogranaka: Afrika (Kazablanka), Azija-Pacifik (Hong Kong), Evropa (Brisel), Juna Amerika i Karibi (Kvito, Ekvador) Sjeverna Amerika (Vaington)

Za obavljanje poslova s regionalnim vladama i nevladinim organizacijama, ACI ima podrku posebnih komiteta. 3.2.2. Internacionalne organizacije ACI je glas aerodroma" u interakciji sa svjetskim tijelima i zagovornik za globalnu aerodromsku industriju u medijima i kod donositelja odluka. Meunarodni partneri asocijacije su Ujedinjeni narodi meunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO), i drugi specijalizirani UN-ove organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije i UN-ov Institut za obrazovanje i istraivanje. ACI je jedna od samo nekoliko organizacija koje imaju status posmatraa dodjeljen od strane ICAO-a i ACI takoer ima savjetodavni status pri UN Ekonomskom i socijalnom vijeu (UN/ECOSOC). Asocijacija takoer usko surauje sa Svjetskom carinskom organizacijom (WCO), sa Meunarodnim udruenjem zranih prijevoznika (IATA) i drugim regionalnim zrakoplovnim asocijacijama. ACI je lan Meunarodne industrijske radne grupe (IIWG), koja okuplja tri glavna segmenta svjetske civilne zrakoplovne industrije, odnosno aerodrome, zrakoplovne kompanije i proizvoae. Ovoj trolanoj skupini (ACI, IATA i ICCAIA) je povjereno rjeavanje uobiajenih problema vezanih za dizajn, razvoj i kompatibilnost zrakoplova i aerodroma.

11

3.2.2. Publikacije Jedan od kljunih ciljeva ACI-a jeste pomoi boljem razumijevanju meunarodnih standarda i postupka koji podupiru zrakoplovnu industriju i koji omoguuju uinkovitiji rad u okolini koju karakteriu brze promjene. To je razlog zato ACI proizvodi irok spektar publikacija koje se odnose na globalnu politiku aerodroma, standarde i smjernice, statistike industrije, operativna istraivanja i analitike izvjetaje.

3.3. ACI uprava Glavno tijelo ACI-a je Generalna skuptina, koja se sastaje svake godine i koju ine lanovi ACI-a. ACI Svijetski Upravni odbor, koji se sastoji od 29 lanova, sastaje se najmanje dva puta godinje. Upravni odbor odluuje o politici ACI-a i ispituje pitanja koja se ne odnose posebno na Skuptinu. Izvrni odbor se sastoji od devet lanova. Sa ova dva tijela upravljaju predsjednik i zamjenika predsjednika ACI-a.

Generalni direktor ACI-a glavni stoerni asnik i glasnogovornik, je odgovoran za provoenje svjetske politike, kao i uprave ACI-a. Broj direktora i menadera, koji pokrivaju podruja politikih poslova i ekonomije, ICAO veza i okolia, komunikacija, olakica i sigurnost, tehnike i trening izvjetaje podnose generalnom direktoru.

3.3.1. Svjetski Upravni odbor Upravni odbor se sastoji od 29 lanova s pravom glasa koji su slubeni predstavnici redovnih lanova ACI. Na elu svjetskog upravnog odbora su predsjednik i zamjenik predsjednika ACI-a i upravni odbor se saziva dva puta godinje. Upravni odbor odreuje politiku ACI-a, koju provode Izvrni odbor i generalni direktor, u skladu s Ustavom ACI-a i odlukama Generalne skuptine.

12

Upravni odbor takoer imenuje Generalnog direktora, odreuje budet asocijacije, odobrava ACI programe i aktivnosti, potike izjave, uee u radu svijetskih tijela, i ispituje sva pitanje koja se konkretno ne odnose na Skuptinu. 3.3.2. ACI stalni odbori ACI ima est stalnih odbora koji pripremaju politike u odreenim podrujima nadlenosti: Stalni aerodromski odbor tehnolokih informacija, koji obuhvata informacijskokomunikacijske tehnologije aerodromske infrastrukture, zajedniko koritenje i okruenje, sustav za prikaz letakih informacija (FIDS), strojno itanje putnih isprava (MRTDs) i predputno informisanje putnika (API); Stalni ekonomski odbor, koji obuhvata: aerodromski sistem za naplatu, sigurnost, buku, konsultacije s korisnicima, razvoj na osnovu prihoda od koncesija, cijene, razmatranje valuta, finansijsku statistiku, finansiranja aerodroma i vlasnitvo, oporezivanja od strane drave, utjecaj na aerodrome zrakoplovne deregulacije i konsolidacije, ugovore o zranom prometu, konkurenciju izmeu zranog saobraaja i drugih naina transporta velikim brzinama, skupljanje statistike o putnikom i cargo saobraaju, prognoza budueg razvoja zranog saobraaja, te trendove privatizacije aerodroma. Stalni odbor za okoli, koja obuhvata: certifikat za buku i procedure letenja mlaznih zrakoplova, propelerskih zrakoplova i helikoptera; buka koja se odnosi na operativna ogranienja; izduvne gasovi motora i zagaenje zraka, planiranja upotrebe zemljita u blizini aerodroma; APU i testiranje buke motora na tlu, upotreba hemikalija za antiicing i de-icing, objekte za obuku gaenje poara, skladitenje goriva i prosipanje, upravljanje oborinskim vodama, upravljanje otpadom, upravljanje prirodnim resursima, i sustave upravljanja okoliem. Pojednostavljivanje i stalni odbor usluga u zranom saobraaju, koji obuhvata: pojednostavljivanje procedura u vezi putnika i njihovih prtljaga, tereta i pote, kvalitet usluga na aerodromima (standardi i mjere); automatizirane usluge za putnike i prtljagu, terete i potu; koritenje informacijske tehnologije, automatiziranih sustava i telekomunikacija za podrku poslovnim i operativnim procesima na aerodromima, pristup aerodromima i intermodalna pitanja, mjere za borbu protiv trgovine drogom, dodjeljivanje slotova i raspored koordinacija i meusobni odnos olakica i sigurnosti.

13

 Stalni odbor za sigurnost, koji obuhvata: sigurnost zemljene i zrane strane aerodroma, mjere vezane za preuzimanje kontole; zrakoplovnu sigurnosnu tehnologiju, meusobni odnos olakica i sigurnosti, sigurnosne implikacije razmjene kodova, pozadinsko istaivanje zaposlenih, program informisanja javnosti o sigurnosti; cargo sigurnost, i sigurnost na aerodromu. Sigurnost i stalni tehniki odbor, koji obuhvata: planiranje i razvoj aerodroma, zrani prostor i kapacitet aerodroma i zaguenja; budue zrane navigacione sisteme, fizike karakteristike polijetno-slijetnih staza, rulnih staza i pristaninih platformi, vizuelna pomagala za navigaciju, operativna sigurnost ukljuujui aerodromsku opremu i ureaje; sigurnost pristanine platforme i vozila; procedure u sluaju opasnosti, spaavanja i gaenja poara, opasnih materija, uklanjanja ne operativnih zrakoplova.

4.Uloga meunarodne asocijacije za aerodrome (ACI)

Aerodromski operateri iz cijelog svijeta su 1991.g. osnovali Meunarodnu asocijaciju aerodroma, odnosno prvu asocijacija u svijetu koja zastupa njihove zajednike interese i potie saradnju s partnerima iz industrije zranog saobraaja. Preko meunarodne asocijacije aerodroma, zajednica svih aerodroma sada govori jednim glasom o kljunim pitanjima i brigama i ona moe krenuti naprijed kao ujedinjena industrija.Uloga ACI jeste zastupa interese civilnih aerodroma. Ona takoer jaa uticaje aerodroma u pregovorima s zranim operaterima te tei ka ostvarivanju interesa aerodromskih operatera u razgovorima sa meunarodnim organizacijama. Ono to meunarodna asocijacija za aerodrome u razgovorima s meunarodnim organizacija eli postii jeste da: u cijelom svijetu obezbijedi sigurnost i pravilan rast civilne avijacije i razvoj aerodroma, da ohrabri razvoj zrakoplovnih navigacionih ureaja za meunarodnu avijaciju, da izae u susret potrebama ljudi u svijetu za sigurnim, redovnim, efikasnim i ekonominim zranim transportom, da obezbjedi da su prava zemalja lanica asocijacije u potpunosti potovana, i da svaka zemlja lanica ima fer mogunost operisanja meunarodnim zranim linijama i na meunarodnim aerodromima, da eliminie diskriminaciju meu zemljama lanicama te da promovie sigurnost letenja u meunarodnom zranom saobraaju.

14

U isto vrijeme, ACI predstavlja platformu koja provodi konstruktivan i kooperativan odnos s zrakoplovnim operaterima, vladama i regulatorima. U kritinim pitanjima industrije liberalizacije, vlasnitva, planiranja kapaciteta, regulatornih ogranienja, i ekolokih akcija, ACI brani poglede aerodroma i jaa njihovu sposobnost da oblikuju budunost zrakoplovne industrije, podravajui pojedine akcije aerodromskih operatera. ACI ostvaruje znaajan doprinos u pruanju javnosti sustava zranog prijevoza koji je siguran, pouzdan, uinkovit i ekoloki pouzdan. Zajedniki interesi globalne zajednice aerodroma su: poveati doprinos aerodroma u odravanju i razvoju siguranog, pouzdanog, ekoloki kompatibilnog i uinkovitog sistema zranog saobraaja, ostvariti saradnju u svih segmentima zrakoplovne industrije i njihovim interesnim skupinama, kao i sa vladama i meunarodnim organizacijama, poboljati razvoj zrakoplovnog sustava poveanjem svijesti javnosti o ekonomskoj i socijalnoj vanosti razvoja aerodroma, poveati saradnju i meusobnu pomo izmeu aerodrome, snadbjeti lanove asocijacie s znanjem iz zrakoplovne industije, savjetima i podrkom i poticati profesionalnu savrenost u upravljanju i operacijama na aerodromima, graditi svjetske organizacijske sposobnosti koje e uinkovito i efikasno sluiti svim lanicama. 4.1. Primjer uloge ACI Meunarodna asocijacija aerodroma Evrope (ACI) 2005.g. dodijelila je Meunarodnom aerodromu Sarajevo prestinu nagradu "Najbolji aerodrom u Evropi s prometom ispod milion putnika". Imajui u vidu da u Evropi ima vie od 350 aerodroma koji su osposobljeni za javni promet putnika, ovo veliko priznanje jo je znaajnije. U konkurenciji za nagrade bili su i irom svijeta poznati aerodromi Hong Kong, Frankfurt, Minhen...1

1 http://www.ekapija.ba/website/bih/page/14310

15

5. Zakljuak
Meunarodna asocijacija aerodroma je asocijacija svjetskih aerodroma. To je neprofitna organizacija, iji je glavni cilj unaprijediti interese aerodroma i unapreenje profesionalne savrenosti u upravljanju i operacijama na aerodromima. Uloga meunarodne asocijacije aerodroma jeste da zastupa interese aerodromskiih operatera i da potie saradnju s partnerima iz industrije zranog saobraaja. Preko meunarodne asocijacije aerodroma, zajednica svih aerodroma govori jednim glasom o kljunim pitanjima i brigama i ona moe krenuti naprijed kao ujedinjena industrija. Ona takoer jaa uticaje aerodroma u pregovorima s zranim operaterima te tei ka ostvarivanju interesa aerodromskih operatera u razgovorima sa meunarodnim organizacijama. U isto vrijeme, ACI predstavlja platformu koja provodi konstruktivan i kooperativan odnos s zrakoplovnim operaterima, vladama i regulatorima. U kritinim pitanjima industrije liberalizacije, vlasnitva, planiranja kapaciteta, regulatornih ogranienja, i ekolokih akcija, ACI brani poglede aerodroma i jaa njihovu sposobnost da oblikuju budunost zrakoplovne industrije, podravajui pojedine akcije aerodromskih operatera. ACI ostvaruje znaajan doprinos u pruanju javnosti sustava zranog prijevoza koji je siguran, pouzdan, uinkovit i ekoloki pouzdan.

16

6. Literatura
Fejzi, Emir 2005, Civilni aerodromi i aerodromski putniki terminali, Arhitektonski fakultet, Sarajevo; emi, Hilmija 1996, Saobraajno pravo, Saobraajni fakultet, Sarajevo Internet

http://www.airports.org/cda/aci_common/display/main/aci_content07_banners.jsp?zn=aci &cp=1_725_2 http://www.scribd.com/doc/34408035/SEMINARSKI-RAD-Me%C4%91unarodneorganizacije-civilnog-zrakoplovstva

17